Ia Faafouina Ou Aiga i Vai o le Upu Moni
“O LE vai mālūlū i le tagata ua lailoa i le fia inu, o le tala lelei lea mai le nuu mamao,” na fai mai ai Solomona. (Faataoto 25:25) Maeu se mea ua tupu e faagaeeina ai mo se tagata ua vaivai i le faalogo atu i a outou lipoti lelei o le ola e faavavau i le Parataiso o loo sau! O le auala lenei, ua avea ai lou gutu “o le puna o le ola.”—Faataoto 10:11; Isaia 52:7.
O le vai na te faasūsūina le eleele ma mafua ai ona tutupu o mea, a o se lologa e ono avea o se mea e faaumatia ai. E faapena foi le vai, pe a matuā faamaluluina o se mea e faafouina ai, ae o ai e manao e maua mai e se afā timu aisa po o se afā timu e pei o maa? Talu ai o mea e puna mai o tatou gutu ua faatusaina i vai, ua tatau ai ona tatou uaʻi totoʻa i la tatou aʻoaʻo atu. (1 Timoteo 4:16) E tatau ona tatou iloaae maise lava i āuga eseese o lenei “vai” pe a tatou talaʻi atu i o tatou aiga.
“Faasūsū” Aiga
I aso anamua, na tatalaina ai e Raava le auala i le faaolataga mo lona aiga, ma na avatu e Konelio se molimau i luma o lona aiga. (Iosua 2:13; 6:23; Galuega 10:24, 30-33) Na fesoasoani Aneterea le uso o Peteru ia te ia e avea o se soʻo o Iesu. (Ioane 1:40-42) Ma i aso nei o le toatele o Molimau a Ieova latou te tuuina atu upu moni o le Tusi Paia i o latou aiga. Ua folafola mai e le Faataoto 11:25: “O ia foi lē faasūsū i nisi, e faasūsūina lava o ia.”
Sa faanaunau se fafine i Europa e tufa atu lona faatuatuaga fou i ona mātua, tuagane, ma ona uso o loo nonofo i Filipaina. Ua ia lipoti mai faapea: “Sa ou faia faapea i tusi uma sa ou tusi atu ia i latou. A o oʻu leʻi papatiso, sa ou aauina atu foi ia i latou ni tusi ma fesili atu pe mananao e asiasi atu Molimau a Ieova ia i latou.” I lona olioli tele, sa latou mananao i se asiasiga, ma i le taimi nei o le toavalu o i latou ua tapuai ia Ieova. Ua iloa foi e nisi Molimau iʻuga lelei e ala i le aauina atu o tusiga faameaalofa o Le Olomatamata ma le Awake! i o latou aiga.
Ae faapefea pe afai e lē faaalia e tagata o aiga se fiafia? Na fesagaʻi Iesu ma lenei tulaga, auā i se tasi taimi “o ona uso foi, latou te lei talitonu ia te ia.” Ae peitai, mulimuli ane, i “le loto gatasi” na latou tausisi atu ai i le tatalo, faatasi ma le au aposetolo. (Ioane 7:5; Galuega 1:14) Aiseā ua suia ai o latou loto? E manino lava sa fesoasoani atu Iesu i ona aiga a o leʻi afio i le lagi. Faapefea? Sa ia fesoasoani atu ia i latou ina ia maua le faatuatua e ala i le faailoa atu i lona afa uso o Iakopo. (1 Korinito 15:7) I lea, aua le faamaamulu i le taumafai e fesoasoani atu i ou aiga. E toatele Molimau ua mafai ona talanoa ma tagata lē talitonu o o latou aiga e uiga i le upu moni o le Tusi Paia ina ua uma ona faatalitali ma le onosai mo se taimi tatau.
Ae peitai, o le “faasūsū” o aiga e lē o le uiga ia faamalelemo i latou i upu. Ua taʻua e se ulugalii mai Iukosalavia: “E iai pea lava le lamatia i le talaʻi tele atu ia i latou.” Ua matauina e se ovasia faimalaga: “E masani lava ona soonafai e uso, i le faaalia ai o le maelega naʻuā.” E manatua e Ludwig le taimi na amata ai ona ia suesue le Tusi Paia: “Ona ou talanoa atu lea i loʻu tinā mo le tele o ni itula ma iʻu ai i le faamatalaina atu toetoe lava o mea uma na ou aʻoaʻoina mai i le Tusi Paia, ma i lenei mea sa masani ona taʻitaʻiina atu ai i ni finauga,ae maise lava ma loʻu tamā.”
Ia Avea o se “Vaipuna o le Atamai”
Ua tatou faitau ai faapea “o laulaufaiva o e popoto e faafiafia tagata i le poto; a o gutu o e valelea e luai mai ai le valea,” ma “e manatunatu le loto o lē amiotonu, ina ia fai se tali.” (Faataoto 15:2, 28) O le lelei o le mafaufau, atamai, ma le tofā mamao o mea ia e manaomia ina ia avatu ai a tatou upu i se uiga e faafouina ma atiina aʻe ai. O afea, o le ā, ma o le ā le tele o le uigā o la tatou tautala atu?
Mo se faaaʻoaʻoga, i se aso vevela, maeu le faafouina mo sē o galala i le fiainu i se ipu vai malūlū! (Mataio 10:42) Ae e leai se tasi o le a mafaufau e manao ina ia sasaa ifo se pakete vai o loo tumu i luga o lona ulu! Na toe sii mai e le ovasia matagaluega upu na o loo i luga: “O iʻuga ua sili ona lelei e mafai ona maua e i latou o ē ua faatupuina le naunau fia iloa o o latou aiga e ala i le molimau atu i ai i ni inumaga fuafua lelei.” Pe a oo ina fiainu se tagata tetee o le aiga, e tusa ma se uiga, ma amata ona tuufesili, e masani lava ona mulimuli mai ai ni talanoaga faale-Tusi Paia e fua mai.
O Huriye, o se Molimau i Take, na ausiaina lenei mea i le aiga e ala i le faataatia o lomiga faale-Tusi Paia ma tatala i mataupu na atonu e naunau fiafia i ai lana tane lē talitonu. Na te faitaua tala mai le Tusi Paia i lana fanau, ma—afai sa faalogologo mai o ia—na avatu ai ni faamatalaga sa aogā ia te ia. I nisi taimi sa na ona ia fesili lava: “Sa ou aʻoaʻoina lea ma lea mai laʻu suesuega i le asō. O le ā sou manatu i ai?” Na te manatua foi tulafono o amioga sa teu i lona mafaufau: “Ia toafilemu, ma aua le fia manumalo pe faatiga atu. Aua le faapea ua e iloa mea uma. Tau lava ina loto maulalo ma tuu ia te ia e faia le mea sili.” Na iʻu ina talia e lana tane le upu moni o le Malo ma i le taimi nei o loo auauna o se faifeau sauatoa.
Sa fesoasoani Marijan i nisi o aiga ina ia talia lona faatuatuaga. “Aua le uunaia faamalosi mea ae faatali mo le taimi tonu,” ua ia fautua mai ai. “E tatau ona tatou faaaloalo i ai pe a latou talosaga mai e aua neʻi o tatou talanoa atu ia i latou e uiga i le upu moni. E tatau ona tatou onosai ma le alofa.” Ae maise lava pe a tetee aiga ua aogā ai le Failauga 3:7. Ua faapea mai e iai “le taimi e faalologo ai ma le taimi e tautala ai,” [NW]. Ua tatau ai i lena mea ona iai le lotomalie e faalogologo ma le onosai, aua le faalavelave, ma ia faaaloalo i manatu o isi. “E lē aogā le soona vevela pe a talanoa ma aiga,” ua taʻua ai e Petar, o se tamaloa sa matuā tetee lava i se tasi taimi ae ua suia nei lona tulaga.
Ia Tuu atu i le Amio Lelei e Talaʻi
Mo le tele o tausaga sa faapogaia ai e se tane lē talitonu ni faalavelave mo lana avā Kerisiano, i nisi o taimi na te loka ai o ia i fafo mai le fale. I se tasi taimi sa matuā ita lava o ia ma faapea ona ia sasae ai se tusi sa galo i lana avā ona tuuese. O le ā na suia ona uiga? Ua ia faamatala mai: “Sa ou fesili ifo pea ia te aʻu pe aiseā ua tumau ai pea laʻu avā ma faalagolago atu ia Ieova. E leai se mea sese na ou iloa ia te ia, auā sa ia teu lelei le fale, ma o ia o se avā ma o se tinā lelei mo le ma fanau.” I se tasi aso sa vaavaai solo le tane mo se mataupu lelei e tuuina atu mo se seminā e lima minute, o lea na tuuina atu ai e lana avā mataupu e lua mai le Awake! Sa faatalatū ma faataupupula atu i na mataupu, ma i le ofo tele na ia maua ai se mataupu aogā e uiga i le faia o penitala. I lenei auala na faatupu ai lona naunau i nei mekasini. I aso nei, ua autasi lenei aiga i le tapuaiga a Ieova.
O le fautuaga a le aposetolo o Peteru faapea e mafai e se avā ona manumalo i se tane lē talitonu ‘e aunoa ma se upu ae ala i le amio mamā faatasi ma le faaaloalo loloto’ ua faatatauina foi i isi tagata o le aiga. (1 Peteru 3:1, 2) Ina ua tuua e se ulugalii faaipoipo tu tuai lē faale-Tusi Paia ma le lotu a o la mātua i Romania, sa matuā tetee ma le feai o la aiga. Sa oo ina osofaia le avā e le tinā o lana tane, o lē na taumafai e fasioti o ia. “Ma te leʻi faatagaina lenei mea e faalotovaivaia pe faaita i maʻua. Sa lafo atu o ma popolega uma ia Ieova,” ua lipoti mai ai Nikolic. I le sefulutasi tausaga mulimuli ane ua avea ai ona mātua, ona tuafafine e toalua, ma tane a ona tuafafine o ni Molimau papatisoina. O le ā na gausia ai loto maaa? “O se faaaʻoaʻoga lelei ma le amio faa-Kerisiano. I se isi faaupuga, ma te leʻi faaaluina le tele o le taimi e talanoa ai ia i latou e uiga i le upu moni. Na i lo o lea, sa ma taumafai e faatino.”
Aua le Tuulafoaiina le Faamoemoe!
A o faapogaia le olioli tele i le vaai atu i aiga ua amata ona tapuai i le Atua moni, ae faapefea pe a faaauau pea ona tetee nisi? O le ā lou uiga e ao ona faaalia? Sa muai silafia e Iesu faapea o le tapuaiga moni o le a aumaia ai i nisi taimi ni fevaevaeaiga matuiā i aiga. (Mataio 10:34-37) Sa tuulafoaiina Marica e lona aiga uma lava ina ua avea o ia o se tasi o Molimau a Ieova. A o ia lē faagutugutulua i lana tapuaiga, ae sa ia iloa pea foi “faapea e oo lava i aiga e iai le aiā i a latou lava vaaiga ma manatu.” Sa uunaia i latou e ona uiga faaalia e faaaloalo ia te ia e pei ona sa latou faia muamua.
Sa iloa e Ludwig faapea o ia te ia se avega tauave e alofa ai i ona mātua e ui lava atonu o le a la filifili se isi auala ese o le olaga. Sa manatua pea i lona mafaufau fasi fuaitau tāua o le Tusi Paia, e pei o le: “Ia e ava i lou tamā ma lou tinā”; “ia le aunoa a outou upu ma le alofa, ia faamāi i le masima”; “ia saunia pea lava . . . e tali atu ma le agamalu ma le faaaloalo loloto”; ma, “e le tatau ona finau o le auauna a le Alii.” (Efeso 6:2; Kolose 4:6; 1 Peteru 3:15, NW; 2 Timoteo 2:24) “So o se taimi lava ou te telefoni ai i oʻu mātua pe asiasi ia i laua, ou te tatalo ia Ieova mo le atamai, ma sa oo ina auaumalie ona sili atu ona mafana la matou faiā, ua sili atu ona faauo,” ua ia lipoti mai ai.
Aua le faavaivai i le faamoemoe faapea o fatu o le upu moni o le a mulimuli ane tupu olaola i loto o tagata o lou aiga. Na faapea mai se tane o lē na papatiso e avea o se tasi o Molimau a Ieova i le 31 tausaga mulimuli ane ina ua uma ona papatiso lana avā e faapea: “I le toe tepa i tua, e tatau ona ou taʻutino atu faapea sa tele le onosai o laʻu avā ia te aʻu. Na ou iloa lelei sa masani lava ona tatalo o ia ia Ieova ona o aʻu.”
Seʻi avea upu e puna mai i lou gutu e avea pea ma mea e vave ona faamalieina ai le galala e pei o se vai mamā! Ioe, ia tufa atu “le tala lelei mamalu a le Atua fiafia” i tagata uma lava, e aofia ai ma ou aiga. (1 Timoteo 1:11, NW; Faaaliga 22:17) Ona faatatauina loa lea o upu a Iesu: “O se faatuatua ia te au, e faapei ona fai mai o le Tusi, E tafe mai o vaitafe mai totonu ia te ia, o le vai ola lava.”—Ioane 7:38.