Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • fy mata. 8 itu. 90-102
  • Ia Puipui Lou Aiga Mai Taa‘iga e Faaleagaina Ai

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Ia Puipui Lou Aiga Mai Taa‘iga e Faaleagaina Ai
  • Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O AI O LE A AʻOAʻOINA LE LUA FANAU?
  • LE SILAFAGA A LE ATUA I FAIGA FAALEITUAIGA
  • O GALUEGA FAAOPOOPO O LOO IAI A MĀTUA
  • UO A LE LUA FANAU
  • O Ā ITUAIGA O FAAFIAFIAGA MA TAFAOGA?
  • E MAFAI E LOU AIGA ONA MANUMALO I LE LALOLAGI
  • Pe e Mafai Ona Fesoasoani le Tusi Paia i le Toleniina o Lau Fanau?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2004
  • E Faapefea Ona Maua e Lou Aiga le Fiafia?​—Vaega 2
    Se Olaga Fiafia e Faavavau!—Talanoaga Faale-Tusi Paia
  • Mātua, ia Fesoasoani i a Outou Fanau e Alolofa iā Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2022
  • Mātua e, Ia Fai Outou ma Faaa‘oa‘oga Lelei i a Outou Fanau
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2006
Faitau Atili
Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga
fy mata. 8 itu. 90-102

MATAUPU 8

Ia Puipui Lou Aiga Mai Taaʻiga e Faaleagaina Ai

1-3. (a) O fea e pogai mai ai taaʻiga e faaleagaina ai lea e faamataʻuina ai le aiga? (e) O le ā le paleni lelei e manaomia e mātua i le puipuia o le la aiga?

UA TOETOE lava e auina atu lau tamaitiiti i le aʻoga, ae totō mai loa ma timuga. E faapefea ona e faafoeina le tulaga ua tulai mai? Po o le a e tuu atu pea o ia e momoʻe e aunoa ma se ofufaatimu? Pe o le a e matuā faamafiafia i ai ofu e ufiufi ai ma faafaigata ai ona ia minoi? E mautinoa e te lē faia uma na gaoioiga. E te avatu ia te ia na o le mea e manaomia ina ia lē susū ai o ia.

2 I le tulaga talitutusa, e ao i mātua ona sailia se auala paleni lelei e puipuia ai lo la aiga mai taaʻiga e faaleagaina ai, lea ua totō faatimu mai i puna e tele​—o le anoanoai o faafiafiaga, o auala o faasalalauga, o aumea, ma i nisi taimi ua oo lava i aʻoga. O nisi mātua ua itiiti lava pe ua leai foi se mea o la faia e puipuimalu ai lo la aiga. O isi, e toetoe lava o taaʻiga uma i fafo atu o le aiga e manatu i ai o ni taaʻiga leaga, ua la faasāsā naʻuā ma ua lagona ai e le fanau e peiseai ua taofiofia lo latou tuputupu aʻe. Pe mafai ea ona iai se tulaga e paleni lelei?

3 Ioe, e mafai. O le soona faamamafa naʻuā e lē aogā ma e mafai ona oo mai ai mala. (Failauga 7:16, 17) Ae mafai faapefea e mātua Kerisiano ona maua le paleni saʻo i le tausiaina o lo la aiga? Seʻi iloiloina vala e tolu: o aʻoaʻoga, o aumea, ma faafiafiaga.

O AI O LE A AʻOAʻOINA LE LUA FANAU?

4. E ao faapefea ona manatu mātua Kerisiano i aʻoaʻoga?

4 E faatāuaina tele e mātua Kerisiano aʻoaʻoga. Ua la iloa o aʻoaʻoga e fesoasoani i le fanau ina ia iloa faitau, tusitusi, ma talanoa, faapea foi i le foiaina o faafitauli. E ao foi ona latou iloa ai le auala e aʻoaʻoina ai mea. O tomai o loo maua e le fanau i aʻoga e mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia taulau manuia ai e ui lava i luʻi o le lalolagi i aso nei. E faaopoopo atu i ai, o le lelei o aʻoaʻoga e mafai ona fesoasoani ia i latou ina ia faatinoina ni galuega tetele.​—Faataoto 22:29.

5, 6. E mafai faapefea e fanau i aʻoga ona aʻoaʻoina faamatalaga ua mimiloseseina e faatatau i mataupu o faiga faaleituaiga?

5 Peitai ane, o aʻoga e mafai foi ona faatasitasi ai le fanau ma isi tamaiti​—o le toatele o na tamaiti o ē e iai ni o latou manatu ua mimiloseseina. Mo se faaaoaoga, seʻi manatu i a latou vaaiga e faatatau i faiga faaleituaiga ma amioga tatau. I se aʻoga maualuga i Nigeria, o se teine o lē ua masani i faiga faaleituaiga, sa masani ona ia fautuaina ana aumea aʻoga e faatatau i faiga faaleituaiga. Sa latou naunautai e faalogologo atu ia te ia, e ui lava o ona manatu sa matuā tumu i mea lē aogā sa ia mauaina mai tusi lē mamā o faiga faaleituaiga. O nisi teine na latou faataʻitaʻia mea na fautuaina. O le iuga, na maʻito se tasi teine e aunoa ma le faaipoipo ma oti ai a o taumafai e faia se faapaʻūtama.

6 E faanoanoa e faapea atu, o nisi o faamatalaga sese i aʻoga e faatatau i faiga faaleituaiga, e lei maua mai tamaiti, ae mai faiaʻoga. E toatele mātua ua lē malilie ina ua aʻoaʻoina fanau i aʻoga e faatatau i faiga faaleituaiga e aunoa ma le tuuina atu i ai o ni faamatalaga e uiga i tapulaa ma avega tauave o amioga tatau. Na faapea mai se tinā o se teine e 12 ona tausaga: “Matou te nonofo i se vaipanoa e ese le mapolotu o tagata ma tautū i a latou aganuu, ae i le aʻoga maualuga i lena vaipanoa, ua latou tufa atu ai condoms (o paʻu e faaaogā i feusuaiga) i tamaiti aʻoga!” Na amata ona popole o ia ma lana tane ina ua la faalogo sa tauanauina le la tama teine mo le faia o ni faiga faaleituaiga, e ni tama latou te tupulaga faatasi. E mafai faapefea e mātua ona puipuia lo la aiga mai na taaʻiga sese?

7. O le ā le auala e sili ona lelei e teena ai faamatalaga sese e faatatau i faiga faaleituaiga?

7 Po o se mea ea ua sili atu ona lelei le taofia o le taʻu atu i fanau o mataupu i faiga faaleituaiga? E leai. E sili ona lelei le aʻoaʻoina e oe lava o lau fanau e faatatau i faiga faaleituaiga. (Faataoto 5:1) O le mea moni, i ni vaega o Europa ma Amerika i Mātū, e toatele mātua latou te alofia lenei mataupu. Ua talitutusa lena i nisi atunuu i Aferika, e seāseā lava ona talanoaina e mātua faiga faaleituaiga ma a latou fanau. Ua faapea mai se tamā mai Sierra Leone: “E lē o se vaega o le agaifanua a Aferika le faia faapena.” O nisi mātua ua iai le lagona e faapea, o le aʻoaʻoina o le fanau e faatatau i faiga faaleituaiga e tusa lena ua tuuina atu ia i latou ni manatu o le a taʻitaʻia ai i latou i le faia o amioga lē mamā! Ae o le ā le silafaga a le Atua?

LE SILAFAGA A LE ATUA I FAIGA FAALEITUAIGA

8, 9. O ā faamatalaga lelei i mataupu o faiga faaleituaiga ua maua i le Tusi Paia?

8 Ua faamanino mai e le Tusi Paia e faapea, e leai se mea o le a mā ai fua i le talanoaina o faiga faaleituaiga i se faatulagaga talafeagai. I Isaraelu, sa taʻu atu ai i le nuu o le Atua ina ia faapotopoto faatasi, e aofia ai ma a latou “tama iti,” ina ia faalogologo i le faitauina leotele mai o le Tulafono Faa-Mose. (Teuteronome 31:10-12; Iosua 8:35) Na taʻua tuusaʻo mai e le Tulafono ni mataupu i faiga faaleituaiga, e aofia ai le maʻi masina o tamaitai, le alu o le sua o le ola o se alii, le faitaaga, le mulilua, le tauatane, le mataifale, ma feusuaiga ma manu. (Levitiko 15:16, 19; 18:6, 22, 23; Teuteronome 22:22) Pe a maeʻa ona faitauina mai na mea, e mautinoa le tele o faamatalaga sa tatau i mātua ona faamatala atu i a latou fanau talavou ia sa iai se naunau e fiailoa.

9 E iai fuaitau i le mataupu lona lima, lona ono, ma le lona fitu o le Faataoto mataupu 7 ua faaoo mai ai fautuaga faamātua i lamatiaga o amioga lē mamā faaleituaiga. O nei fuaiupu ua faaalia ai o amioga lē mamā e ono tofotofoina ai i nisi taimi. (Faataoto 5:3; 6:24, 25; 7:14-21) Ae ua aʻoaʻo mai e nei fuaiupu e faapea, e sese amioga lē mamā ma e iai ona āuga matautia, ma ua ofoina mai e fuaiupu ni taʻiala e fesoasoani i le ʻau talavou ina ia alofia auala o amioga lē mamā. (Faataoto 5:1-14, 21-23; 6:27-35; 7:22-27) E lē gata i lea, o amioga lē mamā ua feteenai ma le faamalieina o fiafiaga o faiga faaleituaiga i lona faatulagaga talafeagai, i totonu o le faaipoipoga. (Faataoto 5:15-20) Maeu se faaaoaoga lelei o le aʻoaʻo atu e tatau ona mulimuli i ai mātua!

10. Aisea e ao ai i le tuuina atu i fanau o le poto mai le Atua e faatatau i faiga faaleituaiga, ona lē taʻitaʻia ai i latou i le faia o amioga lē mamā?

10 Po o lena ea aʻoaʻo atu e taʻitaʻia ai le fanau i le faia o amioga lē mamā? I le tuufaafeagai, ua aʻoaʻo mai le Tusi Paia e faapea: “O le poto e laveaiina aʻi ē amiotonu.” (Faataoto 11:9) Pe e te lē manao ea e laveai mai lau fanau mai taaʻiga a lenei lalolagi? Na faapea mai se tasi tamā: “Talu mai lava ona laiti le fanau, ma te taumafai lava e matuā tautala saʻo atu ia i latou pe a oo i mataupu o faiga faaleituaiga. I lena auala, pe a latou faalogo ai o talanoa isi tamaiti e faatatau i faiga faaleituaiga, latou te lē fia suesuevale ai. E lē o se mataupu e matuā lilo ia i latou.”

11. E mafai faapefea ona faasolosolo lelei le aʻoaʻoina o le fanau e faatatau i mataupu e sili ona totino o le olaga?

11 E pei ona taʻua i uluai mataupu, o aʻoaʻoga e faatatau i faiga faaleituaiga e tatau ona vave amata. Pe a aʻoaʻoina le fanau laiti e faaigoa mai vaega o le tino, aua le see ese mai le taʻua o igoa o vaega sā e peiseai o ni mea e mamā ai. Ia aʻoaʻo atu ia i latou igoa moni o nei vaega. A o faagasolo taimi, e manaomia ai nei aʻoaʻoga e faatatau i puipuiga o vaega sā o o latou tino ma tapulaa e gata mai ai. E sili atu ona lelei le tatau i mātua uma e toalua ona la aʻoaʻo atu i le fanau e faapea, o nei vaega o le tino e faapitoa, e masani ona lē tatau ona paʻi pe tilotilo i ai isi tagata, ma e lē tatau lava ona talanoaina i se auala leaga. A o matutua aʻe le fanau, e tatau ona muai taʻu atu ia i latou le auala e tuufaatasia ai se tamaloa ma se fafine ina ia afuafuaina se tamaitiiti. Pe a oo la i le taimi ua amata ai e tino o le fanau ni suiga i le amataga o le olaga talavou, ae ua tatau ona latou nofouta lelei i suiga e ao ona faatalitalia. E pei ona sa talanoaina i le Mataupu 5, o lena aʻoaʻoga e mafai foi ona fesoasoani e puipuia ai le fanau mai le faaleagaina i faiga faaleituaiga.​—Faataoto 2:10-14.

O GALUEGA FAAOPOOPO O LOO IAI A MĀTUA

12. O ā manatu ua mimiloseseina ua masani ona aʻoaʻoina i aʻoga?

12 E manaomia e mātua ona nofosauni e faaleaogā isi manatu sese na atonu ua aʻoaʻoina i le aʻoga​—o filosofia faalelalolagi e pei o le evolusione, le lotonuu, po o le manatu e faapea e leai lava se upu moni e moni aʻiaʻi. (1 Korinito 3:19; faatusatusa i le Kenese 1:27; Levitiko 26:1; Ioane 4:24; 17:17.) E toatele faiaʻoga naunau faamaoni ua latou soona faatāua nisi aʻoaʻoga atili ae lē o manaomia. E ui lava o ni aʻoaʻoga faaopoopo o le filifiliga a le tagata lava ia, ae o nisi faiaʻoga ua latou faamamafa mai e faapea, ua na o lea le ala e maua ai le manuia totino.a​—Salamo 146:3-6.

13. E mafai faapefea ona puipuia fanau o loo auai atu i aʻoga, mai manatu sese?

13 Pe afai e tatau i mātua ona faaleaogā aʻoaʻoga sese po o aʻoaʻoga ua mimiloseseina, e tatau ona la iloa po o ā faatonuga o loo maua e le la fanau. O lea mātua e, ia manatua e iai foi la oulua galuega faaopoopo e fai! Faaali atu se naunau moni i aʻoaʻoga a le lua fanau. Ia tou talanoa faatasi ma i latou pe a tuua le aʻoga. Fesili atu i ai po o ā mataupu o loo latou aʻoaʻoina, o ā mataupu e sili ona latou fiafia i ai, o ā mataupu ua sili ona luʻitau ia i latou. Ia lua tilofaia a latou meaaʻoga faaopoopo o loo fai i le fale, o a latou faamaumauga, ma iuga o a latou suega. Taumafai e faamasani atu i o latou faiaʻoga. Ia faailoa atu i faiaʻoga le lua talisapaia o a latou galuega ma lua te mananao e fesoasoani atu i so o se auala lua te mafaia.

UO A LE LUA FANAU

14. Aisea e tāua tele ai le filifilia e fanau amio Atua o ni uo lelei?

14 “O fea na e iloa mai ai lena mea?” E toafia ni mātua ua latou fesiligia lena fesili, ua matuā faateʻia i se mea ua taʻua pe ua faia e le la tama ma e foliga mai o se mea e matuā lē talafeagai lava? Ma ua faafia ona sau le tali e aafia ai nisi o uo fou i le aʻoga pe i le tuaoi? Ioe, o uo e matuā aafia ai lava i tatou, e tusa pe tatou te laiti pe matutua. Na lapatai mai le aposetolo o Paulo: “Aua neʻi faaseseina outou, ʻO le feoai ma e amio leaga e leaga ai amio lelei.’” (1 Korinito 15:33; Faataoto 13:20) Ua faapitoa lava ona aafia talavou i omiga mai aumea. E mātele ina latou lē mautinoa e uiga ia i latou lava ma i nisi taimi e mafai ona faagaeetia i latou i se faanaunauga ina ia faafiafia ma faaofo a latou aumea. Maeu la le matuā tāua, ona latou filifilia ni uo lelei!

15. E mafai faapefea e mātua ona avea ma taʻiala i le la fanau i le filifilia o uo?

15 E pei ona silafia e mātua uma, e lē faia pea i taimi uma e le fanau ni filifiliga lelei; latou te manaomia ni taʻiala. E lē o le uiga ia filifilia ni uo mo i latou. Nai lo lea, a o latou tutupu aʻe, ia aʻoaʻo atu ia i latou le faautauta ma fesoasoani ia i latou ina ia iloa po o ā uiga e tatau ona latou faatāuaina i ni uo. O le uiga autū o le alofa lea ia Ieova ma le faia o mea ua tonu i lana silafaga. (Mareko 12:28-30) Aʻoaʻo i latou ina ia alolofa ma faaaloalo atu i ē o loo iai le faamaoni, le agalelei, le limafoai, ma le atamai. A o faia le suesuega faaleaiga, ia fesoasoani i le fanau ina ia latou mātaulia na uiga i tagata o loo taʻua i le Tusi Paia, ona saili lea o na lava uiga iloga i isi i le faapotopotoga. Ia faaalia lea faaaoaoga e ala i le faaaogā o lena lava faatulagaga i le filifilia o a oulua lava uo.

16. E mafai faapefea ona mataʻi e mātua le filifiliga o uo a le la fanau?

16 O lua iloa ea po o ai uo a le lua fanau? Aisea e lē faataga ai le lua fanau e aumai a latou uo i le fale ina mafai ona lua faamasani atu ia i latou? E mafai foi ona lua fesiligia le lua fanau po o ā manatu o isi tamaiti i nei uo. Po o lauiloa ea i latou i le faaalia o le faamaoni po o lauiloa i le ola i ni olaga uigalua? Pe afai e moni le manatu lona lua, ia fesoasoani atu la i le lua fanau ina ia mafaufau i le pogai e ono mafai ai e na aumea ona faaleagaina i latou. (Salamo 26:4, 5, 9-12) Pe afai ua lua mātauina ni suiga lē lelei i amioga a le lua tama, i lavalava, i uiga, po o le tautala, atonu lua te manaomia ona talanoa atu i ai e faatatau i ana uo. Atonu o loo faaaluina e le lua tama ni taimi ma se uo o lē o loo aumaia se taaʻiga lē lelei.​—Faatusatusa i le Kenese 34:1, 2.

17, 18. E lē gata i lapataiga e faatatau i aumea leaga, ae o le ā se fesoasoani aogā e mafai e mātua ona avatu?

17 Peitai e lē lava le tau ina aʻoaʻo atu le lua fanau ina ia alofia aumea leaga. Fesoasoani ia i latou ina ia maua ni aumea lelei. Ua faapea mai le tasi tamā: “E masani lava ona ma taumafai e suʻe se isi mea e sui i ai. O lea, ina ua manaomia e le aʻoga lo ma atalii ia iai i le ʻau soka, sa matou talanoaina ai ma laʻu avā ma ia le pogai sa lē o se manatu lelei ai lena mea​—ona o uo fou o le a aafia ai. Peitai na ma faatūina i ai se manatu o le aumai o isi tamaiti o le faapotopotoga ma ave uma i latou i le malae e taaalo soka ai. Ma sa foia ai le faafitauli.”

18 O mātua e atamamai la te fesoasoani i le la fanau ina ia maua ni uo lelei ma olioli faatasi ai ma i latou i ni faafiafiaga ma tafaoga e aogā. Ae mo le toatele o mātua, o lenei mataupu tau i faafiafiaga ma tafaoga e aumaia ai ona lava luʻi.

O Ā ITUAIGA O FAAFIAFIAGA MA TAFAOGA?

19. O ā faaaoaoga faale-Tusi Paia e faaalia ai e lē o se agasala mo aiga le faia o ni mea e fiafia ai?

19 Po o taʻusalaina ea e le Tusi Paia le mauaina o ni mea e fiafia ai? E matuā leai lava! Ua faapea mai le Tusi Paia e iai “ona po e ʻataʻata ai . . . ma ona po e [saasaa] ai.”b (Failauga 3:4) Sa olioli tagata o le Atua i Isaraelu anamua i musika ma siva, o taaloga, ma matematega. Sa auai atu Iesu Keriso i se faigaai tele o se faaipoipoga ma “le faigaai tele” na saunia e Mataio le sa Levī mo ia. (Luka 5:29; Ioane 2:1, 2) E manino la, sa lei faaleagaina e Iesu le fiafia o isi. Tau ina ia aua lava neʻi manatu o ni agasala i lou aiga pe a taliē ma faia ni mea e fiafia ai!

20. O le ā e ao ona manatua e mātua i le sauniunia o faafiafiaga ma tafaoga mo le aiga?

20 O Ieova o “le Atua fiafia.” (1 Timoteo 1:11, NW) O le tapuai atu la ia Ieova e ao ona avea o se pogai o le fiafia, ae e lē o se mea e aumaia ai se lē olioli i le olaga. (Faatusatusa i le Teuteronome 16:15.) E masani lava tamaiti i le lē taofiofia o lo latou fiafia ma le tele o lo latou malosi lea e mafai ona alu i le taalo, ma faafiafiaga ma tafaoga. O faafiafiaga ma tafaoga e lelei ona filifilia, e sili atu ona aogā nai lo le tau ina fiafia ai. O le auala lea mo se tamaitiiti na te aʻoaʻo ai ni mea ma taʻumatuaina ai. Ua iai i le ulu o le aiga le tiute tauave e saunia ai mea mo manaoga o lona auaiga i mea uma, e aofia ai faafiafiaga ma tafaoga. Ae peitai, ua manaomia ai le paleni lelei.

21. O ā mailei ua iai i faafiafiaga ma tafaoga i aso nei?

21 I nei “aso e gata ai” ua tumu i faalavelave, ua faatumulia ai le olaga masani o tagata i ē ua “tele le manao i mea faafiafia a e leai se manao i le Atua,” e pei lava ona valoia mai i le Tusi Paia. (2 Timoteo 3:1-5) Mo le toatele o tagata, ua avea faafiafiaga ma tafaoga o le vala autū lea i le olaga. Ua anoanoai faafiafiaga o loo iai e faafaigofie ai lava ona tuuesea mea e sili atu ona tāua. E lē gata i lea, o le tele o faafiafiaga i ona po nei ua faamatilatila mai ai amioga lē mamā faaleituaiga, o faiga sauā, le faaaogaina o vailaau faasaina, ma isi faiga ua sili ona leaga. (Faataoto 3:31) O le ā e mafai ona fai ina ia puipuimalu ai talavou mai faafiafiaga leaga?

22. E mafai faapefea e mātua ona aʻoaʻoina le la fanau ina ia faia filifiliga atamai e tusa ai o faafiafiaga ma tafaoga?

22 E manaomia e mātua ona faataatitia ni tapulaa ma ni faasasaaga. Ae e sili atu i lena, e manaomia ona la aʻoaʻo le la fanau i le auala e filifilia ai po o ā faafiafiaga ma tafaoga e leaga ma pe faapeī ona iloa ua tele naʻuā le taimi ua alu i faafiafiaga ma tafaoga. O se aʻoaʻoga faapena e alu ai le taimi ma taumafaiga. Seʻi manatu i se faaaoaoga. Na mātauina e se tamā o ni atalii se toalua le masani pea ona faalogologo atu lona atalii matua i se ālāleo fou o le leitiō. O lea a o ave atu lana loli i le galuega i se tasi aso, na ki ai e le tamā lana leitiō i le ālāleo lea. Na fai ma faatū lana loli ae tusi i lalo upu o nisi o pese. Mulimuli ane ona latou nonofo ifo lea ma ona atalii ma talanoaina mea na ia faalogologo i ai. Sa ia fai atu ni fesili faatupu manatu, e amata i le “O le ā se lua manatu?” ona ia faalogologo atu lea ma le onosai i a la tali. Ina ua uma ona fefulifulisai manatu i le mataupu e faaaogā ai le Tusi Paia, sa malilie loa ona atalii ina ia lē toe faalogologo atu i lea ālāleo.

23. E ono puipuia faapefea e mātua le la fanau mai faafiafiaga lē mamā?

23 O mātua Kerisiano e atamamai la te siakiina musika, o polokalame o TV, o lipine vitiō, o tusi komi, o taaloga e faia i le vitiō, ma tifaga e fiafia i ai le la fanau. La te tilofaia le ata o loo i le faavaa, o upu, ma le pusa o loo fafao ai, ma la te faitauina foi otootoga o ata o loo aumaia i nusipepa ma matamata i ata faaemo mai tifaga ma vitiō. Ua faateʻia le toatele i nisi o “faafiafiaga” ua faapitoa mai i fanau i aso nei. O i latou o ē mananao e puipuia a latou fanau mai taaʻiga lē mamā ua latou nonofo ifo ma le aiga atoa ma talanoa i lamatiaga, e faaaogā ai le Tusi Paia ma lomiga faale-Tusi Paia, e pei o le tusi Questions Young People Ask​—Answers That Work ma mataupu i mekasini o Le Olomatamata ma le Ala Mai!c Pe afai e faataatitia e mātua ni tapulaa mausalī, e maumauai i ai ma e talafeagai, e masani lava ona la vaaia iuga lelei.​—Mataio 5:37; Filipi 4:5.

24, 25. O ā nisi vala mamā o faafiafiaga ma tafaoga e mafai e aiga ona olioli faatasi ai?

24 O le mea moni, o le faasāsā o ituaiga leaga o faafiafiaga ma tafaoga ua na o se vaega lea o le tauiviga. E tatau ona malo le lelei nai lo le leaga, auā pe a lē faia faapea e ono tafetafea atu ai le fanau i se ala sese. E tele aiga Kerisiano e anoanoai ni mea mananaia ma le fiafia latou te manatua pea i le olioli faatasi i faafiafiaga ma tafaoga​—tafaoga i se matafaga, tafaoga i le vaomatua, tolauapi i se isi nofoaga, le faia o ni taaloga i totonu o fale ma taaloga tetele i fafo, faimalaga e asiasi atu i tauaiga po o uo. O nisi ua latou iloa o le tau lava ina faitau leotele e i latou uma o se mea mo le faafiafiaina ai, o se pogai tele lea o le fiafia ma le faamafanafanaina ai. O isi ua olioli i le faamatala atu o tala mālie ma faafiafialoto. Ae o isi foi ua latou faia faatasi ni mausa e fiafia i ai, mo se faaaoaoga, o le vaneina o ni meafale o loo faia i laupapa i totonu o le fale ma isi galuega taulima, faapea foi le tātāina o ni mea faifaʻili, tusiina o ni ata, po o le suesue e uiga i foafoaga a le Atua. O fanau o ē aʻoaʻo ina ia olioli i na mea ua puipuia mai le tele o faafiafiaga lē mamā, ma ua latou iloa ai e iai ma nisi aogā i faafiafiaga ma tafaoga nai lo le tau ina nofonofo faasamasamanoa ma faafiafia. O le faia o se sao e masani ona tele atu le fiafia e maua ai nai lo le na ona tapuai.

25 O faatasitasiga lautele e mafai foi ona avea o se vala tauia o faafiafiaga ma tafaoga. Pe a lelei ona vaavaaia ma ia lē soona faatelē naʻuā pe alu uma ai le taimi, e mafai ona avatu ai i le lua fanau le tele o nisi aogā nai lo le tau ina fiafia ai. E mafai ona fesoasoani e faamausalīina ai fusi o le alofa i le faapotopotoga.​—Faatusatusa i le Luka 14:13, 14; Iuta 12.

E MAFAI E LOU AIGA ONA MANUMALO I LE LALOLAGI

26. E tusa ai ma le puipuia o le aiga mai taaʻiga lē mamā, o le ā le uiga e sili ona tāua?

26 E lē mafesiligia, o le puipuia o lou aiga mai taaʻiga e faaleagaina ai a le lalolagi e manaomia ai le tele o galuega mamafa. Peitai e iai le mea e tasi, e sili atu nai lo se isi lava mea, o le a mafai ona taulau manuia ai. O le alofa! O liʻo faaleaiga e māfana ma alofa o le a avea ai lou aiga o se malu saogalemu ma o le a uunaia atili ai fesootaiga, o se puipuiga sili lea mai taaʻiga leaga. E lē gata i lea, o le atiina aʻe o le isi ituaiga o alofa e sili atu foi ona tāua​—le alofa ia Ieova. Pe a oo ina ulu lena alofa i le aiga, o le a sili ona foliga mai e matutua aʻe le fanau ma ʻinoʻino i le manatu o le faatiga i le finagalo o le Atua e ala i le lolo atu i taaʻiga faalelalolagi. Ma o mātua o ē alolofa ia Ieova mai o latou loto o le a saili e faataʻitaʻi i lona uiga alofa, magafagafa, ma le paleni lelei. (Efeso 5:1; Iakopo 3:17) Pe a faia e mātua lena mea, o le a leai la se mafuaaga mo a latou fanau e manatu ai i le tapuaiga ia Ieova ua na o se lisi o mea ua faasā ona latou faia, pe o se ala o le olaga ua aunoa ma ni mea e fiafia ai pe taliē ai, lea latou te mananao e sosola ese mai ai i se vave latou te mafaia. Ae nai lo lea, o le a latou manatu o le tapuai atu i le Atua o le auala lea o le olaga e sili ona fiafia, e sili ona uigā ma faamalieina ai.

27. E mafai faapefea e se aiga ona manumalo mai le lalolagi?

27 O aiga e nonofo autasi i le auaunaga fiafia, ma le paleni lelei i le Atua, o loo taumafai ma le loto atoa e tumau i le “le ponā, ma le le mataʻuleagaina” mai taaʻiga leaga a lenei lalolagi, o se pogai lea o le finagalo malie o Ieova. (2 Peteru 3:14; Faataoto 27:11) O na aiga o loo mulimuli atu i tulagaaao o Iesu Keriso, o lē na ia teena taumafaiga uma a le lalolagi a Satani ina ia faaleagaina o ia. Ina ua latalata i le iuga o lona soifuaga faaletagata, na mafai ai e Iesu ona faapea mai: “Ua ou manumalo i le lalolagi.” (Ioane 16:33) Tau lava ina ia manumalo foi lou aiga mai le lalolagi ma olioli ai i le ola e faavavau!

a Mo se talanoaga e faatatau i aʻoaʻoga faaopoopo, tagai i le polosiua o Molimau a Ieova ma Aʻoaʻoga, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., itulau 4-7.

b O le upu Eperu iinei o loo faauiga “e ʻataʻata ai” e mafai foi, i nisi vala, ona faauiga i le “e taalo,” “e fai atu ni mea mālie,” “e faamanatu,” pe uiga foi i le “e faia ni mea e fiafia ai.”

c Lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

E MAFAI FAAPEFEA E NEI MATAUPU SILISILI FAALE-TUSI PAIA ONA FESOASOANI . . . E PUIPUIA LOU AIGA?

O le poto e taʻitaʻia ai i le atamai, lea e mafai ona ola ai se tagata.​—Failauga 7:12.

“O le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua.”​—1 Korinito 3:19.

E ao ona alofia aumea leaga.​—1 Korinito 15:33.

E ui ina ua iai ona po mo faafiafiaga ma tafaoga, ae tatau lava ona pulea lelei na mea. ​—Failauga 3:4.

SA LEI IA TE IA SE LAGONA FAAPEA UA IA MISIA SE MEA

O ni mātua Kerisiano, o Paul ma lana avā o Lu-Ann, la te faamaopoopoina ni faatasitasiga i lo la fale mai lea taimi i lea taimi. La te faamautinoa ua vaavaaia lelei faatasitasiga ma o loo iai i se toatele e mafai ona pulea. E iai le la mafuaaga lelei e talitonu ai o loo maua mai ai e le la fanau ni aogā.

Ua faamatala mai e Lu-Ann: “Na sau ia te au le tinā o se tamaitiiti e vasega ma laʻu tama tama e ono tausaga, o Eric, ma faapea mai e ese lona alofa ia Eric ona e nofonofo lava na o ia e lē auai i patī o asofanau a tamaiti o le vasega. Na ou fai atu ia te ia: ʻOu te talisapaia tele lou manatu mamafa i laʻu tama i lena itu. E faaalia mai ai le ituaiga moni o tagata e iai oe. Ma atonu e leai saʻu tala e mafai ona fai atu e faatalitonu ai oe, e lē o iai se lagona o Eric ua ia misia se mea.’ Na ioe le tinā. Ona ou fai atu lea: ʻAe mo lou lava lelei, faamolemole aua e te toe manatu mamafa fua i ai, ae ia e fesili atu lava oe ia Eric po o le ā sona lagona.’ Ina ua ou lē iai, sa fesili atu loa le tinā ia Eric, ʻPe e te lē o misia ea nei patī mananaia o asofanau?’ Na tepa aʻe i luga Eric i le tinā, ma lona ofo, ma faapea atu: ʻPe e te manatu ea o lena sefulu minute, ni ipu keke, ma se pese, e faia moni ai se patī? E tatau ona e sau i le matou fale ma e vaaia ai le mea moni e taʻu o le patī!’ ” O le maelega faamaoni o le tamaitiiti na faamanino atu ai​—e lei ia te ia se lagona faapea ua ia misia se mea!

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga