-
Vailaau Faaleaganuu i Aferika—Pe Ogatasi ma le Faa-Kerisiano?Le Olomatamata—1987 | Tesema 1
-
-
faatuatuaga tele o i latou. O le isi foʻi itu, ona o le lē lava o falemaʻi ma fomaʻi e faafetaiaʻia le manaoga mo ni togafitiga. O lea, o le toatele lava o tagata i nei atunuu, ua faapena foʻi ona faaauau pea le ō i nei tagata fofō, o le toatele o i latou e faaaogā faiga faaagaga. A e o le ā o le a e faia?
O le “upu moni” na fetalai ai Iesu, o le a “tuusaʻoloto foi outou.” (Ioane 8:32) I le iloa e taʻuleagaina e le Tusi Paia nei faiga, o le a musu ai le Kerisiano e avea o ia ma se e lē faamaoni i le Atua, i le faafesootaʻi atu i tagata oti, po o le saili atu foʻi i se tagata fofō, e fai ai aitu vavalo. (Teuteuronome 18:10-13; faatusatusa le Numera 23:21, 23) Ma pe a maʻi, o le a lē o se mea poto foʻi mo se Kerisiano ona manatu faapea o le autū o nei faafitauli uma, o se faiga faataulaitu a se tasi o ita mai. E tatau i se tasi ona lē fefe i le maʻi ona o se mana faataulaitu, pe afai e tumau i le itu a le Atua i le teena o so o se mea, e fesootaʻi ma agaga. Afai, ona o le lē lelei atoatoa o loo ia i tatou uma, ua mafua ai ona mamaʻi, e ao la ona faia se filifiliga totino faatatau i ituaiga o togafitiga.a
Seʻia oo i lena aso fiafia, ua faamautinoa mai e le Atua e Ona Le Malosi Uma Lava ia i tatou faapea, o le a ia puipuia i latou, o ē faalagolago ia te ia. O lea o Kerisiano uma lava, e manaomia ona faalagolago atu ia Ieova, faalatalata atu ia te ia i le tatalo ma olega. O le a iʻu lenei i le ola sili atu o na maloloina nei, ma o le a faamautinoa ai lo tatou maua o le ola lelei atoatoa, i le Parataiso folafolaina mai i le lalolagi.—2 Peteru 3:10-14; 1 Ioane 2:17.
-
-
“O le Faupuegāoloa ua Maua i le Laulaufaiva Pepelo . . . e Faatauvaa”Le Olomatamata—1987 | Tesema 1
-
-
“O le Faupuegāoloa ua Maua i le Laulaufaiva Pepelo . . . e Faatauvaa”
I aso nei, o le pepelo ma le taufaaʻoleʻole, ua masani lava ona vaai i ai o se mea lelei—ma e mautinoa lava le manuia—o ni auala lelei tau pisinisi. Sa moni lenei i taimi o le Tusi Paia. Na tusi le faisalamo o Asafo, e uiga ia i latou ua “faateleina o latou oloa,” e faamaonia lava mai taumafaiga taufaasese. O na tagata e foliga mai e “manuia i le olaga nei”, ona o le oa ua latou maua i a latou faiga taufaaʻoleʻole.—Salamo 73:8, 12.
A e ui i lea, o aso nei, e ao ona ʻaloese Kerisiano mai le ‘manao i mea e maua i le lē faamaoni,’ ma iʻu ai i le lē faamaoni i le faiga o le pisinisi. (1 Peteru 5:2) Ua lapataʻi mai le Faataoto 21:6: “O le faupuegāoloa ua maua i le laulaufaiva pepelo, o le mea faatauvaa lea. Ua faataapeapeina e i latou o sailiili i le oti.” Ioe, so o se “faupuegāoloa” ua maua i le pepelo ma le taufaasese, ua iloa “faatauvaa,” e pei o le mou atu o se puao. “E le aoga le faulaigāoloa o le amio leaga” i faasologa umi. (Faataoto 10:2) O le mea moni, o loo “sailiili i le oti” le tagata pepelo i le uia pea o le auala e oti ai. E mafai ona faapuupuuina ai lona ola, a o leʻi oo i le tagata matua, auā o le a toe foʻi mai ia te ia na fuafuaga pepelo. (Faatusatusa le Eseta 7:10) Pe i le iʻuga foʻi, o le a tuuina atu lona ola i le aso o le faamasinoga a le Atua.
-
-
Le Alofa Moni ua Manumalo!Le Olomatamata—1987 | Tesema 1
-
-
Mea Tāua Mai le Tusi Paia O le Pese a Solomona 1:1–8:14
Le Alofa Moni ua Manumalo!
E i ai le alofa e lē mavae. E mausalī, e tumau, e manumalo. O lena alofa lē liua, na tupu i le va o Iesu Keriso ma lana “faatoanofotane,” po o le faapotopotoga faauuina e le agaga. (Faaaliga 21:2, 9; Efeso 5:21-33) Ma maeu le matagofie ona faaataina mai o lenei alofa i Le Pese a Solomona!
Na fatu e le Tupu poto o Solomona o Isaraelu i le 3,000 tausaga ua mavae, lenei “pese silisili” (1:1) o loo faamatalaina mai ai e uiga i le alofa sa i se tama leoleo mamoe, ma se teine i se atunuu e igoa o Sunema (Sulami). E ui i le tele o lona mamalu ma ana ʻoa, a e sa lē mafai e le tupu, ona faatosina mai ai le alofa o le teine Sulami, auā sa faamaoni pea o ia i lana pele le tama leoleo mamoe.
A faitauina ma le faaeteete lenei tusi solo ma talisapaia, ona avatu ai lea i auauna nofo toatasi ma ē ua faaipoipo a Ieova, le tele o mea e ʻai mo ō latou mafaufau faatatau i le mamā, agamalu, faamaoni, ma le tausisi i le alofa, e tatau ona avea ma faailoga tāua o faaipoipoga mau faa-Kerisiano. E moni lava, e mafai e i tatou uma ona maua aogā mai lenei pese e uiga i le manumalo o le alofa moni.
Le Teine Sulami i le Togalauapi a Solomona
Faamolemole faitau Le Pese a Solomona 1:1-14. I le fale ie o le tupu, na tautala ai le teine Sulami, e pei lava o loo i ai lana pele leoleo mamoe, Sa viia e Solomona lona lalelei, ma folafola atu na te teuteuina o ia i auro ma ario. A e na teena e le teine ana taumafaiga, ma faailoa atu ia te ia lona alofa moni e na o le tama leoleo mamoe lava.
◆ 1:2, 3.—Ai se ā ua talafeagai ai nei faatusatusaga i le uaina ma le uu?
O le uaina e faafiafia ai le loto ma faamalosia ai le loto ua tiga. (Salamo 104:15; Faataoto 31:6) O le suauu e liligi atu mo se malo faaaloalogia, e faamālu ai ana mea totino. (Salamo 23:5; Luka 7:38) O lea, sa faamalosia ma faamafanafanaina le teine Sulami i lona manatua o upu “faapelepele’ a le tama leoleo mamoe ma lona “suafa”. Ua faapena foʻi, ona faalaeiauina le vaega totoe o soʻo faauuina o Keriso, i lo latou manatunatu loloto i le alofa, ma le faamautinoaga a lo latou Leoleo Mamoe, o Iesu Keriso, e ui lava o loo latou i ai i le lalolagi, ma nonofo ese mai ai ia te ia.
Lesona mo i Tatou: Semanū e faaofuina e Solomona le teine Sulami i “pale auro” ma “e ema i ario,” a e na ia teena nei tofotofoga i mea faitino, ma faatumau pea lona alofa lē mavae mo le tama leoleo mamoe. (1:11-14) O le manatunatu i ona uiga, e mafai ona faamalosia ai le faaiʻuga a le vasega o e “faatoanofotane” e fulisia mea faitino faatosinaga a le lalolagi ma tumau pea i le faamaoni i la latou Faatoāfaiava faalelagi. Afai o lo tatou faamoeome e faalelalolagi ma ua tatou manatu e faaipoipo, tau lava ina ia avea le faaaʻoaʻoga a lenei teine e unaiʻa ai i tatou e faia mea faaleagaga, a e lē o mea faaletino, ma o tatou fiafiaga autū.
Faanaunauga o le Loto
Faitau le 1:15–3:5. Ua ulufale le tama leoleo mamoe i le fale ie o le tupu, ma faaleo atu lona alofa i le teine Sulami tauagafau, o lē na faasilisiliina o ia i lo isi tagata uma. Ina ua la tetea ese, na manatua ai e le teine taimi fiafia ma lana pele, ma ua ole atu ina ia foʻi vave mai ia te ia. I le po, sa ia manao i le tama leoleo mamoe.
◆2:1-3—O le ā le uiga o nei ituaiga o faamatalaga?
Na taʻua e le Sulami ia lava, o le “fuga o le laau i Sarona” ona o ia o se teine talavou lotomaulalo, ma le tauagafau na ia faatusaina ai o ia, e na o le toatasi i totonu o fugalaau o le vao. Peitaʻi, na iloa e le tama leoleo mamoe faapea, o le teine ua pei o se “susana [lili] i totonu o laau talatala” ona o lona lālelei, onosai, ma faamoni ia Ieova. Sa pei le leoleo o se “moli i totonu o laau o le vao” i le teine Sulami, ona o ia o se tama talavou e maau atu i mea faaleagaga e faapena foʻi ona tuutoina atu ia Ieova, ma e i ai ona uiga totino e ese ai ma lona tomai. O se Kerisiano e leʻi faaipoipo o loo saili se paaga, i le olaga e tatau ona vaavaai na o se tagata talitonu faamaoni lava, e i ai uiga e pei o le Sulami po o lana leoleo mamoe pele.
◆3:5—Ai se ā ua fesootaʻi ai le tautoga ma nei manu?
O sevi ma aila o ni manu filemu, amio lelei ma o ia manu matagofie e gaoioi vavave foʻi, ma mautinoa feōaiga o ō la vae. O lea, o le mea moni, na fusia faatasi e le teine “tama fafine a Ierusalema’ i se tautoga i mea uma e matagofie ma lelei. E ala i nei mea faiola, sa ia fusia faatasi ai nei fafine ina ia taumamao mai le taumafai e faatupu lona alofa mo se tasi, na i lo lana leoleo mamoe faapelepele.
Lesona mo i Tatou: Na faatautō e le teine “tama fafine a Ierusalema,” po o fafine i le maota, o ē auauna i le tupu, ina ia latou lē ‘faagaee le alofa i totonu ia te ia seʻia faitalia o ia.’ (2:7; 3:5) E faaalia i lenei mea e lē tatau ona i ai se alofa faaleituaiga mo so o se tasi. Sa leʻi lagona foʻi e le teine ia sona manao pe tosina atu ia Solomona. O lea, maeu se poto, mo se Kerisiano e leʻi faaipoipo, ua fuafua e faaipoipo ona manatunatu ia tau lava o tagata tapuaʻi ma le
-