Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w87 1/1 itu. 15-20
  • Mauaina o le Naunau i le Afioga a Ieova

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Mauaina o le Naunau i le Afioga a Ieova
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Atiina ae le Vaaiga Sao
  • Galue e Foia Faafitauli
  • E Manaomia ona Manatunatu
  • Su‘esu‘e—E Tauia ma Olioli Ai
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Ia Mulimuli i le Ata na Faataatia mo Tupu
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2002
  • Faaleleia le Auala e Faia ai Au Lava Suʻesuʻega!
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2019
  • E Tauia le Suʻesuʻe
    Mauaina o Aogā Mai i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1987
w87 1/1 itu. 15-20

Mauaina o le Naunau i le Afioga a Ieova

Amuia le tagata . . . [e] naunau o ia i le tulafono a Ieova.”—SALAMO 1:1, 2.

1. O ai ua tofia e aʻoaʻo isi i “mea ua faailoa mai” e Ieova.”

TALU AI “o mea ua faailoa mai” e sili ona faitaulia mo lo tatou faaolataga, ua masani ai la ona tofia e Ieova tagata ua tatau i ai e avea ma faiaʻoga o upu moni e faaalia mai. (Teuteronome 29:29) I Isaraelu, sa faataunuuina ai e ositaulaga ma sa Levi lenei vaega. (Levitiko 10:8-11; 2 Nofoaiga a Tupu 35:3) Sa aʻoaʻoina foi e matua Isaraelu a latou lava fanau. (Teuteronome 11:19; Faataoto 6:20) I le uluai senituri T.A. sa tofia ai le au toeaina e auauna ma avea o faiaʻoga i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, ma sa uunaia foi matua Kerisiano e faatonu pe aʻoaʻo a latou fanau. (Efeso 6:4; 1 Timoteo 3:2; 2 Timoteo 2:2) E faaopoopo i lena, o Kerisiano taitoatasi sa fai ma a latou matafaioi le faailoa atu o mea ua faailoa mai e Ieova i e o i fafo atu o le faapotopotoga Kerisiano.—Galuega 1:8.

2. Ua lava ea lo tatou faalagolago i isi e aʻoaʻo i tatou i le Afioga a Ieova? Faamatala.

2 A e pe ua lava ea le faalagolago i isi e aʻoaʻo mai ia i tatou le Afioga a le Atua? E leai. O i tatou taitoatasi uma lava e i ai foi lo tatou tiute tauave totino ia suʻesuʻe i “mea ua faailoa mai” e Ieova. O lea, na tusi atu ai le faisalamo i uso i Isaraelu: “Amuia le tagata . . . e naunau o ia i le tulafono i le ao atoa ma le po.” (Salamo 1:1, 2) Sa faalaeiauina foi e le aposetolo o Peteru uso tapuai, i lona tusia: “Ia naunau outou i le suāsusu e le suia o le upu, ina ia outou tutupu ai, ina ia outou oo atu ai i le faaolataga ona o lea.”—1 Peteru 2:2 N.W.

3. O faanaunauga masani o isi e uiga i le suesue ua manaomia ai le a?

3 O le a lau vaaiga i suesuega faale-Tusi Paia? Afai e te auai e le aunoa i sauniga faa-Kerisiano, e le taumate lou faalogo ai pea i talanoaga lelei e tele e faavae mai le Tusi Paia. Ma afai sa e ‘ola ae i le upu moni,’ e pei ona fai mai ai nisi, e mautinoa lava la sa aʻoaʻoina oe e ou matua i le tele o “mea ua faailoa mai” e Ieova. Peitai e ese i lena, pe e te suesueina totino le Tusi Paia? E foliga mai sa matua fiafia le faisalamo i le na ituaiga o suesuega, a e atonu e le faigofie ia te oe. Afai e faapena, e le na o oe. O le mea moni na faagaeeina Peteru e faalaeiauina uso talitonu ina ia “naunau i le . . . upu” e tau mai ai o suesuega totino e le o se mea faigofie mo le toatele. A e mafai ona tatou aʻoaʻoina ina ia olioli i ai. Faapefea?

4. O le a le faataʻitaʻiga e faaaia ai e mafai ona faia suesuega totino ia sili ona uigā?

4 Ia, e faapefea pe afai ua faatonuina oe e eli se lua loloto i le eleele? Sei vagana o lou faanaunauga masani le galue mamafa, i galuega faaletino, afai e leai, o le a e le tulimataia la lea galuega. A e sei faapea la ua taʻu atu ia te oe faapea o loo i ai se oa tele o loo tanumia i le eleele? E foliga mai nei la o le galuega o le eli e le o se mea faigata! Atonu o le a avea o se mea faaosofia ai, ona ua e faanaunau lava ia maua le oloa o loo tanumia. E faapena foi la, e ui ina e le o lou natura le suesue, a e o le a e naunau e fai ma o le a faaosofia ai foi pe a ia te oe vaaiga sao. Ma e i ai auala e atiina ae ai lenei uiga.

Atiina ae le Vaaiga Sao

5, 6. Faamatala nisi o faamanuiaga e le mafaatusatusaina tatou te maua e ala i Afioga faaalia a Ieova.

5 Muamua, e ao lava ona ia i tatou le manatunatu pea i le oloa tele ua ia i tatou i le Tusi Paia. Sa alaga le aposetolo o Paulo: “Auē! le loloto o le tamaoaiga o le poto atoa ma le silafaga a le Atua!” (Roma 11:33) O fuafuaga a Ieova, sa faasolosolo malie ona faaalia mai i le faitau afe o tausaga, e sili ona matautia ma ofo ai, ua tatalaina nei mo i tatou se faamoemoe e matua ofoofogia ma faapena foi ona mautinoa. O faatonuga mo le auala e ola ai lea ua uma ona faamauina e Ieova i le Tusi Paia o le a aumaia ai le manuia pe a faatinoina. (2 Timoteo 3:16) E le tioa ona pese le faisalamo: “O le faaalia mai o au afioga e faamalamalamaina ai; e faalotomatalaina ai ē ua faigofie”!—Salamo 119:130.

6 E le gata i lea, ua i le Tusi Paia manatu o le Atua, ma i le aveina i fale o nei manatu, tatou te lalalata atu ai ia te ia. (Iakopo 4:8) A e le gata foi i lea, ua tofia i tatou e aʻoaʻoina isi ina ia fai ma soo o Iesu. (Mataio 28:19, 20) Ona o le Tusi Paia o la tatou mea faigaluega autu lea i lenei galuega, e manaomia la ona tatou suʻesueʻ i ai ina ia mafai ai ona tatou faaaoga lelei. (Efeso 6:17; 2 Timoteo 2:15) O le toe manatu, afai e faatumuina o tatou mafaufau i manatu e faavae mai le Tusi Paia o le a puipuia ai i tatou, e fesoasoani ia i tatou e savavali i le faamaoni ma aloaloese mai masalosaloga e faavaivaia ai lo tatou faatuatua ma manatu sese.—Faataoto 4:5, 6; 20,7; Filipi 4:8.

7, 8. E tusa ai ma “mea ua faailoa mai,” ai se a ua sili atu ai ona faamanuiaina i tatou i aso nei na i lo o auauna a le Atua i taimi ua mavae?

7 Manatu foi, faapea, i aso nei e mafai ona “iloa lelei e outou atoa ma le au paia uma, le uiga o le lautele, ma le umi, ma le loloto, ma le maualuga” o upu moni i se auala sa lei taea e auauna a le Atua anamua ona faia. (Efeso 3:14-18) Peitai ia manatua, na tuua e Aperaamo lona nuu ma lona aiga ma nofo i fale ie e ui lava ina sa lei vaaia i lona olaga le faataunuuga o le faaaliga na ia vaaia a e sa taʻu atu ia te ia: “Ua punitia ma faamau faailogaina o upu seia oo i ona po o le iuga.” (Tanielu 12:8, 9) I aso nei, o le Fanau sa faatalitalia i ai Aperaamo ua leva tausaga talu ona afio mai. Ua tatou ola nei i “ona po o le iuga” ua faaalia ai le uiga o le tele o mea na vaaia e Tanielu ua faaopoopo mai i lo tatou malamalama i “mea ua faailoa mai.”

8 Sa tusi atu le aposetolo o Peteru: “O le olataga lea na tausailiili i ai ma tausuʻesuʻe i ai o perofeta, o e na valoia mai le alofa tunoa e oo ia te outou na . . . Na faaalia mai ia te i latou e le ona o i latou, a o i tatou na latou tuuina mai ai ia mea, o mea ia ua faamatalaina atu nei ia te outou . . . o mea ia e naunau i ai le au agelu i le fia matamata i ai.” (1 Peteru 1:10, 12) Talu ai ua finagalo nei Ieova e faasusulu le malamalama i le tele o mea ia sa naunau i ai na perofeta anamua e fia iloa, sei tatou faatāuaina nei upu moni a e aua le vaai faatauvaa i ai.

9, 10. O a faaaʻoaʻoga ua mafai ai ona tatou talisapaia i le saolotoga ua i le toatele o i tatou e faia ai se suesuega totino faale-Tusi Paia?

9 Ina ia maua le vaaiga sao, e ao ona tatou talisapaia tauiviga malolosi na faia e nisi ina ia mafai ai ona suesueina le Tusi Paia. I aso o William Tyndale, o se solitulafono mo so o se papalagi na te faatau atu, pe faatau mai, pe faitau i se faaliliuga o Tusi Paia Eleni i lana lava gagana. Na lipotia mai e John Foxe, o se failauga Puritan o le 16 senituri, se mea na tupu ina ua aumai faananā e se tagata fou faatoa liliu i le lotu Porotesano ni Tusi Paia i Sepania. Sa faalataina o ia ma saisaia i se laau ma susunu i le afi, ma e toa 800 i latou na faatauina le Tusi Paia na saisaitia. E toa luafulu tagata na tunupaʻu (tulou) i ogaumu. O isi sa faafalepuipuiina mo le olaga atoa, sa sasaina i luma o le lautele, ma auina atu e avea o ni pologa alovaa. E toaitiiti lava e na faasaolotoina.

10 I aso nei, ua faapena foi, i nisi o taimi e fesagai ai Molimau a Ieova ma tulaga sili ona matautia pe a oo ina suesueina le Tusi Paia. Pe a i totonu o falepuipui po o nofoaga e saisaitia ai, e oo lava ina faasalaina pe oo foi i ai le oti ona ua uʻu se Tusi Paia. Na tuuina i le falepuipui se tasi misionare ona o lona faatuatua, sa ia tusia uma lava i lalo mau na mafai ona ia manatua, ma sa faanatinati ona ia saili i itulau o nusipepa ia e aumaia ai mataupu “faale-lotu” atonu o taʻua ai ni mau mai le Tusi Paia. Ona pau lava lena o le auala na ia mafai ai ona maua le Tusi Paia mo le tele o tausaga. Ioe, pe a faasaina le Tusi Paia, e faia e Kerisiano taumafaiga e tele ina ia faitauina le Tusi Paia. Pe le sili atu ea la ona le faaitiitia lo tatou tinoū, aua i le tulaga lautele, pau a le mea e fai na ona aapa atu lava i le fatatusi ma aumai?

11. O le mea moni faapea o nisi mataupu o loo talanoaina ua taʻua soo o le a tatou manatu māmā ai i le suesueina o le Tusi Paia?

11 Ua fai mai nisi e leai lava se faigata ia i latou i le taliina o fesili i le Olomatamata aua o isi mataupu ua faaluaina ona fai. O lea, ua latou le iloa ai le manaomia o suesuega totino. O i latou foi na ua latou manatu māmā i le toe taʻua mai o mataupu. Sa fiafia le faisalamo i faamanatu mai a Ieova, ma e tatau foi ona faapena i tatou. (Salamo 119:119) Manatua, o loo faamalelemoina pea i tatou e le lalolagi i lenei lava uiga, o le amioleaga ma le manao tele i mea faitino. O le mea lea e manaomia ai ona faamalosia o tatou mafaufau faasaga i lea mea i le faamanatu mai pea lava pea e le Tusi Paia.

Galue e Foia Faafitauli

12. Aumai ni fautuaga aoga ina ia mafai ai ona foia le faafitauli o le tausailia o taimi mo suesuega faale-Tusi Paia.

12 O le tagata e i ai le manatu sao agai i le suesueina o le Tusi Paia, e masani lava ona maua auala e suesue ai, a e, atonu o le a le faigofie. Atonu e i ai ni faafitauli e tatau ona foia. Mo se faaaʻoaʻoga, o fea i le olaga pisi o aso nei tatou te maua ai se taimi mo suesuega totino? O le uluai laasaga lava i le foia o lenei fafitauli, o le iloa faapea o le suesueina o le Tusi Paia o se mea e tatau ona fai, e pei o le faiva i le fanua ma le auai i sauniga. (1 Timoteo 4:15) Ona tatou iloilo loa lea o a tatou feau masani ina ia maua ai se avanoa mo lea mea. Ua mafai e nisi ona suesue e pei o pasi ma vaalele. O isi foi e faalogologo i lipine ua pueina ai faitauga o le Tusi Paia ao uliina le taavale po o le galue foi i le fale. E i ai i latou e suesue a o faia malologa mai galuega mo taumafataga o le aoauli. O isi e vave ala i le taeao ma suesue mo sina taimi a o lei amataina feau masani o le aso po o le suesue foi pe a momoe tamaiti i le po. E masani lava ona nono taimi mo isi gaoioiga—atonu i le taimi e nofonofo ai—mo le suesue. (Kolose 4:5) Peitai ua vave lava ona iloa e isi latou te le manaomia le tele o na taimi o nofonofoga, ona o le suesue ua mafai ona faanofogofie ai i latou.

13. E faapefea ona fesoasoania i tatou ia uai atu i mea o tatou suesueina?

13 Ua iloa e nisi o le uai atu o se faafitauli. E faigata mo i latou ona taofia le manatu agai faafitauli o lea aso i lea aso a e uai atu i le suesueina o le Tusi Paia. E mafai ona fesoasoani le tatalo e foia lenei mea. A o lei amataina lau suesuega, ai se a e le faafetai atu ai ia Ieova ona o mea ua ia faaalia mai ma ole atu mo lana fesoasoani e mafai ai ona e uai atu i lau suesuega, ma iloa ai lo latou taua? (Filipi 4:6; 2 Timoteo 2:7) O na ituaiga o tatalo e matua talafeagai lelei ma le finagalo o Ieova mo i tatou. (1 Ioane 5:14) O le pulea foi o oe lava, e le mafai ona alofia, a e maise lava i le uluai taimi. (1 Korinito 9:25) Sa iloiloina e le aunoa e tagata Perea le Tusi Paia. (Galuega 17:10, 11) O la latou masani o se faaaʻoaʻoga lelei lea. O le a le pine a e avea le suesue o le Tusi Paia e le aunoa ma mea e naunau i ai, ma o le a faapena ona avea o se mea e tulimataia, ma o le a le tau faamalosia oe e faia.

14. Ai se a o se siomaga toafimalie e manaomia pe a faia a tatou suesuega totino?

14 O le uai atu e fesoasoani foi i ai le siomaga talafeagai. Sa alu atu Isaako i le fanua ina ua manao e manatunatu loloto—na lau ese atu mai le mea e patia patā solo ai gaoioiga i le fale ie. (Kenese 24:63) E moni, e le maua e i tatou uma se nofoaga e suesue ai ua saoloto ai mai le pisa ma le paō e pei o se laufanua taatia fua, a e masani lava ona mafai ona tatou faaitiitia le pisapisao o lo tatou siomaga. O se suesue i luma o se televise po o le laau pese leo tele o loo taina e sili atu ona itiiti ni fua—pe avea foi o se mea e le naunau ai—na i lo o le suesue i se mea e toafimalie. E le mafai ona tatou sola ese pea mai le pisapisaō, a e o le toatele o i tatou e mautinoa lava le mauaina o se tulimanu toafilemu i le aiga e suesue ai.

15. O a nisi o auala le fuafuaina e maua ai le poto mai le Tusi Paia?

15 Atonu o le a i ai foi se isi faafitauli: Atonu e le iloa e nisi pe faapefea ona suesue. I aso nei, e le tatau ona manatu e mafai a e maise lava i le faapea e aʻoaʻoina tamaiti ia suesue i le aʻoga, ma o i latou na tuua aʻoga atonu i se taimi ua mavae ua mou ese la latou masani o le suesue. A e, o le mea moni, e le faapena ona faigata le suesue. E mafai ona faigaofie e pei ona e faitauina mataupu e te naunau i ai i le tusi Aid to Bible Understandinga po o le faitauina o le New World Translation Reference Bible. O le faalogologo i le faitauina o le Tusi Paia ua pueina i lipine po o le tuliloa o polokalama o sailiiliga totino, o isi foi na o auala e suesue ai. Ua e taumafai ea e na ona vaai faasolo i lomiga tuai o le Olomatamata po o le Awake! ma faitau mataupu e faatupu ai lou naunau? E moni e le o le suesue totoʻa lena, a e o le a fesoasoani e atiina ae lou fiafia i le Afioga a Ieova.

16. O le a lo tatou sini mo le suesue aua le Suesuega faalevaiaso o le Olomatamata?

16 A e faapefea le suesuega faatulagaina, e pei mose faaaʻoaʻoga, pe a e sauniuni mo le Suesuega faalevaiaso o le Olomatamata? Mo se na ituaiga o suesuega, e manaomia ona i ai se sini i le mafaufau o le tagata aʻoga. O a ituaiga o sini? I le tulaga o le sauniuni mo le sueseuga o le Olomatamata, o le a ia manao ia maua aoga talafeagai mai “mea e ʻai i ona itu aso” ua aumaia e ala i le “auauna faamaoni ma le mafaufau” ma ua faanaunau foi e fesoasoani atu i isi e ala i ana tali i le sauniga. (Mataio 24:45) E faapefea ona faatino o lea? E leai ni tulafono, a e o se fautuaga lenei:

17, 18. (a) Aumai ni fautuaga pe faapefea ona sauniuni se tagata aʻoga mo le Suesuega o le Olomatamata? (e) Aumai nisi fautuaga ua e iloa e aoga i le suesue totino. (tagai i le faasinoga)

17 Muamua, a e maua loa lau kopi o Le Olomatamata atonu e lelei ona faitau atoa loa le mataupu. O ia uluai faitauga, atonu e faaalu ai pe na o se 20 minute, a e o le a avatu ai ia te oe vaaiga lautele o manatu taua ma le taulaiga o le mataupu. Pe a oo mai le taimi mo le matua suesueina o le mataupu, nofo i lalo ma le Tusi Paia ma se peni po o so o se isi mea e maka ai. Ona faitau loa lea ma le faaeteete o le palakalafa muamua, ma matauina finauga ma auala o fausia ai manatu. Siaki mau o taʻua ai a e le o siina mai i le palakalafa ma vaai pe mafai ona e iloa lelei pe ai se a ua tusia ai i ina. Ona sosoo ai lea ma le faitauina o le fesili o le palakalafa ma vaai pe e te iloa le tali. A maua le tali, vase lalo o ni nai upu i le palakalafa e faamanatu ai ia te oe le tali pe a e alu i le Suesuega o le Olomatamata. I tafatafa o itulau, atonu o le a e manao foi e tusi ai ni faamaumauga pupuu o mau sa e sueina, manatu e te manao e toe suesue atili i ai, ma isi lava mea faapena.

18 Pe a uma ona e faia faapena i le mataupu atoa, vaai i fesili o loo i le pusa e aʻoaʻo ai i le faaiuga o le mataupu ma vaai po o ua e taofia manatu autu. Afai e i ai ni fesili e le mafai ona e taliina, toe sue i le mataupu ina ia e maua ai le tali mo oe lava. Afai e te faia lenei mea i ni nai aso a o lei oo i le Suesuega o le Olomatamata faalevaiaso, atonu o le a e iloa ai le lelei ona toe tepa i le mataupu atoa i le aso o le suesuega e faafouina ai lou mafaufau i le mataupu.a

E Manaomia ona Manatunatu

19. E faapefea ona fesoasoani le manatunatu e atiina ae le alofa mo le Afioga a Ieova?

19 Manatua o le suesue e aofia ai le manatunatu. O le suesue e aunoa ma le manatunatu ua tali pei o le tagata e na ona ʻai a e le faamalūina. O lea, ia fefulisai mea ua e suesueina. Taumafai e faafesootai i mea ua uma ona e iloa. E faapefea ona aafia ai lou olaga? E mafai faapefea ona e faaaogaina e fesoasoani ai i isi? (Faataoto 15:28) Taumafai e aʻoaʻo ia uai atu i auiliiliga. Talanoa i isi e uiga i mea ua ea aʻoaʻoina. Tufa atu mea fou ua e maua. (Faataoto 27:17) O le a atiina ae ai e lenei mea le maʻimaʻi ua e iloa mai le Tusi Paia.

20. Faamatala le talisapaia loloto sa i le Tupu o Tavita mo Afioga faaalia a Ieova.

20 Sa tulaga ese le talisapaia na i le Tupu o Tavita o Afioga a Ieova. Sa ia tusia: “E sao le tulafono a Ieova, e faafoisia mai ai le agaga; e faamaoni poloaiga a Ieova, e faapotoina ai le ua faigofie. E tonu feau a Ieova, e faafiafia ai le loto; e mamā poloaiga a Ieova, e malamalama ai mata. E mamā le mataʻu ia Ieova, e tumau e faavavau; o faamasinoga foi a Ieova e moni ia ma tonu uma lava. E silisili ona lelei i le auro, o le auro e sili ona lelei e tele; e sili foi na suamalie i lo le meli, o le meli ua sisina ifo.”—Salamo 19:7-10.

21. O a faamanuiaga o le a tatou seleseleina pe afai tatou te atiina ae le alofa moni mo “mea ua faailoa mai” e Ieova?

21 I le mulimuli atu i fautuaga o le uluai salamo, ma suesue le Tusi Paia i se tulaga faifai pea, o le a e atiina ae ai foi lenei ituaiga o talisapaia i “mea ua faailoa mai” e Ieova. Ma i lea, o le a taʻitaʻiina atu ai i lou olioli ai i faamanuiaga ua folafolaina mai i lena salamo mo se tasi e maʻimaʻi i le Afioga a Ieova: “O ia foi e faapei o le laau ua totō i tafatafa o vaitafe, e fua mai ona fua i ona lava tau; e le toulu foi ona lau; e manuia foi mea na te faia . . . Auā ua silafia e Ieova le ala o e amiotonu.”—Salamo 1:3,6.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo fautuaga i isi matatā o le suesue ma le auala e saunia ai lauga, tagai i le lomiga a le Watch Tower o le Theocratic Ministry School Guidebook.

E Faapefea Ona e E Faamatala?

◻ Ai se a ua le lava ai le na ona faalagolago i isi e aʻoaʻo i tatou i le Afioga a le Atua?

◻ O a faamanuiaga o le a tatou maua mai le suesueina o le Tusi Paia?

◻ E faapefea ona maua taimi e suesue ai le Tusi Paia?

◻ O a fesoasoani i le uai atu a o tatou suesue?

◻ O le a e ao ona avea ma sini pe a sauniuni mo le Suesuega o le Olomatamata?

[Ata i le itulau 17]

Sa feoti tagata i le na ona faitauina o le Tusi Paia

[Ata i le itulau 18]

E ao ona maua so tatou taimi e manatunatu ai i le Afioga a le Atua i so o se tulaga i o tatou olaga pisi

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga