Faaalia le Alofa ma le Faaaloalo o se Tane
“A o outou, ia taitasi outou ma alofa i lana lava avā faapei o ia lava ia te ia.”—EFESO 5:33.
1, 2. (a) O le ā le tele ua oo i ai le faafitauli o le talagā faaipoipoga i le lalolagi i aso nei? (e) I sona faaeseesega, o le ā le isi tulaga ua i ai?
I LE tausaga e 1985, na lipotia mai ai e le lomiga Psychology Today e faapea: “E sili atu i le miliona ulugalii i le tausaga [i le Iunaite Setete o Amerika] ua oo nei ina iʻu i se talagā faaipoipoga lo latou faatalitalia o se manuia silisili; o le faatatauga o le umi ona tumau o se faaipoipoga i le Iunaite Setete e 9.4 tausaga. . . . O le mea moni, e foliga mai i ni taimi e leai lava se tasi na i ai i tuā i inā ua faaipoipo fiafia.” (Iuni 1985) Pe a manatunatu i tagata matutua faapea foi ma tamaiti, e oo atu lea i le aofaiga e lē itiiti mai o le 3,000,000 o tagata e aafia i se faaipoipoga malepelepe i tausaga taitasi i le na o le tasi le atunuu. Peitai, o le talagā faaipoipoga o se faafitauli i le lalolagi aoao, ma ua faaalia ai faapea ua leai se alofa ma se faaaloalo i le faitau miliona o faaipoipoga.
2 I le isi itu, e i ai “le isi vaega [lena] ua tauau ina lē amanaia: ulugalii na o ē ua na ona mafai ona latou nonofo faatasi, o ē latou te lē faatagaina se isi mea seʻi vagana ai le oti e tuu eseeseina i latou.” (Psychology Today) I lea, e faitau miliona foi ulugalii o ē ua galulue malolosi ina ia faatumauina faatasi a latou faaipoipoga.
3. O ā fesili e mafai ona tatou fesili ifo ai ia i tatou lava?
3 O faapefea lau faaipoipoga? Pe o i ai se faalogona mafana o le alofa ma le faaaloalo i le va o le tane ma le avā? Pe o i ai lena alofa i le va o mātua ma fanau i lou aiga? Pe o lua iloa i nisi taimi o loo lua savavali i se uiga taofiofimamau o le feitagai ma le lē fefaatuatuaai? Talu ai ona e leai se isi o i tatou e lelei atoatoa, e mafai ona mapuna aʻe ai ni tulaga faigata i so o se aiga, e oo lava i vaipanoa o loo taumafai ai tagata uma ia avea ma Kerisiano, auā “ua agasala tagata uma lava, ma ua le oo i le viiga mai le Atua.”—Roma 3:23.
4. Ua faapefea ona faaalia e Paulo ma Peteru po o ai o i ai le vaega autū i le aiga fiafia?
4 Ona o le mea moni faapea e mafai lava ona mapuna aʻe tulaga faigata i so o se aiga, o ai la o i ai le vaega autū i le tausia o le aiga i le auala filemu ma ia ōgatasi? Ua aumaia e aposetolo o Paulo ma Peteru le tali i fautuaga tuusaʻo na o loo maua i a la tusi. Na tusi Paulo: “A ou te loto ina ia outou iloa, o le ulu o tane taitoatasi o Keriso lea, o le ulu o le avā o le tane lea, a o le ulu o Keriso o le Atua.” Na ia taʻua foi: “Ia gauai le tasi i le tasi i le mataʻu ia Keriso. Ia gauai avā i a latou tane faapei ona gauai i le Alii, auā o le tane o le ulu ia o lana avā pei o Keriso foi o le ulu ia o le faapotopotoga.” (1 Korinito 11:3; Efeso 5:21-23, NW) I se faamatalaga tutusa, na tusi ai Peteru: “Ia faapea [mulimuli atu i le faaaʻoaʻo o Keriso] o outou fafine, ia usiusitai i a outou lava tane.”—1 Peteru 2:21–3:1.
Keriso—O le Faaaʻoaʻoga e Malōlō ai
5, 6. Ua faapefea ona avea Iesu Keriso ma faaaʻoaʻo i le faatinoina o le tulaga ulu?
5 E tusa ai ma le fautuaga e pei ona muai taʻua, o le tane o le ulu faale-Tusi Paia o le aiga. Peitai i le ā le uiga e ulu ai o ia? Pe ao faapefea ona faatinoina le tulaga ulu? E mafai ona faigofie mo nisi tane ona tapā le faaaloalo i lo latou tausisi atu faapea ‘o ia o le ulu o le aiga, ma ua fai mai ai faapena le Tusi Paia.’ Peitai ua faapefea ona fetaui lena mea ma le faaaʻoaʻoga a Iesu? Pe sa tapā ma le faamaualuga e Iesu le faaaloalo mai ona soʻo? Pe mafai ona tatou maua se mea na fetalai ai o ia ma le faamaualuga: “O ai le Alo o le Atua i inei? E tatau ona tou faaaloalo mai ia te aʻu!” I le tuufeagai ai, na galue Iesu ina ia maua le faaaloalo. E faapefea? E ala i ana faaaʻoaʻoga lelei tau i amio, i ana upu, ma i lona feutagai ma le tiga alofa faatasi ma isi.—Mareko 6:30-34.
6 O lea, o le ki i le faatinoina ma le saʻo o le tulaga ulu i le avea o se tane ma se tamā, o le mulimuli atu lea i le faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso. E tusa lava pe sa leʻi faaipoipo Iesu, o le auala na ia feutagai ai ma ona soʻo ua aumaia ai se faaaʻoaʻo mo tane. Ma le mautinoa, o lena mea ua aumaia ai se luʻi i so o se tane, auā o Iesu o se faaaʻoaʻo lelei atoatoa. (Eperu 4:15; 12:1-3) A e ui i lea, o le tele o le mulimulitui atu o tane i le faaaʻoaʻoga a Keriso, o le tele foi lea o le loloto o le alofa ma le faaaloalo o le a faaalia ia te ia. O le mea lea, seʻi tatou vaavaai totoʻa atili i le ituaiga o tagata sa i ai Iesu.—Efeso 5:25-29; 1 Peteru 2:21, 22.
7. O le ā na ofo atu e Iesu i ona soʻo, ma mai le ā le puna?
7 I se tasi taimi, na fetalai ai Iesu i le motu o tagata: “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o aʻu foi e malolo ai outou. Ia outou amoina laʻu amo, ma ia outou faaaʻoaʻo ia te au, auā o lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga [solu, NW]. Auā e avegofie laʻu amo o laʻu avega foi e māmā ia.” Ia, o le ā ua ofoina atu e Iesu i lana au faalogologo? O le malologa faaleagaga! Peitai mai le fea puna o le a sau ai le malologa? Na seʻi faatoʻā uma lava ona ia fetalai mai: “E leai foi se tasi ua iloa le Tamā, ua na o le Atalii, ma se ua loto le Atalii e faaali atu i ai.” Ua faaalia i lenei mea faapea o le a ofoina atu e Iesu le malologa faaleagaga e ala i lona faailoa atu o lona Tamā i ona soʻo moni. Peitai o le faamatalaga a Iesu ua faaalia ai foi faapea o malologa e sau mai le auaufaatasi ma ia, talu ai o ia o “lē agamalu ma le loto maulalo.”—Mataio 11:25-30.
Le Auala e Avea ai se Tane ma se Tamā e Malōlō ai
8. I ā auala e tatau ai i se tane ma se tamā ona avea o sē e malōlō ai?
8 E fesoasoani ia i tatou upu a Iesu e iloa ai faapea o se tane Kerisiano e ao ona malōlō ai lona aiga i auala faaleagaga faapena foi ma auala totino. E ala i ana aʻoaʻoga ma faaaʻoaʻoga agamalu, e tatau ai ona ia fesoasoani i lona aiga e oo atu ina ia iloa lelei atili le Tamā faalelagi. O lana amio e tatau ona faaatagia ai manatu ma gaoioiga a le Alo o le Atua. (Ioane 15:8-10; 1 Korinito 2:16) O se mea e malōlō ai mo tagata uma o le aiga ona auaufaatasi ma se tagata faapena, auā o ia o se tane, se tamā, ma o se uo alofa. E tatau ona mafai ona faalatalata atu ia te ia ma ia lē pisi nauā mo fesootaiga i talanoaga. O le mea moni, e tatau ona ia iloa pe faapefea ona lagona, a e lē na ona faalogo.—Iakopo 1:19.
9. O le ā le faafitauli e aafia ai toeaina i le faapotopotoga i nisi taimi?
9 Ua aumaia ai e lenei mea i le mafaufau se faafitauli e aafia ai i nisi taimi toeaina o le faapotopotoga ma o latou aiga. E masani ona pisi tele se toeaina e uaʻi atu i manaoga faaleagaga o le faapotopotoga. E tatau ona ia faataatia se faaaʻoaʻoga lelei e tusa ai ma sauniga faa-Kerisiano, le faiva, ma le galuega faaleoleo mamoe. (Eperu 13:7, 17) A e peitai, mo nisi toeaina, ua oo ina faaaogā atoatoa o latou malosi mo le faapotopotoga. I le faia faapea ua latou faatalale ai i o latou aiga, i nisi taimi ua oo ai ni iʻuga tiga. I se tasi o mea na pisi nauā se toeaina ua lē mafai ai ona suesue ma lona lava atalii. O lea na ia fuafuaina ai se tasi e faia lea suesuega!
10. E mafai faapefea ona paleni toeaina i lo latou faatinoina o le tulaga ulu i le faapotopotoga ma le aiga?
10 O le ā ua faamamafa mai e lenei faaaʻoaʻoga? O le manaomia mo se tane ia tausia le paleni i le va o ona tiute i le faapotopotoga ma ona tiute agaʻi i lana avā ma lona aiga. Mo se faaaʻoaʻoga, pe a uma sauniga e masani lava ona pisi toeaina i faafitauli ma talanoaga. Afai o se tulaga fetaui tonu ma e mafai, pe lē o se mea lelei ea ma e malōlō ai mo le toeaina ona fuafua mo se tasi e aveina atu lana avā ma le fanau i le aiga, na i lo o le faatalitali ai i le Maota o le Malo mo ni itula uumi? Ina ia tusa ai ma mea e manaomia e le Tusi Paia, e mafai ona faapea atu ‘o le galuega faaleoleo mamoe e amata i le aiga.’ Afai e faatalale se toeaina i lona aiga e mafai la ona oo ai lona tofiga i se tulaga lamatia. O le mea lea, toeaina e, ia magafagafa, ma ia manatunatu mamafa i manaoga o faalogona ootia ma faaleagaga ma isi manaoga o lou aiga.—1 Timoteo 3:4, 5; Tito 1:5, 6.
11, 12. E mafai faapefea e se tane Kerisiano ona maua le lagolagosua a lona aiga, ma o ā fesili e mafai ona fesili ifo ai tane taitoatasi ia i latou lava?
11 O se tane Kerisiano e malōlō ai o le a lē soona pule sauā pe faapologa i lona aiga i le faia o faaiʻuga e aunoa ma le talanoaina ma i latou. Atonu e tatau ona faia se filifiliga e faatatau i le suia o le galuega po o le mea e nonofo ai le aiga, e oo i se mataupu faigofie e pei o faafiafiaga o le aiga. Talu ai ona o tagata uma o le aiga o le a aafia ai, pe e lē o se mea atamai ma agalelei ona talanoa ma i latou uma? E mafai ona fesoasoani ia te ia ni o latou manatu ina ia taunuu ai i se faaiʻuga e sili ona atamai ma magafagafa. Ona faigofie ai lea mo tagata uma i le aiga ona lagolagosua ia te ia.—Faatusatusa le Faataoto 15:22.
12 Mai i manatu muamua, e manino faapea o se tane ma o se tamā Kerisiano e lē na o ia o se tagata e faia le aʻoaʻiga i le aiga. E tatau foi ona avea o ia o sē e malōlō ai. Tane ma tamā e, pe o pei oe o Keriso? Pe o avea oe o se malologa mo lou aiga?—Efeso 6:4; Kolose 3:21.
Ia Nonofo Faatasi ma le Poto
13. O le ā le fautuaga lelei ua ofoina atu e Peteru i tane?
13 E pei ona ua uma ona iloa, na ofoina mai uma e Peteru ma Paulo fautuaga lelei i ulugalii faaipoipo. Ona o se tagata ua uma ona faaipoipo, ua faaluaina ai e Peteru le aogā i lana fautuaga—i le poto masani ma le taʻitaʻiga a le agaga paia. (Mataio 8:14) Na tuusaʻo mai fautuaga i tane uma lava, i le faapea mai: “Ia faapea outou tane, ia nonofo faatasi ma i latou ma le poto, ia ava i le avā, auā o le ipu ia ua sili ona vaivai ia te oe,” i tulaga o fafine. Ua faitauina faapenei le fasifuaiupu lenei i le faaliliuga faapuupuuina a J. W. C. Wand: “I le auala lava lea, e tatau i tane ona faatatauina ma le poto faalemafaufau mataupu silisili faa-Kerisiano i lo latou faiā ma a latou avā.”—1 Peteru 3:7.
14. O ā fesili ua mapuna aʻe nei?
14 O lenei, o le ā lona uiga ia nonofo faatasi ma le avā ‘e tusa ma le poto’ pe ia “faatatauina ma le poto faalemafaufau mataupu silisili faa-Kerisiano”? E mafai faapefea e se tane ona āva i lana avā? O le mea moni, e ao faapefea e se tane Kerisiano ona malamalama moni i le fautuaga a Peteru?
15. (a) Ai se ā ua lē taulau ai nisi faaipoipoga? (e) O le ā le luʻi moni i se faaipoipoga?
15 E tele faaipoipoga ua faavaeina i na o itu faaletino ma fetosinaaiga faaleituaiga. Peitai, o se faaipoipoga tumau e lē mafai ona faamaonia i faavae i na o ni foliga aulelei, auā e lē anagatā mea na. O i latou o ē ua tele tausaga talu ona faaipoipo o le a mulimuli ane oo i ai le ulu sinā ma maanuminumi foliga. A e ia manatua, o le faaipoipoga o le tuufaatasia o mafaufau e lua, uiga faaletagata e lua, talaaga ma vaega o oa faaleagaga e lua, ma laulaufaiva e lua. O lenei mea e aumaia ai se luʻi sili! Peitai, o le malamalama i lenei mea e matuā manaomia mo se faaipoipoga fiafia.—Faataoto 17:1; 21:9.
16. O le ā ua aafia ai i le ‘nonofo faatasi ma ia e tusa ma le poto’?
16 Faatasi ai ma isi mea, mo se tane Kerisiano ina ia nonofo faatasi ma lana avā e tusa “ma le poto,” o lona uiga e tatau ona ia malamalama lelei i manaoga o lana avā. E lē na o ona manaoga faaletino peitai, e sili ona tāua, o ona manaoga o faalogona ootia, tau i le mafaufau, ma le faaleagaga. Afai la te ‘nonofo ma ia e tusa ma le poto’ ua ia malamalama la i lana vaega na tuuina mai e le Atua. O lona uiga foi o lona faaaloalo lea i lona mamalu faafafine. O le matuā tuufaafeagai lava lenei ma le vaaiga sa i ai i nisi tagata Gnostic i aso o Peteru, o i latou na sa “manatu i fafine o ni meafaiola maulalo, faaleituaiga ma e lē mamā.” (The Anchor Bible) Ua tuuina atu e se faaliliuga faa-Sepania faaonaponei upu a Peteru e faapea: “E faatatau i tane: ia i ai le uta mamao i lo outou olaga faatasi, ia faaalia le magafagafa mo le fafine, ona o ona uiga e sili ona maʻaleʻale.” (Nueva Biblia Española) Ua aumaia e lenei mea se manatu lelei e galo i tane i nisi taimi.
17. (a) Faatasi ai ma isi vala, o le ā ua aafia i “uiga maʻaleʻale” o le ‘ipu ua sili ona vaivai faafafine’? (e) O le ā le tasi o auala e mafai e se tane ona faaalia ai le faaaloalo mo le mamalu o lana avā?
17 Ai se ā ua ‘sili ai ona maʻaleʻale uiga’ o le avā? Faatasi ai ma isi mea, ona o le meaalofa na tuuina atu ia te ia e fanau ai tama. E aafia lona olaga fanautama i le faataamilosaga faalemasina e aofia ai le faia o le maʻi tau masina mo ni nai aso, le taimi atonu o le a oo ai ia te ia se lagona faatapulaaina pe lagona ai ua omia. Afai e lē taulau i le tane ona vaai totoʻa i ai i lenei itu, ma ia tutusa mea ua manao i ai mai lana avā i aso uma o le masina, ua lē taulau la ona ia faaaloalo i lona mamalu. I lea itu, o le a faaalia ai lona nofo faatasi ma ia e tusa ma le valea manatu faapito, na i lo o le nonofo ma le poto.—Levitiko 18:19; 1 Korinito 7:5.
Ia Faaaloalo i le Ipu Vaivai Faafafine
18. (a) O le ā le masani lē lelei ua paʻū atu i ai nisi o tane? (e) E ao faapefea ona gaoioi se tane Kerisiano?
18 O le tasi auala e mafai ai e se tane ona faaalia le alofa ma le faaaloalo mo lana avā e ala lea i le faaalia ma le faaupuina atu o le talisapaia mo ia ma ona uiga. Atonu o le a paʻū atu se tane i le faia ma ana masani le faia o ni faaupuga e faaleagaina ai lana avā pe faia foi o ia ma taulaiga o ana tausuaga. Atonu o le a manatu lena tane faapea o le mea lenei o le a fesoasoani e tuuina ai o ia i se tulaga e sili ona fiafia ai tagata ia te ia. A e peitai, o le mea moni, e tuufeagai auga, auā afai na te faia pea le fai o lana avā e pei e foliga mai e valea, e manino lava la le fesili: Ai se ā na ia faaipoipo ai i sea fafine valea? O le mea moni, o le a foliga mai e na o se tane e lē maua ai le saogalemu na te faia ia mea. O le tane alofa e faaaloalo i lana avā.—Faataoto 12:18; 1 Korinito 13:4-8.
19. Ai se ā e lē o se mea tatau ai mo se tane ona tuu lana avā i se tulaga maulalo?
19 I nisi atunuu, e oo lava i tane e ia i latou le tu lea o le taumafai e tuu a latou avā i se tulaga maulalo, o se ituaiga lea o le faatagā amio maulalo. Mo se faaaʻoaʻoga, e faafeiloai atu e se tane Iapani lana avā i le upu faapea “Gusai,” o lona uiga o le ‘avā valea.’ O le fuafuaga o lenei mea ina ia faapaleni ai le tulaga i le avatu ai e le isi tagata se upu faamalo e uiga i le fafine. Afai e faia e se tane Kerisiano lenei ituaiga o faafeiloaiga, pe o ia ‘avatu’ moni ‘le ava’ i lana avā e pei ona fautua mai ai Peteru? Pe a vaai i le mataupu mai le isi itu, pe o ia tautala i le upu moni i lona tuaoi? Pe o ia talitonu moni faapea e valea lana avā?—Efeso 4:15, 25; 5:28, 29.
20. (a) O le ā le tulaga tuufeagai atonu o le a tupu aʻe i le va o le tane ma le avā? (e) E mafai faapefea ona alofia?
20 I nisi taimi o le a faaalia ai e se tane le lē lava o le alofa ma le faaaloalo i le na ona faagaloina faapea o lana avā o se tuafafine Kerisiano ia te ia, e lē i na o totonu o le Maota o le Malo peitai i le aiga ma so o se taimi lava. E faigofie lava ona faaaloalo ma agalelei i le Maota o le Malo a e lē faaaloalo ma agaleaga i le aiga! O lea maeu le talafeagai o le fautuaga a Paulo! Na ia tusi: “Ia tatou tausisi i mea e tupu ai le filemu ma mea e atiina aʻe ai e le tasi le isi.” “Ia taitasi o i tatou ma faafiafia i lē la te tuaoi ina ia lelei ai o ia.” (Roma 14:19, NW; 15:2) E leai lava se tuaoi e aupito sili ona latalata na i lo o le tane po o le avā.
21. O le ā e mafai ona faia e tane e faalaeiauina ai a latou avā?
21 O le mea lea, o se tane Kerisiano alofa o le a ia faaalia le talisapaia mo lana avā e ala i upu ma gaoioiga. E pei ona faamatalaina ai e se tasi tusisolo:
“I totonu o popolega ma misa o le faaipoipoga
E ui i galuega fitā ma le olaga o pisinisi
Afai e tautele ia te oe lau avā pele—
Ia taʻu atu faapena ia te ia! . . .
O oe mo ia ma na o ia lava;
Ua e iloa lelei ua na o ia mo oe;
Aua le faatali seʻi tusi i se papa—
Ia taʻu atu faapena ia te ia!”
O nei faaupuga o faalogona ootia e manino lava le lagolagoina e le tinā o le Tupu o Lemuelu anamua. I sona vaega, na ia faamatalaina ai le avā lelei lava i upu nei: “E tulai mai lana fanau, ma le faafetai ia te ia; o lana tane foi ua vivii ia te ia. E toatele fafine e amio lelei i latou; a o oe, ua faasilisili oe ia i latou uma.” (Faataoto 31:1, 28, 29) Tane e, pe tou te vivii e lē aunoa i a outou avā, pe sa na o le taimi lava o a oulua evaga na faia ai faapena?
22, 23. O le ā ua faavae ai se faaipoipoga manuia?
22 Mai lenei talanoaga puupuu, ua faaalia ai faapea mo se tane ina ia faaalia le alofa ma le faaaloalo i lana faaipoipoga, e lē lava le na ona aumai o lona totogi i le aiga. O se faaipoipoga manuia e faavae i le alofa, faamaoni, ma le magafagafa i le faiā. (1 Peteru 3:8, 9) A o faagasolo tausaga, e tatau ona faalolotoina lenei faiā i le avea o se avā ma se tane e talisapaia e le isi uiga ma malosi o le isi ma aʻoaʻo e faagalo ma faamagalo vaivaiga o le tasi e le isi.—Efeso 4:32; Kolose 3:12-14.
23 Afai e taʻimua le tane i le faaalia o le alofa ma le faaaloalo, o le a faamanuiaina ai le aiga atoa. A e peitai o le ā le vaega e tatau ona faia e le avā Kerisiano i le aiga fiafia? O le a talanoaina i le mataupu o loo mulimuli mai lena mea ma fesili o loo fesootai ai.
E te Manatua?
◻ O ai o i ai le vaega autū i se faaipoipoga fiafia, ma ai se ā?
◻ E mafai faapefea e tane ona faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga e malōlō ai a Keriso?
◻ O le ā le paleni e manaomia i le va o tiute tauave i le faapotopotoga ma i le aiga?
◻ E mafai faapefea e se tane ona ‘nonofo faatasi ma lana avā e tusa ma le poto’?
◻ O le ā lona uiga ia ‘tuuina atu le āva i le avā o le ipu ia ua sili ona vaivai’?
[Ata i le itulau 11]
O se toeaina e paleni na te iloaina o le galuega leoleo mamoe e amata i le aiga