Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • Pe E te Talitonu i le Toe Ola Mai i se Isi Tino?
    Le Olomatamata—1997 | Me 15
    • Pe E te Talitonu i le Toe Ola Mai i se Isi Tino?

      NA TUSI atu faapenei ia Mukundbhai i lona atalii, e aʻoga i se iunivesite i le Iunaite Setete: “E te manatua le teine lea sa nofo latalata mai i lo tatou fale, lea na e faananau i ai a o e ola ae iinei i Initia? Ua toe nei o ni nai vaiaso ona faaipoipo loa lea. Sa ou manatu e ao ona e iloaina.”

      Aisea na taʻu atu ai e le tamā lenei tala i lona atalii? Ae maise lava, o Mukundbhai lava na faaumaina le alofa naunau i le manamea o lenei talavou ua leva tausaga talu ai. E lē gata i lea, ua ono nei tausaga o iai le atalii i le Iunaite Setete o Amerika mo le sailia o aʻoaʻoga maualuluga. E lei toe fesootai lava ma le teine talu mai lena taimi, ma ua iloa foi e Mukundbhai lena mea.

      Aisea la, ua faaalia ai le manatu mamafa i ai? Na māfua le manatu mamafa ona e talitonu Mukundbhai i le toe ola mai i se isi tino, po o le toe fanau mai i se isi tino.a Pe a faapea o le fetosinaai faamanamea lea sa iai i le va o nei tamaiti e toalua e māfua ona sa faaipoipo i laʻua a o iai i le olaga lea sa iai muamua, o se faiga sauā la le taumafai e tuueseese i laʻua i le taimi nei o lea ua i le matutua e faaipoipo ai. Sa na ona manao Mukundbhai ia iloa e lona atalii le tulaga o le a oo iai a o lei avea le teine ma avā a se tasi tagata i lenei olaga.

      Manatu i le isi lenei mea na tupu. O se teineitiiti e fa tausaga le matua sa tigaina ma fai ma taofia i le falemai i Mumbai, i Initia. O lona faafitauli sa lē galue lelei lona fatu. O ona mātua e tu lelei pe e maua mea, sa mafatia i le vaai atu i le teineitiiti o tigaina mai. Peitai na la faapea mai: “E ao ona ma taliaina le mea ua tupu. Atonu sa ia faia se mea i lona olaga muamua a o lei fanau mai ua māfua ai lenei mea.”

      E iai se vaega tāua tele a le talitonuga lenei o le toe ola mai i se isi tino i olaga o le faitau miliona o tagata Hinitu, Puta, Jainism, Sikhism, ma isi lotu e tupuga mai i Initia. O mea e tutupu i le olaga—mai faalogona alofa seʻi oo atu i le matuā mafatia—o mea ia e manatu i ai o āuga o mea sa fai i se olaga po o olaga e muamua atu i le olaga lenei.

      O le toatele foi o tagata i atunuu i Sisifo e tosina naunau i le talitonuga o le toe ola mai i se isi tino. O le tamaitai Amerika fai ata tifaga o Shirley MacLaine na faaalia mai e talitonu i ai. O le tusitala o Laurel Phelan mai Vancouver, Peretania Kolomupia, Kanata, na faapea mai na te mafai ona manatuaina mea na tutupu i olaga e 50 ua teʻa. I se suesuega na faia i le 1994 mo le CNN/USA Today, e sili atu i le 270 mai le 1,016 o tagata matutua e fai mai e talitonu i le toe ola mai i se isi tino. O le talitonuga foi i le toe ola mai i se isi tino o se vaega o gaoioiga a le New Age. Ae o ā mea moni e lagolagoina ai lenei talitonuga?

      O le tali a tagata e talitonu i le toe ola mai i se isi tino ua faapea mai, “o le mafai lea ona manatua mea sa faia i le isi olaga e muamua atu!” O se faataitaiga, o Ratana e tolu tausaga le matua i Bangkok, ina ua amata ona ia “manatuaina mea na ia faia i lona olaga muamua o se fafine lotu o lē na maliu ina ua 60 ma ona tupu ona tausaga,” e toatele ē na vaai i ai na latou taliaina lona tulaga o ni faamaoniga o le toe ola mai i se isi tino.

      Peitai o loo iai pea masalosaloga. Ma o le manatua o mea faapea sa fai i le olaga muamua e mafai ona faamalamalamaina lona uiga.b I lana tusi e taʻua o le Hinduism: Its Meaning for the Liberation of the Spirit, na faapea mai le fai filosofia Hinitu o Nikhilananda o ‘mea tutupu pe a mavae le oti e lē mafai ona faamaonia i ni faamatalaga e masani ai.’ Peitai na ia faaiu mai e faapea o le “talitonuga i le toe fanau mai e faalagolago i mea moni e ao ai ona talitonuina nai lo mea moni e faamaonia ai.”

  • Pe e Ao Ona E Talitonu i le Toe Ola Mai i se Isi Tino?
    Le Olomatamata—1997 | Me 15
    • Pe e Ao Ona E Talitonu i le Toe Ola Mai i se Isi Tino?

      SA FAAFESOOTAI e le faifilosofia Eleni o Plato ia faalogona alofa fetosinaai ma le manatu o le toe ola mai i se isi tino. Sa talitonu o ia e faapea pe a mavae le oti o le tino, o le solu, lea e lē mafai ona oti, e faimalaga atu i se “nofoaga lē vaaia e iai foliga mamā.” E leai se tino faaletino, ae e tumau ai iina mo se taimi, ma iloilo ai ituaiga o foliga ua iai. Pe afai e toe ola mulimuli ane i se isi tino, e toe tau manatua e le solu ia foliga i se nofoaga lē vaaia ma moomoo ai i ai. E tusa ai ma le faamatalaga a Plato, ua iai le faalogona alofa fetosinaai ona ua latou manatu faapea ua tutusa ē pele ia i latou ma ituaiga foliga matagofie ia ua latou manatuaina e ui ina lē manino mai a ua latou sailia.

      Iloaina le Puna ma le Faavae

      O le aʻoaʻoga o le toe ola mai i se isi tino ua manaomia ai le ola pea o le solu e lē mafai ona oti. O le amataga la o le aʻoaʻoga o le toe ola mai i se isi tino, e mafai ona suʻe agaʻi i tua i tagata po o nuu na iai sea talitonuga. I lenei faavae, ua manatu ai nisi faapea na amata mai lea talitonuga i tuā lava i Aikupito anamua. Ua manatu isi e faapea na amata mai i Papelonia anamua. Ina ia faamuamua le lotu Papelonia, na faaauilumaina ai e ona faitaulaga le aʻoaʻoga o le toe ola mai o le solu. E ono mafai ona latou faapea mai o o latou taʻitaʻi faalelotu sa avea o latou uluai soifuaga ma ē taʻutaʻua i tupuaga ua leva ona maliliu.

      Peitai i Initia, o lena talitonuga e faatatau i le toe ola mai i se isi tino sa matuā faamautuina lava. Sa taumafai tagata popoto o Hinitu ina ia malamalama i le faafitauli aoao o le amioleaga ma le faapuapuagatiaina o tagata. Sa latou fesili faapea: ‘E mafai faapefea e nei mea ona ogatasi ma le finagalo amiotonu o Lē na Foafoaina Mea?’ Sa latou taumafai e aveesea le feteenaiga i le va o le amiotonu a le Atua ma mala e tutupu faafuasei ma uiga lē tonu o le lalolagi. Ina ua mavae se taimi, na latou fuafuaina ai “le tulafono o le karma,” le tulafono o mafuaaga ma aafiaga—‘o le mea lava e lūlū e le tagata, o le mea foi lea na te seleseleina.’ Sa latou faia se ‘faamaumauga’ auiliili e tusa ai ma taui ma faiga e tatau i ai tuuaʻiga i se olaga e tauia po o le faasalaina i le isi olaga.

      O le “karma” i sona uiga faigofie o “gaoioiga.” E taʻua se tagata Hinitu faapea e iai sona karma lelei pe afai e gauai atu i tū ma aganuu a le lautele ma faiga faalelotu ma e leaga lona karma pe afai e lē faia faapea. O ana gaoioiga, po o le karma, e toe filifilia ai lona lumanai i fānauga taitasi. Ua faapea mai se fai filosofia o Nikhilananda: “O tagata uma lava e fananau mai ua faapolokalameina e gaoioiga e faaesea ai mai se tasi, o tulaga ia sa tele ina saunia e a latou gaoioiga i o latou olaga ua tuanai, e ui lava o o latou uiga faaletino ua filifilia e ala i tulaga e tuufaasolo mai mātua. O se tagata ua [faapea lava] ona avea ma sē e fausiaina lona lava iuga, o sē fafauina lona lava iuga.” Peitai, o le sini autū o le saʻoloto lea mai i lenei taamilosaga o le toe fanau mai ma faatasi ai ma Brahman—le tulaga e silisili moni. O lenei tulaga, ua talitonuina, ua mafaia e ala i le tauivi i le faia o amioga e taliaina e le lautele ma le poto faapitoa faa-Hinitu.

      O le aʻoaʻoga e faatatau i le toe ola mai i se isi tino ua faapea ona faaaogaina e fai ma faavae o le aʻoaʻoga e faatatau i le lē mafai ona oti o le solu ma faia aʻe ai na aʻoaʻoga e ala i le tulafono o le karma. Seʻi o tatou sueina le mea ua fai mai ai le Afioga faagaeeina a le Atua, le Tusi Paia, e tusa ai ma nei manatu.

      Pe e Lē Mafai Ona Oti le Solu?

      Ina ia taliina lenei fesili, seʻi o tatou liliu atu i le pule silisili o lea mataupu—le Afioga faagaeeina a Lē na Foafoaina Mea. I le uluai tusi lava o le Tusi Paia, le tusi o le Kenese, ua tatou aʻoaʻoina ai le uiga saʻo o le “solu.” E tusa ai ma le foafoaina o le uluai tagata, o Atamu, ua faapea mai ai le Tusi Paia: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola; ona avea ai lea o le tagata ma tagata [“solu,” NW] ola.” (Kenese 2:7) O loo manino mai faapea, o le solu e lē o se mea e iai i le tagata ae o ia lava. O le upu Eperu ua faaaogaina iinei mo le solu o le neʹphesh. Ua maua i le Tusi Paia e tusa ma le 700 taimi, ma e leai lava se taimi ua faasino atu ai i se mea e ese mai ma leai sona tino e avea ma se vaega o le tagata ae e masani lava ona faasino i se mea e mafai ona tago atu i ai ma e iai lona tino.—Iopu 6:7; Salamo 35:13; 107:9; 119:28.

      O le ā e tupu i le solu pe a oti? Manatunatu i le mea na tupu ia Atamu i le taimi o lona oti. Ina ua agasala o ia, na fetalai atu le Atua ia te ia e faapea: “E te . . . toe foi atu i le eleele; auā na faiina aʻi lava oe; auā o le efuefu oe, e te toe foi atu lava i le efuefu.” (Kenese 3:19) Mafaufau i le uiga o lena mea. A o lei foafoaina e le Atua o ia mai le efuefu, sa lei iai se Atamu. Ina ua mavae lona oti, sa toe foi atu Atamu i le tulaga sa muai iai, o le lē toe iai.

      I se faaupuga faigofie, ua aʻoaʻoina e le Tusi Paia e faapea o le oti o le tuufaafeagai lea o le ola. I le Failauga 9:5, 10, e tatou te faitau ai e faapea: “Auā o e ua ola, ua latou iloa e oti i latou; a o e ua oti, latou te le iloa se mea; ua leai foi se toe totogi ia te i latou; auā ua faagalogaloina i latou. O mea uma ua e iloa e faia e ou lima, ina faia ia ma lou malosi; auā e leai se galuega, po o se mafaufau, po o se iloa, po o se poto i le tuugamau, o loo e alu atu i ai.”

      O le uiga o lenei mea e faapea o ē ua oti e lē toe mafai ona faia se mea pe lagonaina se mea e tasi. Ua lē toe iai ni o latou manatunatuga, ua latou lē manatuaina foi se mea. Ua taʻua e le faisalamo e faapea: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e le o i ai se olataga. E alu ese lona agaga, e foi atu i le eleele na i ai o ia; e faaumatia i lea lava aso ona manatunatu.”—Salamo 146:3, 4.

      Ua faaalia manino mai e le Tusi Paia e faapea, i le taimi e oti ai, e lē ulu atu le solu i se isi tino, ae ua oti. Ua faamamafa mai ai e le Tusi Paia e faapea: “O le tagata [solu] e agasala e oti lava ia.” (Esekielu 18:4, 20; Galuega 3:23; Faaaliga 16:3) O lea la, o le aʻoaʻoga o le lē mafai ona oti o le solu—le faavae autū o le filosofia lea, o le toe fanau mai i se isi tino—e leai sona faamaoniga e maua i le Tusi Paia. E lē aogā lea filosofia pe afai e lē o iai. O le ā la, e māfua ai puapuaga ua tatou vaaia i le lalolagi?

      Aisea ua Puapuagatia ai Tagata?

      O le mafuaaga autū mo le puapuagatia o tagata ona o le tino lē lelei atoatoa lea ua tuufaasolo mai i le tagata agasala o Atamu. “O lenei, faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toatasi, o le oti foi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava,” o le tala lea a le Tusi Paia. (Roma 5:12) O lo tatou fananau mai ia Atamu, ua tatou mamaʻi uma ai, ola matutua, ma feoti.—Salamo 41:1, 3; Filipi 2:25-27.

      E sili atu i lena, o le tulafono tau amio lē maluelue a Lē na Foafoaina Mea o loo faapea mai: “Aua neʻi faaseseina outou, e le ulagia le Atua, auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia. O sē lulu i la lona tino, e selesele mai ai e ia i la le tino le mea e pala.” (Kalatia 6:7, 8) O lea la, o se ituaiga o olaga lē pulea e mafai ona taʻitaʻia atu ai i faanoanoaga, maʻitō e lē manaomia, ma faamaʻi pipisi ona o faiga faaleituaiga. Ua taʻua e le mekasini o le Scientific American e faapea: “O se aofaiga e ofo ai, o le 30 pasene o oti e māfua mai i le kanesa [i le Iunaite Setete] e mafai ona muai tuuaʻia ai le ulaula, ma se isi ituaiga o olaga talitutusa o ola ai, ae maise o mea taumafa ma le leai o se faamalositino. O nisi mala ua faapogaia ai puapuaga e māfua mai le faatalale o le tagata i alamanuia o le lalolagi.—Faatusatusa i le Faaaliga 11:18.

      Ioe, e tuuaʻia lava le tagata mo le tele o faafitauli. Peitai, ona o le solu e mafai ona oti, o le tulafono la e faapea e ‘selesele mea e te lulu’ e lē mafai ona faaaogaina i le fesootai atu i puapuaga o le tagata i se karma—amioga o le olaga ua mavae. Ua taʻua e le Tusi Paia e faapea: “Auā o le ua oti ua tuusaunoa ia nai le agasala.” (Roma 6:7, 23) O lea la e lē tauaveina atu āuga o le agasala i se isi olaga pe a mavae le oti.

      O Satani le Tiapolo ua ia faapogaia foi le tele o puapuaga. O le mea moni, o lenei lalolagi ua pulea e Satani. (1 Ioane 5:19) Ma e pei lava ona valoia e Iesu Keriso e faapea, o Ona soo o le a ‘inosia e tagata ona o lona suafa.’ (Mataio 10:22) O le iuga, ua masani ai ona fesagai tagata amiotonu ma le tele o faafitauli nai lo ia e fesagai ma tagata amioleaga.

      I lenei lalolagi e tulai mai ai nisi o mea tutupu i se puna e lē o iloa. E mafai e le tagata momoʻe aupito i saoasaoa ona faatalatu ma faiaina ai i le tuuga. E mafai ona faatoilaloina se autau malosi e se autau faatauvaa. E mafai e se tagata poto ona lē mauaina se galuega ma mafai ai ona mafatia i le fia ʻai. O tagata e sili ona tele lo latou malamalama i pulega faapisinisi e mafai ona lē mafai ona faaaogā lelei lea poto, ona o tulaga o mea, ma oo atu ai i latou i le faamativaina. E mafai ona toatamai ē ua iai le pule i ē e sili ona atamamai ma iu ai ina lē manuia. Aisea ua faapea ai? Ua tali le tupu poto o Solomona: “O le tausaga ma le mea e tupu ai e oo ia te i latou uma.”—Failauga 9:11.

      O puapuaga ua mafatia ai tagata ua leva lava ona iai a o lei taumafai tagata popoto o Hinitu e faamatala mai le pogai ua ala ai ona iai. Ae pe e iai ea se faamoemoe mo se lumanai e sili atu ona lelei? Ma o le ā le folafolaga ua iai i le Tusi Paia mo ē ua maliliu?

      Se Lumanai Filemu

      Ua folafola mai e Lē na Foafoaina Mea faapea ua lē o toe umi ona ia aumaia lea o le iuga i le sosaiete faalelalolagi lea o loo pulea e Satani. (Faataoto 2:21, 22; Tanielu 2:44) O se sosaiete fou amiotonu o tagata—“se lalolagi fou”—o le a iai moni lava. (2 Peteru 3:13) I lena taimi “e le fai mai foi se tasi ua mau ai, Ou te maʻi.” (Isaia 33:24) E oo lava i tiga o le oti o le a lē toe iai, auā o le Atua o le a ia “sōloiesea . . . loimata uma i o latou mata; e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.”—Faaaliga 21:4.

      E tusa ai ma ē e aināina le lalolagi fou folafolaina a le Atua, ua valoia mai e le faisalamo e faapea: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” (Salamo 37:29) E lē gata i lea, o ē agamalu o le a “faafiafia foi i latou ia te i latou ona o le manuia e tele.”—Salamo 37:11.

      O Mukundbhai, lea sa taʻua i le uluai mataupu, ua moe nei i le oti e aunoa ma lona iloaina o folafolaga ofoofogia a le Atua. Ae e faitau miliona foi ē ua maliliu e aunoa ma le iloaina o le Atua a ua iai le faamoemoe e toe maleifua mai i se lalolagi fou filemu, auā ua folafola mai e le Tusi Paia e faapea: “O le a toe tutū mai e ua amiotonu atoa ma e ua amioletonu.”—Galuega 24:15; Luka 23:43.

      O le upu “toetu” ua faaliliuina mai le upu Eleni o le a·naʹsta·sis, lea o lona faasino patino atu i “se toe tu i luga.” O le toetu ua faapea ona aofia ai le toe faagaoioia o uiga totino sa iai i le tagata.

      O Lē na Faia le lagi ma le lalolagi e lē gata mai lona atamai. (Iopu 12:13) O le manatuaina o uiga totino sa iai i se tasi ua maliu e lē faigata ia te ia. (Faatusatusa i le Isaia 40:26.) O Ieova le Atua e tele foi lona alofa. (1 Ioane 4:8) O le mea lea, e mafai ai ona ia faaaogaina lona tomai faalemafaufau atoatoa, e lē o le faasalaina ai o ē ua maliliu ona o mea leaga sa latou faia, ae ina ia toe faafoisia mai i latou i le ola i se lalolagi parataiso faatasi ai ma uiga sa muai iai ia i latou a o lei maliliu.

      Mo le faitau miliona o tagata e pei o Mukundbhai, o se toetu o le a uiga atu i le toe faatasia ma ē pele ia i latou. Ae seʻi vaai i le tulaga e mafai ona uiga i ai mo i latou o soifua i le taimi nei. Seʻi fai ma faataitaiga, le atalii o Mukundbhai, o lē ua ia iloaina nei upu ofoofogia e uiga i le Atua ma ana fuafuaga. Maeu le faamafanafanaina i le iloa e faapea o lona tamā e lē o taofiofia i se taamilosaga faifai pea o le toe fanau mai, lea e siomiaina i le amioleaga ma puapuaga! O loo moe o ia i le oti, e faatalitali ai lona toetu. Maeu le faagaeetia o ia i le mafaufau atu i le avanoa e toe fetufaai ai ma lona tamā i mea ua ia aʻoaʻoina mai le Tusi Paia!

      O le finagalo o le Atua “ina ia faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.” (1 Timoteo 2:3, 4) O le taimi lenei e te aʻoaʻoina ai le auala, faatasi ai ma le isi faitau miliona o tagata ua uma ona latou faia le finagalo o le Atua, e mafai ona ola e faavavau i se lalolagi parataiso.—Ioane 17:3.

Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
Log Out
Log In
  • Faa-Samoa
  • Lafo Faamatalaga
  • Faapolokalame
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Aiāiga Faapitoa
  • Aiā Faaletulafono
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Log In
Lafo Faamatalaga