Fesoasoani i Isi ia Tapuai i le Atua
“Afai . . . e ulufale atu se tasi, o sē lē talitonu po o se tagata a lautele, . . . ua faaalia mea lilo i lona loto, ona faapaʻū fao ai lea o ia ma tapuai i le Atua.” —1 KORINITO 14:24, 25, NW.
1-3. Na faapefea ona fesoasoania le toatele i Korinito ina ia maua le faamaoniga a le Atua?
I LANA malaga faamisionare lona lua, sa nofo ai le aposetolo o Paulo i le aai o Korinito mo le tasi ma le afa tausaga. I inā sa “tinoū ai lona loto, ua taʻutino atu i tagata i le upu, ma ua molimau atu.” Faatasi ai ma le ā le iuga? “E toatele foi tagata Korinito o ē na faalogo na amata ona talitonu i latou ma ua papatisoina.” (Galuega 18:5-11, NW) Na oo ina “faapaiaina” i latou, “ua valaauina e fai ma tagata paia.”—1 Korinito 1:2.
2 Na mulimuli ane asia e Apolo Korinito. A e muamua atu na fesoasoani atu ia te ia Pisila ma Akula ina ia ona malamalama “atili [i] le ala o le Atua,” e aofia ai ma le mataupu i le papatisoga. I lea, ua avea ai o ia ma Kerisiano ua maua le finagalo lelei o le Atua, po o lana faamaoniga. (Galuega 18:24–19:7) Ona fesoasoani atu foi lea o Apolo i tagata Korinito o ē na ‘taʻitaʻiseseina foi i tupua e lē mafai ona tautatala.’ (1 Korinito 12:2) Atonu sa tuuina atu i nei tagata le faatonuga mai le Tusi Paia i o latou aiga; sa mafai foi ona latou aʻoaʻoina mai le auai i sauniga faa-Kerisiano.—Galuega 20:20; 1 Korinito 14:22-24.
3 O le iuga o na aʻoaʻoga sa toatele e sa ʻlē talitonu muamua ma tagata a lautele’ na tataʻiina mai i le tapuaiga moni. Maeu se loto na faamalieina ina ua vaai atu i tane ma fafine o agaʻigaʻi i luma i le papatisoga ma le mauaina o le faamaoniga a le Atua! O loo tumau pea ona faamalieina ai.
Fesoasoani i ʻE Lē Talitonu ma Tagata a Lautele’
4. I ā auala o loo fesoasoania ai le toatele i aso nei e pei ona faia ia i latou na i Korinito?
4 O loo usiusitai foi Molimau a Ieova i aso nei i le poloaiga a Iesu ina ia “fai tagata o atunuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou.” (Mataio 28:19, 20, NW) Ina ua uma ona totō fatu o le upu moni i loto e talia mai, latou te toe foi atu ma faasūsū i nei fatu. (1 Korinito 3:5-9; Mataio 13:19, 23) E ofoina atu e Molimau suesuega faale-Tusi Paia e faia fua i vaiaso taitasi i aiga ina ia mafai ai ona taliina fesili a tagata ma mafai ai ona aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia. E valaaulia foi na tagata ina ia auai i sauniga a Molimau a Ieova o loo i ai i o latou vaipanoa, e pei lava foi o tagata “lē talitonu” i le uluai senituri ona auai i Korinito. A e pe tatau faapefea ona vaai Molimau a Ieova agaʻi i tagata o loo suesue le Tusi Paia ma ō mai i sauniga?
5. O le ā le faavae faale-Tusi Paia o loo i ai e faaeteete ai i feutagaiga ma isi tagata taitoatasi?
5 Ua tatou matuā fiafia lava e vaai atu ua latou faalatalata mai i le Atua. A e tumau pea ona teu i o tatou mafaufau faapea e leʻi avea i latou o ni tagata talitonu ua papatisoina. Ia manatua pea foi lesona e lua ia e faavae mai i le mataupu ua mavae. (1) Sa faaalia e Isaraelu le faaeteetega agaʻi i tagata ese sa aumau, o ē, e ui lava sa i ai faatasi ma tagata o le Atua ma usiusitai i ni tulafono, a e sa lē o ni tagata liliu ua peritoemina, o ni uso i le tapuaiga. (2) O feutagaiga a Kerisiano i Korinito ma ʻtagata lē talitonu ma tagata a lautele’ sa mataala ona o upu a Paulo: “Aua tou te amo faalegatasi ma e le talitonu; auā pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga?”—2 Korinito 6:14.
6. E mafai faapefea ona “aoaia” “tagata lē talitonu” e ala i sauniga ma o le ā le uiga o lena aoaiga?
6 O lea, a o tatou talileleiaa ʻē lē talitonu ma tagata a lautele,’ ia tatou nofouta lelei, latou te leʻi ausia tapulaa a le Atua. E pei ona faailoa mai e le Tusi Paia i le 1 Korinito 14:24, 25, faapea o tagata faapena e manaomia ona “faamasinoina,” ma e oo lava ina ʻaoaia,’ e ala i mea ua latou aʻoaʻoina. O se aoaiga faapena e lē o se aoaiga faafaamasinoga; e lē valaaulia i latou i luma o se komiti faafaamasinoga a le faapotopotoga talu ai ona o i latou e lē o ni sui ua papatisoina o le faapotopotoga. Na i lo o lea, i le avea o se iuga o mea ua latou aʻoaʻoina, ua oo ai ina mautinoa e i latou nei e fou faapea, e taʻusalaina e le Atua so o se auala manatu faapito ma le leaga tau amio.
7. O le ā le agaʻigaʻi i luma faaopoopo o le a mananao tagata aʻoga e toatele e faia ma ai se ā?
7 A o faagasolo le taimi, o le toatele e leʻi papatisoina atonu e mananao e oo atu i tala atu o le na ona auai i sauniga i le avea o ni ē naunau e aʻoaʻo. Ua faaalia i upu nei a Iesu le mafuaaga: “E lē sili le tagata aʻoga i lona faiaʻoga, a e o i latou uma ua lelei atoatoa ona aʻoaʻoina, o le a pei o lona faiaʻoga.” (Luka 6:40, NW) E mafai ona iloa e le tagata aʻoga o le Tusi Paia faapea e matuā tāua i le vaaiga a lona faiaʻoga le faiva i le fanua ma e maua mai ai le fiafia. (Mataio 24:14) O lea, faatasi ai ma le tupu aʻe o le faatuatua, atonu e teu loto ai e lē o loo aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia ma auai i sauniga, upu ia: “E matuā matagofie i luga o mauga o vae o le ua fai mai le tala lelei, o lē logologo mai le manuia, ua tala mai le tala lelei; ua faailoa mai le olataga.” (Isaia 52:7; Roma 10:13-15) E ui lava e leʻi papatiso, atonu ua ia manao e avea o se tagata talaʻi o le Malo e faapipii atu o ia lava i le faapotopotoga a Molimau a Ieova.
8, 9. (a) O le ā e tatau ona faia pe afai ua manao se tagata aʻoga o le Tusi Paia e auai i le faiva i le lautele? (e) Pe a feiloai toeaina e toalua ma lē ua faamoemoe e avea ma tagata talaʻi ma lona faiaʻoga, o le ā o le a la faia? (i) O le ā le avega tauave ua taliaina e le tagata talaʻi fou?
8 Afai e iloa e le Molimau lea o loo faia le suesuega faale-Tusi Paia faapea ua faanaunau le tagata aʻoga e auai i le auaunaga i le fanua, e mafai ona ia talanoaina le mataupu ma le ovasia taʻitaʻi, o lē o le a na fuafuaina mo ni toeaina e toalua e feiloai ma le tagata aʻoga o le Tusi Paia ma lona faiaʻoga. E fiafia toeaina pe a manao se tagata fou e auauna i le Atua. O le a latou lē faatalitalia o ia na te ausia le tele o le poto lea ua maua e tagata ua uma ona papatisoina ma ua agaʻigaʻi atili i luma i le upu moni, o i latou na o loo manaomia mai ai mea e tele. A e o le a mananao toeaina e fia iloa faapea, a o leʻi auai le tagata fou i le faiva i le fanua faatasi ma le faapotopotoga, ua i ai sona malamalamaga i aʻoaʻoga o le Tusi Paia ma ua faatatauina atu lona olaga i mataupu silisili a le Atua. O lea, e mo ni mafuaaga lelei le feiloai o ni toeaina se toalua ma lē ua faamoemoe e fia avea ma tagata talaʻi ma le Molimau o loo faia le suesuega.a
9 O le a faailoa atu e nei toeaina e toalua i le tagata aʻoga faapea, afai ua agavaa o ia ma auai i le auaunaga i le fanua, e mafai ona tuuina atu se lipoti ma o le a faia se pepa Faamaumau a le Faapotopotoga a Tagata Talaʻi (Congregation’s Publisher Record card) e tusia ai lona igoa. O le a faaalia ai i lenei mea lona ōgatasi ma le faalapotopotoga faatiokarate o Molimau a Ieova ma lona gauai atu i ai. (E moni foi lenei mo isi uma lava o ē e tuuina atu a latou lipoti o le auaunaga i le fanua.) E ao ona aofia ai foi i le talanoaga ni fautuaga mai le Tusi Paia, e pei o lea e faaauivi mai i le itulau e 98 ma le 99 o le tusi Organized to Accomplish Our Ministry.b O lea, o le a avea lea ma taimi talafeagai mo le tagata aʻoga e maua ai lana lava kopi totino o le tusi lena.
10. (a) E mafai faapefea e se tagata talaʻi e leʻi papatisoina ona faaauau pea ona agaʻigaʻi i luma, ma faatasi ai ma le ā le sini? (e) Ai se ā ua faia ai se fesuiaiga i le faaupuga “aumea faamaonia”? (Tagai i le faamatalaga i lalo.)
10 O se tagata ua agavaa e avea o se tagata talaʻi e leʻi papatiso o le tala lelei, ua agaʻi atu i le tulaga e avea ai ma ʻtagata o le finagalo lelei.’c (Luka 2:14) E ui lava e leʻi tuuina atu o ia ma papatisoina, a e ua mafai nei ona lipoti lana galuega o le molimau atu faatasi ai ma le faitau miliona o tagata tiotio i le lalolagi aoao o ē o loo “folafola le afioga a le Atua.” (Galuega 13:5; 17:3; 26:22, 23) E mafai ona faia se faasilasilaga i le faapotopotoga faapea o ia o se tagata talaʻi fou e leʻi papatisoina. E tatau ona faaauau pea ona ia suesueina le Tusi Paia, faia sona sao i sauniga, faatatau mea ua ia aʻoaʻoina, ma ia tufa atu ai i isi. O le a lē umi se taimi a e manao loa e faia le laasaga o le papatisoga faa-Kerisiano, i lea ua faamaonia ai e le Atua ma ʻfaailogaina’ mo le faaolataga.—Esekielu 9:4-6.
Fesoasoani i Lē ua Faia se Sese
11. E faapefea ona feagai le faapotopotoga ma tagata fai mea sese ua papatisoina?
11 I le mataupu ua mavae atu, sa tatou talanoaina ai sauniuniga a le faapotopotoga e fesoasoani atu ai i so o se Kerisiano papatisoina o lē ua faia se agasala matuiā. (Eperu 12:9-13) Ma sa tatou iloa mai le Tusi Paia faapea afai o sē fai mea sese o se tagata ua papatisoina a e lē salamō, atonu e manaomia ona tuueseina o ia e le faapotopotoga ma mulimuli ane ia matuā alofia ni faatasitasiga ma ia. (1 Korinito 5:11-13; 2 Ioane 9-11; 2 Tesalonia 2:11, 12) Peitai, o ā ni laasaga e mafai ona faia pe afai e faia e se tagata talaʻi e leʻi papatisoina se sese matuiā po o se agasala matuiā?
12. (a) Ai se ā e tatau ai foi ona avatu le fesoasoani alofa mutimutivale mo tagata talaʻi e leʻi papatisoina ua agasala? (e) E mafai faapefea ona fesootai le mataupu silisili i le Luka 12:48 e tusa ai ma le talaina mai e uiga i le mea sese ua faia?
12 Ua uunaʻia mai e Iuta ina ia faaalia le alofa mutimutivale i Kerisiano faauuina o ē ua tutupu ai ni masalosaloga po ua paʻū i le faia o ni agasala i le tino, a e pe afai ua latou salamō. (Iuta 22, 23; tagai foi i le 2 Korinito 7:10.) O lea la, pe e lē sili ona talafeagai ea foi ona faaalia le alofa mutimutivale i le tagata e leʻi papatisoina ua faia se mea sese a e ua faaalia le salamō? (Galuega 3:19) Ioe, ona o lona faavae faaleagaga e leʻi mautū lelei, ma e sili ona tapulaa lona poto masani i le olaga faa-Kerisiano. Atonu na te leʻi aʻoaʻoina manatu o le Atua i isi mea. Sa ia leʻi autaluina le faasologa o talanoaga faale-Tusi Paia ua faia ma toeaina a o leʻi faia le papatisoga, ma e leʻi gauai atu i le laasaga uigā o le faatofuina i le vai. E lē gata i lea, na fetalai Iesu “o le ua foaiina atu i ai o mea e tele, e sueina atu foi ia te ia o mea e tele.” (Luka 12:48) O lea, e tele mea e faatalitalia mai ia i latou ua papatisoina o ē, faatasi ai ma le faateleina o le malamalama ma faamanuiaga, e faapitoa foi la mea e tatau ona latou talaina mai.—Iakopo 4:17; Luka 15:1-7; 1 Korinito 13:11.
13. Afai e faia se sese e se tagata talaʻi e leʻi papatisoina, o le ā o le a faia e toeaina e fesoasoani ai?
13 E tusa ai ma le fautuaga a Paulo, e mananao ai uso ua agavaa faaleagaga e fesoasoani atu i so o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina ua faia se laasaga sese a e na te leʻi iloaina. (Faatusatusa le Kalatia 6:1.) E mafai e toeaina ona fesili atu i se toalua o i latou (atonu po o i laua sa feiloai muamua ma ia) ina ia taumafai e toe faia ni fetuutuunaiga ia te ia pe afai e manao ina ia fesoasoani atu ia te ia. O lo laua faia faapena e lē ona o se naunau ia aoaia matuiā o ia, a e i se auala alofa mutimutivale ma le agaga o le loto agamalu. (Salamo 130:3) I le tele lava o itu, o apoapoaiga faale-Tusi Paia ma fautuaga aogā o le a lava ma totoe e aumaia ai le salamō ma tuu ai o ia i le ala saʻo.
14, 15. (a) O le ā e mafai ona faia pe afai ua salamo moni le tagata fai mea sese? (e) O le ā le faamatalaga faatapulaaina e mafai ona faia i nisi itu ina ia faamanino atu ai?
14 O le a saunia e toeaina ia e toalua taʻiala talafeagai e tusa ai ma le tulaga o le tagata fai mea sese e leʻi papatisoina. I nisi itu, atonu o le a la fuafua faapea o le a lē faatagaina mo sina taimi le tagata fai mea sese e faia sana vaega i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, pe faatagaina foi e tali i sauniga. Pe atonu foi o le a la faatonuina o ia e aua neʻi toe auai i le faiva i le lautele ma le faapotopotoga seia oo ina toe faia e ia ni agaʻigaʻi i luma atili faaleagaga. Ona mafai lea ona la toe taʻu atu foi ia te ia ina ia toe mafai ona auai i le faiva i le fanua. Afai sa leʻi lauiloa le mea sese ma na leʻi aumaia ai foi se tulaga lamatia i le mamā o le lafu, e lē manaomia la ona faailoa atu i le faapotopotoga i le faia ai o so o se faasilasilaga.
15 A e faapefea la pe afai ua oo ina iloa e toeaina ia e toalua ua salamō moni lena tagata, a e ua lauiloa le mea sese ua faia? Pe faapefea foi pe afai ua avea ma mea e mulimuli ane ua lauiloa ai le mea sese ua faia? I nei itu uma, e mafai ona la faailoa atu i le Komiti o le Auaunaga a le Faapotopotoga, o ē o le a faatulagaina le faasilasilaga faigofie e faapea: “O se mataupu ua aafia ai . . . ua uma nei ona taulimaina, ma o loo faaauau pea ona ia auauna e avea o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina faatasi ma le faapotopotoga.” E pei lava o mataupu uma faapena, e mafai e le autoeaina ona filifili pe o le a alagātatau i se taimi i le lumanai ona avatu ai le lauga faale-Tusi Paia faatasi ma fautuaga e faatatau i le ituaiga o mea sese ua aafia ai.
16, 17. (a) O ā tulaga e lua e mafai ona avea ma faavae mo se faasilasilaga e ese ai? (e) O le ā le uiga moni o lenei faasilasilaga?
16 I nisi taimi, o le a lē tali atu ai le tagata talaʻi e leʻi papatisoina o lē ua faia le mea sese, i le fesoasoani alofa. Pe atonu ua filifili e le tagata talaʻi e leʻi papatisoina faapea ua lē manao o ia e agaʻigaʻi i luma i le papatisoga, ma ua ia faailoa atu i toeaina faapea ua lē manao e toe iloaina o ia o se tagata talaʻi. O le ā e tatau ona faia? E lē faia ai se faatinoga o le faateʻaina faatatau ia i latou na o ē e leʻi faamaonia moni i latou e le Atua. O le faatulagaga o le faateʻaina o tagata fai mea sese e lē salamō e faatatau ia i latou ua ʻtaʻua o uso,’ ia i latou ua papatisoina. (1 Korinito 5:11) A e, pe o le uiga la o lenei mea faapea, ua faaleamanaiaina le mea sese ua faia? E leai.
17 O le avega tauave a toeaina ʻo le leoleoina o le lafu mamoe a le Atua ua ia i latou.’ (1 Peteru 5:2) Afai ua filifilia e toeaina e toalua ia o loo ofo le fesoasoani faapea o le tagata fai mea sese e leʻi papatisoina e lē salamō ma e leʻi agavaa e avea ma tagata talaʻi, la te faailoa atu lea i le tagata.d Po o, pe afai foi ua taʻu atu e se tagata e leʻi papatisoina i toeaina faapea ua lē toe manao o ia e toe iloaina o se tagata talaʻi, latou te talia lava lana faaiuga. So o se itu lava la, ua talafeagai ai mo le Komiti o le Auaunaga a le Faapotopotoga ona faia se faasilasilaga faigofie i se taimi talafeagai e faapea, “O . . . ua lē o toe avea nei o ia o se tagata talaʻi o le tala lelei.”
18. (a) Pe a uma ona faia sea faasilasilaga, o le ā e ao ona teu i mafaufau o Kerisiano i le filifiliga totino i le auala e gaoioi ai? (e) Pe e tatau ona alofia atoatoa tagata e leʻi papatisoina sa nofosala i le faia o se mea sese i taimi ua tea?
18 Mulimuli ane i lea, o le ā la le vaaiga a Molimau i lea tagata? Ia, i le tulaga muamua, sa o ia o se ʻtagata lē talitonu’ sa auai i sauniga. Ona ia manao ai lea ma ia agavaa e avea o se tagata talaʻi o le tala lelei. A e ua lē o toe faapena, o lea ua toe avea ai foi o ia o se tagata o le lalolagi. E lē o manaomia e le Tusi Paia faapea e aua le talanoa atu Molimau ia te ia, ona e lē o faateʻaina o ia.e A e o le a faaeteete Kerisiano e tusa ai ma lea tagata o le lalolagi o lē ua lē o tapuai ia Ieova, e pei lava ona sa faia e tagata Isaraelu faatatau i tagata ese lē peritomeina sa aumau ia i latou. O lenei faaeteetega o le a fesoasoani e puipuia le faapotopotoga mai so o “se mea faafefete itiiti” po o ni faiga iuvale. (1 Korinito 5:6) Afai e faaalia lona faanaunauga moni i se taimi mulimuli ane e toe faia sana suesuega faale-Tusi Paia, ma afai e foliga mai ua fetaui e tusa ai ma manatu o toeaina, atonu pe o le a fesoasoani atu ia te ia e oo ina ia toe talisapaia faapea, maeu se faaeaga o le auauna ia Ieova faatasi ma Ona tagata.—Salamo 100.
19. E mafai faapefea ona saunia faapitoa e toeaina ni fesoasoani atili i nisi tulaga?
19 Afai e iloa e toeaina faapea o se tagata o lea ituaiga o se faamataʻu tele i le lafu, e mafai ona latou lapataia totino i latou ua lamatia ai. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu o le tagata lea sa talaʻi muamua, o se talavou o lē ua lolo atu i le onā pe faia se amioga leaga. E ui lava ua faia le faasilasilaga faapea ua lē o toe avea o ia o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina, a e atonu o le a ia taumafai pea e auaufaatasi i tulaga vafealoai ma talavou i le faapotopotoga. I lena tulaga, e tatau i toeaina ona talanoa patino atu i mātua o nei talavou ua lamatia, ma atonu foi i na talavou. (Eperu 12:15, 16; Galuega 20:28-30) I tulaga faapea e seāseā ona tupu, o sea tagata faatupu vevesi pe matuā matautia ma le saua foi, e mafai lava ona taʻu atu ia te ia faapea e lē toe talileleia o ia i sauniga, ma so o se taumafaiga la e faia e sau ai o le a manatu i ai o se sopo tapulaa.
Fesoasoani i Tamaiti tau Tulafono e Tapuai i le Atua
20. O le ā le fesoasoani e saunia e mātua Kerisiano mo a latou fanau, ma faatasi ai ma le ā le iuga?
20 Ua tuuina atu e le Tusi Paia le avega tauave i mātua ina ia faatonu a latou fanau i ala o le upu moni tauatua. (Teuteronome 6:4-9; 31:12, 13) I lea, ua leva ona faalaeiauina e Molimau a Ieova aiga Kerisiano ina ia faia se suesuega faale-Tusi Paia faalevaiaso. E tatau i mātua Kerisiano ona faalaeiau i a latou fanau iti ina ia agaʻigaʻi i luma i le tuuina atu ma le papatisoga e maua ai le faamaoniga a le Atua. (Faataoto 4:1-7) Ua tatou vaaia iuga fiafia i totonu o faapotopotoga—o le faitau selau afe o talavou ua fai ma faaaʻoaʻo lelei o ē alolofa ia Ieova ma mananao e tapuai atu ia te ia e faavavau.
21-23. (a) O le ā le auala muamua e taulimaina ai le faia o mea sese a se tamaitiiti? (e) O le ā le vaega e faia e toeaina o le faapotopotoga e tusa ai ma nei tulaga?
21 Ua i mātua Kerisiano foi le avega tauave muamua o le aoaia ma faasaʻoina a latou fanau, tuuina atu i ai so o se faasasaga po o ni faasalaga ma le alofa latou te manatu e manaomia. (Efeso 6:4; Eperu 12:8, 9; Faataoto 3:11, 12; 22:15) Peitai, afai e oo ina aafia i se mea sese matuiā se tamaitiiti tau tulafono, o lē ua avea o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina, o se mea lea e manatunatu i ai toeaina o ē o ʻloo leoleoina ola’ o le lafu.—Eperu 13:17.
22 O le autū lava, o tagata fai mea sese faapena e tatau ona taulimaina i le auala e pei ona faaauivi mai muamua i lenei mataupu. E mafai ona tofia ni toeaina se toalua e iloiloina le mataupu. Mo se faaaʻoaʻoga atonu e talanoaina muamua e i laua ma mātua (po o le matua) le mea ua tupu, ma po o le ā foi le uiga ua faaalia e le tamaitiiti, ma laasaga o le faasaʻoga ua faia. (Faatusatusa le Teuteronome 21:18-21.) Afai ua lelei ona taulimaina e mātua Kerisiano lea tulaga, e mafai lava la ona siaki e toeaina mai lea taimi i lea taimi e avatu i ai apoapoaiga e fesoasoani, ni fautuaga, ma se faalaeiauga ma le alofa.
23 Peitai, i nisi taimi ua faaalia i talanoaga ma mātua faapea e sili ona lelei mo toeaina ona feiloai ma le tamaitiiti lea ua alu ese, faatasi ma ona mātua. I le manatuaina o uiga faatapulaa ma faanaunauga o talavou, o le a taumafai ai la ovasia e faatonu le talavou talaʻi e leʻi papatisoina ma le agamalu. (2 Timoteo 2:22-26) I nisi tulaga, atonu e manino ua lē o toe agavaa o ia e avea o se tagata talaʻi ma ua tatau ai ona faia se faasilasilaga talafeagai.
24. (a) E tusa lava pe auai se tamaitiiti i le faia o se sese matuiā, o le ā e talafeagai mo mātua ona faia, ma e mafai ona la faataunuuina faapefea lenei mea? (e) O le a faatatauina faapefea lenei mea i se tamaitiiti o lē ua faateʻaina?
24 Mulimuli ane i lea, o le ā o le a faia e mātua e tusa ai ma la laua tamaitiiti tau tulafono ua faia sese? E tumau pea ona avea o la laua avega tauave la la tamaitiiti, e ui lava ua lē toe agavaa o ia e avea o se tagata talaʻi e leʻi papatisoina pe tusa foi pe faateʻaina o ia ona ua faia se mea sese ina ua uma ona papatisoina o ia. E pei lava ona o le a faaauau pea ona la avatu ia te ia o meaʻai, lavalava, ma le fale e nofo ai, e manaomia ai ona la faatonu ma aoai ia te ia ia ōgatasi ma le Afioga a le Atua. (Faataoto 6:20-22; 29:17) E mafai la ona fuafuaina e mātua alolofa e faia se suesuega faale-Tusi Paia ma ia, e tusa lava pe ua faateʻaina.f Atonu o le a sili ona ia maua mai ai aogā e faasaʻoina ai pe afai latou te suesue na o i laua ma ia. Pe atonu la te filifili foi e mafai ona ia faauau pea e fai sona sao i faatulagaga o le suesuega faaleaiga. E ui lava ina ua ia sese ese, a e la te mananao lava e vaai atu e toe foi mai o ia ia Ieova, e pei ona faia i le atalii faamaumauoa i le faataoto a Iesu.—Luka 15:11-24.
25. Ai se ā ua tuusaʻo atu ai le naunau alofa ma le fesoasoani i “e lē talitonu” o aso nei?
25 O le sini o la tatou galuega talaʻi ma le aʻoaʻo atu o le fia fesoasoani atu lea i isi e avea ma tagata tapuai fiafia i le Atua moni. O ʻtagata lē talitonu ma tagata a lautele’ i Korinito sa uunaia ina ia ʻfaapauu fao ma tapuai atu i le Atua,’ i le faapea mai: “E moni, o ia te outou le Atua.” (1 Korinito 14:25) Maeu se olioli ua i ai i aso nei i le vaai atu ua toatele ma toatele tagata ua ō mai ina ia tapuai i le Atua! O le faataunuuga mamalu lenei o le faalauiloaga a agelu: “O le mamalu i le Atua i mea aupitoaluga, ma le manuia i le lalolagi i tagata o le finagalo lelei [po o tagata ua maua le faamaoniga a le Atua].—Luka 2:14.
[Faaopoopoga i lalo]
a O le tasi o ia toeaina e ao ona o se tasi o le Komiti o le Auaunaga a le faapotopotoga. A o le tasi atonu e lelei pe a o le toeaina e masani lelei ma le tagata aʻoga po o lona faiaʻoga, e pei o le taʻitaʻi o le Suesuega tau Tusi a le Faapotopotoga.
b Faasalalauina e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., 1983.
c I taimi ua mavae, o se tagata e leʻi papatisoina, o sē ua agavaa e auai i le faiva i le fanua, sa taʻua o se “aumea ua faamaonia.” Peitai, o le “tagata talaʻi e leʻi papatisoina,” o le faaupuga e sili ona saʻo lena, a e maise lava ona o le faaaliga faale-Tusi Paia faapea, ua i ai le faamaoniga a le Atua ona o le faia o le tuuina atu moni ma le papatisoga faa-Kerisiano.
d Afai e lē malie i ai le tagata i lenei faaiuga, e mafai ona ia talosaga (i totonu o aso e fitu) ina ia toe iloiloina lenei mataupu.
e I taimi ua mavae, o tagata talaʻi sa leʻi papatisoina o ē na agasala ma le lē salamō, sa matuā alofia. E pei ona faia se fesuiaiga i luga, ua lē o toe manaomia ai lenei mea, a e o le fautuaga i le 1 Korinito 15:33 e tatau pea ona utagia.
f O tagata o aiga ua faateʻaina o ē o loo nonofo i fafo atu o le aiga e tatau ona taulimaina e tusa ma le fautuaga faale-Tusi Paia o loo talanoaina i Le Olomatamata o Fepuari 1, 1989, itulau 26-31; Le Olomatamata o Iuni 1, 1982, itulau 19-24.
E te Manatua?
◻ O le ā le vaaiga a Kerisiano agaʻi i tagata “lē talitonu” o e o loo auai i sauniga?
◻ Afai e manao se tagata aʻoga o le Tusi Paia e auai i le auaunaga i le fanua, o ā laasaga e mulimuli ai toeaina, ma o le ā le avega tauave ua talia e le tagata aʻoga?
◻ O le ā e faia pe afai ua faia e se tagata talaʻi e leʻi papatisoina se agasala matuiā?
◻ E mafai faapefea e mātua ma toeaina ona fesoasoani i fanau iti tau tulafono o loo nonofo i le aiga, e tusa lava pe matuiā se sese ua faia e na talavou?
[Ata i le itulau 28]
I le avea o se tagata talaʻi, e ui lava e leʻi papatisoina, a e o se laasaga tāua ma le mafaufau lelei agaʻi i le mauaina o le faamaoniga a le Atua