Eunike Ma Loi—O ni Faaaoaoga Lelei mo Ē Aʻoaʻo Atu
I le avea ma auauna a Ieova, tatou te iloa ai faapea o le tuuina atu o le aʻoaʻoga aogā faaletapuaiga mo a tatou fanau o se tiute tauave mamafa. E oo lava i siomaga sili ona lelei, o lenei galuega e ono tumu i ituaiga uma o toʻatugā ma faafitauli. E sili atu foi ona faigata pe a fesagaʻi se matua Kerisiano ma ituaiga o faafitauli ia e iai i se aiga e eseese tapuaiga. O lena tulaga e lē o se mea fou. Ua taʻuina mai e le Tusi Paia ia i tatou e faatatau i se tasi o matua na oo ia te ia se tulaga tutusa faapena i le uluai senituri T.A.
Sa nonofo le aiga o le fafine e igoa ia Eunike i Lusa, o se aai i le vaipanoa o Lukaonia i saute tutotonu o Asia Itiiti. O Lusa o se tamai aai maotua e leai sona tāua tele. O se oganuu o Roma e taʻua o Julia Felix Gemina Lustra, sa faavaeina e Kaisara Aokuso ina ia faasagatau atu ai i gaoioiga a le au faomea i vaipanoa o loo siomia ai. O Eunike o se Kerisiano Iutaia sa nofo i se aiga e eseese tapuaiga ma lana tane Eleni, ma lana tama tama o Timoteo, ma lona tinā o Loi.—Galuega 16:1-3.
E aliali mai, e toaitiiti tagata Iutaia i Lusa, ona e lē o taʻua e le Tusi Paia se sunako iina, e ui sa iai se vaega o tagata Iutaia i Ikonio, pe tusa o le 20 maila (30 kilomita) le mamao ese. (Galuega 14:19) O lea atonu sa lē faigofie ai mo Eunike ona faatinoina lona faatuatua. Talu ai sa lei peritomeina Timoteo ina ua fanau mai, ua taitaiina atu ai nisi o tagata aʻoga e mafaufau faapea o le tane a Eunike sa tetee atu i lena tulaga.
Peitai ane, sa lē na o Eunike lona faatuatuaga. E aliali mai sa mauaina e Timoteo lona aʻoaʻoina i “tusi paia” e lē gata i lona tinā ae faapena foi ma le tinā o lona tinā, o Loi.a Sa timai atu Paulo ia Timoteo e faapea: ‘Ia e tumau i mea ua aʻoaʻoina ai oe, ma ua mautinoa ia te oe, ina ua e iloa o ia na aʻoaʻo atu ai ia te oe; talu foi ina o e tama tamameamea ua e iloa tusi paia, e mafaia ona faapoto ai ia te oe e iu ai i le faaolataga i le faatuatua ua ia Keriso Iesu.’—2 Timoteo 3:14, 15.
Aʻoaʻoga ‘Talu Ina o Tama Meamea’
Ina ua taʻua e Paulo faapea o le aʻoaʻoina o Timoteo i “tusi paia” sa tuuina atu ‘talu foi ina o tama meamea,’ ua iloa ai faapea e talu mai lava o pepe. Ua talafeagai lea ma le faaaogaina o le upu Eleni (breʹphos) lea e masani ona faatatau atu i se pepe faatoʻā fanau mai. (Faatusatusa i le Luka 2:12, 16.) O lea, sa faia ma le maelega e Eunike lana tiute tauave mai le Atua, i le vave ona toleniina o Timoteo lea e fesoasoani ia te ia e ola aʻe ai e avea o se auauna tuutoina a le Atua.—Teuteronome 6:6-9; Faataoto 1:8.
O Timoteo sa ‘uunaia e talitonu’ i upu moni o le Tusi Paia. E tusa ai ma se tasi o lomifefiloi Eleni, o le upu lea e faaaogā e Paulo iinei o lona uiga o le “ia mautū ona faatalitonuina; ia faamautinoaina i” se mea. E mautinoa, e tele se taimi ma taumafaiga na manaomia e tamau ai nei faamautinoaga i le loto o Timoteo, i le fesoasoani atu ia te ia e fefulisai le Afioga a le Atua ma ati ae ai le faatuatua i nei mea. O lea la, e manino, sa galulue mamafa Eunike ma Loi e aʻoaʻoina Timoteo mai le Tusi Paia. Ma e maeu se taui na seleseleina e na fafine amioatua! Sa mafai e Paulo ona tusi atu ia Timoteo: “Ua ou manatua le faatuatua faamaoni ua ia te oe, sa muai i ai ia Loi o le tinā o lou tinā, atoa ma Eunike lou tinā; o laʻu taofi o loo ia te oe foi.”—2 Timoteo 1:5.
Maeu se tiute aogā sa faia e Eunike ma Loi i le olaga o Timoteo! E tusa ai ma lenei mea, ua taʻua ai e David Read e faapea: “A na faapea e talitonu le aposetolo e leai se aʻoaʻoga na tuuina atu ia Timoteo ae o le mea na iloa e Timoteo lava ia, atonu la sa tatau ona ia faamanatu atu ia te ia e faatatau i lena mea i le taimi lava lena. Ae o le mea muamua lava sa ia fai mai ai e faatatau i le faatuatua o Timoteo e faapea sa muai ‘i ai ia Loi . . . ma Eunike.’ ” O le faamatalaga a Paulo e faatatau i le faatuatua o Loi, Eunike, ma Timoteo ua faaalia ai faapea e masani lava o uluai aʻoaʻoga faale-Tusi Paia e faia e mātua i le aiga e oo lava i mātua o mātua o le faavae lea e fuafuaina ai le lumanai faaleagaga o se talavou. Pe e lē avea ea lena ma mea e mafaufau mamafa ai tagata o le aiga i mea o loo latou faia e faataunuuina ai lenei tiute tauave i le Atua ma i a latou fanau?
Atonu sa mafaufau foi Paulo e faatatau i le ituaiga o siomaga i le aiga lea na atiina ae e Loi ma Eunike. Atonu sa asiasi atu le aposetolo i lo latou aiga a o ia nofo ai muamua i Lusa, pe tusa o le 47/48 T.A. O nei fafine e toalua atonu sa faaliliuina i le Faa-Kerisiano i lena taimi. (Galuega 14:8-20) Atonu o le mafana, ma le fiafia o faiā lea sa olioli ai lena aiga na aafia ai le filifilia e Paulo o upu ina ua ia faasino atu ia Loi o le ‘tinā o le tinā’ o Timoteo. E tusa ai ma le faamatalaga a le tagata aʻoga o Ceslas Spicq, o le upu Eleni na ia faaaogaina (mamʹme, i le eseesega ma le upu masani ma le faaaloalo teʹthe) o “se upu o le faailoaga o le alofa” o se tamaitiiti mo le tinā o lona tinā, ma e tusa ai ma le manatu autū iinei, o loo aumaia ai se “faailoaina o le iloa lelei ma le alofa.”
Le Toesea Atu o Timoteo
O le tulaga faaipoipo o Eunike i le taimi na asiasi atu ai Paulo i Lusa i le taimi lona lua (pe tusa o le 50 T.A.) e lē o manino. O le toatele o tagata aʻoga e manatu faapea o ia o se fafine ua oti lana tane. Po o le ā lava le tulaga, ae o le taitaiga a lona tinā ma le tinā o lona tinā, na ola aʻe ai Timoteo e avea o se tama talavou lelei, atonu pe tusa o le 20 lena o ona tausaga i lena taimi. Na “taʻuleleia o ia e le au uso i Lusa ma Ikonio.” (Galuega 16:2) E manino la, o se faanaunauga e faasalalau atu le tala lelei o le Malo na totoina i le loto o Timoteo, ona sa ia taliaina le valaaulia a Paulo e la te faimalaga ma ia ma Sila i la latou malaga faamisionare.
Seʻi manatu i faalogona sa ia Eunike ma Loi ina o le a toesea atu Timoteo! Na la iloa faapea o le uluai asiasiga a Paulo i lo latou aai, sa fetogia ai le aposetolo ma tuu ai e oti. (Galuega 14:19) O lea e matuā lē faigofie mo i laʻua ona tuu atu le talavou o Timoteo e alu. E aliali mai, na la tau mānatu po o le ā le umi o le a toesea ai Timoteo ma po o le a ia toe foi saogalemu mai. E ui lava i na popolega atonu na iai, ae e lē masalomia sa faalaeiau o ia e lona tinā ma le tinā o lona tinā e taliaina lenei faaeaga faapitoa lea o le a ia mafai ai ona auauna atu atoa ia Ieova.
Ni Lesona Aogā
E tele ni mea e mafai ona aʻoaʻoina mai i le manatunatu lelei ia Eunike ma Loi. O le faatuatua na uunaia ai i laʻua e tuuina atu ia Timoteo se toleniga lelei faaleagaga. O faataitaiga taʻumatuaina ma le mauaa i le tuutoina atu faaleatua a mātua o mātua mo fanau a a latou fanau ma isi, e mautinoa e mafai ona aogā i le faapotopotoga atoa Kerisiano. (Tito 2:3-5) O le faataitaiga a Eunike ua faamanatu atu ai foi i tinā e lē talitonu a latou tane le tiute tauave ma taui o le totoina o aʻoaʻoga faaleagaga i a latou fanau. O le faia faapea atonu e manaomia ai i nisi taimi le lototele e fai ai, ae maise lava pe afai o le tamā e faalēfiafia i talitonuga faalelotu o lana paaga. E manaomia ai foi le magafagafa, talu ai o le avā Kerisiano e tatau ona faaaloalo i le tulaga ulu o lana tane.
O le faatuatua, taumafaiga, ma le faataulagaina totino o Loi ma Eunike sa tauia e ala i lo la vaai atu ia Timoteo o agaigai i luma faaleagaga i le tulaga o le avea ma se misionare ma se ovasia e sili ona lelei. (Filipi 2:19-22) E faapena foi i aso nei, o le aʻoaʻoina o upu moni faale-Tusi Paia i a tatou fanau e manaomia ai le taimi, onosai, ma le maumauai, ae o iuga lelei e maua mai ai, ua aogā moni ai so o se taumafaiga. O le toatele o talavou Kerisiano lelei sa aʻoaʻoina ‘talu ina o tamaiti i tusi paia’ i totonu o aiga e lē tapuai faatasi ua aumaia ai le olioli i o latou mātua faaleatua. Ma maeu le moni o le faamatalaga a le faataoto e faapea: ‘E matua olioli lava le na fanaua le atalii poto’!—Faataoto 23:23-25.
Sa faapea mai le aposetolo o Ioane e faatatau i lana fanau faaleagaga: “E leai soʻu fiafia e sili i lenei, pe a ou faalogo ua savavali laʻu fanau i le upu moni.” (3 Ioane 4) E mautinoa, o faalogona o loo faaleoina i na upu ua oo i le toatele ua faamaonia le pei o Eunike ma Loi, o ni faaaoaoga lelei e toalua mo ē aʻoaʻo atu.
[Faaopoopoga i lalo]
a O Loi e lē o le tinā o le tamā o Timoteo e pei ona faasino mai ai e le Syriac i lona taʻua faapea “o le tinā o lou tinā” i le 2 Timoteo 1:5.