Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w94 3/1 itu. 17-23
  • Le Finauga i le Va o Ieova ma Atunuu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Finauga i le Va o Ieova ma Atunuu
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Faamasinoga Faasaga i le Nofoaga Lē Pulea o Kerisinetoma
  • Faamasinoga Faasaga ia Papelonia le Aai Tele
  • Faamasinoga Faasaga i “Atunuu Uma”
  • Uio ma Alalaga Leoleo Mamoe
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Ieremia
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1994
w94 3/1 itu. 17-23

Le Finauga i le Va o Ieova ma Atunuu

“E oo le vāvāō i tuluiga o le lalolagi; auā o loo ia Ieova le finauga ma nuu ese.”—IEREMIA 25:31.

1, 2. (a) O le ā na tupu ia Iuta ina ua maliu le Tupu o Iosia? (e) O ai le tupu mulimuli o Iuta, ma na faapefea ona puapuagatia o ia ona o lona lē faamaoni?

SA FESAGAI le nuu o Iuta ma aso faigata. O le tupu lelei e toatasi o Iosia, sa mafai ai ona faatuatuai mo sina taimi le toasa aasa o Ieova. Ae o le ā na tupu mulimuli ane ai ina ua fasiotia Iosia i le 629 T.L.M.? O tupu na soloai ane e sui ia te ia, sa latou lē āva ia Ieova.

2 Sa faaauau pea ona faia e le tupu mulimuli o Iuta, o Setekaia, le atalii lona fa o Iosia, e pei ona taʻua i le 2 Tupu 24:19 e faapea, “na ia faia le amio leaga i luma o Ieova, pei o mea uma na faia e [lona uso matua] o Ioakima.” O le ā le iuga? Na osofaia e Nepukanesa Ierusalema ma puea ai Setekaia, na fasiotia ona atalii i ona lava luma, na faatauasoina o ia, ma sa ave o ia i Papelonia. E lē gata i lea, na puea e ʻau a Papelonia ma faoa ipu sa faaaogāina mo le tapuaiga ia Ieova, ae susunuina le malumalu ma le aai. O ē na faasaoina, sa faaaunuuaina i Papelonia.

3. O le ā le vaitaimi na amata i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M., ma o le ā na tupu mulimuli ane ai ina ua mavae lena vaitaimi?

3 O lena tausaga e 607 T.L.M., na faailogaina, e lē gata i se faaumatiaga faaiu o Ierusalema, ae sa avea ma amataga o ‘tausaga atofaina o nuu ese,’ lea o loo faasino i ai le Luka 21:24. O nei tausaga e 2,520, na faaiuina i lo tatou senituri, i le tausaga e 1914. Talu mai lena taimi, na folafola mai ai e Ieova e ala i lona Alo faapaleina, o Iesu Keriso, o lē e sili atu i lo o Nepukanesa, le alagaina ma le faaooina mai o lana faamasinoga i le lalolagi iuvale. E amata lenei faamasinoga i se nuu i aso nei e tutusa pau ma Iuta, o se nuu ua faapea mai o i latou ua fai ma sui o le Atua ma Keriso i le lalolagi.

4. O ā fesili ua mapuna aʻe nei e fesootai atu ma le valoaga a Ieremia?

4 Po o tatou vaaia ea se tulaga tutusa i le va o faiga leaga i tausaga faaiu o Iuta i taitaiga a ona tupu—faatasi ma mea e faaleaga ai ua faapea ona aafia ai foi isi atunuu tuaoi—ma faiga leaga a Kerisinetoma i aso nei? Ma le mautinoa lava o loo tatou vaaia! O lea la, o le ā ua faailoa mai e le valoaga a Ieremia e tusa i le auala o le a taulimaina ai e Ieova mea i aso nei? Seʻi o tatou tagai la i ai.

5, 6. (a) Talu mai le 1914, ua faapefea le tulaga o Kerisinetoma i le fesootai atu ma Iuta a o toeitiiti lava oo i lona faaumatiaga? (e) O le ā le feau o loo folafolaina atu e Ieremia faaonaponei ia Kerisinetoma?

5 Na faaopoopo mai le tagata faimatematika ma le fai filosofia Peretania o Bertrand Russell pe a ma le 40 tausaga ua mavae e faapea: “Talu mai lava le 1914, ua faalavelavea tele tagata uma o ē e malamalama i ala o le lalolagi e le mea ua foliga mai e pei o se savaliga ua uma ona fuafuaina ma filifilia muamua agaʻi atu i le puapuaga e silisili.” Na taʻua foi e se tagata Siamani o Konrad Adenauer e faapea: “Ua mou atu le saogalemu ma le filemu mai olaga o tagata talu mai le 1914.”

6 I aso nei, e pei ona iai i aso o Ieremia, o le latalata atu i le faaiuga o le faiga o mea, ua faailogaina e ala i le matuā faamasaaina o le toto o ē lē sala, e pei ona matauina ai i taua e lua a le lalolagi i lenei senituri. O le vaega toatele na tau ai i nei taua, o atunuu o Kerisinetoma, i latou ia o loo faapea mai e tapuai i le Atua o le Tusi Paia. Pagā se faatagāfai! E lelētioa ona aauina atu e Ieova ana Molimau ia i latou e taʻu atu upu o i le Ieremia 25:5, 6 e faapea: “Ia outou taitasi ma liliu mai i lona ala leaga, ma le leaga o a outou amioga . . . Aua le mulimuli atu i atua ese e auauna i ai, ma ifo i ai; aua neʻi faaonoono foi ia te au i mea e faia e o outou lima, ona ou le faatigaina lea o outou.”

7. O le ā le faamaoniga e iloa ai e faapea e lē o amanaiaina e Kerisinetoma lapataiga?

7 Ae peitai, ua lē taulau i atunuu o Kerisinetoma ona liliu mai. Ua faaalia lenei mea e ala i lo latou faia pea o taulaga i le atua o taua i Korea ma Vietiname. Ma ua faaauau pea ona latou faatupeina fefaatauaiga o meatau matautia e fasiotia ai ē o gaosia auupega. Sa saunia foi e atunuu o Kerisinetoma se vaega sili ona tele o le toetoe lava tasi le tiliona tālā Amerika i le gaosia o meatau i tausaga taitasi i le vaitaimi o le 1980 seʻi oo i le 1989. I tausaga taitasi mai le 1951 e oo i le 1991, na faaalu ai i vaegaau a le Iunaite Setete lava ia tupe e sili atu i lo o tupe faasili na maua e faalapotopotoga uma i Amerika pe a tuufaatasi. Talu mai le faasilasilaga logologoa o le iuga o le Taua Faaupufai, na faaitiitia ai le gaosia o auupega tuai faaniukelea, ae o loo iai pea ma o loo faaauau foi ona faia le anoanoai o faaputuga o isi auupega e matuā sili ona matautia e fasiotia ai. Atonu o le a faaaogāina nei auupega i se aso.

Faamasinoga Faasaga i le Nofoaga Lē Pulea o Kerisinetoma

8. O le a faapefea ona faataunuuina upu o le Ieremia 25:8, 9 i Kerisinetoma?

8 O isi afioga atili a Ieova i le Ieremia 25:8, 9, ua faatatauina faapitoa nei ia Kerisinetoma, lea ua lē taulau ona ola e tusa ma tapulaa faa-Kerisiano o le amiotonu: “O le mea lea ua faapea ona fetalai mai ai o Ieova o ʻau, Ua outou le faalogo mai i aʻu upu, o loo fetalai mai ai Ieova, faauta, o le mea lea ou te avatu ai le feau, ma aami atu i aiga uma o i le itu i matu, ma Nepukanesa le tupu o Papelonia laʻu auauna, ou te aumaia foi i latou e tau ma lenei nuu, ma e o nonofo ai, ma ia nuu uma ua vagavagai, e faaumatia lava i latou, ma faia i latou ma mea faatafunaina, ma mea e uisa ai, ma mea gaogao e faavavau.” O lea, o le a amata le puapuaga tele ia Kerisinetoma o ē ua faapea mai o tagata o le Atua, mulimuli ane, o le a oo atu i le lalolagi atoa, i ‘nuu uma o loo siomia ai.’

9. I ā auala ua sili ai ona leaga le tulaga faaleagaga o Kerisinetoma i o tatou aso?

9 Sa iai se taimi na faaaloalogia ai le Tusi Paia i Kerisinetoma, ina o taatele i le lalolagi le manatu e faapea, o faaipoipoga ma le olaga faaleaiga, o se puna o le fiafiaga, pe a alafai mai tagata i le taeao segisegi ma lagona le faamalieina i a latou galuega i aso uma. E toatele sa faafouina i latou lava e ala i le faitauina ma le suesueina o le Afioga a le Atua i le malamalama o se molītu i le po. Ae i aso nei, o le salalau atu o faiga faaleituaiga, o talaga faaipoipoga, le faaaogaseseina o fualaau faasaina ma le onā, amio lē taupulea, matapeapea, le paie i galuega, matamata faasoloatoa i televise, ma isi uiga leaga ua faaleagaina ai le olaga i se fua e sili ona tele. O mea nei e muamua ona tutupu a o leʻi faaooina mai e Ieova le Atua le faasalaga i le nofoaga lē pulea o Kerisinetoma.

10. Faamatala le tulaga o Kerisinetoma ina ua mavae le faaooina mai o faasalaga faafaamasinoga a Ieova.

10 Ua faalauiloa mai e Ieova, e pei ona tatou faitau ai i le Ieremia mataupu e 25, fuaiupu e 10 ma le 11 e faapea: “Ou te faaumatia le leo fiafia ia te i latou, ma le leo olioli, o le leo o le faatoafaiavā, ma le leo o le faatoanofotane, o le taalili o le maaolo, ma le malamalama o le lamepa. E avea lenei laueleele uma ma mea gaogao, ma mea faatafunaina.” O le a avea moni o se mea e matuā maofa ai pe a nutipalaina malumalu maualuluga, ma maota matagofie o Kerisinetoma i lo latou faaumatiaga. O le ā le telē o le a oo i ai lenei faaumatiaga? I taimi o Ieremia, e tusa ma le 70 tausaga na faatafuna ai Iuta ma nuu tuaoi, e pei ona faamatalaina e le Salamo 90:10 e faapei o tausaga o le olaga. O le faaooina mai foi la o le faamasinoga a Ieova i aso nei, o le a maeaea lelei, e faavavau.

Faamasinoga Faasaga ia Papelonia le Aai Tele

11. O ai o le a faaaogā e faaumatiaina Kerisinetoma? Aisea?

11 E pei ona valoia i le Faaaliga 17:12-17, o le a oo mai le taimi e amata ai e Ieova lana gaoioiga uigaese e ala i lona tuua i loto o “nifo e sefulu”—po o sui o vaegaau a Malo Aufaatasi—“ia faia lona finagalo” o le faaumatiaina lea o le emepaea o lotu sese i le lalolagi. O le a faapefea ona faataunuuina lenei mea? E tele auala eseese, atonu e faataunuuina ai e “nifo e sefulu” o le Faaaliga mataupu e 17, fuaiupu e 16, lo “latou ʻinoʻino i le fafine talitane . . . ma susunu ia te ia i le afi.” O le mea moni, ua faateleina auupega faaniukelea, ma o loo faateleina pea i nofoaga matautia i atunuu e ono faafuasei ona tau i le lalolagi. Ae e tatau ona tatou faatalitali ma vaai po o le a faapefea ona tuu e Ieova i loto o taʻitaʻi faapolotiki e faaooina atu lana taui ma sui.

12. (a) O le ā na tupu ia Papelonia ina ua uma ona ia faaumatiaina Ierusalema? (e) O le ā o le a tupu i atunuu pe a uma ona faaumatia Kerisinetoma?

12 I aso anamua, sa oo foi ia Papelonia le toasa aasa o Ieova. Ma le tusa ai, e amata i le Ieremia mataupu e 25, fuaiupu e 12, na faamatalaina ai le valoaga mulimuli ane ma i se vaaiga ese. Ua lē toe avea nei Nepukanesa ma Papelonia ma Faaoosala a Ieova, ae o lea ua aofia uma mai i atunuu uma o le lalolagi. E tutusa la ma le tulaga o loo iai i aso nei. O le a faaumatia e “nifo e sefulu” o le Faaaliga mataupu e 17 lotu sese, ae mulimuli ane, o le a puapuagatia ai foi i latou lava i le faaumatiaga faatasi ai ma isi “tupu o le lalolagi,” e pei ona faamatalaina i le Faaaliga mataupu e 19. Ua faamatalaina i le Ieremia 25:13, 14 le auala e faasalaina ai Papelonia faatasi ma “nuu uma lava” na faaleagaina tagata o Ieova. Sa faaaogā e Ieova Nepukanesa o se faaoosala i le faasalaina o Iuta. Ae sa faamaualuga o ia faatasi ai ma isi tupu mulimuli ane o Papelonia faasaga ia Ieova, e pei ona faaalia mai, mo se faaaoaoga, e ala i le faaaogaseseina o ipu o le malumalu o Ieova. (Tanielu 5:22, 23) Ma ina ua faaumatia e Papelonia Ierusalema, sa olioli ma tauemua tagata o le Atua e nuu na siomiaina i latou—o Moapi, o Amoni, o Turo, o Etoma, ma isi. E tatau foi ona latou selesele le taui mai ia Ieova e tusa ma na mea na latou faia.

Faamasinoga Faasaga i “Atunuu Uma”

13. O le ā le uiga o “lenei ipu o le toasa mamafa,” ma o le ā e tupu ia i latou e feinu i le ipu?

13 Ma ua folafola mai e Ieremia, e pei ona faamauina i le mataupu e 25, fuaiupu e 15 ma le 16 e faapea: “Auā ua faapea ona fetalai mai o Ieova le Atua o Isaraelu ia te au, Ia e ave le ipu uaina o loʻu nei ita ai loʻu lima, ma faainu aʻi atunuu uma ou te auina atu ai oe ia te i latou. Latou te feinu, ma tautevateva, ma faavālea, ona o le pelu ou te auina atu ai ia te i latou.” Aisea ua avea ai o se ‘ipu o le uaina o le toasa o Ieova’? I le Mataio 26:39, 42 ma le Ioane 18:11, na fetalai ai Iesu e uiga i se “ipu” na faatusa i ai le finagalo o le Atua mo ia. E faapena foi, ua faaaogāina se ipu e faatusaina ai le finagalo o Ieova mo atunuu ina ia inu i le ipu o lana taui ma sui mai le Atua. I le Ieremia 25:17-26, o loo lisiina mai ai nei vaega o atunuu o loo faaatagia ai malo i aso nei.

14. E tusa ai ma le valoaga a Ieremia, o ai e tatau ona feinu i le ipu o le toasa mamafa o Ieova, ma o le ā ua faaataina mai e lenei mea mo o tatou aso?

14 Pe a uma ona faaumatia Kerisinetoma, e pei o Iuta ma tuua ai e pei o se “mea faatafunaina, ma mea e uisa ai, ma mea gaogao,” ona faatalitalia loa lea o le faaumatiaga o le emepaea atoa o lotu sese i le lalolagi uma. Ona sosoo ai lea ma le faainuina o le lalolagi atoa e pei ona faaatagia ia Aikupito, i le ipu o le uaina o le toasa o Ieova! Ioe, “o tupu uma o le itu i matu, o e latalata ma e mamao, o le tasi ma le tasi, ma malo uma o le lalolagi o i le fogāeleele,” e tatau ona feinu ai. “A e muliaʻi inu le tupu o Sesaka ia te i latou.” Ma o ai lenei “tupu o Sesaka”? O Sesaka o se igoa faafaatusa, o se tupua e uiga ia Papelonia. E pei lava ona avea o Satani ma pule lē vaaia i luga o Papelonia, o lea foi ua avea ai o ia ma “pule o le lalolagi” e oo mai i aso nei, e pei ona faaalia e Iesu. (Ioane 14:30) O lea, ua tutusa lelei ai le Ieremia 25:17-26 ma le Faaaliga mataupu e 18 e oo i le 20 i le faamaninoina mai o le faasologa o mea tutupu a o faaoo faasolosolo mai le ipu o le toasa o Ieova. Muamua lava, e tatau ona faaumatia le emepaea o lotu sese i le lalolagi, ona sosoo ai lea ma malo faapolotiki, ia ona sosoo ai lea ma le lafoina o Satani lava ia i le to e lē gata.—Faaaliga 18:8; 19:19-21; 20:1-3.

15. O le ā o le a tupu pe a faalogoina le alaga o le “filemu ma le saogalemu”?

15 Ua tele lava talanoaga e uiga i le filemu ma le saogalemu talu mai ona manatu ua faaiuina le Taua Faaupufai a malo, ma ua totoe ai na o le malo malosi e tasi. E pei ona taʻua i le Faaaliga 17:10, o lena malo malosi, le ulu lona fitu o le manu feai, e tatau ona “saasaa ona po e tumau ai.” Ae o lena “saasaa ona po” ua latalata atu i lona faaiuga. O le a toeitiiti suia alaga uma faapolotiki mo le “filemu ma le saogalemu” i le “fano faafuasei.” E pei ona taʻua e le aposetolo o Pauro.—1 Tesalonia 5:2, 3.

16, 17. (a) Afai e taumafai se tasi e sola ese mai le faasalaga a Ieova, o le ā le iuga? (e) O le ā le auala o le faaumatiaga o le a toeitiiti ona aumaia lea e Ieova i le lalolagi?

16 E tatau lava i le faiga aoao o mea a Satani, e amata ia Kerisinetoma, ona inu i le ipu o le taui ma sui a Ieova. Ua faailoa mai lenei mea i lana poloaiga atili ia Ieremia, e pei ona faamauina i le mataupu e 25, fuaiupu e 27 e oo i le 29, e faapea: “E te fai atu foi ia te i latou, ‘Ua faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, le Atua o Isaraelu, Ia feinu outou, ma ia onā, ma ia puai, ma ia pauū, aua foi le toe tutū, ona o le pelu ou te auina atu ai ia te outou.’ A e afai latou te le mafafai ona tali i le ipu ai lou lima e feinu ai, ona e fai atu ai lea ia te i latou, O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Tou te matuā feinu lava. Auā faauta, ou te amata ona faaoo o le malaia i le aai ua igoa i loʻu igoa, a o outou, e faasaoina ea outou? E le faasaoina lava outou; auā ou te valaau atu i le pelu e oo ia te i latou uma o e ua nonofo i le lalolagi, o loo fetalai mai ai Ieova o ʻau.”

17 O le mea moni, o ni upu malolosi na—o ni upu e mataʻu ai, auā ua fetalai mai ai le Alii Pule Silisili Ese i le vateatea aoao, o Ieova le Atua. Mo le tele o meleniuma, sa ia faapalepale ai ma le onosai i upu faifai, le faalumaina, ma le inoino na faafaupue atu i lona suafa paia. Ae ua oo mai nei le taimi e avatu ai lana tali i le tatalo na aʻoaʻo e lona Alo pele, o Iesu Keriso, i ona soʻo a o iai i inei i le lalolagi e faapea: “Ia faapea outou ona tatalo, Lo matou Tamā e, o i le lagi, ia paia lou suafa. Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) O le finagalo o Ieova, o le gaoioi lea o Iesu e avea ma Ana pelu i le faaooina mai o le taui ma sui.

18, 19. (a) O ai o loo tietie manumalo atu i le suafa o Ieova, ma o le ā o loo ia faatalitali i ai a o leʻi faaiuina lona manumalo? (e) Pe a tatalaina e agelu matamatagi o le toasa o Ieova, o ā mea tutupu e matataʻu ai o le a tutupu i le lalolagi?

18 I le Faaaliga mataupu e 6, tatou te faitau muamua ai ia Iesu o loo tietie atu i se solofanua sinasina, “o loo manumalo, o le a manumalo pea ia.” (Fuaiupu 2) Na amataina lenei manumalo faatasi ai ma lona faanofotupuina e avea o le Tupu faalelagi i le 1914. O loo mulimuli atu ia te ia isi solofanua ma ē o tietie ai, ua faaatagia ai faiga taua uma, o oge, ma faamaʻi ua iai ua fai ma mala i lo tatou lalolagi. Ae o afea o le a iu ai nei tulaga lē mautonu? Ua faailoa mai ia i tatou e le Faaaliga mataupu e 7 e faapea, o loo taofia e agelu e toʻafa “matagi e fa o le lalolagi” seia uma ona aoaoina le Isaraelu faaleagaga ma le motu o tagata e toatele mai atunuu uma mo le faaolataga. (Fuaiupu 1) Ona ā lea?

19 Ua faaauau mai le Ieremia matapu e 25, i le fuaiupu e 30 ma le 31 e faapea: “ʻE leo tele mai Ieova mai lugā, ma tūlei mai lona siufofoga ai lona afioaga paia; e matuā leo tele mai i lona afioaga; e alaga o ia, e pei o i latou o e soli fua vine, ia te i latou uma o e nonofo i le lalolagi. E oo le vāvāō i tuluiga o le lalolagi; auā o loo ia Ieova le finauga ma nuu ese, e faamasinoina e ia tagata uma; e tuuina atu e ia o e amio leaga i le pelu, o loo fetalai mai ai Ieova.” E leai se malo po o se atunuu e mafai ona sola ese mai le inu i le ipu o le toasa o Ieova. O le mea lea, ua matuā faanatinati ai lava ona tatau i tagata loto faamaoni uma ona vavaeese i latou lava mai amioga leaga a atunuu a o leʻi tatalaina mai e agelu e toʻafa matagi e sili ona matautia o afā o le toasa o Ieova. E matuā matautia lava, auā ua faaauau mai le valoaga a Ieremia i le fuaiupu e 32 ma le 33 e faapea:

20. O le ā le vaaiga e matuā matautia ai le faasalaga a Ieova, ae aisea ua tatau ai lenei gaoioiga?

20 “O loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, Faauta, e alu atu le malaia e afua i le tasi nuu e oo atu i le tasi nuu, e tupu mai le afā tele mai tuluiga o le lalolagi. O le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi; e leai ni e taufaitagituʻi ia te i latou, e le aofia i latou, e le tanumia foi i latou; e fai i latou ma otaota i luga o le laueleele.” O le mea moni, o se vaaiga e matuā matautia, ae e tatau lenei mea ina ia faamamāina ai le lalolagi mai amioga leaga uma, a o leʻi aumaia le Parataiso o le folafolaga a le Atua.

Uio ma Alalaga Leoleo Mamoe

21, 22. (a) I le Ieremia 25:34-36, o ai “leoleo mamoe” o Isaraelu, ma aisea ua faamalosia ai i latou e uio? (e) O fea leoleo mamoe faaonaponei ua tatau i ai le toasa o Ieova, ma aisea ua tatau atoatoa i ai le toasa o Ieova?

21 O loo tautala atili le fuaiupu e 34 e oo i le 36 e uiga i le faamasinoga a Ieova, i le faapea mai: “Outou leoleo mamoe, ia outou uio, ma alalaga; outou taʻitaʻi o le lafu, ia outou taafili i le lefulefu, auā ua oo i o outou aso e fāsia ma faataapeapeina ai outou; e pauū outou e pei o le ipu matagofie. E le maua e leoleo mamoe se mea e sola i ai, e le sao foi taʻitaʻi o le lafu. E lagona le leo o le alaga o leoleo mamoe, ma le uio o tāʻitaʻi o le lafu; auā ua faaumatia e Ieova o mea e tataa ai o latou lafu.”

22 O ai nei leoleo mamoe? E lē o i latou o taʻitaʻi lotu, o ē ua uma ona feinu i le toasa o Ieova. O i latou ia o leoleo mamoe faavaegaau, o loo faamatalaina foi i le Ieremia 6:3, o ē na faapotopotoina a latou vaegaau i vaega tetele e tetee atu ia Ieova. O i latou ia o taʻitaʻi faapolotiki, o ē ua mauoa i mea a ē o loo latou pulea. O le toatele o i latou nei o ni tagata atamamai i faiga pisinisi faaʻoleʻole, o ni matai piopio. Latou te manatu māmā i oge na ua faaumatia ai le anoanoai o tagata i atunuu matitiva. Latou te faatamaoaigaina “taʻitaʻi o le lafu,” o ē faipisinisi maualuluga, ma ē matapeapea o faaleagaina le siosiomaga, ae e mumusu e saunia se fesoasoani faafomai ma meaai e faamaoona ai, na e mafai ona faia mo na o sina tau faatauvaa e faasaoina ai le faitau sefulu miliona o tamaiti o loo feoti.

23. Faamatala le tulaga o mea a Satani ina ua uma le faaumatiaga a Ieova.

23 E lelētioa la ona faaiu mai e le Ieremia mataupu e 25, fuaiupu e 37 ma le 38, i le faapea mai e uiga ia i latou o ē o saili ma le manatu faapito le filemu mo na o i latou lava e faapea: “O mea sa tataa ai manu ma le filemu, ua faaumatia ia ona o le toasa tele o Ieova. Ua tuua lona apitaga, e pei o le leona; auā e avea lo latou nuu ma faatafunaga ona o le ita faasaua, ma lona ita tele lava.” E matuā maofa lava! Peitai, e mautinoa lava o le a faaooina atu le toasa o Ieova e ala i Lē o loo faamatalaina i le Faaaliga 19:15, 16 o le “Tupu o tupu ma le Alii o alii,” o lē na te pule i nuu uma i le tootoo uamea. Ma o le ā e sosoo ai?

24. O ā faamanuiaga o le a aumaia mo tagata amiotonu ona o le faaumatiaga o lotu sese ma vaega uma o le lalolagi a Satani?

24 Pe na faasaoina ea oe mai i se afā? E mafai ona avea o se mea e matuā matautia lava. Ae i le taeao e sosoo ai, e ui lava ina e vaaia mea na faaleaga o paepae solo, ae e masani lava ona mamā le ea ma toafilemu e matuā faafouina ai, lea e mafai ona e faafetai atu ai ia Ieova mo se aso matagofie uiga ese. E faapena foi a o fāi ifo matagi malolosi o le puapuaga tele, e mafai ona e vaai mamao atu i le lalolagi ma le loto faafetai ona o loo e soifua pea ma nofo sauni e faia se sao i le galuega atili a Ieova o le faamamāina o le lalolagi e avea ma parataiso matagofie. O le finauga i le va o Ieova ma atunuu o le a aumaia ai se iuga sili, o le faapaiaina lea o lona suafa, ma faaava ai le ala mo le faia o lona finagalo i le lalolagi i lalo o le Pulega faa-Meleniuma o le Malo e ala i le Mesia. Talosia ia vave ona oo mai lena Malo!

Autaluga palakalafa e 5-24 o le mataupu lenei

◻ O ā auala faatagafai a Kerisinetoma ua faamasinoina nei?

◻ O le ā le vaaiga faalauaitele o le faamasinoga o loo i le Ieremia 25:12-38?

◻ O le ā le ipu o le taui ma sui ua faasolo atu nei i atunuu uma?

◻ O ai leoleo mamoe na o loo uio ma alalaga atu, ma aisea ua faanoanoa ai i latou?

[Ata i le itulau 18]

Ua filifilia e Ieova le meafaigaluega mo le faaumatiaga o Kerisinetoma

[Ata i le itulau 23]

Pe a mavae le afā o matagi o le puapuaga tele, ona aliali mai loa lea o se lalolagi ua faamamāina

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga