Mataupu 23
Ae ā Feusuaʻiga a o Leʻi Faaipoipo?
‘PE AFAI ua alofa le tasi i le isi, po ua tatau loa la ona fai? Pe tatau ona lua faatali seʻi uma ona lua faaipoipo?’ ‘O loo oʻu iai pea i le tulaga taupou. Pe iai se mea o faalētonu ia te aʻu?’ O fesili faapenei ua taatele i talavou.
Ae ui i lea, “O se talavou tulagaese se talavou e leʻi faia ni feusuaʻiga faaleulugalii a o leʻi atoa le luasefulu tausaga,” o le tala lea a le Alan Guttmacher Institute i lana lipoti i le 1981. “Ua lipotia mai e toʻavalu mai le toʻasefulu o tama ma le toʻafitu mai le toʻasefulu o tamaʻitaʻi ua faia feusuaʻiga a o leʻi atoa le luasefulu o o latou tausaga.”
Atonu e te fesili mai, ‘Ae aiseā e taofia ai fua?’ Auā, o se mea masani le iai o manaʻoga o le alofagia mai o oe. Ma a o e talavou, e mafai ona malolosi ou faanaunauga tau i feusuaʻiga, e oo lava ina fai ma faalavelave. E lē gata i lena, o loo iai ma le taaʻiga a au aumea. Atonu latou te taʻu atu ia te oe o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo o se fiafiaga ma pe a e fiafia moni i se tasi, o se mea masani le manaʻo e fefaaaliaʻi uiga faaleituaiga. Ua oo lava ina fai mai nisi o le faia o feusuaʻiga o se faamaoniga lea o lou tamatane po o lou teine matua. Ona e te lē manaʻo e vaai atu isi faapea e ese lava oe, atonu e omia ai oe i faalogona ina ia faatino feusuaʻiga faaleituaiga.
E ese ai mai manatu taatele, e lē o talavou uma o loo mananaʻo vave e aveesea lo latou tulaga taupou. Seʻi manatunatu mo se faataʻitaʻiga, i se tamaʻitaʻi talavou e igoa ia Eseta. Sa siakiina o ia e le fomaʻi, ae na teʻi ina ua fesili ane i ai lana fomaʻi: “O le ā le ituaiga o aiga fuafuaina lea e te faaaogāina?” Ina ua tali atu Eseta, “Ou te lē o faaaogāina se mea,” na teʻi lana fomaʻi ma faapea atu: “E ā! E te fia maʻitō? E faapefea ona e faatalitalia e te lē tō pe afai e te lē o faaaogāina se mea?” Na tali atu Eseta: “Ona ou te lē o faia ni feusuaʻiga!”
Na pulatoʻa atu lana fomaʻi ia te ia ma le lē talitonu. “Ou te matuā ofo i lenei mea,” o lana tala lea. “E taʻi sefulutolu tausaga o teineiti e ō mai iinei, ma ua lē o toe avea o ni taupou. O oe o se tagata mataʻina.”
O le ā ua “mataʻina” ai Eseta? Sa ia usitaia timaʻiga a le Tusi Paia. “E le tatau le tino i le faitaaga [e aofia ai feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo] . . . Ina sosola ese ia outou i le faitaaga.” (1 Korinito 6:13, 18) Ioe, na ia iloaina o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo o se agasala matuiā lea i le Atua! “O le finagalo foi lenei o le Atua,” o le faamatalaga lea a le 1 Tesalonia 4:3, “ina ia faamamao outou ma le faitaaga.” Aiseā la, ua faasāina ai e le Tusi Paia feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo?
O Aafiaga e Mulimuli Mai Ai
E oo lava i taimi o le Tusi Paia, na faia e nisi feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo. Atonu e valaaulia e se fafine amio lē mamā se tama talavou ina ia faamalilie o la manaʻoga ma ia, i lona faapea atu: “Sau ia, ina ta faamalilie i le alofa, seia oo i le taeao, ia ta fiafia i le fealofani.” (Faataoto 7:18) Peitaʻi, ua lapataʻi mai le Tusi Paia e faapea o fiafiaga e olioli ai i le asō e mafai ona faapogaia ai faanoanoaga a taeao. “Auā e faasisina ifo meli ai laugutu o le fafine ese; o lona gutu foi e sili ona molemole i le suāuu,” o upu ia a Solomona. “A e,” o lana toe faaauau mai lena, “mulimuli ane ua oona ia, e pei o le laena; e maamaai o ia, e pei o le pelu ua faatau maai ona itu.”—Faataoto 5:3, 4.
O se isi aafiaga e mulimuli mai ai o le maua lea i faamaʻi pipisi ona o feusuaʻiga. Seʻi mafaufau i le lototigā pe a iloa e se tasi mulimuli ane i le faagasologa o tausaga e faapea, o feusuaʻiga faaleituaiga na māfua ai ona oo ia te ia ni leaga tumau, pe atonu foʻi ua lē fanau po o se faafitauli tugā tau le soifua mālōlōina! E pei ona lapataʻi mai le Faataoto 5:11: “Ona e oi ai lea i ona po amuli, pe a faaumatia lou tino uma.” O feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo e mafai foʻi ona taʻitaʻiina atu ai i le fananau mai o tamaiti o le pō (tagaʻi i itulau 184-185), o le faapaʻūtama, ma le vave faaipoipo—e tofu lava ma ona taunuuga tigā. E moni, o lē o loo auai i feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo, e ‘agasala o ia i lona lava tino.’—1 Korinito 6:18.
O le iloaina o na lamatiaga, na tusi ai Dr. Richard Lee i le Yale Journal of Biology and Medicine e faapea: “Matou te mitaʻi atu i a matou tagata talavou a matou taumafaiga sili i le puipuia mai le maʻitaga ma le togafitia o le maʻiafi ae galo ai ia i matou togafitiga faamoemoeina ma le silisili, e lē taugatā ma lē oona, e puipuia mai ai i mafatiaga o le maʻitō ma le maʻiafi—sa mai anamuā, e faaaloalogia, ma o se tulaga sili ona mālōlōina, o le tausia lea o le tulaga taupou.”
Lagona Nofosala ma Faanoanoaga
E toʻatele talavou ua latou iloa atili faanoanoaga matuitui e māfua mai feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo. O le ā le iʻuga? O lagona nofosala ma le mavae atu o lo latou lava mamalu. Na taʻutino mai e le tauleʻaleʻa o Teni e luasefulutolu tausaga le matua e faapea: “O se matuā toʻilalo lava—e leai ni faalogona lelei po o le alofa māfana e pei ona sa manatu e tatau ona iai. Na i lo lena, na matuā faatigāina ai aʻu ina ua ou matuā iloatino le sesē o lea gaoioiga. Na ou matuā lagona le masiasi i le leai o soʻu pulea lelei.” Na taʻutino mai se tamaʻitaʻi talavou e faapea: “Na ou toe malamalama ifo ua pei aʻu e taia faafuaseʻi e se faamaʻi. . . . Ua uma le fiafia ma sa ou lagonaina le matuā ʻinoʻino, le lē toe aogā ma le lē mamā. Na atili ai ona matuā leaga oʻu faalogona ina ua faalogo atu o ia fai mai, ‘Aiseā na e lē taofia ai i taʻua a o leʻi matuā oo atu i le loloto?’”
Ua taatele na ituaiga o lagona faaalia e tusa ai o se faamatalaga a Dr. Jay Segal. Ina ua māeʻa ona suʻesuʻeina faiga faaleituaiga a tamaiti aʻoga kolisi e 2,436, na ia faapea mai: “O le toʻatele e lē faamalieina ma faanoanoa i le uluaʻi taimi faatoʻā faia ai [feusuaʻiga faaleituaiga], e sili atu lo latou faitau aofaʻi na i lo i latou na faamalieina ma fiafia i ai, i le toetoe lava toʻalua tagata e lē faamalieina ae toʻatasi le tagata e faamalieina. Na manatuaina e tama ma teine e faapea na latou matuā lē fiafia ai lava.” E moni, e oo foʻi i ulugalii ua uma ona faaipoipo atonu e iai taimi e iai o latou foʻi faafitauli pe a oo i feusuaʻiga. Ae i se faaipoipoga, lea ua iai le alofa faamaoni ma se tautoga, o na faafitauli e masani lava ona mafai ona foʻia.
O le Taui o Amio Lē Faatuaoia
O nisi o talavou e matuā leai lava ni o latou lagona nofosala i le faia o feusuaʻiga, o lea latou te faia ai so o se mea mo le faamalieina o faalogona, o le faia o feusuaʻiga ma tagata eseese. Na mātauina e le tagata suʻesuʻe i feusuaʻiga faaleituaiga i talavou, o Robert Sorensen, e faapea, o na talavou latou te tauavea iʻuga leaga ona o lo latou lē faatuaoia tauamio. Na tusi mai Sorensen: “I a matou faatalatalanoaga totino, e toʻatele [talavou e lē faatuaoia amio] ua latou faaali mai . . . faapea latou te talitonu e itiiti se fuafuaga ma se faamalieina o loo latou mauaina.” O le fāsefuluono pasene o i latou nei ua ioeina le faamatalaga, “O le auala o loo oʻu ola ai i le taimi nei, o le tele lava o oʻu tomai o le a lē aogā.” Na iloa atili e Sorensen e faapea o nei talavou e lē faatuaoia amio, na lipotia mai le itiiti o “so latou mautinoa ma se mitamitaga ia i latou lava.”
E pei ona faapea mai le Faataoto 5:9: O i latou e auai i feusuaʻiga lē tatau ua “avatu [lo latou] matagofie i nisi.”
Pe a Uma Feusuaʻiga
Pe a uma ona faia e ni tagata se toʻalua feusuaʻiga lē tatau, e masani lava ona lē toe tutusa le auala e vaai ai le tasi i le isi. Atonu e iloaina e le tama o ona faalogona mo le teine ua lē malolosi e pei ona iai muamua; atonu foʻi ua itiiti lona tosina atu ia te ia. I le isi itu, atonu e lagona e le teine faapea ua faataumaʻoia o ia. Seʻi manatu i le tala a le Tusi Paia i se tama talavou o Amanono ma lona alofa faavalea na iai i le teine taupou o Tamara. Peitaʻi, ina ua uma ona la faia feusuaʻiga, “ona matuā ʻinoʻino tele lava lea o Amanono ia te ia [Tamara].”—2 Samuelu 13:15.
Sa faapena se mea na oo i se tamaʻitaʻi e igoa ia Maria. Ina ua uma ona faia feusuaʻiga faaleituaiga, na ia taʻutino mai e faapea: “Na ou ʻinoʻino ia te aʻu lava (ona o loʻu vaivaiga) ma sa ou ʻinoʻino i laʻu uō tama. O le mea moni, o feusuaʻiga faaleituaiga sa ma manatu o le a matuā faatasia ai i maʻua ma le māfana, ae na faamuta ai iinā le ma faigauō. Sa ou matuā lē toe fia pupula atu ia te ia.” Ioe, o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo, ua laasia ai e ni tagata se toʻalua se laasaga e lē mafai ona la toe foʻi ai i tua!
Na mātaulia e se tagata suʻesuʻe faaaloalogia i faiga o olaga faaleaiga o Paul H. Landis, e faapea: “O aafiaga pupuu [o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo] atonu e faamalosia ai le faiā, ae o aafiaga uumi atonu e matuā ese lava.” O le mea moni, o ni tagata se toʻalua la te faia feusuaʻiga e mautinoa le ono faaumaina o se la faiā na i lo i latou e taumamao mai le faia o feusuaʻiga! O le ā le māfuaaga? O feusuaʻiga lē mamā e faapogaia mai ai le fuā ma le lē faatuatuaina. Na taʻutino mai se tasi o talavou e faapea: “O nisi o tama, pe a latou faia feusuaʻiga, e mulimuli toe mafaufau, ‘afai na ia faia ma aʻu, masalo foʻi la na ia faia ma se isi tama.’ O le mea moni, sa faapena faalogona na ia te aʻu. . . . Sa ou matuā fuā ma faalētonu, ma masalosalovale.”
Maʻeu le eseese mamao o lenei mea mai le alofa faamaoni, lea “e le losilosi, . . . e le amio matagā, e le sailia e ia ana lava mea.” (1 Korinito 13:4, 5) O le alofa lea e fausia aʻe ai se faiā tumau e lē faavaeina i le tuʻinanauga faaleituaiga lea e tauaso.
Aogā o le Tausia o le Mamā—Le Filemu ma le Faaaloalogia
Peitaʻi o le tausia o le mamā, e sili atu ma nisi mea e aogā ai na i lo tau ina fesoasoani i se talavou e ʻalofia tulaga lamatia. Ua taʻu mai e le Tusi Paia e uiga i se teine talavou o lē na tausia lona mamā e ui i sona alofa naunautaʻi i lana uō tama. O le iʻuga, na mafai ona ia fai atu ma le mitamita: “O aʻu nei o le pa, o oʻu susu foʻi ua pei o le ʻolo.” Sa lē o ia o se ‘faitotoʻa’ e faigofie ona ‘tatala atu’ i omiga lē mamā. I le amio, na ia tū atu e pei o se pa lē maluelue o se ʻolo malupuipuia e lē mafai ona āʻea! Sa tatau ona taʻua o ia ‘e paia’ ma na mafai ona ia faapea mai e faatatau i lē na faufautane ia te ia, “Ona avea ai lea o aʻu i ona luma e pei o se ua alofaina.” O le filemu o lona lava mafaufau ua saosaolaumea i le faamalieina o i laʻua uma e toʻalua.—Pese a Solomona 6:9, 10; 8:9, 10.
O Eseta le tamaʻitaʻi na tausia le tulaga mamā lea na taʻua muamua, na ia te ia foʻi le filemu o le loto ma le mitamitaga ia te ia lava. Na ia faapea mai: “Na lelei oʻu faalogona e uiga ia te aʻu lava. E tusa lava pe na ulagia aʻu e i latou na matou faigaluega faatasi, ae o laʻu vaaiga i loʻu tulaga taupou sa pei o se taimane, e tāua auā e seāseā maua.” E lē gata i lea, o talavou e pei o Eseta ua lē faatigāinaina i latou e se lotofuatiaifo ua nofosala. “E leai se isi mea e sili atu ona lelei na i lo le iai o se lotofuatiaifo lelei ma Ieova le Atua,” o le faamatalaga lea a Setefano, o se Kerisiano e 19 tausaga le matua.
‘Ae mafai faapefea ona iloa lelei e ni tagata se toʻalua i laʻua lava pe afai e lē auai i feusuaʻiga?’ o manatunatuga na o nisi talavou.
Fausia Aʻe o se Fesootaʻiga Vavalalata Tumau
O feusuaʻiga lava ia e lē o se faavae lena mo se faigauō tumau; e faapea foʻi i fefaaaliaʻiga o le alofa māfana, e pei o le feasogi. Ua lapataʻi mai se tamaʻitaʻi talavou e igoa ia Ane: “Na ou aʻoaʻoina mai i mea na tutupu e faapea i nisi o taimi, e vave tele ona lua fepaʻiaʻi i le na o sina taimi puupuu lava.” Pe a faaaluina e ni tagata se toʻalua lo la taimi i fefaaaliaʻiga o le alofa o le tasi i le isi, ona mou atu ai lea o laina o fesootaʻiga lea e sili ona aogā. Ona la tauaso ai lea i feeseeseaʻiga toʻatugā e mafai ona toe aliaʻe mai pe a uma ona faaipoipo. Ina ua amata ona tuutala Ane ma se isi tamāloa i se taimi mulimuli ane—o lē sa iʻu lava ina faaipoipo atu i ai—na ia faaeteete e ʻalofia le saga fepaʻiaʻi. Ua faamatala mai e Ane faapea: “E ma te faaaluina se taimi e faaleleia ai o ma faafitauli ma talanoaina ai o ma sini i le olaga. Na ou iloa ai le ituaiga o tagata lea o le a ou faaipoipo atu i ai. Ina ua uma la ma faaipoipoga, sa na o mea fiafia na faafetaia i maʻua.”
Pe na faigatā ea ia Ane ma lana uō tama ona faaalia lena pulea lelei? “Ioe, sa faigatā tele!” o le taʻutinoga lea a Ane. “O aʻu o se tagata e masani tele i le faaalia o uiga alofa. Ae na ma talanoa i lamatiaga ma fesoasoani le tasi i le isi. Sa sili ona ma mananaʻo e faafiafia le Atua ma ia lē faaleagaina la ma faaipoipoga sa loma.”
Ae pe lē fesoasoani ea i se tane fou po o se avā fou le auai muamua i feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo? E leai, na i lo lena, e masani lava ona aveesea ai le faaalia atu o le alofa māfana pe a uma ona faaipoipo! I feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo, o le faamamafaga e tuu atu i le faamalieina o le tagata lava ia, o vaega faaletino na o feusuaʻiga. E aveesea ai le faaaloalo o le tasi mo le isi pe a lē pulea tuʻinanauga faaleituaiga. O le taimi lava e fausia aʻe ai na faiga manatu faapito, e faigatā tele ona motusia ma e oo atu ai lava ina faatamaʻia ai le faiā.
Peitaʻi ane, i le faaipoipoga, o se faaaliga māfana lelei o se faiā e manaʻomia ai taofiofiga, ma le pulea o oe lava. E tatau ona taulaʻi atu i le ‘avatua o le agalelei faaleituaiga e tatau ai,’ na i lo le mauaina. (1 Korinito 7:3, 4) O le tausia o le tulaga mamā e fesoasoani ia te oe e ati aʻe ai lena pulea totino. E aʻoaʻoina ai oe e avatu ou lagona lē manatu faapito mo le lelei o le isi na i lo o ou lava faanaunauga. Ia manatua foʻi, o le faamalieina i se liʻo faalefaaipoipoga e lē faapea ua na o tulaga faaletino. Na faapea mai se tagata e suʻesuʻe i soifuaga o tagata (sociologist), o Seymour Fisher, o le tali mai faaleituaiga a se fafine e faalagolago lea i le iai ia te ia o “faalogona o le alofa, le vavalalata, ma le faamoemoeina,” ma le iai i lana tane “o le tomai e malamalama ai i lana avā, ma . . . le tele o iai lona mautinoa o le avā i lana tane.”
O le mea e mālie ai, i se suʻesuʻega na faia i ni fafine faaipoipo e 177, o le tolu vaefā o i latou na auai i feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo na latou taʻua le iai o o latou faafitauli tau feusuaʻiga a o faagasolo uluaʻi vaiaso e lua o le faaipoipoga. E lē gata i lena, o ē uma na lipotia mai le iai o ni faafitauli faaumiumi tau feusuaʻiga “sa iai ni o latou talaaga o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo.” Ua faaalia atili mai e suʻesuʻega faapea o i latou na faia feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo e faaluaina lo latou ono faia o le mulilua pe a māeʻa ona faaipoipo! Maʻeu le moni o upu a le Tusi Paia: “O le faitaaga . . . e aveeseina ai le loto [lelei].”—Hosea 4:11.
O lea la, ‘o le a e selesele le mea na e lūlū.’ (Kalatia 6:7, 8) Pe a lūlū tuʻinanauga faaleituaiga, ona selesele mai ai lea o fua o le masalosalo ma le lē malupuipuia. Ae afai e te lūlū le pulea totino, o le a e selesele mai se seleselega o le faamaoni ma le saogalemu. O Eseta lea na taʻua i le amataga, ua fai nei sina umi talu ona faaipoipo ma le fiafia. Ua faapea mai lana tane: “O se olioli e lē mafaamatalaina le taunuu mai i le fale i laʻu avā ma iloa e na o i maʻua ae leai se isi e ese mai i la ma mafutaga faaleulugalii. E leai se mea e mafai ona suia nei lagona o le maufaatuatuaina.”
O i latou o loo faatali seʻi uma ona faaipoipo o loo olioli foʻi i le filemu o le mafaufau, i le iloaina o loo malie le finagalo o le Atua ia i latou. Peitaʻi, e lē o faigofie lava le tausia o le tulaga mamā i nei aso. O le ā e mafai ona fesoasoani ia te oe e tausia ai pea le mamā?
Fesili mo Talanoaga
◻ O le ā se tele ua iai tulaga o le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo i talavou ua e iloaina? Po ua faapogaia ai ea e lenei mea ni faafitauli ma ni omiga mo oe?
◻ O ā nisi o aafiaga leaga e mulimuli mai i le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo? Po o e iloa ni talavou o mafatia i nei tulaga?
◻ Po ua avea ea le faiga e puipuia ai mai le maʻitaga ma tali i le faafitauli o le maʻitō o talavou?
◻ Aiseā ua lagona ai e nisi faalogona o le nofosala ma faanoanoaga ina ua uma ona faia feusuaʻiga lē mamā?
◻ Pe e te manatu ea o feusuaʻiga faaleituaiga o le a fesoasoani i ni tagata se toʻalua e leʻi faaipoipo ina ia tosina vavalalata ai le tasi i le isi? Aiseā ua e tali mai ai faapea?
◻ E faapefea ona iloa lelei e ni tagata se toʻalua i laʻua uma a o faia se tuugatala?
◻ O le ā sou manatu o ā ni aogā e maua mai le tausia pea o lou tulaga taupou seʻia oo i le faaipoipoga?
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 182]
“O se talavou tulagaese se talavou e leʻi faia ni feusuaʻiga faaleulugalii a o leʻi atoa le luasefulu tausaga.”—The Alan Guttmacher Institute
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 187]
“O se matuā toʻilalo lava—e leai ni faalogona lelei po o le alofa māfana e pei ona sa tatau ona iai”
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 190]
O le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo, ua laasia ai e ni tagata se toʻalua se laasaga e lē mafai ona la toe foʻi ai i tua!
[Pusa/Ata i le itulau 184, 185]
‘E Lē Mafai Ona Tupu ia te Aʻu!’—Le Faafitauli o le Maʻitō a o Talavou
“E sili atu i le toʻatasi mai le 10 talavou e maua i le maʻitō i tausaga taʻitasi, ma ua faateleina pea le aofaʻiga. Pe afai e lē suia tulaga o iai, e toʻafā mai le toʻasefulu teine talavou o le a maʻitō a lē itiiti ifo e faatasi a o leʻi atoa le luasefulu tausaga le matutua.” O le lipoti lena a le Teenage Pregnancy: The Problem That Hasn’t Gone Away. Ma o ā ituaiga o teineiti e maua i le maʻitō? Ua fai mai le mekasini o le Adolescence: “O teineiti aʻoga ua maʻitō e mai so o se ituaiga olaga, mativa pe maumea . . . E mai i so o se lanu, se ituaiga lotu, mai vaega uma o le atunuu, o nuu maotua ma nofoaga i le taulaga.”
E toʻaitiiti teineiti e mananaʻo e maua i le maʻitō. I ana suʻesuʻega o talavou e sili atu i le 400 na maua i le maʻitō, na taʻua ai e Frank Furstenberg, Jr., “o le tele lava o faamatalaga i lenei faatalanoaga e faapea, ‘Sa ou lē mafaufauina o le a tupu ia te aʻu.’”
Ae o le mātauina o nisi o a latou uō o loo fiafia i le faia o feusuaʻiga faaleituaiga ae lē totō, o le pogai lea na mafaufau ai loa nisi teine e mafai foʻi ona latou faia faapea. Na toe faaopoopo atili mai Furstenberg: “Na taʻua e nisi sa latou leʻi mafaufau e mafai ona latou maʻitō ‘i le taimi muamua.’ Na mafaufau isi pe a fai ‘taʻi vāvā’ le faia o a latou feusuaʻiga, o le a lē mafai ona latou maʻitō . . . O le umi latou te lē totō ai, o le sili atu foʻi lena ona latou lē toe faaeteete.”
Peitaʻi, o le upu moni lava ia, so o se taimi e faia ai e se tasi le feusuaʻiga faaleituaiga, e ono mafai lava ona iʻu ina maʻitō ai. (O se tasi o vaega o teine e 544, ‘e toetoe lava o le tasi vaelima e maua i le maʻitō i totonu o le ono masina pe a mavae ona amata faia feusuaʻiga faaleituaiga.’) O le toʻatele, e pei o se tinā e leʻi faaipoipo e igoa ia Rupi, na filifili ma le lotomalie e na te lē faaaogāina faiga ia e puipuia ai mai le maʻitaga. Na fefe Rupi—e pei o le toʻatele o isi talavou—o le faaaogāina o fualaau e puipuia ai mai le maʻitaga, e ono mafai ona faaleagaina ai lona soifua mālōlōina. Na ia taʻutino atili mai e faapea: “Ina ia ou mauaina togafitiga e puipuia ai mai le maʻitaga, sa manaʻomia ona ou faapea ifo ai ia te aʻu lava ia o loo oʻu faia se measesē. Sa lē mafai ona ou faia o lena mea. O lea sa taofia ai loʻu mafaufau i mea ia sa ou faia ma ou faamoemoe ai o le a leai se mea e tupu.”
O na mafaufauga e taatele i tinā e leʻi faaipoipo. I le suʻesuʻega a Furstenberg, “e toetoe lava o le ʻafa o talavou na faapea mai e tāua tele mo se tamaʻitaʻi ona faatali seʻi uma ona faaipoipo ona faatoʻā faia lea o ni feusuaʻiga faaleituaiga . . . Ma le lē fesiligia, sa iai se eseesega manino i le va o faamatalaga ma amioga . . . Ua latou mauaina se tasi vaega o tapulaa, ae ua masani i le ola aʻe i le isi ituaiga o tapulaa.” O nei feteenaʻiga i faalogona “ua faapitoa le faigatā ai i nei fafine ona faafesagaʻia i se auala moni iʻuga ua maua mai i a latou amioga faaleituaiga.”
E oo lava i le faaaogāina o faiga e puipuia ai mai le maʻitaga e lē taitai faamautinoa mai ai o le a ʻalofia e se tamaʻitaʻi le avea ma tinā ae leʻi faaipoipo. Ua faamanatu mai e le tusi Kids Having Kids ia i tatou e faapea: “So o se faiga, e iai lava sina lē taulau . . . E tusa lava pe tausisi atu talavou e leʻi faaipoipo i le faaaogāina o faiga e puipuia ai mai le maʻitaga . . . ae toʻa 500,000 [i le Iunaite Setete] e maua lava i le maʻitō i tausaga taʻitasi.” Na siiina mai faamatalaga faanoanoa a se tinā e leʻi faaipoipo e 16 tausaga e igoa ia Peturisa e faapea: “Sa ou inumia [fualaau e puipuia ai mai le maʻitaga] ma le faaeteete. E mautinoa sa ou leʻi misia se aso.”
“Aua neʻi faaseseina outou,” o le lapataʻiga lena a le Tusi Paia. “E le ulagia le Atua, auā o le mea e luluina e le tagata, o le mea lava lea e seleseleina mai ai e ia.” (Kalatia 6:7) O le maʻitō o se isi lena o auala e mafai ona selesele mai ai e se tasi ana lūlūga lē lelei mai le faitaaga. Ae peitaʻi, o tinā e leʻi faaipoipo, e pei o le toʻatele o isi o ē na maileia e feusuaʻiga lē tatau, e mafai ona liliu ese mai ai ma ō atu i le Atua ma uiga salamō e pei o le tupu o Tavita, o lē na tatalo e faapea: “Ia e matuā fufulu mai ia te au i laʻu amio leaga ma ia e faamamā mai ia te au i laʻu agasala.” (Salamo 51:2) E faamanuia e le Atua taumafaiga a ē ua salamō i le tausia aʻe lea o a latou fanau “i aoaiga ma apoapoaiga a le Alii [Ieova].”—Efeso 6:4.
E sili ona lelei le ʻalofia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo! Aua le faavaleaina oe e i latou o ē fai mai e mafai ona e sao mai ai.
[Ata i le itulau 183]
Ina ua uma ona faia le feusuaʻiga lē mamā, e masani lava ona lagona e se talavou ua faataumaʻoia o ia pe oo foʻi ina masiasi
[Ata i le itulau 186]
O faamaʻi pipisi tau feusuaʻiga e masani lava o iʻuga mai le faia o feusuaʻiga a o leʻi faaipoipo
[Ata i le itulau 188]
O le soona fefaaaliaʻi o faalogona alofa e mafai ona tuu atu ai ni tagata se toʻalua i lamatiaga tauamio ma faapogisa ai laina tāua o fesootaʻiga
[Ata i le itulau 189]
O le fiafiaga i le liʻo o le faaipoipoga e faalagolago i se mea e sili atu na i lo se faiā faaletino a ni tagata se toʻalua