Suʻesuʻega e 5—Le Tusi Paia Eperu
Le auala na kopi ma faasao ai le Tusi Paia Eperu o se vaega o le Afioga a le Atua, e tusa ai ma uluaʻi tusitusiga ma faaoo mai i o tatou aso.
O LOO iai upu moni mai le Atua i lana “afioga.” Maʻeu lo tatou lotofaafetai ona ua tuufaatasia e Ieova nei upu moni, ina ia tatou maua ni faamatalaga e maua ai le ola! I le faagasologa mai o le taimi, na faaleaga ai, faatoʻilalo pe faatamaʻia mea tautele i aso ua mavae e pei o palealii, o tofi tāua na maua mai i tuaa ma isi mea tāua a tagata, peitaʻi ane, e tumau e faavavau afioga a lo tatou Atua. (Isa. 40:8) Ae ua iai ni masalosaloga pe faamata ua faaleagaina nei upu moni. Po o faaauau pea ona lē masuia na afioga? Pe na faamaoni le auala na kopi ai mai uluaʻi tusitusiga, ma pe e maufaatuatuaina Tusi Paia o loo maua e tagata o gagana uma i aso nei? O le a faafiafiaina i tatou i le iloiloina o le Tusi Paia Eperu (ua taʻua foʻi o le Feagaiga Tuai), ma mātau le auala na faasao ai ma le faaeteete faamatalaga saʻo o loo iai, ma auala matagofie na kopi ai ma tufatufa atu i tagata i nuu uma e ala i lomiga ma faaliliuga fou.
2 O uluaʻi tusitusiga i le gagana Eperu ma le Arama na faamaumauina e tagata na fai ma failautusi a le Atua, e amata mai iā Mose i le 1513 T.L.M. seʻi oo mai i le 443 T.L.M. Ua lē o toe iai nei uluaʻi tusitusiga. Peitaʻi ane, na iai se faaeteetega mai lava i le amataga i le auala e faasao ai na tusitusiga paia e aofia ai ma le faia o kopi. I ona pō o le tupu o Iosia pe tusa o le 642 T.L.M., na maua ai “le tusi o le tulafono” a Mose lea na teu i le fale o Ieova, e lē taumatea o le uluaʻi kopi lea. Na faasaoina lelei lenei tusi mo tausaga e 871. Na matuā naunau Ieremia i lenei kopi na maua, o lea na ia tusia ai upu o loo i le 2 Tupu 22:8-10, ma na toe taʻua foʻi e Esera le mea lava lenā pe tusa o le 460 T.L.M. (2 Nofo. 34:14-18) Na naunau o ia i lenei mea ona “o le tusiupu poto foʻi o ia i le tulafono a Mose, na tuuina mai e Ieova le Atua o Isaraelu.” (Esera 7:6) E lē taumatea na mafai ona tilofaʻia e Esera isi tusi tāʻai o le Tusi Paia Eperu na iai i ona aso, atonu na aofia ai foʻi nisi o uluaʻi tusitusiga paia. O le mea moni, e foliga mai o Esera na vaaia tusitusiga paia i ona aso.—Nee. 8:1, 2.
VAITAIMI NA FAI AI KOPI O MANUSIKULIPI
3 E amata mai i aso o Esera, na faateleina ai le manaʻoga mo ni kopi o le Tusi Paia Eperu. E lē o tagata Iutaia uma na toe foʻi ane i Ierusalema ma Palesitina i le toe faafoʻisiaga i le 537 T.L.M. ma mulimuli ane ai. Na i lo lea, na nonofo le faitau afe o i latou i Papelonia, a o isi na siitia i isi nofoaga ona o faiga pisinisi po o isi māfuaaga. O le iʻuga, na iai tagata Iutaia i le tele o nofoaga autū o faiga pisinisi o le lalolagi i tuā i inā. Na faimalaga atu le toʻatele o tagata Iutaia i tausaga taʻitasi i Ierusalema mo tausamiga eseese o le malumalu, ma auai ai foʻi i le tapuaʻiga na faia i le gagana Eperu. I aso o Esera, na faapotopoto ai tagata Iutaia mai atunuu mamao, i sunako lea na faitau ma talanoaina ai le Tusi Paia Eperu.a Ona o le tele o nofoaga mo le tapuaʻiga sa iai i vaipanoa eseese, na tatau ai i failautusi ona fai le tele o manusikulipi tusilima.
4 Na masani ona iai se potu e taʻua o le genizah e teu ai mea i totonu o sunako. Na teuina e tagata Iutaia manusikulipi tuai pe ua masaesae i le genizah, ae faaaogā ni kopi fou i le sunako. Mai lea taimi i lea taimi, na tanumia ai i le palapala manusikulipi na i totonu o le genizah ina ia lē faaleagaina ai tusitusiga o loo iai le suafa paia o Ieova. I le faagasologa o le taimi, na tanumia ai le faitau afe o manusikulipi tuai o le Tusi Paia Eperu. Ae e leʻi tanumia manusikulipi na i totonu o le genizah a le sunako i Kairo, atonu pe na puipuia ma galo ai seʻia oo i le senituri lona 19. I le 1890 ina ua toe faafou le sunako, na toe tilofaʻia ai mea o i totonu o le genizah ma na faasolosolo ina faatau atu pe foaʻi foʻi manusikulipi tāua na iai. O i inā na maua mai ai manusikulipi ma le faitau afe o vaega o manusikulipi (fai mai isi na tusia i le senituri lona ono T.A.) ua teuina i le faletusi o le iunivesite o Cambridge ma isi faletusi i Europa ma Amerika.
5 Pe tusa e 6,000 manusikulipi atoatoa po o ni vaega foʻi o manusikulipi o le Tusi Paia Eperu, o loo iai i aso nei i faletusi eseese i le lalolagi. I le taimi muamua e leai ni manusikulipi (seʻi vaganā ai vaega o manusikulipi) na tusia i tua atu o le senituri lona sefulu T.A. Peitaʻi ane, na maua se tusi tāʻai o le tusi o Isaia i le 1947 i vaipanoa o le Sami Mate, ma i tausaga mulimuli ane ai na maua foʻi isi tusi tāʻai tāua o le Tusi Paia Eperu i ana o le Sami Mate, lea na natia ai manusikulipi mo le 1,900 tausaga. Ua fai mai tagata popoto o nisi o nei manusikulipi na kopiina i tausaga a o leʻi maliu mai Iesu. O se faatusatusaga o le pe tusa e 6,000 manusikulipi o le Tusi Paia Eperu, ua fai ma faavae lelei e faamaonia ai le Tusi Paia Eperu ma faailoa ai le faamaoni o le auala na kopi ai.
LE GAGANA EPERU
6 O le uluaʻi gagana Eperu na tautala ai Atamu i le faatoʻaga o Etena. O le pogai lea ua taʻua ai le faa-Eperu o le gagana a tagata. O le gagana lenā na faaaogā i aso o Noa ae na faaopoopo i ai upu. E ui ina faaauau ona faaopoopo i ai upu, ae o le gagana autū lenā na iai ina ua faaeseeseina e Ieova gagana a tagata i le olo o Papelu. (Kene. 11:1, 7-9) E iai le fesootaʻiga o le gagana Eperu ma isi gagana na tupuga mai iā Semu. E foliga mai e fesootaʻi atu i le gagana a Kanana i aso o Aperaamo, ma o le faa-Eperu na amata mai ai isi gagana a Kanana. I le Isaia 19:18, o loo taʻua ai le faa-Eperu o le “gagana a Kanana.” Na aʻoaʻoina e Mose le poto o le ʻau Aikupito ma le gagana Eperu a ona augātamā. O le pogai lea na mafai ai ona ia faitauina tusitusiga anamua lea na ia mauaina, ma atonu o tusitusiga na, na faavae ai nisi o faamatalaga na ia faamaumauina i le tusi lea ua faaigoa i aso nei o le Kenese.
7 Mulimuli ane i ona pō o tupu o Iuta, na taʻua le gagana Eperu o “le gagana a Iuta.” (2 Tu. 18:26, 28) I ona pō o Iesu, na tautatala ai tagata Iutaia i se gagana Eperu fou ua faaopoopo i ai upu, lea na avea mulimuli ane ma gagana Eperu a tagata Rapi. Ae o loo faaauau ona taʻua o le gagana “Eperu” i le Tusi Paia Eleni, ae lē o le faa-Arama. (Ioa. 5:2; 19:13, 17; Galu. 22:2; Faaa. 9:11) Mai lava i le amataga, o le gagana Eperu na avea ma gagana autū e fesootaʻi ai, lea na malamalama ai le toʻatele o auauna a Ieova a o lumanaʻi le faa-Kerisiano, faapea foʻi ma Kerisiano o le uluaʻi senituri.
8 O upu moni o le Tusi Paia Eperu, na faailoa mai ma aoaoina e ala i le agaga o le Atua. Peitaʻi ane, e na o ē e faitau i le gagana Eperu na mafai ona faitau i upu moni mai le Atua. E faapefea i tagata e tautatala i isi gagana ona faitau i nei upu moni, ma maua le taʻitaʻiga a le Atua ma faafouina ai i vai o le ola? (Faaa. 22:17) Na pau le auala, o le faaliliuina lea o le gagana Eperu i isi gagana, ma faapea ona salalau atu ai upu moni mai le Atua i le toʻatele o tagata. Tatou te matuā lotofaafetai iā Ieova le Atua ona e amata mai i le senituri lona fā po o le tolu T.L.M. seʻi oo mai i o tatou aso, ua faaliliuina ai vaega o le Tusi Paia i le silia i le 1,900 gagana. Maʻeu se faamanuiaga mo tagata amiotonu, o ē “naunau” i nei upu moni tāua!—Sala. 1:2; 37:3, 4.
9 Po o iai se poloaʻiga i le Tusi Paia e faaalia ai e talafeagai ona faaliliu, pe e faatonu ai foʻi tagata ina ia faaliliu le Tusi Paia i isi gagana? Ioe, e iai! E tatau ona faataunuu fetalaiga a le Atua iā Isaraelu e faapea, “Outou nuu ese e, inā olioli ia faatasi ma lona nuu,” ma le faatonuga faavaloaga a Iesu i Kerisiano, “e talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” Ina ia faataunuu lenei mea, e tatau ona faaliliu le Tusi Paia. Pe a toe tepa i tua i le toetoe 2,400 tausaga o faaliliu le Tusi Paia, e manino mai o loo faamanuia e Ieova lenei galuega. E lē gata i lea, o faaliliuga tuai o le Tusi Paia lea na tusiaina i manusikulipi, ua faamaonia ai foʻi le faamaoni o le auala na faaliliu ai upu moni mai le gagana Eperu.—Teu. 32:43; Mata. 24:14.
FAALILIUGA AUPITO I TUAI
10 Le Penetatuka Samaria. O loo iai se faaliliuga mai aso anamua e taʻua o le Penetatuka Samaria, lea o loo iai uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia Eperu. O se faaliliuga tuusaʻo o tusitusiga Eperu i le gagana Samaria, lea na fafau aʻe mai tusitusiga Eperu o aso anamua. O loo iai ni taʻiala aogā mo tusitusiga Eperu o le taimi lenā. O lenei faaliliuga tuusaʻo na faia e tagata Samaria na tupuga mai i ē na totoe i Samaria ina ua faaumatia le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu i le 740 T.L.M., ma tagata na aumai e le ʻau Asuria i le taimi lenā. Na palu faatasi e tagata Samaria le tapuaʻiga a Isaraelu ma o latou atua faapaupau, ma latou taliaina le Penetatuka. O loo iai se manatu e faapea na latou faia se kopi o le Penetatuka pe tusa o le senituri lona fā T.L.M., ae e manatu isi tagata popoto atonu na fai i le senituri lona lua T.L.M. Na latou faaleoina le gagana Eperu a o faitau le Penetatuka. E ui lava o lenā faaliliuga e pe tusa e 6,000 suiga na iai, ae o le tele lava e na o ni suiga laiti. E laiti lava kopi o manusikulipi i le taimi nei na faia a o leʻi oo i le senituri lona 13 T.A. E iai faamatalaga e faatatau i le Penetatuka Samaria i faamatalaga pito i lalo o le New World Translation.b
11 Faaliliuga Arama o le Targums. O le upu Arama mo le “faamatala upu” po o le “toe faaupu” o le targum. E amata mai i ona pō o Neemia, na avea le faa-Arama ma gagana masani a le toʻatele o tagata Iutaia na nonofo i Peresia, o lea ina ua latou faitau i le Tusi Paia Eperu na masani ona latou faaliliuina i le faa-Arama. E aliali mai na faia la latou faaliliuga o loo iai nei pe tusa o le lima senituri T.A. E ui lava e lē atoatoa le toe faaupuina o tusitusiga Eperu ma e lē o se faaliliuga saʻo, ae o loo iai ni faamatalaga aogā lea e fesoasoani ina ia iloa ai faaupuga faigatā. E iai faamatalaga e faatatau i le Targums i faamatalaga pito i lalo o le New World Translation.c
12 Faaliliuga Eleni o le Septuagint. O le Septuagint Eleni (o lona uiga e “Fitusefulu”) le faaliliuga aupito i tāua i faaliliuga tuai o le Tusi Paia Eperu ma o le uluaʻi faaliliuga tusitusia foʻi lea mai le gagana Eperu. E tusa ai ma tagata Iutaia, na amata lenā faaliliuga i le 280 T.L.M. e tagata popoto Iutaia e 72 o Alesania i Aikupito. Na suia mulimuli ane i le numera 70, o le pogai lea ua taʻua ai o le Septuagint. E aliali mai na māeʻa i le senituri lona lua T.L.M. O le Tusi Paia lenā na faaaogā e tagata Iutaia na tautatala i le gagana Eleni, lea na faaaogā e oo mai lava i ona pō o Iesu ma ona aposetolo. I le Tusi Paia Eleni, o le tele o faamatalaga e 320 na sii tuusaʻo mai, ma mau pe tusa e 890 na sii mai pe na fai e faatatau i le Tusi Paia Eperu, o loo faavae aʻe i le Septuagint.
13 O loo maua pea i aso nei mo suʻesuʻega le tele o vaega o le Septuagint lea na tusia i paʻulaau. E ui lava e na o ni nai fuaiupu po o mataupu, ae e tāua tele nei paʻulaau auā na tusia i ona pō o uluaʻi Kerisiano, ma e fesoasoani e faamaonia ai faamatalaga o loo i le Septuagint. Na maua i Aikupito le paʻulaau e taʻua o le Fouad 266 lea na tusia i le uluaʻi senituri T.L.M. O loo iai vaega o le Kenese ma le Teuteronome. E lē o iai le suafa o le Atua i vaega o le tusi o Kenese, ona e leʻi faasaoina atoatoa le paʻulaau. Ae i le tusi o Teuteronome, o loo tusia ai le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu.d Na faia isi paʻulaau pe tusa o le senituri lona fā T.A., ina ua amata ona faaaogā paʻu anagatā o povi, mamoe po o ʻoti e fai ai manusikulipi.
14 O se manatu faaosonaunau le iloaina, o loo tusia le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu i le Tusi Paia Septuagint a Origen i lana tusi e taʻua o le Hexapla, lea na māeʻa pe tusa o le 245 T.A. Na tusi Origen e faatatau i le Salamo 2:2 i le Septuagint: “I manusikulipi aupito i saʻo o loo taʻua ai LE SUAFA i mataʻitusi tuai Eperu ae lē o taʻua i mataʻitusi Eperu i aso nei.”e Ua faamaonia ai na iai ni suiga na faia i le Septuagint i aso ua tuanaʻi, lea na suia ai le suafa o le Atua i taʻu e pei o le Kyʹri·os (Alii) ma le The·osʹ (Atua). Talu ai na faaaogā e uluaʻi Kerisiano manusikulipi e iai le suafa o le Atua, o lea e foliga mai latou te leʻi mulimuli ai i tū a tagata Iutaia o le lē faaleoina o “LE SUAFA” a o fai la latou talaʻiga. Na mafai ona latou molimau atu i le suafa o Ieova mai le Septuagint.
15 O loo iai pea i aso nei le faitau selau o manusikulipi paʻumanu o le Septuagint Eleni. E tāua nisi o nei manusikulipi na faia i le va o le senituri lona fā ma le iva T.A., ona o loo aofia ai le tele o tusi o le Tusi Paia Eperu. E taʻua na tusitusiga o uncials ona na tusia i mataʻitusi lapopoʻa. O isi kopi na tusia i mataʻitusi tusilima laiti lea na faaauau ona faaaogā i le senituri lona iva seʻi oo ina faaaogā masini lomitusi. O manusikulipi mataʻina na tusia i mataʻitusi lapopoʻa o le senituri lona fā ma le lona lima aemaise lava le manusikulipi e taʻua o le Vatican Nu. 1209, o le Sinaitic ma le Alexandrine, o loo iai le Septuagint Eleni e ui i eseesega laiti. O loo taʻua foʻi le Septuagint i faamatalaga pito i lalo ma faaopoopoga a le New World Translation.f
16 Le Tusi Paia Latina o le Vulgate. O le faaliliuga lenei na tele ina faaaogā e le toʻatele o le ʻaufaaliliu a le lotu Katoliko, i isi gagana a atunuu papalagi ua taʻua o Kerisiano. Aiseā na faia ai le Vulgate? O le upu Latina o le vulgatus o lona uiga “o se mea taatele.” Ina ua faatoʻā maua le Vulgate, na tusia i le gagana taatele Latina ina ia malamalama ai tagata lautele o le Emepaea o Roma i Sisifo. O le tagata poto o Ierome o lē ana lenei faaliliuga, e faalua ona ia toe teuteuina le tusi o le Salamo i le gagana Latina, e faatusatusa i le Septuagint Eleni. Peitaʻi ane, o lana faaliliuga o le Tusi Paia Vulgate na faaliliu saʻo mai le uluaʻi gagana Eperu ma le Eleni, ae e leʻi faaliliuina mai i se isi faaliliuga. Na galue Ierome i lana faaliliuga Latina mai le faa-Eperu pe tusa o le 390 T.A. e oo i le 405 T.A. Ina ua māeʻa lana faaliliuga, na faaaofia ai foʻi ma tusi o le Apokerifa lea na iai i kopi o le Septuagint i lenā taimi, ae na matuā faamanino e Ierome le eseesega o tusi moni ua faamaonia mai tusi e leʻi faamaonia. E tele ona taʻua i faamatalaga pito i lalo a le New World Translation le faaliliuga a Ierome o le Vulgate.g
O TUSI I LE GAGANA EPERU
17 O le ʻAu Soferete. O tane na kopiina le Tusi Paia Eperu e amata mai i aso o Esera ma faaauau mai i aso o Iesu, na taʻua i latou o le ʻautusiupu, po o le ʻau Soferete. Na latou faia mulimuli ane suiga i na tusitusiga. Na matuā taʻusalaina e Iesu nei tane o ē na tausia le Tulafono ona o le fia pule.—Mata. 23:2, 13.
18 Ua Iai Suiga e Pei Ona Faaalia e le Masora. O le ʻautusiupu na tupuga mai i tagata Soferete i senituri mulimuli ane, ina ua mavae le maliu o Keriso na taʻua i latou o le ʻau Masoreta. Na latou faamaumauina faaopoopoga na faia e le ʻautusiupu na muamua atu, ma tusia na faaopoopoga i autafa po o le faaiʻuga o tusitusiga Eperu. O nei faamatalaga i autafa na taʻua o Masora. Na lisi mai e le Masora faailoga mataʻina e 15 a le ʻau Soferete, o upu po o faaupuga e 15 i tusitusiga Eperu lea na faailoga i piliota po o vase. O nisi o nei faailoga mataʻina e lē o aafia ai le faaliliuga faa-Peretania ae o loo aafia ai isi faaliliuga ma o se mea tāua.h Ona o le fefefe e faaleo le suafa o Ieova, e 134 taimi na suia ai e le ʻau Soferete le suafa o Ieova i le ʼAdho·naiʹ (Alii) ma o isi taimi na latou suia i le ʼElo·himʹ (Atua). O loo lisi mai e le Masora suiga nei.i E tusa ai ma se faamatalaga a le Masora, sa tuuaʻia le ʻautusiupu anamua i le faia o faasaʻoga a itiiti mai e 18, e ui lava e aliali mai e tele atu faasaʻoga na latou faia.j O ni uunaʻiga lelei na faia ai nei faasaʻoga ona e aliali mai i uluaʻi tusi le leai o se faaaloalo i le Atua po o tagata na fai ma sui o le Atua.
19 O Tusitusiga Konesane. E 22 konesane i le alafapeta Eperu, ae e leai ni vaueli. I le taimi muamua na faaleoina vaueli e le tagata faitau e tusa ai ma lona iloa o le gagana. Na pei tusitusiga Eperu o ni upu ua faapuupuu. E oo foʻi i le gagana Peretania i ona pō nei, ua faaaogā e tagata le tele o upu ua faapuupuu e na o konesane. O se faaaʻoaʻoga, o le ltd. o le faapuupuu lenā o le upu limited. Na faia aʻe foʻi le gagana Eperu i upu e na o konesane. O lea la, o “tusitusiga konesane” o lona uiga o tusitusiga Eperu e leai ni vaueli. Na mautū tusitusiga konesane o manusikulipi Eperu i le va o le uluaʻi senituri ma le senituri lona lua T.A., e ui ina faaauau ona maua tusitusiga na iai suiga. E leʻi toe faia i ai ni suiga, e lē pei o aso ua teʻa o le ʻau Soferete.
20 O Tusitusiga a le ʻAu Masoreta. I le taufaaiʻuga o le uluaʻi meleniuma T.A., na faavae ai e le ʻau Masoreta (i le gagana Eperu, ba·ʽalehʹ ham·ma·soh·rahʹ, o lona uiga “O Ē Atamamai i Tū ma Aga”) se faatulagaga o faailoga o vaueli ma faailoga e iloa ai le faaleoina o upu. Na fesoasoani nei faailoga i le auala e faitau ma faaleo ai vaueli, ae i le taimi ua mavae na tuugutu le auala e faaleoina ai. E leʻi faia e le ʻau Masoreta ni faaopoopoga i tusitusiga na latou kopiina, ae na latou tusia ni faamatalaga i autafa o itulau i le Masora pe a manaʻomia. Na latou taumafai ina ia lē faaopoopo pe suia foʻi se mea i tusitusiga. Na latou uaʻi atu i faaopoopoga na faia e le ʻautusiupu ma faasaʻo mea na latou manatu e tatau ona faasaʻo.
21 Na faapotopoto le ʻau Masoreta i ni vaega se tolu ina ia maka ma faaleoina tusitusiga konesane e tusa ai ma faaleoga a tagata Papelonia, Palesitina ma Tiperia. O tusitusiga Eperu lea e lomia i le Tusi Paia Eperu i aso nei, e taʻua o tusitusiga a le ʻau Masoreta ma o loo faaaogā ai metotia na faia e le vaega i Tiperia. O lenei metotia na faia e le ʻau Masoreta i Tiperia, o se aai i le talafatai i sisifo o le sami o Kalilaia. E tele taimi o loo taʻua ai i faamatalaga pito i lalo a le New World Translation ia tusitusiga a le ʻau Masoreta (i lalo o le mataʻitusi M) ma faamatalaga i autafa o le Masora (i lalo o le faaupuga Mmargin).k
22 Na tuuina e le ʻau Masoreta i Palesitina ia faailoga o vaueli i luga aʻe o konesane. E itiiti lava manusikulipi faapena o loo maua i o tatou aso, e faaalia ai le lē lelei atoatoa o lenei metotia mo le faaleoina o upu. E talitutusa foʻi le metotia na faaaogā e le ʻau Masoreta i Papelonia. O loo teuina i le faletusi o St. Petersburg i Rusia le manusikulipi o loo iai le metotia na faaaogā e le ʻau Papelonia, e taʻua o le Manusikulipi a Petersburg a le ʻAu Perofeta i le 916 T.A. O lenei manusikulipi o loo aofia ai le tusi o Isaia, Ieremia, Esekielu ma isi perofeta, ma o loo iai faamatalaga i autafa (Masora). Sa matuā tilofaʻia e tagata popoto lenei manusikulipi ma faatusatusa i tusitusiga a le ʻau Tiperia. E ui lava o loo tuu faailoga o vaueli i luga aʻe o konesane, ae o loo mulimuli i tusitusiga a le ʻau Tiperia e tusa ai ma tusitusiga konesane ma ona vaueli ma le Masora. O loo iai i le falematamata i Peretania se kopi o le Penetatuka a le ʻau Papelonia, lea e tele mea e tutusa ai ma tusitusiga a le ʻau Tiperia.
23 Tusi Tāʻai o le Sami Mate. Na iai se mea mataʻina na tupu i le 1947 i manusikulipi Eperu. I se ana i Wadi Qumran (Nahal Qumeran) i vaipanoa o le Sami Mate, na maua ai le uluaʻi tusi tāʻai o Isaia, o isi tusi tāʻai o le Tusi Paia ma isi tusi tāʻai ese. E leʻi umi ae faia loa se kopi atoa o lenei tusi tāʻai o Isaia (1QIsa) e ala i se mea puʻeata faapitoa, mo suʻesuʻega a tagata popoto. O loo iai se talitonuga o lenei tusi tāʻai na faia i le faaiʻuga o le senituri lona lua T.L.M. Ioe, o se mea mataʻina auā ua maua se manusikulipi Eperu pe tusa e afe tausaga lona tuai, na i lo le manusikulipi aupito i tuai o tusitusiga a le ʻau Masoreta o le tusi o Isaia!l Na maua i isi ana i Qumran, vaega o tusi tāʻai e silia i le 170 o vaega o tusi uma o le Tusi Paia Eperu seʻi vaganā ai le tusi o Eseta. O loo faaauau ona suʻesuʻeina na tusi tāʻai.
24 Na faapea mai se tagata poto, o lana iloiloga o le Salamo 119 i se tasi o Tusi Tāʻai o le Sami Mate o le Salamo (11QPsa), ua faaalia ai toetoe lava a tutusa faamatalaga o loo iai ma tusitusiga a le ʻau Masoreta o le Salamo 119. E tusa ai ma le Tusi Tāʻai o le Salamo, na faapea mai le polofesa o J. A. Sanders: “O le tele o eseesega o le sipelaga o upu lea e tāua i tagata popoto ona o le auala e faaleo ai le gagana Eperu i aso anamua, ma isi mataupu faapena.”a Ua faaalia i isi manusikulipi e faapea, e tau leai se eseesega tele o nei manusikulipi tuai. E ui lava e iai ni eseesega i le sipelaga o upu ma le kalama o le tusi tāʻai o Isaia, peitaʻi e leai se eseesega i aʻoaʻoga. Na iloiloina lenei tusi tāʻai o Isaia ma ona eseesega a o sauniuni le New World Translation, ma o loo taʻua foʻi i faamatalaga pito i lalo.b
25 Ua uma ona iloiloina tusitusiga autū na maua mai ai le Tusi Paia Eperu. O nei tusitusiga o le Penetatuka Samaria, o le faaliliuga Arama o le Targums, le faaliliuga Eleni o le Septuagint, tusitusiga Eperu a le ʻau Tiperia, tusitusiga Eperu a le ʻau Palesitina, tusitusiga Eperu a le ʻau Papelonia, ma tusitusiga Eperu o Tusi Tāʻai o le Sami Mate. Ona o suʻesuʻega ma faatusatusaga o nei tusitusiga, ua mafai ai ona tatou mautinoa o loo ōgatusa le Tusi Paia Eperu lea o loo maua i aso nei, ma uluaʻi tusi na tusia e auauna a le Atua.
O TUSITUSIGA EPERU LEA UA TOE FAALELEIA
26 O le lomiga na masani ona faaaogā seʻia aulia le senituri lona 19, o le Tusi Paia lona lua faa-Rapi a Jacob ben Chayyim lea na lomia i le 1524-1525. Na faatoʻā amata ona matuā tilofaʻia e tagata popoto tusitusiga Eperu i le senituri lona 18. I le 1776-1780 i Oxford, na lomia ai e Benjamin Kennicott tusitusiga eseese mai le silia i le 600 manusikulipi Eperu. I le 1784-1798 i Parma, na lomia ai e le tagata poto Italia o J. B. de Rossi ni manusikulipi eseese e 731. Na lomia foʻi e le tagata poto Siamani o S. Baer se kopi faavae e aofia ai le Tusi Paia atoa Eperu. Mulimuli ane, na alu se taimi o tusia e C. D. Ginsburg se kopi faavae o le Tusi Paia Eperu. Na maua le lomiga muamua i le 1894, ae toe teuteuina i le 1926.c Na faaaogā e Joseph Rotherham le faaliliuga o le 1894 a Ginsburg e fai ai lana faaliliuga faa-Peretania o le The Emphasised Bible i le 1902, ma na faaaogā foʻi e le polofesa o Max L. Margolis ma ē na latou galulue faatasi, ia tusitusiga a Ginsburg ma Baer e fai ai la latou faaliliuga o le Tusi Paia Eperu i le 1917.
27 I le 1906, na tatalaina ai e le alii poto i mataupu Eperu o Rudolf Kittel i Siamani le uluaʻi lomiga (ma se lomiga lona lua mulimuli ane) o lana teuteuga ua faaleleia o tusitusiga Eperu e taʻua o le Biblia Hebraica, po o “Le Tusi Paia Eperu.” I lenei tusi, na saunia ai e Kittel se fesoasoani e ala i faamatalaga pito i lalo, lea na faatusatusa ai le tele o manusikulipi Eperu o tusitusiga a le ʻau Masoreta na iai i le taimi lenā. Na faavae aʻe ana tusitusiga i tusitusiga a Jacob ben Chayyim. Ina ua maua tusitusiga a le ʻau Masoreta a Ben Asher lea e sili atu ona tuai ma lelei i se vaimea o le senituri lona 10 T.A., na amata ai e Kittel se lomiga fou lona tolu o le Tusi Paia Eperu. Ina ua maliu Kittel, na faamāeʻa e ē na latou galulue faatasi lenei lomiga.
28 O le faaliliuga lona 7, 8 ma le 9 (1951-1955) o le Tusi Paia Eperu a Kittel na fai ma faavae mo le vaega Eperu o le New World Translation i le faa-Peretania. O le lomiga fou o tusitusiga Eperu e taʻua o le Biblia Hebraica Stuttgartensia lea na tatalaina i le 1977, na faaaogā e faafou ai faamatalaga pito i lalo o le New World Translation na lomia i le 1984.
29 Na faaaofia e Kittel le Masora po o faamatalaga i autafa, lea o loo iai le tele o faaopoopoga a tusiupu a o lumanaʻi le faa-Kerisiano. Ua fesoasoani lea ina ia saʻo le faaliliuga a le New World Translation, e aofia ai le toe faafoʻisia o le suafa o le Atua o Ieova. E mafai ona aʻoaʻoina pea e tagata nei mataupu e ala i le New World Translation.
30 O loo iai i lenei suʻesuʻega se siata e faaalia ai lomiga o loo fai ma taʻiala mo le Tusi Paia Eperu o le New World Translation. O loo faaalia e lenei siata le auala na maua ai tusitusiga Eperu seʻia oo ina maua le Biblia Hebraica a Kittel, o le lomiga autū lenā na faaaogā. O isi lomiga na faaaogā o loo faaalia i laina papaʻe. Ae i le sii mai o lomiga e pei o le Vulgate faa-Latina ma le Septuagint faa-Eleni, e leʻi faaaogāina uluaʻi tusi tāʻai auā ua lē toe iai na tusi ae e na o kopi. Na saʻiliʻili atu i ia uluaʻi tusitusiga e ala i lomiga maufaatuatuaina po o faaliliuga anamua ma manatu o le ʻaufaitofā. I le faia faapea, ua mafai ai e le komiti o le faaliliuga o le New World ona saunia se faaliliuga lelei e maufaatuatuaina o le uluaʻi Tusi Paia Eperu. O nei lomiga uma o loo faaalia i faamatalaga pito i lalo o le New World Translation.
31 O lea la, ua autausagā o faia saʻiliʻiliga loloto o le Tusi Paia Eperu o le New World Translation. Ioe, na faavae aʻe lenei lomiga i tusitusiga moni, ona o le faamaoni o le auala na faaliliu ai. Ona o se faaliliuga lelei, e mafai ona faaaogā i suʻesuʻega loloto o le Tusi Paia ona o le saʻo ma le faamaoni o le auala na faaliliu ai. E ave le faafetai iā Ieova o lē e faailoa mai lona finagalo, auā o loo ola ma matuā galue lana afioga i aso nei! (Epe. 4:12) E faamoemoe o le a faaauau ona tuputupu aʻe le faatuatua o tagata lotofaamaoni, e ala i le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua ma uunaʻia ai i latou e fai le finagalo o Ieova i nei aso o le iʻuga.—2 Pete. 1:12, 13.
[Faaopoopoga i lalo]
a E lē o mailoa le taimi na amata ai ona faaaogā sunako. Atonu o le taimi na faaaunuua ai i Papelonia mo le 70 tausaga auā e leai se malumalu na iai i inā, pe atonu ina ua faatoʻā foʻi ane i le faaaunuua i ona pō o Esera.
b Tagaʻi i le “Sam” i faamatalaga pito i lalo i le Kenese 4:8; Esoto 6:2; 7:9; 8:15; ma le 12:40. O le faaliliuga o le mau mulimuli e fesoasoani ina ia tatou malamalama ai i le Kalatia 3:17.
c Tagaʻi i le “T” i faamatalaga pito i lalo o le Numera 24:17; Teuteronome 33:13; ma le Salamo 100:3.
d Reference Bible, appendix 1C, “The Divine Name in Ancient Greek Versions.”
f E faaalia e le New World Translation nei eseesega i mataʻitusi LXXא mo le Sinaitic, o le LXXA mo le Alexandrine ma le LXXB mo le Vatican. Tagaʻi i faamatalaga pito i lalo o le 1 Tupu 14:2 ma le 1 Nofoaiga a Tupu 7:34; 12:19.
g Tagaʻi i le “Vg” i le faamatalaga pito i lalo o le NW i le Esoto 37:6.
h Reference Bible, appendix 2A, “Extraordinary Points.”
i Reference Bible, appendix 1B, “Scribal Changes Involving the Divine Name.”
j Reference Bible, appendix 2B, “Emendations (Corrections) of the Sopherim.”
k Tagaʻi i faamatalaga pito i lalo a le NW i le Salamo 60:5; 71:20; 100:3; ma le Sl 119:79.
a The Dead Sea Psalms Scroll, 1967, J. A. Sanders, itulau e 15.
b Tagaʻi i le “1QIsa” i faamatalaga pito i lalo o le Isaia 7:1; 14:4.
c Tagaʻi i le “Gins.” i faamatalaga pito i lalo o le NW i le Levitiko 11:42.
[Siata i le itulau 20]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
NISI O MANUSIKULIPI ILOGA NA FAI I PAʻULAAU
O le Tusi Paia Eperu
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Nash
Tausaga seni. 1 po o le 2 T.L.M.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Cambridge, Egelani
Mataupu o Loo Iai 24 laina o Tulafono e Sefulu ma isi fuaiupu
o le Teuteronome mata. 5, 6
Igoa o Manusikulipi Rylands 458
Mataʻitusi 957
Tausaga seni. 2 T.L.M.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Manchester, Egelani
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Teuteronome mata. 23-28
Igoa o Manusikulipi Fouad 266
Tausaga seni. 1 T.L.M.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Cairo, Aikupito
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Kenese ma le Teuteronome
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Teu. 18:5; Galu. 3:22; appendix 1C
Igoa o Manusikulipi Tusi Tāʻai o le Sami Mate o Levitiko
Mataʻitusi 4Q LXX Levb
Tausaga seni. 1 T.L.M.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Ierusalema, Isaraelu
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Levitiko
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Chester Beatty 6
Mataʻitusi 963
Tausaga seni. 2 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Dublin, Aialani, ma Ann Arbor, Mich., Amerika
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Numera ma le Teuteronome
Igoa o Manusikulipi Chester Beatty 9, 10
Mataʻitusi 967/ 968
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Dublin, Aialani, ma Princeton, N.J., Amerika
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Esekielu, Tanielu, ma Eseta
O le Tusi Paia Eleni
Igoa o Manusikulipi Oxyrhynchus 2
Mataʻitusi P1
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Filatelefaia, Pa., Amerika
Mataupu o Loo Iai Mata. 1:1-9, 12, 14-20
Igoa o Manusikulipi Oxyrhynchus 1228
Mataʻitusi P2 2
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Glasgow, Sikotilani
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Ioane mata. 15, 16
Igoa o Manusikulipi Michigan 1570
Mataʻitusi P3 7
Tausaga seni. 3/4 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Ann Arbor, Mich., Amerika
Mataupu o Loo Iai Mata. 26:19-52
Igoa o Manusikulipi Chester Beatty 1
Mataʻitusi P4 5
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Dublin, Aialani; Vienna, Austria
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Mataio, Mareko, Luka, Ioane, ma
le Galuega
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Chester Beatty 2
Mataʻitusi P4 6
Tausaga p. 200 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Dublin, Aialani; Ann Arbor, Mich., Amerika
Mataupu o Loo Iai Tusi e iva a Paulo
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Chester Beatty 3
Mataʻitusi P4 7
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Dublin, Aialani
Mataupu o Loo Iai Faaa. 9:10–17:2
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Rylands 457
Mataʻitusi P5 2
Tausaga p. 125 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Manchester, Egelani
Mataupu o Loo Iai Ioa. 18:31-33, 37, 38
Igoa o Manusikulipi Bodmer 2
Mataʻitusi P6 6
Tausaga p. 200 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Geneva, Suisilani
Mataupu o Loo Iai Le tele o le Ioane
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Bodmer 7, 8
Mataʻitusi P7 2
Tausaga seni. 3/4 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Geneva, Suisilani, ma le Faletusi a le
Vatikana i Roma, Italia
Mataupu o Loo Iai Iuta, 1 Peteru, ma le 2 Peteru
Igoa o Manusikulipi Bodmer 14, 15
Mataʻitusi P7 5
Tausaga seni. 3 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Geneva, Suisilani
Mataupu o Loo Iai Le tele o le Luka ma le Ioane
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
[Siata i le itulau 21]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
NISI O MANUSIKULIPI ILOGA NA FAI I PAʻUMANU
O le Tusi Paia Eperu (faa-Eperu)
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Aleppo
Mataʻitusi Al
Tausaga 930 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Na iai muamua i Aleppo, Suria. Ua iai nei i
Isaraelu.
Mataupu o Loo Iai Se vaega tele o le Tusi Paia Eperu
(tusitusiga a Ben Asher)
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a le Falematamata o Peretania Or4445
Tausaga seni. 10 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Lonetona, Egelani
Mataupu o Loo Iai Vaega tele o le Penetatuka
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Cairo Karaite
Mataʻitusi Ca
Tausaga 895 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Cairo, Aikupito
Mataupu o Loo Iai Tusi a uluaʻi Perofeta ma Perofeta mulimuli
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Leningrad
Mataʻitusi B 19A
Tausaga 1008 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai St. Petersburg, Rusia
Mataupu o Loo Iai Le Tusi Paia Eperu
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Iosua 21:37; 2 Samu. 8:3; appendix 1A
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Petersburg a le ʻAu Perofeta
Mataʻitusi B 3
Tausaga 916 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai St. Petersburg, Rusia
Mataupu o Loo Iai Tusi a Perofeta Mulimuli
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
appendix 2B
Igoa o Manusikulipi Uluaʻi Tusi Tāʻai o le Sami Mate o Isaia
Mataʻitusi 1QIsa
Tausaga Faaiʻuga o le seni. 2 T.L.M.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Ierusalema, Isaraelu
Mataupu o Loo Iai Isaia
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Tusi Tāʻai o le Sami Mate o Salamo
Mataʻitusi 11QPsa
Tausaga seni. 1 T.A.
Gagana Eperu
Nofoaga o Loo Iai Ierusalema, Isaraelu
Mataupu o Loo Iai Vaega o tusi mulimuli e 41 o le Salamo
O le Septuagint ma le Tusi Paia Eleni
Igoa o Manusikulipi Sinaiticus
Mataʻitusi 01( א)
Tausaga seni. 4 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Lonetona, Egelani
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Tusi Paia Eperu ma le Tusi Paia
Eleni atoa ma isi tusitusiga o le Apokerifa
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Alexandrinus
Mataʻitusi A (02)
Tausaga seni. 5 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Lonetona, Egelani
Mataupu o Loo Iai Vaega uma o le Tusi Paia Eperu ma le Tusi
Paia Eleni (tamaʻi vaega ua leiloloa pe
faaleagaina) ma nisi tusitusiga Apokerifa
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
1Tu. 14:2; Luka 5:39; Galu. 13:20; Epe. 3:6
Igoa o Manusikulipi Vatikana 1209
Mataʻitusi B (03)
Tausaga seni. 4 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Faletusi o le Vatikana i Roma, Italia
Mataupu o Loo Iai Uluaʻi Tusi Paia ua māeʻa. Ua leiloa:
Kene. 1:1–46:28; Sala. 106-137; Eperu pe a
uma le Eperu 9:14; 1 Timoteo; 2 Timoteo; Tito;
Filemoni; Faaaliga
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Mare. 6:14; Ioa. 1:18; 7:53–8:11
Igoa o Manusikulipi Ephraemi Syri rescriptus
Mataʻitusi C (04)
Tausaga seni. 5 T.A.
Gagana Eleni
Nofoaga o Loo Iai Pale, Falani
Mataupu o Loo Iai Vaega o le Tusi Paia Eperu (64 laupepa) ma le Tusi Paia Eleni (145 laupepa)
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Bezae Cantabrigiensis
Mataʻitusi Dea (05)
Tausaga seni. 5 T.A.
Gagana Eleni- Latina
Nofoaga o Loo Iai Cambridge, Egelani
Mataupu o Loo Iai Le tele o Evagelia e fā ma le Galuega, nai fuaiupu o le 3 Ioane
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Mata. 24:36; Mare. 7:16; Luka 15:21 (e pei
ona faaalia i le mataʻitusi “D”)
Igoa o Manusikulipi Manusikulipi a Claromontanus
Mataʻitusi DP (06)
Tausaga seni. 6 T.A.
Gagana Eleni- Latina
Nofoaga o Loo Iai Pale, Falani
Mataupu o Loo Iai Tusi a Paulo (aofia ai Eperu)
Mau i le New World Translation—With References (tagaʻi i
faamatalaga pito i lalo o mau)
Kala. 5:12 (e pei ona faaalia i le
mataʻitusi “D”)
[Ata i le itulau 16]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Lomiga sa Faavae ai le New World Translation—Le Tusi Paia Eperu (Kenese e oo i le Malaki)
Uluaʻi Tusitusiga Eperu ma Uluaʻi Kopi
Faaliliuga Arama o le Targums
Tusi Tāʻai o le Sami Mate
Penetatuka Samaria
Faaliliuga Eleni o le Septuagint
Faa-Latina Tuai
Gagana Copt, Aitiope, Aminia
Tusitusiga Konesane Eperu
Faaliliuga Latina o le Vulgate
Faaliliuga Eleni—Aquila, Theodotion, Symmachus
Syriac Peshitta
Tusitusiga Masoreta
Manusikulipi a Cairo
Manusikulipi a Petersburg a le ʻAu Perofeta
Manusikulipi a Aleppo
Tusitusiga Eperu a Ginsburg
Manusikulipi a Leningrad B 19A
Biblia Hebraica (BHK), Biblia Hebraica
Stuttgartensia (BHS)
New World Translation
Le Tusi Paia Eperu—Faa-Peretania; Mai le Faa-Peretania i le Tele o Isi Gagana i Aso Nei
[Ata i le itulau 17]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Lomiga sa Faavae ai le New World Translation—Le Tusi Paia Eleni (Mataio e oo i le Faaaliga)
Uluaʻi Tusitusiga Eleni ma Uluaʻi Kopi
Lomiga Aminia
Lomiga a le ʻAu Copt
Lomiga Syriac—Curetonian, Philoxenian, Harclean, Palestinian,
Sinaitic, Peshitta
Faa-Latina Tuai
Tusi Paia Latina o le Vulgate
Le Toe Teuteuina o Tusitusiga Faa-Latina a Sixtine ma
Clementine
Tusitusiga i Mataʻitusi Tusilima
Lomiga a Eramasi
Lomiga a Setefano
Tusitusiga ua Maua
Tusitusiga a Griesbach Faa-Eleni
Emphatic Diaglott
Tusitusiga i Mataʻitusi Lapopoʻa—Vatican 1209 (B), Sinaitic (א),
Alexandrine (A), Ephraemi Syri rescriptus (C), Bezae (D)
Tusi Tāʻai—(e pei o le, Chester Beatty P4 5 , P4 6 , P4 7;
Bodmer P6 6 , P7 4 , P7 5 )
Lomiga Eleni a Westcott ma Hort
Lomiga Eleni a Bover
Lomiga Eleni a Merk
Lomiga Eleni a Nestle-Aland
Lomiga Eleni a le United Bible Societies
23 Lomiga Eperu (senituri lona 14-20), na faaliliuina mai
le Tusi Paia Eleni po o le faa-Latina o le Vulgate, e
aofia ai mataʻitusi Eperu e fā mo le suafa o le Atua
New World Translation
Le Tusi Paia Eleni—Faa-Peretania; Mai le Faa-Peretania i le Tele o Gagana i Aso Nei