Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • Le Matagofie o le Nofoālii o Ieova i le Lagi
    Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!
    • 23. O le ā ua faaata e le mea moni faapea o meaola e fā ua ʻtutumu i mata,’ ma o le ā ua faamamafa mai e le iai o o latou apaʻau taʻilua e tolu?

      23 Ua faaauau e Ioane lana faamatalaga: “O mea ola foʻi e fā e taʻitasi ma ona apaʻau e ono, ua mata atoa i latou i fafo ma totonu; latou te lē mapu lava i le ao ma le pō i le fai atu, ʻE paia, e paia, e paia le Alii le Atua e ona le malosi uma lava, o lē na soifua, o loo soifua foʻi, o le a afio mai!’” (Faaaliga 4:8) O lenei faatumulia i mata ua taʻu mai ai le atoatoa ma le mamao o le tofā. E faaauau pea ona fai e meaola e fā lenei mea, auā e lē manaʻomia fua ona momoe. Ua latou faataʻitaʻi i Lē ua tusia e uiga i ai: “Auā o fofoga o Ieova e fetaufetuliaʻi i le lalolagi uma, na te fesoasoani iā te i latou o ē ua sao o latou loto iā te ia.” (2 Nofoaiga a Tupu 16:9) Ona ua iai i kerupi mata e sili ona tele, ua latou mafai ai ona iloa so o se mea. E leai se mea e misi i la latou vaai. O lona uiga ua faaauupegaina lelei i latou e auauna i le Atua i lana galuega o le faamasinoga. Ua faapea mai e uiga iā te ia: “O loo i mea uma lava fofoga o Ieova; o loo matuā silasila i ē amio leaga ma ē amio lelei.” (Faataoto 15:3) Ma faatasi ai ma apaʻau taʻilua e tolu​—o le numera tolu ua faaaogā i le Tusi Paia mo le faamamafaga​—ua mafai ai ona gaoioi kerupi e pei o le emo o le uila i le faasilasilaina ma le faaooina atu o faamasinoga a Ieova.

      24. O faapefea ona viiviia Ieova e kerupi, ma faatasi ai ma le ā le uiga?

      24 Faalogo! O fātiga mālie, e faagaee loto, o le pese lea o viiga ua avatu e kerupi iā Ieova: “E paia, e paia, e paia le Alii le Atua e ona le malosi uma lava, o lē na soifua, o loo soifua foʻi, o le a afio mai.” Ua toe faasino mai foʻi e le faatoluina, le loloto po o le mamafa. E ioeina malosi e kerupi le paia o Ieova le Atua. O ia o le Puna ma le Ausiaga silisili o le paia. O ia foʻi o “le Tupu o le vavau,” e avea pea ma “Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga, o le muamua ma le mulimuli.” (1 Timoteo 1:17; Faaaliga 22:13) E leai ni vaitaimi mālōlō o kerupi a o latou faalauiloa atu uiga lē mafaatusalia o Ieova i foafoaga uma.

      25. Ua autasi faapefea meaola ma toeaina e 24 i le faamamaluina o Ieova?

      25 Ua faaleoina e le lagi o lagi viiga iā Ieova! Ua faaauau le faamatalaga a Ioane: “A vivii foʻi, ma faaneenee, ma faafetai atu mea ola i lē o tiʻetiʻe i le nofoālii, o lē soifua e faavavau e faavavau lava, ona faapaʻū ai lea o toeaina e toʻaluafulu ma le toʻafā i luma o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, ma ifo atu i lē soifua e faavavau e faavavau lava, ma lafo o latou pale i luma o le nofoālii, o loo faapea atu, ʻLo matou Alii e, ma lo matou Atua, e tatau lava oe ina ia tuu atu iā te oe le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā na e faia mea uma lava, ona o lou finagalo foʻi e i ai i latou ma ua faia.’” (Faaaliga 4:9-11) I le Tusi Paia atoa, o se tasi lenei o faalauiloaga sili ona matagofie o faaaloaloga iā Ieova, lo tatou Atua ma le Alii Pule Silisili Ese!

      26. Aiseā e lafo atu ai e toeaina e 24 o latou palealii i luma o Ieova?

      26 Ua i toeaina e 24 le uiga faalemafaufau lava lea e tasi e faaalia e Iesu, e oo lava i le lafo atu o o latou palealii i luma o Ieova. E matuā mamao mai o latou mafaufau le faasilisilia o i latou lava i le faatasi ai ma le Atua. Latou te amanaʻia ma le loto maulalo le fuafuaga autū o lo latou tulaga tautupu, o le aumaia ai lea o le mamalu ma le viiga iā Ieova, e pei ona fai e lē aunoa e Iesu. (Filipi 2:5, 6, 9-11) Ma le gauaʻi lava, latou te faailoaina ai lo latou lava tulaga maulalo ma taʻutino atu, e faalagolago la latou pulega, i le pule silisili ese a Ieova. O lea, ua latou autasi ai ma kerupi faapea ma isi foafoaga faamaoni uma, i le avatuina o le viiga ma le mamalu i le Atua o lē na foafoaina mea uma.​—Salamo 150:1-6.

      27, 28. (a) E ao faapefea ona aafia i tatou i le faamatalaina e Ioane o lenei vaaiga? (e) O ā fesili ua mapuna aʻe e tusa ai ma le mea na sosoo ai ona vaaia ma faalogoina e Ioane?

      27 O ai sē o le a lē faagaeetia a o faitauina le faamatalaga a Ioane i lenei vaaiga? E matuā matagofie, e ofoofogia! Ae faapeʻī pe ana faapea sa vaai moni lava i ai? E ao i le mamalu o Ieova ona faagaoioia ai so o se tasi ma se loto talisapaia, e auai ma meaola e fā ma toeaina e 24 i le viiaina o Ia, i le tatalo ma faalauiloa faalauaʻitele Lona suafa. O le Atua lenei ua faaeaina ai Kerisiano e fai ma ana molimau i aso nei. (Isaia 43:10) Manatua e faatatauina le vaaiga a Ioane i le aso o le Alii, lea o loo tatou iai nei. Ua nofo sauni ʻagaga e toʻafitu’ e taʻitaʻia ma faamalosia i tatou. (Kalatia 5:16-18) Ua mafai ona maua le Afioga a le Atua i aso nei e fesoasoani iā i tatou ina ia tatou paia a o auauna atu i le Atua paia. (1 Peteru 1:14-16) E mautinoa lava, tatou te fiafia e faitau leotele upu o lenei valoaga. (Faaaliga 1:3) Maʻeu se faalaeiauga ua saunia mai ai, ina ia faamaoni iā Ieova ma ia aua neʻi faatagaina le lalolagi e faatosina ese i tatou mai le usuina ma le tiotio o ona viiga!​—1 Ioane 2:15-17.

      28 E oo mai i le taimi nei, ua faamatalaina e Ioane le mea ua ia vaaia, ina ua valaaulia o ia e ulu atu i lenā faitotoʻa ua avanoa i le lagi. O le mea e sili ona mataʻina, ua ia lipotia mai faapea o loo afio Ieova, i le matagofie uma o Lona mamalu ma le malualii, i Lona nofoālii faalelagi. Ua siʻosiʻomia o ia e le faalapotopotoga silisili ona malosi​—ua pupula i lona matagofie ma le faamaoni. Ua faagasolo le Faamasinoga a le Atua. (Tanielu 7:9, 10, 18) Ua iai nei se faatulagaga mo se mea ese o le a tupu. O le ā lea mea, ma e faapefea ona aafia ai i tatou i aso nei? Seʻi tatou matamata a o amata ona faamatala mai!

  • “O Ai ea e Tatau Ona Fofola e Ia o le Tusi Tā‘ai?”
    Faaaliga—Ua Latalata Lona Tumutumuga Matagofie!
    • 1. O le ā ua tupu nei i le vaaiga na iloa e Ioane?

      E OFOOFOGIA! E MĀTAʻUTIA! O le vaaiga mataʻina lenā i le nofoālii o Ieova i lona faatulagaga i totonu o sulu po o lamepa mumū, o kerupi, o toeaina e 24, ma le sami tioata. Peitaʻi, Ioane, o le ā le isi mea ua e vaaia? Ua taulaʻi atu Ioane i le totonugalemu o lenei vaaiga faalelagi, ona ia faapea mai lea: “Na ou iloa foʻi i le aao taumatau o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, o le tusi tāʻai ua tusia i totonu ma le tua, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu. Na ou iloa foʻi le agelu malosi na talaʻi atu ma le leo tele, ʻO ai ea e tatau ona fofola e ia o le tusi tāʻai, ma tatala ona faamaufaailoga?’ A e leai se tasi i le lagi, po o le lalolagi, po o lalo o le lalolagi, na te mafaia ona fofolaina le tusi tāʻai, pe vaai i ai. Ona ou tagi tele ai lea, ina ua lē maua se tasi e tatau ai ona fofolaina e ia ma faitau le tusi tāʻai, pe vaai i ai.”​—Faaaliga 5:1-4.

      2, 3. (a) Aiseā ua naunau ai Ioane ia maua se tasi e tatalaina le tusi tāʻai, ae o le ā e foliga mai o le faamoemoe mo lenā mea? (e) O le ā ua faatalitalia ma le naunautaʻi e tagata faauuina o le Atua i o tatou taimi?

      2 O Ieova lava ia, le Alii Pule Silisili Ese o foafoaga uma, o loo tauaaoina lenā tusi tāʻai. E foliga e tumu i faamatalaga tāua, ona e iai tusitusiga i luma ma tua. Ua faaosofia ai lo tatou fia iloa. O ā mea o tusia i le tusi tāʻai? Tatou te manatua le valaaulia a Ieova iā Ioane: “Inā sau ia i luga nei, ou te faaali atu ai iā te oe mea e tusa ona tutupu amulī.” (Faaaliga 4:1) Tatou te tulimataʻi atu ma le lē manofo e aʻoaʻoina na mea. Ae pagā lea, ua tapuni mau le tusi tāʻai, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu!

      3 Pe o le a maua ea e le agelu malosi se tasi e tatau ona tatalaina le tusi tāʻai? E tusa ai ma le Kingdom Interlinear, o loo “i luga o le aao taumatau” o Ieova le tusi tāʻai. Ua faaalia ai faapea o loo ia umia i lona aao o loo faamāfola. Ae foliga mai e leai se tasi i le lagi po o le lalolagi e talafeagai ona ia taliaina ma tatalaina lea tusi tāʻai. E oo lava i lalo ifo o le lalolagi, lea e faasino atu i auauna faamaoni a le Atua ua maliliu, e leai se tasi ua agavaa mo lenei faaaloaloga maualuga. E lētioa a iloa atu le lē mautonu o Ioane! Atonu o le a ia lē iloaina “mea e tusa ona tutupu amulī.” I o tatou foʻi aso, ua faatalitalia ai ma le naunautaʻi e tagata faauuina o le Atua, le auina mai e Ieova o lona malamalama ma le upu moni e uiga i le Faaaliga. O le a faasolosolo mālie ona ia faia lenei mea i le taimi atofaina mo le faataunuuga o le valoaga, ina ia taʻitaʻiina atu ai ona tagata i le ala o se ʻfaaolataga sili.’​—Salamo 43:3, 5.

      O Lē ua Tatau i Ai

      4. (a) O ai lea ua maua mai e tatau ona tatalaina le tusi tāʻai ma ona faamaufaailoga? (e) O le ā le taui ma le faaeaga ua maua nei e le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea?

      4 Ioe, o loo iai se tasi e mafai ona tatalaina le tusi tāʻai! Ua faamatala mai e Ioane e faapea: “Ona fai mai ai lea iā te aʻu o le tasi o le ʻau toeaina, ʻAua e te tagi; faauta, ua manumalo le Leona o le itu aiga o Iuta, o le Aa o Tavita, e fofola i le tusi tāʻai, ma tatala i ona faamaufaailoga e fitu.’” (Faaaliga 5:5) Ioe Ioane, solo ou loimata! Ua tutumau foʻi le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea faamaoni i le fia sefulu o tausaga i tofotofoga mamafa a o faatalitali ma le onosai mo le faamalamalamaina. Maʻeu se taui e faamāfanafanaina ai ua iai nei iā i tatou i le mauaina o se malamalamaga i le vaaiga! E maʻeu foʻi se faaeaga i le faia o se sao i lona faataunuuga, e ala i le faalauiloaina o lana feʻau i isi!

      5. (a) O le ā le valoaga sa taʻua e faatatau iā Iuta, ma o fea sa pule ai ē na tupuga mai iā Iuta? (e) O ai Sailo?

      5 Ioe, “le Leona o le itu aiga o Iuta”! E masani Ioane i le valoaga lea na faaleo mai e Iakopo, le augātamā o tagata Iutaia, e faatatau i lona atalii lona fā, o Iuta: “O le tamaʻi leona Iuta; loʻu atalii e, na e alu aʻe nai le mea na saeia; na ia taoto, na ia faapuga pei o le leona, e pei o se leona fafine; o ai sē na te faalili iā te ia? E lē avea le tootoo iā Iuta, po o le faipule ai ona vae seʻia maliu mai Sailo, e usiusitai foʻi atu nuu iā te ia.” (Kenese 49:9, 10) O le gafa tautupu o tagata o le Atua sa tupuga mai iā Iuta. E amata mai iā Tavita, o tupu uma lava na pule i Ierusalema seʻia oo i le faaumatiaina e Papelonia o lenā aai, sa tupuga uma mai iā Iuta. Ae leai se tasi o i latou na, sa avea ma Sailo lea na valoia e Iakopo. O le uiga o le suafa Sailo, o “Ia o Lē ua Iai [le Aiā].” I le tulaga faavaloaga, e faasino lenei suafa iā Iesu, o lē ua iai nei e faavavau le Malo o Tavita.​—Esekielu 21:25-27; Luka 1:32, 33; Faaaliga 19:16.

      6. I le ā le auala sa avea ai Iesu o “le la laau” o Iese ma avea foʻi o “le Aa o Tavita”?

      6 Na vave lava ona manino iā Ioane le faasinoga i “le Aa o Tavita.” Ua taʻua faavaloaga le Mesia folafolaina o “le la laau i le pogai o Iese [le tamā o le tupu o Tavita] . . . le tātupu” ma o “le Pogai o Iese, e fai ma tagāvai o le nuu.” (Isaia 11:1, 10) Sa avea Iesu ma la laau o Iese, ona o lona fanau mai i le gafa tautupu o Tavita, le atalii o Iese. E lē gata i lea, i le avea ma aa o Iese, o ia o Lē na pogai ai le toe tātupu o le gafa o Tavita, ua foaʻiina i ai le ola ma mea e ola ai e faavavau.​—2 Samuelu 7:16.

      7. Aiseā ua mafai ai ona avea Iesu o sē e tatau ona aumaia le tusi tāʻai mai le aao o Lē tiʻetiʻe i le nofoālii?

      7 O Iesu lē silisili ona mamalu, o ia o se tagata lelei atoatoa sa auauna ma le faamaoni iā Ieova, ma a o fesagaʻi ma tofotofoga tigā ma matuitui. Sa ia saunia le tali atoa i le luʻi a Satani. (Faataoto 27:11) O le ala lea ua mafai ai ona ia fetalai e pei ona sa ia faia i le pō a o lumanaʻi lona maliu faataulaga, “ua ou manumalo i le lalolagi.” (Ioane 16:33) Ona o lenei māfuaaga, na tuuina atu ai e Ieova iā Iesu o lē ua toe faatūina, “le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi.” Ua na o Iesu lava mai auauna uma a le Atua, ua agavaa e talia le tusi tāʻai, ma le faamoemoe e faalauiloa le feʻau e sili ona tāua o loo iai.​—Mataio 28:18.

      8. (a) O le ā e faaalia ai le talafeagai o Iesu, e tusa ai ma le Malo? (e) Aiseā ua talafeagai ai le faaalia e se tasi o toeaina e 24 iā Ioane, lē ua tatau ona tatalaina le tusi tāʻai?

      8 E mautinoa lava le talafeagai ona tatala e Iesu le tusi tāʻai. Ua tofia nei o ia e avea ma Tupu o le Malo faa-Mesia o le Atua talu mai le 1914, ma ua faailoaina mai e lenā tusi tāʻai mea tetele e uiga i le Malo ma mea o le a na faataunuuina. Sa molimau atu Iesu ma le faamaoni i le upu moni o le Malo a o iai i inei i le lalolagi. (Ioane 18:36, 37) Sa ia aʻoaʻoina ona soo e tatalo mo le oo mai o le Malo. (Mataio 6:9, 10) Sa tausolomua o ia i le talaʻia o le tala lelei o le Malo i le amataga o le vaitaimi o Kerisiano, ma sa ia valoiaina le tumutumuga o lenā galuega talaʻi i le taimi o le iʻuga. (Mataio 4:23; Mareko 13:10) E faapena foʻi ona talafeagai i se tasi o toeaina e 24 ona faaalia iā Ioane faapea, o Iesu o lē na te tatalaina faamaufaailoga. Aiseā? Auā o nei toeaina e tiʻetiʻe i nofoālii ma paleina ni palealii, ua avea ma suli faatasi ma Keriso i lona Malo.​—Roma 8:17; Faaaliga 4:4.

Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
Log Out
Log In
  • Faa-Samoa
  • Lafo Faamatalaga
  • Faapolokalame
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Aiāiga Faapitoa
  • Aiā Faaletulafono
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Log In
Lafo Faamatalaga