Faalogo—Ua Fetalai le Tagata Vaai a Ieova!
“Ua ou faia oe ma tagata vaai i le aiga o Isaraelu; . . . ma e apoapoai atu ia te i latou mai ia te au.”—ESEKIELU 3:17.
1. Ai se ā e faalogo ai pe a fetalai le “tagata vaai” a Ieova?
UA FETALAI ATU e le “tagata vaai” a Ieova le feau a le Atua i le taimi lava lenei. O e faalogo ea? O lou lava ola ua faalagolago i lau tali atu i lena feau ma le talisapaia ma ia gaoioi loa. Ua lē pine a e ‘iloa e nuu Ieova’ pe a ia faapaiaina lona suafa paia e ala i le faaumatia o lenei faiga leaga o mea ma faasaoina ona tagata. O e faamoemoe e te i ai faatasi ma i latou? (Esekielu 36:23; 39:7; 2 Peteru 3:8-13) Atonu o le a e i ai, peitai, i le na o lou faalogo a o fetalai mai le “tagata vaai” a Ieova.
2. O le lē taulau ona faalogo i perofeta a le Atua na iʻu i le ā mo le malo o Iuta?
2 O le lē taulau ona faalogo i perofeta a le Atua na aumaia ai le mala i le malo o Iuta i le 607 T.L.M. Sa vaavaai ma le fiafia tele nuu sa fai ma o latou fili i lena faaumatiaga i lima o Papelonia. Peitai maeu le faapaiaina o le suafa o Ieova ina ua ia liliuina le toe faafoisia mai o sa Iutā faamaoni i lo latou laueleele i le 537 T.L.M.!
3. O le ā o loo i ai i le tusi a Esekielu?
3 Sa valoia e le tagata vaai a Ieova, o Esekielu le faaumatiaga ma le toe faafoisiaga. O le tusi o le Tusi Paia o loo taʻua i lona igoa ma na ia faaumaina ona tusia i Papelonia e tusa ma le 591 T.L.M. o loo i ai (1) le tofiga o Esekielu; (2) gaoioiga faavaloaga; (3) feau faasaga ia Isaraelu; (4) tala i le faamasinoina o Ierusalema; (5) valoaga faasaga i isi nuu; (6) folafolaga i le toe faafoisia; (7) le valoaga faasaga ia Koku o Makoku; ma (8) le vaaiga e uiga i le malumalu o le Atua. Matou te valaaulia oe ina ia faitau le tusi a o tatou suʻesuʻeina lenei mataupu. O le a e iloa ai i lea lona faaaafia o i tatou i aso nei ma o le a e faalogo ai a o fetalai le “tagata vaai” a Ieova.a
Ua Tofia le Tagata Vaai a le Atua
4. (a) O le ā na vaaia e Esekielu i le faaaliga? (e) O ai “mea ola,” ma o ā uiga na ia i latou?
4 Ia Tamusa 5, 613 T.L.M. (i le lima o tausaga o le tafeaga a Ioakina le tupu o Iuta i Papelonia), sa i ai faatasi ma tagata o le tafeaga a sa Iutā le ositaulaga ua 30 ona tausaga, o Esekielu i tafatafa o le “vaitafe o Kepara,” o se kanala lauiloa o le Vaitafe o le Eufirate. I le vaaiga, na ia vaaia ai le kariota faalelagi a Ieova, o loo i ai “o mea ola e fa.” (Faitau le Esekielu 1:4-10.) O le taitasi foi o ʻnei mea ola’ po o kerupi e fai apaau, e taʻifa o latou foliga. (Esekielu 10:1-20; 11:22) O nei mea ua faailoa mai ai faapea ua i ai i kerupi le alofa (le tagata), faamasino tonu (le leona), malosi (le povi poʻa), ma le atamai (le aeto) na tuuina mai e le Atua. E taitasi kerupi ma tu i tafatafa o se ʻuili tele i totonu o se uili,’ ma sa mafai e le agaga o le Atua, po o lona mana galue, ona faagaoioi i latou e taavavale atu i so o se itu.—Esekielu 1:1-21.
5. O le ā ua suia e le kariota faalelagi, ma ua tatau faapefea i lenei vaaiga ona aafia ai tagata o Ieova?
5 O Lē tietie i le kariota o se sui mamalu o Ieova. (Faitau le Esekielu 1:22-28.) Maeu le lelei ona suia e le kariota le faalapotopotoga faaleagaga o agelu a le Atua! (Salamo 18:10; 103:20, 21; Tanielu 7:9, 10) O loo tietie ai Ieova i lenei kariota, i se uiga o loo ia pulea nei mea ola ma faaaogā i latou e tusa ma lana fuafuaga. Sa toʻafilemu Lē o tietie ai, e pei o le nuanua o loo ō mai faatasi ai, a e sa fememeai Esekielu. E moni lava, o lenei vaaiga e ofo ai i le mamalu o Ieova ma le mana i le avea o Lē Faamaopoopo Sili o ana ʻau faalelagi e tatau ai ona tatou loto maulalo ma faafetai mo le faaeaga o le auauna ia te ia i le avea o se vaega o lana faalapotopotoga faalelalolagi.
6. (a) O le ā le tofiga na maua e Esekielu, ma na faapefea ona ia manatu i le auaunaga i le Atua? (e) I totonu o le ā le ituaiga o tagata sa vavalo atu i ai Esekielu, ma o le ā le aogā e maua mai i le iloa pe na faapefea ona feutagaʻi o ia ma le Atua?
6 E ui sa faamanatu atu i lona tupuga mai faaletagata ma se tulaga maulalo i le taʻua o ia o “Le atalii e o le tagata,” a e sa tofia Esekielu e avea o le perofeta a Ieova. (Faitau le Esekielu 2:1-5.) O le a alu atu Esekielu i “nuu fouvale,” o malo o Isaraelu ma Iuta. Muamua, e ala i le faatonuga tauatua na ia ʻaiina ai le tusi taai o loo i ai auega, peitai sa suamalie e pei o le meli ona o lona loto faafetai e avea ma perofeta a le Atua. E faapena foi i Kerisiano faauuina ma o latou uso a auauna ona suamalie ia i latou le avea ma molimau a Ieova. Sa tatau ona vavalo atu Esekielu i tagata loto maaa ma muaulu malō, a e sa faamaaaina e le Atua ona foliga ia pei o ō latou foliga, ma lona muaulu ia malō e pei o le taimane. Na te vavalo atu ma le faamalosi e tusa lava pe faalogo pe leai. O se mea e faamalosi loto le iloa faapea, e pei ona sa sapasapaia e le Atua Esekielu i tulaga faigata, o le a Ia fesoasoani foi la ia i tatou e avatu le molimau ma le lototele i so o se oganuu.—Esekielu 2:6–3:11.
7. O le tofiga o Esekielu na aofia ai le ā le avega tauave?
7 O le ʻaiina o le tusi taai na oo ai ia Esekielu le ʻloto tiga ma le ita’ ua talafeagai ma lana feau. Sa ia nofo i Teleapipa ma le ʻfememeaʻi i aso e fitu’ ma mafaufau loloto i le feau. (Esekielu 3:12-15) E manaomia foi e i tatou ona mafaufau loloto ma suʻesuʻe ma le filiga ina ia malamalama i mea loloto faaleagaga. Ona e i ai se feau e folafola atu, sa tofia ai Esekielu e avea ma tagata vaai a le Atua. (Faitau le Esekielu 3:16-21.) Sa tatau ona lapataia e le tagata vaai fou ua tofia, Isaraelu solitulafono faapea ua latou fesagaʻi ma le faasalaga tauatua.
8. O ai o loo auauna o le “tagata vaai” a Ieova i aso nei, ma o ai o loo auaufaatasi ma i latou?
8 Afai sa lē taulau ona faia e Esekielu i le avea o se tagata vaai, o le a tuuaʻia o ia e Ieova ona o le oti o tagata. E ui lava o i latou o ē sa lē mananao na te avatua se aʻoaʻiga, o le a latou saisai faafaatusa o ia, a e o le a ia folafola atu pea ma le faamalosi le feau a le Atua. (Esekielu 3:22-27) I o tatou aso, ua mumusu Kerisinetoma e faalogo ma taumafai e tuu atu faasasaga i Kerisiano faauuina. A e talu mai le 1919 ua auauna ai i latou nei faauuina e avea o “tagata vaai” a Ieova, ua latou folafola atu ma le lototele lana feau mo lenei faiga o “ona po o le iuga.” (Tanielu 12:4) O loo auaufaatasi ma i latou i lenei galuega le “motu o tagata e toatele” ua faateleina o “isi mamoe” a Iesu. (Faaaliga 7:9, 10; Ioane 10:16) Talu ai ona o loo tautala atu pea le vasega o le “tagata vaai” i le feau a le Atua, e mautinoa lava la o i latou uma o le vasega faauuina ma le “motu o tagata e toatele” o le a mananao e folafola atu lenei feau i le avea o se tagata talaʻi e lē aunoa.
Valoaga ua Faatinoina
9. (a) Na faapefea ona faataatia e Esekielu le faaaʻoaʻoga mo i tatou? (e) O le ā na faia e Esekielu e faaatagia ai le siomiaina e Papelonia o Ierusalema, ma o le ā na uiga i ai le 390 aso ma le 40 aso?
9 Na sosoo ai ma le faatinoina e Esekielu o isi valoaga i le faia o taga faatasi ma le loto maulalo ma le faamalosi, ua faataatia ai se faaaʻoaʻoga e tatau ona uunaʻia ai i tatou ina ia tauaveina i le loto maulalo ma le faamalosi tofiga na tuuina mai e le Atua. I le faaatagiaina o le siomiaina e Papelonia, sa ia taoto i lalo e faafesagaʻi ma se maaomea lea na ia vane ai le ata o Ierusalema. Sa taoto Esekielu i lona itu tauagavale mo aso e 390 e taui ai ia te ia le agasala a le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu, ona toe taoto lea i lona itu taumatau mo aso e 40 ina ia taui ai ia te ia le agasala a ituaiga e lua o Iuta. Sa faatatauina le aso mo le tausaga. O lea, o le 390 tausaga na amata mai i le faavaeina o Isaraelu i le 997 T.L.M. e oo atu i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. O le 40 tausaga o Iuta na amata ina ua tofia Ieremia e avea ma perofeta a le Atua i le 647 T.L.M. e oo atu i le faatafunaina o Iuta i le 607 T.L.M.—Esekielu 4:1-8; Ieremia 1:1-3.
10. Na faapefea ona gaoioi Esekielu i le faatinoina o āuga o le siomiaga, ma o le ā le lesona e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai le mea moni faapea na faaolaina o ia e le Atua?
10 Na sosoo ai ma le faatinoina e Esekielu o āuga o le siomiaga. Ina ia faailogaina ai oge, sa ʻai o ia i le na o le valu aunese o meaʻai, ma le na o le tasi le paina vai i le aso. O lana falaoa (o se paluga lē faaletulafono o saito, o karite, o fua o fue, o atasema, tokana, ma kuseme, e tunu ai i luga o otaota) sa o ni mea lē mamā. (Levitiko 19:19) O lenei gaoioiga sa faaalia ai le matuā ogotia tele o le a oo i tagata Ierusalema i le leai o ni meaʻai. Peitai, maeu le faamalosi loto e iloa faapea, e pei lava ona faaolaina e Ieova Esekielu i lalo o tulaga faigata, o le a fesoasoani foi le Atua ia i tatou ina ia tumau i le faamaoni ma faataunuuina lo tatou tofiga e talaʻi atu po o ā lava tulaga faigata uma e feagai ai!—Esekielu 4:9-17.
11. (a) O ā gaoioiga o loo taʻua i le Esekielu 5:1-4, ma o ā o latou uiga? (e) O ā āuga e tatau ona oo ia i tatou i le mea moni faapea na faataunuuina e le Atua gaoioiga na faatinoina e Esekielu?
11 Na sosoo ai ma le faaaogāina e Esekielu o se pelu e sele ai lona lauulu ma lana ʻava. (Faitau le Esekielu 5:1-4.) O i latou e feoti i oge ma faamaʻi o le a pei o le tasi vae tolu o le lauulu o le perofeta lea na ia susunu i le ogatotonu o Ierusalema. O i latou na maliliu i le taua sa pei o lona tolu o vaega na taia i le pelu. O i latou na sao sa faataapeapeina i nuu e pei o lona tolu o vaega o lona lauulu ona faataapeapeina e le matagi. A o nisi o le tafeaga o le a pei o ni nai lauulu itiiti na aumai mai lena vaega na faataapeapeina, ma afifi ai i le ofu o Esekielu e faaalia ai o le a latou toe faia le tapuaiga moni i Iuta pe a mavae le 70 tausaga o le faatafunaina. (Esekielu 5:5-17) O le mea moni, ona sa faataunuuina e Ieova lenei mea, ma isi faatinoga faavaloaga, ua tatau ai ona uunaʻia i tatou e faatuatua ia te ia o Lē na te Faataunuuina valoaga.—Isaia 42:9; 55:11.
Faaumatiaga o i Luma!
12. (a) Ua faaalia i le Esekielu 6:1-7 le ā le mea o le a faia e i latou o le a osofaia le aai? (e) E tusa ai ma le valoaga a Esekielu, o le ā le Ierusalema faafaatusa, ma o le ā o le a tupu ia te ia?
12 I le 613 T.L.M., na taʻu atu ai e Esekielu i le nuu e faailoa atu i ai le mea o le a oo i tagata ifo i tupua o Iuta. (Faitau le Esekielu 6:1-7.) O le a faaleagaina e tagata osofai mea maualuluga, o fata e mu ai mea manogi ma fata faitaulaga sa faia ai tapuaiga pepelo. O le na o le mafaufau i le faaumatiaina i oge, faamaʻi, ma faiga taua, e faapogaia ai se tasi e alaga “Aue!” ma e faamamafaina lenei mea i le pati o lima ma tatū le vae. O le a fola solo i mea maualuluga tino oti o ē faitaaga faaleagaga. Pe a pagatia Kerisinetoma, Ierusalema faafaatusa, i le faaumatiaga faapena, o le a ia iloa ai o lona malaia e mai ia Ieova.—Esekielu 6:8-14.
13. O le ā le “tootoo” i le aao o Ieova, ma o le ā le iʻuga e oo i ai pe a faaaogāina?
13 ʻNa oo mai lava le iʻuga i pitonuu e fa o le nuu,’ le faiga faalotu lē faamaoni a Iuta. O le “taeao” [“pale”] o mea e faaumatia o le a faataaliʻoliʻo i luga o le ulu o le ifo i tupua pe a alu atu le “tootoo” i le aao o le Atua—o Nepukanesa lea ma ana ʻau a Papelonia—ma gaoioi faasaga i tagata o Ieova ma lona malumalu. O i latou o le “vao tagata” o Iuta, o ē faatau mai ma faatau atu, a lē fasiotia ua faatafea, ma o lima foi o so o se tasi e mafai ona sao, e vaivai i le matapogia. I le lafotuina o la latou faiga sese faalotu, o le a latou sele mamā o latou ulu i le feoi e pei ona sa i ai.—Esekielu 7:1-18.
14. O le ā sa leʻi mafai ona faia e le faatogafalea mo Ierusalema, ma o le ā ua faaalia e lena mea mo Kerisinetoma?
14 E lē mafai ona faatogafalea Ieova ma lana ʻau faaoosala. (Faitau le Esekielu 7:19.) O le faatogafalea e lē mafai ona faasaoina ai le “mea lilo,” le Mea e Sili ona Paia, mai le solia a o aveina e “tagata saua” o Kaletaia ipu paia ma tuua le malumalu e faatafunaina. Na ‘faaiʻuina foi e Ieova le faamaualuga o ē malolosi’ ina ua puea le Tupu o Setekaia ma fasiotia alii o le ituaiga faaositaulaga o sa Levī. (2 Tupu 25:4-7, 18-21) E leai, o tagata agasala sa i ai i inā i le siomiaina o Ierusalema sa lē mafai ona sosola ese mai le mala i le faia o ni faiga faatogafalea ina ua ʻfaamasinoina i latou’ e le Atua i lo latou soli feagaiga. E faapena foi i le taimi o le a aumaia ai ma le tonu le iʻuga i mea o faapaiaina e Kerisinetoma, o le a lē mafai ona ia faatogafalea o ia mai le oo atu i ai o le faasalaga o le faamasinoga tauatua i luga ia te ia. O lea, o le a tuai tele ona faalogo i le “tagata vaai” a Ieova.—Esekielu 7:20-27.
Oi Ona o Mea Inosia
15. O le ā na vaaia e Esekielu i Ierusalema, ma o le ā le āuga e tatau i lenei mea ona i ai ia i tatou?
15 Ina o vaaia faafaaaliga e Esekielu le mamalu o le Atua i le masina o Elula 5, 612 T.L.M., ‘o le faatusa o le lima na tago atu i le fuafuati o lona lauulu’ ma ave ia te ia i Ierusalema i le agaga o le faageeina. Ua oo atu foi i inā le kariota faalelagi. O le mea na vaaia e Esekielu o le a memeʻi ai o tatou tino i le manatu faapea ia faalogologo atu i ni aposetate. (Faataoto 11:9) I le malumalu, sa tapuai atu ai aposetate Isaraelu i se faatusa ifo i tupua (atonu po o se pou paia) lea na faatupu ai le fuā o le Atua. (Esoto 20:2-6) I le ulu atu i le lotoa i totonu, pagā ni mea inosia na vaaia e Esekielu! (Faitau le Esekielu 8:10, 11.) Pagā se matuā leaga tele o na toeaina e 70 o Isaraelu sa ofoina atu mea manogi i atua sese o loo suia e faatagata inosia ua vaneina i luga o puipui!—Esekielu 8:1-12.
16. O le vaaiga ia Esekielu ua faaalia ai le ā e uiga i āuga o le faaaposetasi?
16 Ua faaalia i le vaaiga na iloa e Esekielu pagā le oti faaleagaga o le faaaposetasi. Ioe, o fafine Isaraelu o loo tautatala ma fetagisi ona o Tamusa, o se atua Papelonia ma o le tane a le atua fafine o fanau tama o Eseta! Ma pagā se eleelea inosia o le vaai atu i tane Isaraelu e toʻa 25 i le lotoa i totonu o le malumalu o tapuai atu i le la! (Teuteronome 4:15-19) Ua latou tuu atu le la laau māsoā i le fofoga (isu) o le Atua, atonu ua fai ma sui o le totogasā o le tane. E lē tioa ona lē faafofogaina e Ieova a latou tatalo, e pei lava ona lē taulau Kerisinetoma pe a saili atu i lana fesoasoani i le taimi o le “puapuaga tele”!—Esekielu 8:13-18; Mataio 24:21.
Faailogaina mo le Faasaoina
17. O ā tamaloloa e toafitu ia na vaaia, ma o ā mea na latou faia?
17 Ona sosoo ai lea ma lo tatou matauina o tamaloloa e toafitu—e toatasi o le failautusi o loo ofu i le ie lino ma isi e toaono e tofu ma mea e fasi aʻi. (Faitau le Esekielu 9:1-7.) O “tagata e toaono” ua fai ma sui o le ʻau faaoosala faalelagi a Ieova, e ui lava e ono mafai ona ia faaaogā ni sui faalelalolagi. O i latou na faailogaina o latou muaulu e le ʻtagata o loo ofu i le ie lino’ o le a latou tofo i le agalelei o le Atua talu ai ona sa latou leʻi tiga alofa i mea inosia na faia i le malumalu. O le faasalaga na faia e “tagata e toaono” na amata i inā i le toʻa 70 o toeaina ifo i tupua, o fafine o loo fetagisi ona o Tamusa, ma tagata tapuai i le la e toʻa 25. O i latou nei ma isi na lē faamaoni i le Atua na fasiotia e tagata Papelonia i le 607 T.L.M.
18. (a) O ai le ‘tagata o loo ofu i le ie lino’ i aso nei? (e) O le ā le “faailoga,” o ai ua i ai nei, ma o le ā o le a iʻu i ai i le mauaina o le faailoga?
18 O le ʻtagata o loo ofu i le ie lino’ ua ia faaatagia le vasega o Kerisiano faauuina. Ua latou ō atu mai lea fale i lea fale e tuu le faailoga faafaatusa ia i latou ua avea ma vaega o le “motu o tagata e toatele” o “isi mamoe” a Keriso. O le “faailoga” o le faamaoniga lea o le tuuina atu o na mamoe, ma le papatisoina o na tagata ma ua i ai se uiga e pei o Keriso. Ua latou ʻmapuitiga ma feoi ona o mea inosia’ ua faia i Kerisinetoma, ma ua latou ō mai nai Papelonia Tele, le emepaea o lotu sese o le lalolagi. (Faaaliga 18:4, 5) O lo latou “faailoga” o le a faamanino atu ai i le ʻau faaoosala a le Atua faapea e tatau ona faasaoina i latou i le “puapuaga tele.” E mafai ona latou maua pea lena “faailoga” i lo latou auai faatasi ma ē faauuina i le faailogaina foi o isi. O lea, afai ua uma ona ʻfaailogaina’ oe, ia auai la ma le maelega i le galuega o le ʻfaailogaina.’—Esekielu 9:8-11.
Faaumatiaga Aasa e Pei o le Afi o loo i Luma!
19. O le ā ua faasalalau atu e le ‘tagata o loo ofu i le ie lino’ i aso nei i Kerisinetoma?
19 Na alu atu le tagata o loo ofu i le ie lino i le va o uili o le kariota faalelagi e aumai ni malala ola. Na togi faasalalau mai nei malala i luga o Ierusalema, e faailoa auiluma atu ai faapea o lona faaumatiaga o le faaalia lea o le toasa aasa pei o le afi o le Atua. (Esekielu 10:1-8; Auega 2:2-4; 4:11) I aso o Esekielu, na liligi ifo ai le toasa o Ieova e ala i ʻau a Papelonia. (2 Nofoaiga a Tupu 36:15-21; Ieremia 25:9-11) A e faapefea o tatou aso? Na faasalalau atu e le ʻtagata o loo ofu i le ie lino’ faafaatusa le feau aasa e pei o le afi a le Atua i Kerisinetoma e fai ma faailoga faapea ua lē o toe umi a e oo mai le toasa tauatua i ona luga ma le toe vaega o Papelonia Tele. O le mea moni, o i latou e mumusu e faalogo i le “tagata vaai” a Ieova e leai so latou faamoemoe mo le faasaoina.—Isaia 61:1, 2; Faaaliga 18:8-10, 20.
20. (a) E ao faapefea ona aafia i tatou i le ōgatasi o uili o le kariota faalelagi ma kerupi? (e) O ā mea na faia e nisi alii, ma i le ā na latou faatusa ma le sese i ai Ierusalema?
20 Ua toe uaʻi atu foi manatu i le kariota faalelagi, le faalapotopotoga faalelagi a le Atua. I le matauina o le ōgatasi o uili o le kariota ma kerupi, e tatau ona uunaʻia ai i tatou ia matuā felagolagomai atoatoa ma le faalapotopotoga faalelalolagi a le Atua. Ona o le faamaoni, e tatau ai ona tatou puipuia le faalapotopotoga mai tagata tau faaʻoleʻole. (Esekielu 10:9-22) Sa i ai tagata faapena i aso o Esekielu, auā na ia vaaia alii e toʻa 25 o malo sa latou taupulepule e tetee i ʻau faaoosala a le Atua e ala i le fesoasoani a Aikupito. Sa latou faatusaina Ierusalema i se ulo, a o i latou o se tufaaga o loo saogalemu i totonu. A e pagā lo latou sese! Sa fasiotia e le “pelu” a “tagata ese” o Papelonia nisi sa faia nei taupulepulega, a o isi sa puea faatagataotaua. Sa tupu lenei mea a o taofia e le Atua tagata Iutaia i le solia o lana feagaiga. (Esekielu 11:1-13; Esoto 19:1-8; 24:1-7; Ieremia 52:24-27) Ona ua faapea mai Kerisinetoma o loo latou faia se feagaiga ma le Atua a e tuu atu lo latou faatuatua i vaegaau faalelalolagi, o lea o le a faaumatia ai o ia i lalo o ʻau faaoosala a Ieova.
21. O le ā na tupu ina ua mavae le 70 tausaga o le faatafunaina o Ierusalema, ma o le ā le fuafuaga e faatusatusa i ai na aafia ai le vaega totoe faauuina?
21 E ui lava sa ‘faataapeapeina le fanauga a Isaraelu i nuu eseese’ e pei ona faia i le 617 T.L.M., a e sa avea le Atua ma “malumalu” po o le lafitaga, mo i latou ua salamō o le tafeaga. (Esekielu 11:14-16) A e o le ā le isi mea e mafai ona faatalitalia? (Faitau le Esekielu 11:17-21.) Ina ua uma le 70 tausaga o le faatafunaina o Iuta, ona toe faafoisia lea o se vaega totoe i le “laueleele o Isaraelu” faamamāina. I le faatusatusa atu i ai, ina ua mavae le faatagataotauaina i Papelonia, sa faasaoina le vaega totoe faauuina i le 1919, ma i lalo o le taʻitaʻiga a le agaga o le Atua, sa faamamāina ai le “laueleele” o Isaraelu faaleagaga lea na faatafunaina i se taimi. O lea, o i latou na ‘faailoga’ mo le faasaoina ua olioli nei i le finagalo lelei tauatua faatasi ma le vaega totoe toe faafoisia o Isaraelu faaleagaga. Ma afai e te faalogologo atu pea i le “tagata vaai” a le Atua, atonu o le a e faatasi ai ma i latou o le a faasaoina pe a seʻi e Ieova lana pelu.
[Faaopoopoga i lalo]
a A lava le taimi, e tatau i le taʻitaʻi ona faitauina mau o loo tusi faasisipa o loo siitia ai a o faagasolo le suʻesuʻeina e le faapotopotoga o lenei mataupu ma le lua lea e mulimuli mai. E mafai foi ona maua mai i mataupu nei mea tāua o le Tusi Paia i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate i suʻesuʻega o loo faia nei o le tusi o Esekielu.
E te Manatua?
◻ Ai se ā e faalogo ai pe a fetalai le “tagata vaai” a Ieova?
◻ O le ā na suia e le kariota faalelagi a le Atua?
◻ O ai o loo auauna o le “tagata vaai” a Ieova i aso nei?
◻ O ā gaoioiga faaaposetate na vaaia e Esekielu i Ierusalema, ma e faapefea ona aafia ai i tatou i lenei vaaiga?
◻ O ai le ʻtagata o loo ofu i le ie lino’ i aso nei, ma o le ā le “faailoga” ua ia tuu i muaulu?