O Ieova—Ua Toina aʻe Lana Pelu ai Lona Faamoega!
“E iloa ai e tagata uma, o aʻu o Ieova, ua ou toina ae laʻu pelu ai lona faamoega.”—ESEKIELU 21:5.
1. E faasaga ia te ai na sasau i ai e Ieova lava ia pelu ia Iuta ma Isaraelu?
UA FAAGAEEINA ma le tonu e le pelu a Ieova le mataʻu i ona fili. A e ina ua ia sasau atu lana pelu i ē amio leaga i malo o Iuta ma Isaraelu, pe sa latou iloa tino ea le mea na tupu? Ioe, na faailoa atu ia i latou faapea ua aumaia e Ieova lana pelu faafaatusa mai lona faamoega.—Esera 9:6-9; Neemia 1:8; 9:26-30.
2. O le ā le fetalaiga a Ieova e uiga i lana “pelu,” ma o ā fesili na lāgā ai?
2 Na fetalai le Atua e ala i lana perofeta ma lana tagata vaai o Esekielu: “E iloa ai e tagata uma, o aʻu o Ieova, ua ou toina ae laʻu pelu ai lona faamoega.” (Esekielu 21:5) Pe o na upu sa faatatauina i na o aso anamua? Pe o i ai ni o latou uiga mo i tatou?
Valoaga o le Faamasinoga o Ierusalema
3. O le ā na taʻu atu e Esekielu i le tafeaga i Papelonia, ma ua tulaga tutusa ma le ā i aso nei?
3 Na toe taavale foi le kariota a Ieova, ma na suia ai foi le tulaga o Esekielu. Sa peiseai ua agaʻi atu le faalapotopotoga faalelagi a le Atua agaʻi i se tulaga e matauina ai i luga o le Mauga o Olive. Na valoia ai i inā e Iesu le faaumatiaga na oo mai i luga o Ierusalema i le 70 T.A., le valoaga i le iʻuga matautia o Kerisinetoma. (Mareko 13:1-20) I le vaaiga, na ave ai Esekielu mai le vaitafe o Kepara, a e ala i le agaga o le Atua na toe ave ai nei o ia i lona fale i le tafeaga i Papelonia. O inā na ia tala atu ai i isi o le tafeaga ‘mea uma na faaalia e Ieova ia te ia.’ Ua faapena foi i le “tagata vaai” faauuina a le Atua ma aumea molimau i aso nei ona latou folafola atu mea uma na faaalia ia i latou e Lē tietie i le kariota faalelagi.—Esekielu 11:22-25.
4. Na faapefea ona tali atu le tafeaga a sa Iutā i gaoioiga faafaatusa a Esekielu?
4 E ala i gaoioiga faafaatusa, na faailoa atu ai e Esekielu i le tafeaga a sa Iutā faapea ua lata mai le malaia faaleatunuu. (Faitau le Esekielu 12:1-7.) Sa ave e le perofeta o “mea e ave i le tafeaga” e faaatagia ai ni nai mea e mafai ona ave e tagata o le tafeaga i o latou tauau. Ua lē o toe umi a e oo mai le mataʻu tele i le siosiomiaina o Ierusalema. E ui lava sa leʻi manatu mamafa i ai le toatele i na lapataiga, a e sa tatau lava ona taʻu atu e Esekielu i tagata: “E le toe faatuai lava.” I aso nei foi o loo i ai lava le manatu faatauvaa i lapataiga ma valoaga tauatua, a e tele lava mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i ē o saili i le upu moni ina ia tuu atu lo latou faamoemoe mautinoa i o latou faataunuuga.—Esekielu 12:8-28.
5. Ona ua lata tele mai “le aso o Ieova,” o ā faasalaga sa fetaui lelei?
5 O i latou e lē faalogo i le tagata vaai a Ieova sa manaomia ona latou iloa faapea o le a latou lagona le “pelu” a le Atua. O lea, o i latou na tuuaʻia ona o talitonuga sese e uiga i le saogalemu o Ierusalema ma Iuta sa faasalaina. Sa faatusaina perofeta pepelo i alope o le vao e faaumatia, ma sa faaalia ai faapea o tagata pepelo ua latou vali paepae pa o loo solo, po o taumafaiga lē aogā, a tagata. Sa faasalaina foi perofeta fafine pepelo. Sa vave ona oo mai le “aso o Ieova,” ma sa faasaga atu ona fofoga ia i latou ua ‘o ese mai ia te ia’ o lona uiga o le ‘tuuina atu o i latou i atua ese a e lē mulimuli atu i le Atua.’ Afai e tuuina atu i tatou ia Ieova, o le mea moni lava tatou te lē mananao lava e o ese mai lana auaunaga paia.—Esekielu 13:1–14:11.
6. Pe sa mafai e se tagata ona faasao tagata finauvale o Iuta, ma o le ā ua aʻoaʻoina e lenei mea mo i tatou?
6 O ai e mafai ona faasaoina tagata sa Iutā finauvale? E oo lava ia Noa, Tanielu, ma Iopu amiotonu e lē mafai ona latou faasaoina i latou pe a aumaia e le Atua ana faamasinoga i le nuu. Afai e fia faaolaina i tatou, e tatau la ona amo la tatou avega tauave totino i luma o le Atua ma ia faia lona finagalo.—Esekielu 14:12-23; Roma 14:12.
7. O le ā na faatusaina i ai Iuta, peitai o le ā o le a faavaeina e le Atua ma ē faamaoni?
7 Ona o ona tagata lē faamaoni, na faatusaina ai Iuta i le vine vao e leai ni ona fua lelei ma e na o fafie lava mo le afi e aogā i ai. (Esekielu 15:1-8) Sa faatusaina foi o ia i se teine itiiti ua lafoaiina e ona mātua na faasaoina e le Atua mai Aikupito ma sa tausia seia oo ina fafine matua. Na avea o ia e Ieova e pei o sona faletua, a e na ia liliu atu i atua pepelo ma oo ai ina puapuagatia i le faaumatiaga ona o lona mulilua faaleagaga. Peitai, o ē faamaoni, o le a ‘faavaeina se feagaiga e faavavau’ e le Atua ma i latou—le feagaiga fou ma Isaraelu faaleagaga.—Esekielu 16:1-63; Ieremia 31:31-34; Kalatia 6:16.
8. (a) O le ā na faatusaina i ai Papelonia ma Aikupito? (e) Ua faapefea i le solia e Setekaia o lana tautoga ona āfāina ai i tatou?
8 Ona sosoo ai lea ma le faatusaina o tupu o Papelonia ma Aikupito i aeto tetele. Na faʻi e le tasi aeto le tumutumu o le laau o le arasi i le aveesea o le Tupu o Ioakina a e suia ia Setekaia. E ui lava sa faia e Setekaia se tautoga faamaoni ia Nepukanesa, a e na ia solia lea tautoga, ma saili atu i le fesoasoani faavaegaau a le tupu o Aikupito, le isi aeto tele. Afai na faaaogā e Setekaia le suafa o Ieova i le faia o lana tautoga, o le solia la o le tautoga na faalumaina ai Ieova. E tatau ona avea le manatu mamafa i le faalumaina o le Atua ma mea e taofia ai i tatou mai le faia o ni faaupuga sese. E mautinoa lava o se faaeaga mo i tatou le tauaveina o le suafa tauatua i le avea o ni Molimau a Ieova!—Esekielu 17:1-21.
9, 10. (a) O le ā le valoaga o faamauina i le Esekielu 17:22-24, a e o le ā e tatau ona faia pe afai tatou te mananao ia maua mai ai ni aogā i lona faataunuuga? (e) O ai e tuuaʻia i iʻuga o a tatou amio?
9 Ua sosoo mai ai ma le valoaga faamalosi loto faa-Mesia. (Faitau le Esekielu 17:22-24.) I inei, o le “moemoe” o le Tupu faa-Mesia, o Iesu Keriso. Ua totoina e Ieova i luga o le Mauga o Siona faalelagi, e avea foi o ia ma “arasi tele,” o le puna o malu ma faamanuiaga a o ia pule i le lalolagi. (Faaaliga 14:1) I lenei mea e ao ai ona tatou lototetele.
10 A e peitai, afai tatou te fia maua ni aogā mai le faataunuuga o le valoaga faa-Mesia, e tatau ona tatou tausia se faiā lelei ma Ieova. Atonu sa manatu uso o le tafeaga o Esekielu faapea o loo lelei lo latou tulaga i luma o le Atua ma tuuaʻia ai o latou mātua ona o puapuaga ua oo ia i latou. A e sa faasino atu e le perofeta faapea, e amo lava e le tagata ia iʻuga o ana lava amio. (Esekielu 18:1-29; faatusatusa le Ieremia 31:28-30.) Ona sosoo mai ai lea ma le aioiga. (Faitau le Esekielu 18:30-32.) Ioe, e alofa mutimutivale Ieova i ē salamō ma e lē fiafia i le oti o se tasi. O le mea lea ua fetalai mai ai le Atua: ‘Liliu mai ia outou tou te ola ai.’—Faatusatusa le 2 Peteru 3:9.
11. O lea ā na faatusaina i ai tupu o Iuta, ma o le ā na tupu ia te ia ina ua taia i le “pelu” a Ieova?
11 I le auega ona o le paʻū o Iuta, na faatusaina ai ona tupu i tamai leona. Na maliu le Tupu o Ioasasa i le tafeaga i Aikupito, na puea Ioakima e Nepukanesa, a o Ioakina na faatafea i Papelonia. Ona sosoo ai lea ma le faanofoina e Nepukanesa o Setekaia i le nofoalii o Iuta, a e na ia fouvale. I le iʻuga, na ave faatagataotaua ai Setekaia i Papelonia e pei o se leona ua tuu i totonu o se pa. I le tausia pea o le auega faavaloaga, na faaumatia ai Iuta i le 607 T.L.M. e avea o se vine ua liaiina, “o le mea lea e le toe ai se laau malosi ia te ia e fai ma tootoo e pule.” Ua taia o ia e le “pelu” a Ieova!—Esekielu 19:1-14; Ieremia 39:1-7.
12. (a) I le pei o ō latou tamā, o ā mea sese na faia sa auai atu i ai le tupulaga a Esekielu? (e) Ai se ā na fesili atu ai tagata pe lē o tautala mai ea Esekielu i ni faataoto, ma o le ā le lapataiga ua saunia e lenei mea mo i tatou?
12 Na faalatalata atu “nisi toeaina o Isaraelu,” ona tala atu lea i ai e Esekielu le feau a le Atua. Sa ia faapea atu, e ui lava sa faasaoina e Ieova le fanauga a Isaraelu mai Aikupito ma tuuina atu i ai Lana Tulafono, a e sa latou teena ma faia ifoga i tupua. Talu ai ona sa agasala tupulaga a Esekielu i le faia o le mea sese lava e tasi, o le a tuu atu ai foi e le Atua lava ia le faamasinoga i o latou luga. Atonu ona o lo latou masalosalo a e lē faapea ona sa latou leʻi malamalama i le uiga o upu a Esekielu, ua fesili mai ai tagata: “E le tautala mai ea o ia i faataoto?” O le a lē pine ona latou iloa lea faapea e leai se mea faafaataoto i le feau a le perofeta. E tatau ona lapataia ai i tatou i lenei mea ina ia aua lava neʻi ia i tatou se uiga masalosalo agaʻi i le faataunuuina o lapataiga faale-Tusi Paia.—Esekielu 20:1-49.
O Ieova le Fitafita
13. O le ā ua faailoa e le “pelu” a le Atua, ma o le ā na faailoa atu ina ia iloa e “tagata uma” pe a sasau lena pelu?
13 I lona fitu o tausaga o le tafeaga (ia Apa 10, 611 T.L.M.), e itiiti ifo i le lua ma le afa tausaga o totoe a o leʻi oo mai le “taua i le aso o Ieova” lea sa amata faasaga ia Iuta ma Ierusalema. (Esekielu 13:5; 20:1) Matau le fetalaiga a Ieova le Fitafita na fai atu ai e ala ia Esekielu. (Faitau le Esekielu 21:1-5.) O le “pelu” a le Atua e faailoa ai le sui faalelalolagi o le a ia faaaogāina, a e mafai ona faaaofia ai ma lana faalapotopotoga faalelagi pei se kariota. E faaumatia i le mata o le “pelu” a le Atua ē ua “amiotonu” ma ē “amio leaga” o Iuta ma Isaraelu, faapea foi ma nuu uma e lē alolofa i tagata o le Atua. O le mea moni, o le a faailoa atu ai i “tagata uma” faapea sa tau Ieova faasaga ia i latou.
14. (a) I le pei o Esekielu, o le ā na uai atu i ai molimau faauuina a Ieova? (e) O le ā ua faaalia ai faapea o le a lē mafai e tupu po o pule i Kerisinetoma ona sosola ese mai le “pelu” a le Atua?
14 E pei o Esekielu, ua faapena ona uaʻi atu molimau faauuina a Ieova i le “pelu” o le a liai e le Atua faasaga i ē faapipii atu i Kerisinetoma, o lona vaega lea ua faaatagia ai le “laueleele o Isaraelu.” O lena “pelu” o le a lē pine a e lagonaina e “tagata uma, e pau mai i le itu i toga, e pau mai i le itu i matu,” e tagata uma o i lotu sese. O tagata uma sa i ai le mautinoa ia i latou lava i aso o Esekielu, sa leai se mafuaaga e olioli ai, ma latou faapea ‘o le a lē faaumatia i latou’ e le “pelu” a Ieova. Na teena e lena “pelu” le tootoo mamalu o le malo o Iuta, e pei ona ia teena isi “laau” uma, po o tootoo. O le mea moni lava la, o le a lē faasaoina tupu o Kerisinetoma e le sui faaoosala a le Atua.—Esekielu 21:6-17.
15. O le ā le mea na tupu e aafia ai Nepukanesa ua faaalia ai faapea e lē mafai e se tasi ona faaliliuese le “pelu” a Ieova?
15 Ua faaauau ona faaalia mai e le valoaga a Esekielu faapea e leai se tasi, e aofia ai ma temoni, e mafai ona liliueseina le “pelu” a Ieova. (Faitau le Esekielu 21:18-22.) E ui lava sa faaaogāina e le Tupu o Nepukanesa valovaloga faataulaitu, a e o le a silasila lava i ai Ieova faapea, o le a siomia e le tupu o Papelonia Ierusalema, a e lē faasaga i le laumua vaivai o sa Amonī o Rapa. Na filifilia e Nepukanesa se ū ua faailogaina mo Ierusalema mai totonu o le taga e tuu ai ū. Na te faaaogā tupua (e pei o tamai faatusa e pei ni tagata) ma vaavaai atu mo ni faaaliga i le ate o se manu ua fasi matea. A e peitai, e ui lava i valovaloga faataulaitu, a e peitai na ia faaoo atu lava i le laumua o Iutaia ma siomia ai. E moni, na faaiʻuina e Nepukanesa se feagaiga ma le Tupu o Setekaia. A e ona o lo la soli feagaiga, o le a ʻpuea ai le lima’ o Setekaia ma isi o sa Iutā ma ave faatagataotauaina i Papelonia.—Esekielu 21:23, 24.
16. (a) O le ā na tupu i le faataunuuga o le Esekielu 21:25-27? (e) O anafea na amata ai Taimi o Nuuese, ma o le ā le mea na tupu na latou iʻu i ai?
16 Ona o le fouvale, na faamanuaina ai e Setekaia ia lava i se auala e oti ai. (Faitau le Esekielu 21:25-27.) Ina ua aveesea le tupu o Iuta, na toese ai foi le pulou ie ma le palealii. (2 Tupu 25:1-7) Na ʻfaamaulaloina’ ai le malo “maualuga” o Iuta ina ua faaumatia i le 607 T.L.M. O lea na “faamaualugaina” ai malo “maulalo” o Nuu ese, na tuuina atu ai ia i latou le pule i le lalolagi e aunoa ma le aiā fua i ai o se malo totino o le Atua. (Teuteronome 28:13, 15, 36, 43, 44) O lea na amataina ai “tausaga o nuu ese”—Taimi o Nuu ese—lena na iʻu i le 1914 ina ua tuuina e le Atua le pulega tautupu ia Iesu Keriso, ʻle ua i ai le tonu’ i lea mea. (Luka 21:20-24; Salamo 110:1, 2; Tanielu 4:15-28; 7:13, 14) Ona ua nofotupu nei Iesu i le nofoalii faalelagi, ua lē toe mafai ai e Nuuese ona solia le mea na faaatagia e le Ierusalema anamua, le Malo o le suli moni o Tavita.—Eperu 12:22.
17. O le ā le “pepelo” na faailoa mai e perofeta o sa Amonī?
17 Na faapea mai perofeta a le fanauga a Amoni, o le a mafai e le laumua o sa Amonī o Rapa ona sola ese mai le faaumatiaina i le pelu a Nepukanesa. A e sa o se “pepelo” lenei mea, auā na faaumatia le laueleele atoa o sa Amonī. I o tatou aso, ua poloai ai le Atua faapea o le a mulimuli mai le faaumatiaga o malo pe a mavae lea o Kerisinetoma, e pei ona mulimuli mai o le faaumatiaga o Rapa ina ua mavae lea o Ierusalema.—Esekielu 21:28-32; Faaaliga 16:14-16.
Ua Mōlia Ierusalema
18. Mo ā agasala na faasala ai e Esekielu Ierusalema, ma o ā o tatou uiga e tatau ona faaalia i lenei mea?
18 Na toe taʻu atu foi e Esekielu le afioga a Ieova e faasalaina ai Ierusalema ona o ana agasala e pei o le faamasaatoto, ifo i tupua, amio leaga, taufaasese, ma le faagaloina o le Atua. Ua faaaogā sese e ona alii ua totolima le pule e faamaligi ai le toto, ma ua faateaeseina e ē talapepelo o latou fili i lo latou faia o ni tuuaʻiga pepelo ia i latou. Ona o na mea sese, o le a faataapeapeina ai ē o nonofo i Ierusalema. O lo tatou malamalama e uiga i nei mea, e ao ona faamalosia ai lo tatou faia o se faaiʻuga ina ia aloese mai le faaaogāseseina o le pule, faia o amioga leaga, le taufaasese, ma isi agasala mamafa.—Esekielu 22:1-16.
19. I le ā le auala o le a faaumatia ai tagata o sa Iuta, ma ai se ā ua tonu ai lo latou susunuina?
19 O le a faaumatia foi e Ieova sa Iutā i le afi. E lē ina ia faamamāina i latou i le taualumaga o le faamamāina, a e ina ia faaliusuavaiina i latou i lona toasa e pei o le afi. (Esekielu 22:17-22) Sa talafeagai lelei lava lenei faamasinoga i perofeta taufaasese, faitaulaga solitulafono, alii matapeapea, ma tagata lē tonu. Sa faasalaina i latou uma. Talu ai ona sa leʻi i ai se tagata e toatasi o i latou na tu mo le amiotonu, o le a susunu ai i latou e le Atua i le afi o lona toasa.—Esekielu 22:23-31.
Ua Tatau le Faasalaga
20. I luga o ā fafine faafaatusa na sasaa atu i ai le toasa o le Atua, ma o ā ni auiliiliga e mafai ona e saunia e iloa ai i laua?
20 Na sosoo ai ma le faailoa o le sasaa mai o le toasa o le Atua na suia i le faamasinoga na tuuina atu i fafine faafaatusa e toalua na la agasala i le mulilua faaleagaga. O le tasi o Aola, le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu ma lona laumua o Samaria. O ia e “matua,” ona e faia aʻe i ituaiga e sefulu o Isaraelu, e aofia ai ma i latou na tupuga mai i atalii matutua o Iakopo, o Reupena ma Simeona. O lona uso o Aolipa, o ituaiga e lua o Iuta ma lona laumua o Ierusalema. O le uiga o Aola, o “Lona Fale Fetafai.” O le uiga o Aolipa, “Ua Faatasi ma Ia Loʻu Fale Fetafai,” lea ua talafeagai lelei lava auā o le fale fetafai o le Atua, po o le malumalu sa i Iuta.—Esekielu 23:1-4.
21. O le ā na saili atu i ai e Aola lona saogalemu, ua saunia ai le ā le lapataiga mo i tatou?
21 O Aola (Isaraelu) na lē toe i ai ina ua faatoilaloina o ia e Asuria i le 740 T.L.M. O le ā le mea na ia faia? (Faitau le Esekielu 23:5-7.) Sa saili ma le leai o se faatuatua e Aola le saogalemu i vaegaau faapolotiki, ma i lea na taʻitaʻiina atu ai o ia i lona talia o tapuaiga sese a ana vaegaau, o le mea lea ʻna ia faaleagaina ai o ia e ia i a latou tupua o otaota o manu.’ I le maua o se lapataiga mai le mulilua faaleagaga a Aola, e tatau ai ona tatou leoleo faasaga i sootaga faalelalolagi na e mafai ona faaumatia ai lo tatou faatuatua.—Iakopo 4:4; 1 Ioane 2:15-17.
22. O le ā o faia e Kerisinetoma e pei o Aola ma Aolipa, a e o le ā o le a tupu ia te ia?
22 I le mulimuli atu i se auala sili ona agasala na i lo o lona uso, na pagatia ai Aolipa (Iuta) i se mala faalemalo i lima o Papelonia i le 607 T.L.M. Na faaumatia e le pelu ana tama, po o le ave faatagataotauaina, ma ua inoino ai nuu ia te ia. I le pei o Aola ma Aolipa, ua faia ai e Kerisinetoma le mulilua faaleagaga, o se agasala i le silafaga a le Atua ua ia fai mai o loo tapuai i ai. Ua faaleagaina e le faa-Porotesano ma le tele o isi ona lala ia lava, i le faifaimea faatasi ma faiga faapisinisi ma malosi faapolotiki o le lalolagi pe ua oo lava ina sili atu i lo o lona uso matua, le faa-Katoliko Roma. O lea, o le a faamautinoa ai lava e Ieova ua faaumatia Kerisinetoma atoa uma. Ona iloa ai lea e tagata uma o ia o le Alii Pule Silisili o Ieova. Afai tatou te manatua faapea ua toeitiiti liliu atu aumea a Kerisinetoma ia te ia ma faaoo atu le faaiʻuga faafaamasinoga a le Atua ia te ia e avea o le vaega autū o Papelonia Tele, le emepaea o lotu sese i le lalolagi, o le a faamalosia ai i tatou e maumauai e teena sootaga lē saʻo faalelalolagi.—Esekielu 23:8-49; Faaaliga 17:1-6, 15-18.
Fememeai Tagata Faagutugutulua
23. Na faapefea ona fai Ierusalema ma sui i le feau a le Atua ia Esekielu i le taufaaiʻuga o Tesema i le 609 T.L.M., ma o le ā o le a tupu ia te ia?
23 I aso lava lena i le taufaaiʻuga o Tesema lea na amata ai e Nepukanesa ona siomia Ierusalema mo le 18 masina (Tipeta 10, 609 T.L.M.), na avatu ai e le Atua ia Esekielu le isi feau faaata. I lea feau, sa faatusaina ai le siomiaina o Ierusalema i se ulo e ‘tunu’ ai tagata e nonofo i le aai. O amioga lē mamā ua mafua ai ona “elea pe palā” (NW) lena ulo faafaatusa. O le a “taitasi” ona aumaia tagata amio leaga mai Ierusalema, ma o le a lē mavae lona auē seia faaumatiaina o ia. Na faamasinoina e Ieova Ierusalema e tusa ma ana faiga amio leaga, o lea o le a faaumatia ai o ia, e pei ona tatau ai i Kerisinetoma.—Esekielu 24:1-14.
24. (a) Ai se ā na lē faaalia ai e Esekielu se faanoanoa ina ua maliu lona faletua? (e) Ina ua alu atu i ona luga le “pelu” a Ieova, o le a faapefea ona gaoioi Kerisinetoma, ma o le ā o le a oo ina ia iloa?
24 Ona sosoo ai lea ma le gaoioi o Esekielu i se auala e lē masani ai. (Faitau le Esekielu 24:15-18.) Ai se ā na lē faaalia ai e le perofeta se faanoanoa ina ua maliu lona faletua? Ina ia faaalia ai le fememeai o sa Iutā i le faaumatiaga o Ierusalema, ona tagata, ma le malumalu. Ua lava upu uma ia na fai atu ai Esekielu e faatatau i na mea ma o le a lē toe tautala atu i le feau a le Atua seia tala atu ia te ia le paʻū o Ierusalema. E faapena foi Kerisinetoma ma ana faiga faalotu faafiaamiotonu, o le a fememeai i le taimi o lo latou faaumatiaga. Ma pe a mavae le amataga o le “puapuaga tele” o le a lava ma totoe mea na taʻua e le vasega o le “tagata vaai” faauuina e uiga i lona iʻuga. (Mataio 24:21) A e pe a alu atu le “pelu” a le Atua i luga o Kerisinetoma, ‘o le a iloa ai’ e na faiga faalotu fememeai ma isi faapea ‘o ia o Ieova.’—Esekielu 24:19-27.
O le a Faapefea ona E Tali
◻ O le ā na tupu ina ua sasau atu e Ieova lana “pelu” faasaga ia Iuta ma Isaraelu?
◻ O le a faapefea ona āfāina i tatou i le solia e Setekaia o lana tautoga ia Nepukanesa?
◻ O le ā ua faailoa ai le “pelu” a le Atua?
◻ O le ā le mea na tupu na aafia ai Nepukanesa e faaalia ai faapea e leai se tasi e mafai ona faaliliueseina le “pelu” a Ieova?
◻ O le ā na tupu i le faataunuuga o le Esekielu 21:25-27?
◻ O le ā na faaatagia e le lē faaalia e Esekielu o se faanoanoa ina ua maliu lona faletua?
[Ata i le itulau 18]
Ina ua solia e le Tupu o Setekaia lana tautoga ia Nepukanesa ma ave ai faatagataotaua, o le ā le valoaga na amata ona faataunuuina ai?