Ia Olioli i le Faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!
ʻInā tatou fiafia ia ma matuā olioli auā ua oo mai le aso o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe.’—FAAA. 19:7.
1, 2. (a) O ai e ana le faaipoipoga o le a olioli ai i le lagi? (e) O ā fesili ua lāgā ai?
E UMI le taimi e sauniuni ai se faaipoipoga. Peitaʻi o le a tatou uaʻi atu i se faaipoipoga faapitoa, auā o se faaipoipoga tautupu. Ua pe ā ma le 2,000 tausaga talu ona sauniuni lenei faaipoipoga. Ua lata mai le taimi o le a tuufaatasia ai le alii ma le tamaʻitaʻi faaipoipo. Ua toe foʻi o se aga ona faatumulia lea o le maota o le Tupu i pesega, ma o le a pepese i latou i le lagi e faapea: “Ia outou vivii atu iā Ioa, auā o Ieova o lo tatou Atua, o Lē e ona le malosi uma lava, ua amata ona pule o ia o le tupu. Inā tatou fiafia ia ma matuā olioli, ma ia tatou faamamaluina o ia, auā ua oo mai le aso o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe, ma ua saunia foʻi e le tamaʻitaʻi o ia mo le faaipoipoga.”—Faaa. 19:6, 7.
2 O le a olioli le lagi ona o le faaipoipoga a Iesu Keriso “le Tamaʻi Mamoe.” (Ioa. 1:29) O le ā o le a ia laʻeiina i le faaipoipoga? O ai le tamaʻitaʻi faaipoipo, ma e faapefea ona ia sauniuni mo le faaipoipoga? O afea o le a faia ai le faaipoipoga? O le a olioli le lagi i lenei faaipoipoga, ae faapefea i latou o le a ola e faavavau i le lalolagi? O le a tatou naunau e tilofaʻia na fesili, a o faaauau ona iloiloina le Salamo e 45.
E MANOGI ONA LAʻEI E PEI O MEA MANOGI E SILI ONA LELEI
3, 4. (a) O ā ni faamatalaga e faatatau i ofu o le Alii Faaipoipo, ma aiseā ua faateleina ai lona olioli? (e) O ai “afafine o tupu,” ma le “masiofo” o le a olioli faatasi ma le Alii Faaipoipo?
3 Faitau le Salamo 45:8, 9. O le a laʻeiina le ofu faaipoipo tautupu o Iesu le Alii Faaipoipo. O le a manogi ona laʻei e pei o “mea manogi e sili ona lelei,” e pei o le muro ma le kesia, lea na aofia i mea na faia ai le uu paia e faauu ai i taimi o Isaraelu.—Eso. 30:23-25.
4 O le a faatumulia le maota o le Tupu i pesega faalelagi, ma atili ai ona olioli le Alii Faaipoipo a o faatalitali i le taimi o le faaipoipoga. O le a olioli ai foʻi le “masiofo,” le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a le Atua, lea e aofia ai ma “afafine o tupu” po o agelu. Maʻeu le matagofie o pesega mai i le lagi o loo faapea mai: ʻInā tatou fiafia ia ma matuā olioli, auā ua oo mai le aso o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe.’
UA SAUNIUNI LE TAMAʻITAʻI FAAIPOIPO
5. O ai le ʻfaletua o le Tamaʻi Mamoe’?
5 Faitau le Salamo 45:10, 11. Ua tatou iloa le Alii Faaipoipo, peitaʻi o ai le tamaʻitaʻi faaipoipo? O le tamaʻitaʻi faaipoipo e faia aʻe i sui uma o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, lea o loo avea ai Iesu Keriso ma o latou ulu. (Faitau le Efeso 5:23, 24.) O le a avea foʻi i latou ma vaega o le Malo faa-Mesia a Keriso. (Luka 12:32) O loo mulimuli atu le 144,000 o Kerisiano faauuina i le “Tamaʻi Mamoe i mea uma e alu ai o ia.” (Faaa. 14:1-4) O le a avea i latou ma ʻfaletua o le Tamaʻi Mamoe,’ ma nonofo faatasi pea ma ia i lona nofoaga faalelagi.—Faaa. 21:9; Ioa. 14:2, 3.
6. Aiseā e taʻua ai le ʻaufaauuina o “le afafine o le tupu,” ma aiseā ua faatonuina ai i latou e ʻfaagalo o latou nuu’?
6 E lē gata e taʻua le tamaʻitaʻi faaipoipo o “loʻu afafine,” ae e taʻua foʻi o ia o “le afafine o le tupu.” (Sala. 45:13) O le “tupu” o loo faasino atu iā Ieova, ma ua ia vaetamaina Kerisiano faauuina e avea ma ana “fanau.” (Roma 8:15-17) Talu ai o le a avea le ʻaufaauuina ma tamaʻitaʻi faaipoipo i le lagi, ua faatonuina ai i latou: “Ia faagalo lou nuu ma le aiga a lou tamā [faaletino].” E tatau ona taulaʻi o latou mafaufau “i mea faalelagi, ae e lē o mea o i le lalolagi.”—Kolo. 3:1-4.
7. (a) Na faapefea ona sauniunia e Keriso le tamaʻitaʻi faaipoipo? (e) O le ā le auala e vaai ai le tamaʻitaʻi faaipoipo i le Alii Faaipoipo?
7 A o faagasolo senituri, na sauniunia ai e Keriso le tamaʻitaʻi faaipoipo mo le faaipoipoga faalelagi. Na faapea mai Paulo na alofa Keriso “i le faapotopotoga, ma foaʻi mai lona ola mo le faapotopotoga, ina ia faapaiaina ai e ia, ma faamamāina i le faatāʻele i le vai e ala i le upu, ina ia mafai ona ia ofoina atu iā te ia lava le faapotopotoga i lona matagofie, e aunoa ma se ila, po o se maanuminumi, po o se isi mea faapena, ae ia paia ma ia lē taʻuleagaina.” (Efe. 5:25-27) Na faapea atu Paulo i Kerisiano faauuina i Korinito: “Ua ou fuā iā te outou e pei o le fuā o le Atua, auā na ou tautō e foaʻiina atu outou e faaipoipo i le tane e toʻatasi, ina ia ou tuuina atu outou iā te ia o se taupou mamā i le Keriso.” (2 Kori. 11:2) E naunau Keriso i le “lalelei” o le tamaʻitaʻi faaipoipo, auā e mamā ma talia e le Atua lana tapuaʻiga. E taʻua e le tamaʻitaʻi faaipoipo o ia o lona “alii,” ma e “ifo atu iā te ia” e pei o lana tane i le lumanaʻi.
ʻUA TUUINA ATU LE TAMAʻITAʻI FAAIPOIPO I LE TUPU’
8. Aiseā ua talafeagai ai ona faamatalaina le tamaʻitaʻi faaipoipo o sē ua “faamamaluina”?
8 Faitau le Salamo 45:13, 14a. Ua tuuina atu le tamaʻitaʻi faaipoipo ua “faamamaluina” mo le faaipoipoga tautupu. I le Faaaliga 21:2, ua faatusa ai le tamaʻitaʻi faaipoipo i le aai o Ierusalema Fou, ma ua “teuteuina mo lona alii.” Ua iai i lenei aai faalelagi le “mamalu o le Atua,” ma ua pupula mai e “pei o se maa e sili ona tāua, ua iila ma matuā manino e pei o le maa iasepi.” (Faaa. 21:10, 11) E pupula matagofie mai le Ierusalema Fou e pei ona faamatalaina i le tusi o Faaaliga. (Faaa. 21:18-21) E lētioa a faapea mai le faisalamo ua “faamamaluina” le tamaʻitaʻi faaipoipo, auā e faia le faaipoipoga tautupu i le lagi.
9. O ai “le tupu” o le a tuuina atu i ai le tamaʻitaʻi faaipoipo, ma e faapeʻī laʻei o le tamaʻitaʻi faaipoipo?
9 O le a tuuina atu le tamaʻitaʻi faaipoipo i le Alii Faaipoipo, po o le Tupu faa-Mesia. Na ia sauniunia le tamaʻitaʻi faaipoipo, ʻfaapaiaina, ma faamamāina o ia i le faatāʻele i le vai e ala i le upu.’ E ʻpaia o ia ma e lē taʻuleagaina.’ (Efe. 5:26, 27) E tatau foʻi ona lelei laʻei faaipoipo o le tamaʻitaʻi faaipoipo. “Ua teuteuina lona ofu i auro” ma “e tuuina atu o ia i le tupu i ofu ua lalagaina lelei.” I le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe, “ua tuuina atu iā te ia [tamaʻitaʻi faaipoipo] ina ia ofu i le ʻie lino sesega, e mamā ma lelei, auā o le ʻie lino lelei e faasino atu i galuega amiotonu a le ʻaupaia.”—Faaa. 19:8.
“UA OO MAI LE ASO O LE FAAIPOIPOGA”
10. O afea e faia ai le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe?
10 Faitau le Faaaliga 19:7. O afea e faia ai le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe? E ui ua ʻsaunia le tamaʻitaʻi faaipoipo mo le faaipoipoga,’ ae o fuaiupu o loo mulimuli mai e lē o faamatalaina ai le faaipoipoga. Nai lo o lea, ua aumaia ai faamatalaga mataʻina e faatatau i le vaega faaiʻu o le puapuaga tele. (Faaa. 19:11-21) Po o lona uiga o le a faia le faaipoipoga a le Tupu a o leʻi manumalo aʻiaʻi? E leai. O vaaiga i le tusi o Faaaliga, e lē o faasoloina mai i le faasologa e tatau ona iai o mea e ao ona tutupu. E tusa ai ma le Salamo e 45, e tatau ona fusi muamua e le Tupu o Iesu Keriso lana pelu ma faatoʻilalo ona fili, ona faatoʻā faia ai lea o le faaipoipoga.—Sala. 45:3, 4.
11. O ā mea o le a faia e Iesu a o leʻi faia le faaipoipoga?
11 O le auala lenei e faasolo ai mea o le a tutupu: Muamua, o le a faaoo mai le faasalaga i le “fafine talitane,” o Papelonia le Aai Tele le emepaea o lotu sesē uma. (Faaa. 17:1, 5, 16, 17; 19:1, 2) A māeʻa lenā, ona faaoo mai lea e Iesu le faamasinoga a le Atua, e ala i le faaumatia o vaega o totoe o le lalolagi a Satani iā Amaketo, “le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.” (Faaa. 16:14-16; 19:19-21) Ae o le vala mulimuli, o le a manumalo aʻiaʻi le Tupu pe a ia lafoina Satani ma ana temoni i le tō e lē gata, e saisaitia ai ma lē mafai ai ona toe iai ni a latou taaʻiga i tagata.—Faaa. 20:1-3.
12, 13. (a) O afea o le a faia ai le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe? (e) O ai i latou i le lagi o le a olioli i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe?
12 O le a toetutū Kerisiano faauuina i le lagi, pe a māeʻa lo latou soifuaga faalelalolagi i le vaitaimi o le faatasi mai o Keriso. Ae o le a aoaoina e Iesu le vaega o loo totoe o le tamaʻitaʻi faaipoipo, i se vaitaimi pe a māeʻa le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, ma le gāpā o Amaketo. (1 Tesa. 4:16, 17) O le a iai i le lagi sui uma o le “tamaʻitaʻi faaipoipo,” a o leʻi gāpā le taua o Amaketo. A māeʻa lenā taua, ona faia lea o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe. Maʻeu se faatasiga olioli! Ua faapea mai le Faaaliga 19:9: “E fiafia i latou o ē ua valaaulia i le tausamaaga afiafi o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe.” O le a matuā fiafia le tamaʻitaʻi faaipoipo. O le a matuā fiafia foʻi le Tupu i le faatasi ai ma ona uso faauuina i le lagi. (Luka 22:18, 28-30) Peitaʻi, e lē na o le Alii Faaipoipo ma le tamaʻitaʻi faaipoipo o le a fiafia i lenā faaipoipoga.
13 E pei ona taʻua i le amataga, o le a pepese agelu i le lagi e faapea: “Inā tatou fiafia ia ma matuā olioli, ma ia tatou faamamaluina o ia, auā ua oo mai le aso o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe, ma ua saunia foʻi e le tamaʻitaʻi o ia mo le faaipoipoga.” (Faaa. 19:6, 7 ) Ae faapefea auauna a Ieova i le lalolagi? Po o le a latou olioli ai foʻi i lenā faatasiga?
“E TUUINA ATU I LATOU MA LE FIAFIA”
14. O ai ʻaumea taupou’ a le tamaʻitaʻi faaipoipo o loo taʻua i le Salamo 45?
14 Faitau le Salamo 45:12, 14e, 15. Na valoia e le perofeta o Sakaria, o le a galulue faatasi tagata mai i atunuu uma ma le vaega totoe o le Isaraelu faaleagaga i aso e gata ai. Na ia tusi e faapea: “O ia aso o le a fetagofi atu ai tagata e toʻasefulu mai i gagana uma a atunuu eseese, ioe, latou te fetagofi atu lava i le pito ofu o le tagata Iutaia, ma faapea atu: ʻE matou te ō ma outou, auā ua matou faalogo o loo iā te outou le Atua.’” (Saka. 8:23) I le Salamo 45:12, o loo faatusa ai “tagata e toʻasefulu” i le “tama fafine a Turo” ma “ē mauʻoa.” Ua latou lagolagosua i le vaega totoe o le ʻaufaauuina, ma maua mai ai le fesoasoani faaleagaga. Talu mai le 1935, ua faataga e le faitau miliona o tagata le vaega totoe e ʻfaaliliu i latou i le amiotonu,’ po o le aʻoaʻoina o i latou i ala o Ieova. (Tani. 12:3) Ua faamamāina e nei aumea a Kerisiano faauuina o latou olaga mai i le aafia i lotu sesē. O le māfuaaga lea ua taʻua ai i latou o taupou faaleagaga. Ua tuuina atu e nei ʻaumea taupou’ a le tamaʻitaʻi faaipoipo i latou lava iā Ieova, ma faamaonia atu o i latou o tagatānuu faamaoni a le Tupu o Iesu Keriso.
15. Ua faapefea ona galulue faatasi ʻaumea taupou’ ma le vaega totoe o le ʻaufaauuina?
15 E talisapaia e le vaega totoe o le ʻaufaauuina nei ʻaumea taupou,’ ona o lo latou maelega e talaʻia le “tala lelei o le Malo” i le lalolagi atoa. (Mata. 24:14) E lē na o le agaga ma le tamaʻitaʻi faaipoipo o loo faapea atu: “Inā sau ia!” Peitaʻi, e oo foʻi iā i latou o loo faalogo ai ua latou faapea atu: “Ina sau ia!” (Faaa. 22:17) O lona uiga, o loo faalogo atu “isi mamoe” i le ʻaufaauuina o loo alalaga atu “Inā sau ia!,” ona latou aufaatasi atu foʻi lea iā i latou ma alalaga atu, “Inā sau ia,” i tagata uma o le lalolagi.—Ioa. 10:16.
16. O le ā le faaeaga ua tuuina atu e Ieova i isi mamoe?
16 E alolofa le vaega totoe i a latou aumea. Ua latou fiafia foʻi ona ua faasafua atu e Ieova i isi mamoe, le faaeaga e olioli ai foʻi i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe. Na valoia e faapea, o nei ʻaumea taupou’ o le a “tuuina atu i latou ma le fiafia ma le olioli.” O isi mamoe o loo faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi, o le a latou olioli faatasi ma le ʻauaiga o le Atua i le aoao o mea, i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe i le lagi. Ua faapea mai le tusi o Faaaliga, o loo “tutū i luma o le nofoālii ma i luma o le Tamaʻi Mamoe” le “motu o tagata e toʻatele.” O loo latou avatu le auaunaga paia iā Ieova i le lotoā faalelalolagi, o lona malumalu faaleagaga.—Faaa. 7:9, 15.
O le a fiafia ʻaumea taupou’ a le tamaʻitaʻi faaipoipo i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe (Tagaʻi i le palakalafa 16)
“O LE MEA FOʻI NA IAI OU AUGĀTAMĀ O LE A SUIA E OU ATALII”
17, 18. (a) O le a faapefea i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe ona aumaia faamanuiaga i le lalolagi fou? (e) O ai o le a fai ma o latou tamā Keriso i lana Pulega i le Afe o Tausaga?
17 Faitau le Salamo 45:16. O le a fiafia ʻaumea taupou’ a le tamaʻitaʻi faaipoipo a Keriso, pe a latou vaaia faamanuiaga o le a aumaia i le lalolagi fou ona o le faaipoipoga. O le a faatutūina e le Tupu o Iesu ona “augātamā” i le lalolagi, ona avea lea o i latou ma ona “atalii” i le lalolagi. (Ioa. 5:25-29; Epe. 11:35) O le a tofia e Iesu nisi o i latou e avea ma “perenise i le lalolagi atoa.” E mautinoa foʻi o le a ia tofia nisi o toeaina faamaoni i aso nei, e avea ma “perenise” e taʻimua i le lalolagi fou.—Isa. 32:1.
18 O le a avea foʻi Iesu ma tamā o isi tagata, a o faagasolo lana Pulega i le 1,000 tausaga. I le ā le itu? O i latou uma e faaalia le faatuatua i le taulaga togiola a Iesu, o le a mauaina le ola e faavavau i le lalolagi. (Ioa. 3:16) O lea, o le a avea ai Keriso ma o latou “Tamā o le Faavavau.”—Isa. 9:6, 7.
UUNAʻIA E ʻTAʻUTAʻU ATU LONA SUAFA’
19, 20. E faapefea i mea mataʻina o loo faamatalaina i le Salamo e 45, ona aafia ai Kerisiano moni i aso nei?
19 Faitau le Salamo 45:1, 17. E tatau i Kerisiano uma ona naunau i mea mataʻina o loo faamatalaina i le Salamo e 45. O loo tulimataʻia e le vaega totoe le taimi e faatasi ai i le lagi mai isi o latou uso faauuina, ma le Alii Faaipoipo o Iesu Keriso. Ua uunaʻia isi mamoe e gauaʻi atu pea i lo latou Tupu mamalu, ma ua lotofaafetai i le faaeaga o le galulue faatasi ma le vaega totoe o le tamaʻitaʻi faaipoipo i le lalolagi. Maʻeu le anoanoaʻi o faamanuiaga o le a aumaia i le lalolagi e Iesu ma pule lagolago o le Malo, pe a māeʻa le faaipoipoga.—Faaa. 7:17; 21:1-4.
20 A o tatou tulimataʻia le faataunuuina o valoaga e faatatau i le Tupu o le Malo faa-Mesia, e mautinoa ua uunaʻia i tatou e ʻtaʻutaʻu atu lona suafa.’ O lea, seʻi o tatou ʻfaaneenee atu i le Tupu i aso uma e oo i le faavavau.’