Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
IUNI 5-11
ʻOA TAUTELE MAI LE AFIOGA A LE ATUA | IEREMIA 51-52
“E Taunuu Afioga Uma a Ieova”
(Ieremia 51:11) “Inā faaiila ia aū. Ia outou faatutumu talita lapotopoto. Ua faaoso e Ieova le agaga o tupu o Metai, auā ua finagalo o ia e faasagatau iā Papelonia, ina ia fano ai o ia. Auā o le tauimasui lea a Ieova, o le tauimasui mo lona malumalu.
(Ieremia 51:28) Ia sauniuni atunuu e tau ma ia, o tupu o Metai, o ona kovana, o ona sui pule uma, ma le nuu uma e taʻitasi ma pule ai.
it-2 360 ¶2-3
Metai
Faatoʻilaloina e Peresia Papelonia. I le senituri lona valu T.L.M., na valoia ai e le perofeta o Isaia o le a faaoso e Ieova Metai faasaga iā Papelonia, ma o le a ʻlē manatu Metai i siliva, e latou te lē fiafia foʻi i auro. E nutipalaina foʻi talavou i a latou ʻaufana.’ (Isa 13:17-19; 21:2) O le taʻu “Metai,” e masani ona aofia ai tagata Peresia. E oo lava i tusitala o le talafaasolopito Eleni anamua, e masani ona latou faaaogāina lenā taʻu e faasino iā Metai ma Peresia. O le lē fiafia o Metai i auro ma siliva e faamaonia ai, o le sini autū o la latou osofaʻiga o le faatoʻilaloina lea o Papelonia, ma e leʻi mafai e se faiga faaalatua po o ni meaalofa e totogi atu ona suia lenā fuafuaga. E pei tagata Metai o tagata Peresia, o la latou auupega autū le aufana. O nei aufana e faia mai i le laau ma o nisi taimi e ufitia i le apamemea (faatusatusa i le Sl 18:34). E foliga mai na ʻnutipalaina tane talavou Papelonia,’ ina ua fanaina mai i nei aufana le tele o aū, ia sa faaiila ina ia loloto ai le ati a le aū.—Ie 51:11.
Na taʻua foʻi e Ieremia (51:11, 28) na aofia ai i ē na osofaʻia Papelonia “tupu uma o Metai.” O le faaaogāina o lenei faaupuga numera tele, e faailoa mai ai sa iai se tupu po o ni tupu lagolago o Metai sa i lalo o le taʻitaʻiga a Kuresa, ma o se faiga sa taatele i aso anamua. (Faatusatusa i le Iere 25:25.) E tatou te iloa mai ai foʻi, ina ua puʻea Papelonia e ʻautau tuufaatasi a Metai, Peresia, tagata Elama ma isi nuu tuaoi, o le tagata Metai e igoa iā Tariu lea na “tofia e fai ma tupu i le malo o Kaletaia,” ma e aliali mai na tofia o ia e Kuresa le tupu o Peresia.—Ta 5:31; 9:1; tagaʻi i le DARIUS Nu. 1.
(Ieremia 51:30) “Ua tuua le taua e tagata malolosi o Papelonia. Ua latou nonofo pea i nofoaga malolosi. Ua mavae atu lo latou malosi. Ua avea i latou ma fafine. Ua susunuina i le afi ona fale. Ua gauia foʻi ona faamau faalava.
it-2 459 ¶4
Naponita
Ua faapea mai le Tala i le Nofoaiga a Naponita: “Na ulufale atu ʻautau a Kuresa i Papelonia e aunoa ma se taua.” E talafeagai lea ma le valoaga a Ieremia o le a “tuua le taua e tagata malolosi o Papelonia.”—Ie 51:30.
(Ieremia 51:37) E avea Papelonia ma faupuʻega maa, o le mea e nonofo ai taʻifau ʻaivao, o le mea e ofo ai, o se mea foʻi e tuufaaili ai, e leai se isi e nofo ai.
(Ieremia 51:62) Ia e faapea atu, ʻIeova e, o oe lava na e fetalai mai faasaga i lenei mea, ina ia faaumatia ma leai se isi e nofo ai, o se tagata po o se manu lata foʻi, ae e avea o ia ma mea ua faatafunaina e faavavau.’
it-1 237 ¶1
Papelonia
Talu mai lenā aso iloga i le 539 T.L.M., na amata ona mou atu ai le mamalu ma le tāua o Papelonia. E faalua ona latou fouvale i le emeperoa o Peresia o Tariu I (Hystaspis), ma o le taimi lona lua na faaumatia ai lo latou aai. A o amata ona toe fausia lo latou aai, na latou fouvale iā Kesese I ma na aveesea ai le vete a le aai. Na naunau Alesana le Sili e avea Papelonia ma ona laumua, peitaʻi na faafuaseʻi ona maliu o ia i le 323 T.L.M. Na faatoʻilaloina e Nicator le aai i le 312 T.L.M., ma na ia laʻuina atu i auvai o le vaitafe o Tikarise mea e fausia ai lona laumua fou o Selukeia. Peitaʻi, sa iai pea le aai o Papelonia ma na nonofo ai tagata Iutaia i le amataga o le faa-Kerisiano, o le māfuaaga lea na asiasi ai Peteru i inā, e pei ona taʻua i lana tusi. (1Pe 5:13) O tusitusiga na maua i inā na iloa ai na iai pea le malumalu o Pele i Papelonia seʻia oo i le 75 T.A. E oo ane i le senituri lona fā T.A. ua faaumatia atoatoa le aai ma mulimuli ane lē toe nofoia. Na iʻu ina avea ma “faupuʻega maa.”—Ie 51:37.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Ieremia 51:25) “Faauta, ou te faasagatau atu iā te oe, o oe lenā le mauga na te faaumatia,” ua fetalai mai ai Ieova, “o oe o lē e na te faaumatiaina le lalolagi atoa; ou te faaloaloa atu loʻu lima iā te oe ma fuliese oe mai i papa, ma faia oe ma mauga mū.”
it-2 444 ¶9
Mauga
Faaāta mai ai faigāmalo. I le Tusi Paia, e iai taimi e faaāta mai ai e mauga ia malo po o pulega faalemalo. (Ta 2:35, 44, 45; faatusatusa i le Isa 41:15; Fal 17:9-11, 18.) Na faaumatia e Papelonia isi atunuu e ala i lana vaegaʻau, o lea na taʻua ai o ia o le “mauga na te faaumatia.” (Ie 51:24, 25) Ina ua taʻua e se faisalamo gaoioiga a Ieova faasaga i ē fai taua, na ia faamatalaina Ieova e faapea e ʻufitia o ia i le malamalama, e sili atu le malualii nai lo o mauga o loo nonofo ai manufeʻai.’ (Sl 76:4) O le “mauga o loo nonofo ai manufeʻai” atonu e faasino atu i faigāmalo sauā. (Faatusatusa i le Na 2:11-13.) Na faapea mai Tavita e faatatau iā Ieova: “Ua e faatumauina ai loʻu mauga i le malosi,” atonu na uiga atu i le faaeaina ma le faatumauina e Ieova o le malo o Tavita. (Sl 30:7; faatusatusa i le 2Sa 5:12.) O le iloaina e mafai e mauga ona faaāta mai ai faigāmalo, e tatou te malamalama ai i le manatu o loo i le Faaaliga 8:8 e faapea, “o se mea e pei o se mauga tele ua mū i le afi.” O le faatusaina o se faigāmalo i se mauga ua mū i le afi, atonu e uiga atu i se ituaiga o pulega e iai sona malosiaga e faaumatia ai e pei o se afi.
(Ieremia 51:42) Ua alu aʻe le sami i luga o Papelonia. Ua ufitia ai o ia i le tele o ona galu.
it-2 882 ¶3
Sami
ʻAutau e toʻatele. Na faamatala e Ieremia leo o i latou e osofaʻia Papelonia “e pei o le sami ua fesouaʻiina.” (Ie 50:42) O lea, ina ua ia valoia o le a alu aʻe “le sami” i luga o Papelonia, na ia faasino atu i le lolofi mai o ʻautau a Metai ma Peresia e faaumatia Papelonia.—Ie 51:42; faatusatusa i le Ta 9:26.
Faitau Tusi Paia
(Ieremia 51:1-11) O le mea lenei ua fetalai mai ai Ieova: “O aʻu lava ou te faaosoina atu se matagi mataʻutia e faaumatia ai Papelonia ma ē o loo nonofo i Lepa-kaima; 2 ou te aauina atu foʻi i Papelonia o tagata faasavili saito, o ē o le a faasaviligia o ia, ma faagaogaoina lona nuu; auā e latou te tau ma ia i itu uma i le aso o le puapuaga. 3 “O lē e loloʻu lana ʻaufana, aua le loloʻuina. Aua foʻi neʻi tulaʻi se tasi i lona ofutau uʻamea. “Aua neʻi outou alolofa mutimutivale i ona tauleleʻa. Ia faaumatia lana ʻautau uma. 4 E paʻuʻū i latou ua fasiotia i le nuu o le ʻau Kaletaia, ma ua matuā manunuʻa i ona auala. 5 “Auā e lē tuua lava Isaraelu ma Iuta e lo latou Atua, o Ieova o ʻau, e leʻi avea i latou e pei o fafine ua oti a latou tane. Auā ua matuā nofosala lo latou nuu i le silafaga a Lē e Paia o Isaraelu. 6 “Inā outou sosola ese ia mai i totonu o Papelonia, ma ia taʻitasi ma faasaoina lona lava ola. Aua neʻi faaumatia ai i lana mea sesē. Auā o le taimi lea o le tauimasui a Ieova. Ua ia taui atu iā te ia e tusa ma ana mea na fai. 7 Ua avea Papelonia ma ipu auro i le aao o Ieova, ua ia faaonā le lalolagi uma. Ua feinu atunuu i lana uaina. O le mea lea ua amio vālea ai atunuu. 8 Ua faafuaseʻi lava ona paʻū Papelonia, ma ua gau ai o ia. O outou le nuu e, inā uiō ia ona o ia. Ia avatu se pasama i lona tigā. Atonu e mālōlō ai o ia.” 9 “Sa ono mafai ona tatou faamālōlōina Papelonia, ae e leʻi mālōlō ai o ia. O outou le nuu e, inā tuu ai pea ia o ia, ma ia taʻitasi i tatou ma alu i lona lava nuu. Auā ua oo atu i le lagi lona faamasinoga, ma ua oo aʻe foʻi i le lagi puaoa. 10 Ua tuuina mai e Ieova galuega o le amiotonu mo i tatou. Inā ō mai ia, seʻi o tatou taʻutaʻu atu i Siona galuega a Ieova lo tatou Atua.” 11 “Inā faaiila ia aū. Ia outou faatutumu talita lapotopoto. Ua faaoso e Ieova le agaga o tupu o Metai, auā ua finagalo o ia e faasagatau iā Papelonia, ina ia fano ai o ia. Auā o le tauimasui lea a Ieova, o le tauimasui mo lona malumalu.
IUNI 12-18
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | AUEGA 1-5
“O le Faatalitali ma le Onosaʻi e Fesoasoani Ina ia Tatou Tumau Ai”
(Auega 3:20, 21) O le a e manatuaina lava, ma e matuā punou mai ai i oʻu luga. 21 O le mea lenei ua toe manatua e loʻu loto. O le mea lea ou te faatalitali ai pea.
(Auega 3:24) Ua ou faapea ifo: “O Ieova o loʻu tofi, o le mea foʻi lea ou te faatalitali ai iā te ia.”
“O le a E . . . Matuā Punou Mai i Oʻu Luga”
E ui ina faanoanoa le toʻatele o tagata, ae na iai pea le faamoemoe o Ieremia. Na ia alaga atu iā Ieova e faapea: “O le a e manatuaina lava, ma e matuā punou mai ai i oʻu luga.” (Fuaiupu e 20) E leʻi masalosalo Ieremia. Na ia iloa e lē faagaloina e Ieova o ia, po o Ona tagata foʻi e faaalia le salamō. O le ā o le a faia e le Atua, o lē e ona le malosi uma lava?—Faaaliga 15:3.
Na mautinoa e Ieremia o le a “matuā punou” ifo Ieova iā i latou e faaalia le salamō moni. Ua faapea mai le isi faaliliuga: “Ia e manatua mai, ma ia e faanoʻunoʻu mai iā te aʻu.” E fesoasoani na upu iā i tatou e malamalama ai i le agalelei ma le faapelepele o Ieova, o “Lē e Silisili Ese i le lalolagi uma,” ae ua ia punou ifo ma fesoasoani i ona tagata tapuaʻi, e tusa ai ma tulaga faigatā o loo latou fesagaʻia, ma toe maua ai Lona finagalo malie. (Salamo 83:18) E ala i lenei faamoemoe, ua maua e Ieremia le faamāfanafanaga moni e tusa ai ma mafatiaga i lona loto. Ua maumauaʻi nei le perofeta faamaoni ina ia faatalitali ma le onosaʻi, i le taimi o le a laveaʻi ai e Ieova Ona tagata salamō moni.—Fuaiupu e 21.
O Ieova o Loʻu Tofi Lea
8 Sa fai Ieova ma tofi o le ituaiga atoa o sa Levī. Ae e lelei ona mātau, sa faaaogā e sa Levī taʻitoʻatasi le faaupuga “o Ieova o loʻu tofi,” ina ia faailoa mai ai lo latou tuuina atu ma le faalagolago atoatoa i le Atua. (Aue. 3:24) O se tasi o nei sa Levī, o sē na tusia ma usuina pese. O le a tatou faaigoaina o ia o Asafo, auā atonu o ia o se tasi o le ʻauaiga o Asafo, le sa Levī o lē sa taʻitaʻia tagata pepese i aso o le tupu o Tavita. (1 No. 6:31-43) I le Salamo e 73, e tatou te faitau ai e faapea sa amata ona lē mautonu Asafo (po o se tasi o lana fanau). Sa lotoleaga o ia i tagata amioleaga o ē sa ola i se olaga taualoa, ma iʻu ai ina faapea atu: “E moni lava ua ou faamamā fua i loʻu loto ma ua ou fufulu oʻu lima e faailoa atu ai ou te mamā.” E foliga mai sa lē saʻo lana vaai i lona faaeaga o le auaunaga; e leʻi talisapaia e ia ua fai Ieova ma ona tofi. Na faalētonu pea lona itu faaleagaga, ʻseʻia oo ina alu atu o ia i le afioaga paia o le Atua.’—Sala. 73:2, 3, 12, 13, 17.
(Auega 3:26, 27) E lelei i se tasi ona faatalitali ma le filemu mo le faaolataga a Ieova. 27 E lelei i le tagata ona tauaveina le avega a o talavou o ia.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Auega
3:21-26, 28-33. E faapefea ona tatou onosaia mafatiaga matuitui? Ua taʻu mai e Ieremia. E lē tatau ona galo iā i tatou ia gaoioiga alofa mutimutivale a Ieova. E tatau foʻi ona tatou manatua o le mauaina pea o le ola, ua lava lea māfuaaga ina ia aua neʻi o tatou faavaivai ai i le faamoemoe, ae ia onosai ma faatalitali ma le filemu, e aunoa ma le faitio i le olataga mai iā Ieova. E lē gata i lea, e tatau ona ʻtuu o tatou gutu i le efuefu,’ o lona uiga, ia tatou onosaia ma le loto maulalo tofotofoga, ma iloa e iai se māfuaaga tatau e lē taofia ai e le Atua ia mea e tutupu.
3:27. O le fesagaʻia o tofotofoga o le faatuatua a o talavou, o le a manaʻomia ai ona onosaia faigatā ma tauemuga. Ae ʻlelei i le tagata ia tauave e ia le amo ina o tauleʻaleʻa.’ Aiseā? O le aʻoaʻoina e tauave le amo o mafatiaga a o tauleʻaleʻa, o le a fesoasoani i le tagata e fesagaʻia luʻi i lona olaga mulimuli ane.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Auega 2:17) Ua faia e Ieova le mea na ia finagalo i ai. Ua faataunuu e ia lana fetalaiga, O mea na ia poloaʻi mai ai i aso anamua. Ua ia lepetia ma ua lē alofa mutimutivale i ai. Ua ia faapogaia foʻi le fili e olioli ona o oe. Ua ia faamaualugaina le nifo o ē e ita iā te oe.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Auega
2:17—O le ā le fetalaiga po o le “upu” patino a Ieova na faataunuu iā Ierusalema? O nei faamatalaga o loo maua i le Levitiko 26:17, lea e faapea mai: “Ou te faia outou moʻu fili, e fasia foʻi outou i luma o ē ita iā te outou; e pule foʻi iā te outou ē o ʻinoʻino iā te outou; e sosola foʻi outou a o lē tuliloaina e se tasi.”
(Auega 5:7) Ua agasala o matou augātamā. Ua leai i latou. A ua matou tauaveina a latou mea sesē.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Auega
5:7—Pe e faasalaina e Ieova tagata ona o mea sesē na fai e o latou augātamā? E leai, e lē faasalaina e Ieova tagata ona o agasala na faia e o latou augātamā. Ua faapea mai le Tusi Paia: “E taʻitasi i tatou ma tala i lana amio i le Atua.” (Roma 14:12) Peitaʻi, e mafai ona faaauau pea āuga o mea sesē ma oo atu i isi augātupulaga. Mo se faaaʻoaʻoga, o le liliu atu o tagata Isaraelu anamuā i ifoga tupua, sa faafaigatā ai mo tagata Isaraelu faamaoni i luma mai ona piiama i ala o le amiotonu.—Esoto 20:5.
Faitau Tusi Paia
(Auega 2:20–3:12) Ieova e, inā silasila mai ia ma silafia ai lē na faapea foʻi ona e matuā faasalaina. Pe e ʻaina pea e fafine a latou lava fanau na fananau mai o malolosi, Pe e fasiotia foʻi le ositaulaga ma le perofeta i le malumalu o Ieova? 21 Ua taatitia le tama ma le toeaina i le eleele i auala. Ua paʻuʻū foʻi i le pelu oʻu taupou ma oʻu tauleleʻa. Ua e fasiotia i latou i le aso o lou toʻasā. Ua e fasiotia lava; ua e lē alofa mutimutivale i ai. 22 I le tausamiga, ua e valaauina ai tagata mai i nuu i itu uma o loo nonofo ai o ni tagata ese. E leai foʻi se isi e sao pe e faaolaina i le aso o le toʻatamaʻi o Ieova; Ua faaumatia e loʻu fili i latou uma na ou fanauina ma ou tausia.
3 O aʻu o le tagata ua vaai i mafatiaga ona o le tootoo o lona maʻemaʻeā. 2 Na ia taʻitaʻia aʻu ma faasavali i le pōuliuli ae e lē o le malamalama. 3 E moni, ua liliu mai pea lona aao iā te aʻu i le aso atoa. 4 Ua ia faavaivaia loʻu tino ma faamaanuminumi loʻu paʻu. Ua ia gauia foʻi oʻu ivi. 5 Ua ia fausia se pā e faasagatau mai ai iā te aʻu, ina ia ona siʻomia ai aʻu i le laau oona ma mea faigatā. 6 Ua ia faanofo aʻu i nofoaga pogisa e pei o tagata ua leva ona feoti. 7 Ua ia puipuia aʻu e pei ona puipuia i se pā maa, ina ia lē mafai ai ona ou alu atu. Ua ia saisaitia foʻi aʻu i faamau ʻapamemea mamafa. 8 Pe a ou alaga ma tagi atu foʻi mo se fesoasoani, e na te teena lava laʻu tatalo. 9 Ua ia punitia oʻu ala i maa ua tipiina. Ua ia faapiʻoina foʻi oʻu auala. 10 Ua pei o ia o se pea o loo faatalitali e lamalama iā te aʻu, e pei foʻi o se leona o loo i nofoaga lilo. 11 Ua faafenumiaʻi e ia oʻu ala, ma ua ia faia aʻu ia taoto, ia lē toe gaoioi. Ua ia tuua aʻu ia nofo toʻatasi. 12 Ua ia loloʻu lana ʻaufana, ma ua ia faatūina foʻi aʻu e fai ma taulaʻiga o le aū.
IUNI 19-25
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 1-5
“Na Fiafia Esekielu e Folafola Atu le Feʻau a le Atua”
(Esekielu 2:9–3:2) Ua ou vaai atu, tagaʻi foʻi! e iai le lima ua tuu mai iā te aʻu, faauta! ua iai le tusi tāʻai ua uu i le lima. 10 Ona ia fofola mālie lea o le tusi i oʻu luma, o loo tusia ai mea i luma ma tua; ma ua tusia ai solo faanoanoa, o le ōi ma le auēga.
3 Ua ia fetalai mai iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, inā e ʻai ia i le mea ua i ou luma. Ia ʻai lenei tusi tāʻai ma e alu atu, ma tautala atu i le aiga o Isaraelu.” 2 Ona faamaga lea o loʻu gutu, ma ua ia fafaga mālie aʻu i le tusi tāʻai.
Foʻia o Luʻi i le Talaʻiga Mai Lea Fale i Lea Fale
6 O loo faaalia i le tusi o Esekielu se isi mea e fesoasoani iā i tatou e tautala atu ai ma le lototele. I se faaaliga, na tuu mai ai e Ieova iā Esekielu se tusi taai e tusia totonu ma tua i “auega, ma faanoanoaga, ma lauaitu” ma taʻu mai iā te ia e ʻai i le faapea mai: “Le atalii e o le tagata, ina tali ia o lou manava, ia maʻona ai lou alo i lena tusi taai ua ou avatua iā te oe.” O le ā le uiga o lenei faaaliga? Na tatau iā Esekielu ona malamalama atoatoa i le feʻau o le a ia taʻuina atu. Sa tatau ona aafia ai ona faalogona loloto i totonu. Na taʻu mai e le perofeta e faapea: “Ona ou ʻai ai lea, ua suamalie i loʻu gutu e pei o le meli.” O le folafola atu o le feʻau i le lautele sa avea o se mea e fiafia ai—e pei o se meli iā Esekielu. Sa ia lagona o se faaeaga faapitoa le avea ma sui o Ieova, ma faataunuuina lona tofiga mai le Atua, e ui lava o le a ia taʻuina atu se feʻau malosi i ni tagata e lē fiafia i ai.—Faitau le Esekielu 2:8–3:4, 7-9.
7 O lenei faaaliga o loo iai se lesona tāua tele mo auauna a le Atua i aso nei. O loo iai foʻi se feʻau e ao ona taʻu atu i tagata, e lē o taimi uma e tali fiafia mai ai i a tatou taumafaiga. Ina ia faaauau ona tatou vaai i le faiva faa-Kerisiano o se faaeaga mai le Atua, e ao ona faaauau ona fafagaina faaleagaga i tatou. E lē lava le na ona faia o ni suʻesuʻega e tau ina fai po o le seāseā foʻi fai, ina ia malamalama atoatoa ai i le Afioga a le Atua. Pe mafai ona faaleleia le tulaga o le faia o au lava faitauga Tusi Paia ma suʻesuʻega faale-Tusi Paia? Pe mafai ona e mafaufau loloto e lē aunoa i mea o loo e faitau ai?—Sala. 1:2, 3.
it-1 1214
Laualo
O le laualo e mafai ona faamalū ai meaʻai. O lenei mea na faaaogāina faafaatusa ina ia faaāta mai ai le faamalūina o meaʻai faaleagaga, ina ua faatonuina Esekielu i se faaaliga ina ia ʻaiina se tusi tāʻai ma ia tumu ai lona laualo (Epe., me·ʽimʹ). Na maua e Esekielu le malosi faaleagaga e ala i le manatunatu loloto ma tāmau i lona mafaufau upu na tusia i le tusi tāʻai. O lenei auala na fafagaina ai faaleagaga o ia ma maua ai le feʻau na tatau ona ia talaʻia atu.—Esk 3:1-6; faatusatusa i le Fal 10:8-10.
(Esekielu 3:3) Ua ia toe fetalai mai iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, inā tali ia o lou manava i lenei mea, ina ia tumu ai lou laualo i le tusi tāʻai ua ou avatu iā te oe.” Ona ou ʻai ai lea ma ua suamalie i loʻu gutu e pei o le meli.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I
2:9–3:3—Aiseā na suamalie ai iā Esekielu le tusi o auēga ma faanoanoaga? O le suamalie o le tusi iā Esekielu na faasino atu i ona uiga e tusa ai o lona tofiga. Na ia loto faafetai ona o le galue o se perofeta a Ieova.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 1:20, 21) Po o fea lava le itu e uunaʻia ai e le agaga e ō atu i ai, e ō atu lava i ai uili i le mea ua uunaʻia e le agaga e ō i ai; ma e siitia aʻe foʻi uili i o latou tafatafa, auā o le agaga o loo uunaʻia ai foafoaga agaga, ua iai foʻi i uili. 21 A ō foafoaga agaga, e taavavale foʻi uili; a tutū foafoaga agaga, e tutū foʻi uili; ae a siitia aʻe i latou mai i le laueleele, e siitia aʻe foʻi uili i o latou tafatafa, auā o le agaga o loo uunaʻia ai foafoaga agaga, ua iai foʻi i uili.
(Esekielu 1:26-28) I luga aʻe foʻi o le tulaga mafolafola lea o loo i luga o o latou ulu, ua iai se mea e foliga mai e pei o le maa safaira, e pei o se nofoālii. I luga aʻe foʻi o lea mea ua afio ai lē e foliga e pei o se tagata, i le mea e pei o se nofoālii. 27 Ua ou vaai ai i se mea e pei o le pupula o le auro ua fefiloi ma le siliva, e pei o le afi ua faataamilo ai i totonu, mai i le mea e foliga mai o ona puimanava e agaʻi i luga; ma mai i le mea e foliga mai o ona puimanava e agaʻi i lalo, ua ou vaaia ai se mea e pei o se afi, ma ua iai le pupula ua siʻomia ai o ia. 28 Ua iai le mea e pei o se nuanua lea e tupu i le ao tele i le aso e totō ai timuga. O foliga na o le matuā pupula ua siʻomia ai. E foliga mai e pei o le mamalu o Ieova. Ina ua ou vaai i ai, ona ou faapaʻū faō lea, ma ua ou faalogoina le siʻufofoga o se tasi o loo fetalai mai.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I
1:4-28—O le ā ua faaata mai e le kariota faalelagi? Ua faaatagia e le kariota le vaega faalelagi o le faalapotopotoga a Ieova lea e faia aʻe i agelu faamaoni. O le agaga paia o Ieova le puna o lona malosi. E lē mafai e upu ona faamatala le mamalu o Lē tiʻetiʻe i le kariota, lea e atagia mai ai Ieova. O lona toʻafimālie ua faataʻitaʻia mai e se nuanua matagofie.
(Esekielu 4:1-7) “O oe foʻi le atalii e o le tagata, ia e ave se piliki ma ia tuu i ou luma ma vane ai se ata o le aai o Ierusalema. 2 E ao ona e siʻomia le aai ina ia tau faasaga i le aai, ma ati se pā e tau faasaga i le aai, ia tanu foʻi se mea mautiʻetiʻe, e tau ai faasaga i le aai ma faatū ni faleʻie mo le taua ma siʻomia le aai i meatau e lepetia ai. 3 A o oe, ia e ave se falai uʻamea mafolafola, ma tuu ai e fai ma pā uʻamea i le va o oe ma le aai, ia e matuā faasaga i ai, ma e ao ona siʻomia ai, ia e siʻomiaina lava. O se faailoga lea i le nuu o Isaraelu. 4 “A o oe, ia e taoto i lou itu tauagavale ma tuu i ai mea sesē a le aiga o Isaraelu i lea itu. O le aofaʻi o aso e te taoto ai faapea, e te tauaveina ai a latou mea sesē. 5 O aʻu foʻi ou te tuuina atu iā te oe o tausaga o a latou mea sesē i le aofaʻiga e tolu selau iva sefulu aso, ma e ao ona e tauaveina mea sesē a le aiga o Isaraelu. 6 E ao ona e faaatoaina ia aso. “Ona e toe taoto lea i lou itu taumatau i le taimi lona lua, ma e te tauaveina mea sesē a le aiga o Iuta mo le fā sefulu aso. Ou te tuuina atu iā te oe o le aso mo le tausaga, o le aso mo le tausaga. 7 Ia matuā faasaga ou foliga i le siʻomiaina o Ierusalema, ma lou lima e lē ufiufia, ma e ao ona e faia valoaga e faasaga i le aai.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Esekielu—I
4:1-17—Pe na faatino moni e Esekielu le vaaiga e faatatau i le vagaia lea o le a oo ane o Ierusalema? O le talosaga a Esekielu mo le suia o meaʻai ma le tali mai o Ieova i lana talosaga, e faaalia ai na faatino moni e le perofeta le vaaiga. O le taoto i le itu tauagavale, o tausaga na e 390 o amioga leaga a malo o ituaiga e 10, mai lona amataga i le 997 T.L.M. e oo i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. O le taoto i le itu taumatau, o tausaga na e 40 o agasala a Iuta, mai le vaitaimi na tofia ai Ieremia o se perofeta i le 647 T.L.M. i le 607 T.L.M. A o faagasolo le vaitaimi atoa o aso e 430, sa ola Esekielu i le na o sina meaʻai ma le vai, e faaalia faavaloaga ai o le a iai se oge i le taimi e vagaia ai Ierusalema.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 1:1-14) O le tolu sefulu o tausaga, i le masina lona fā, i le aso lona lima o le masina, a o oʻu iai faatasi ma tagata na ave faapagota i tala ane o le vaitafe o Kepara, ua avanoa ai le lagi ona ou vaaia lea o faaaliga mai i le Atua. 2 O le aso lona lima o le masina, o le tausaga lona lima lea talu ona ave faapagota le Tupu o Ioakina, 3 na oo mai ai le afioga a Ieova iā Esekielu le atalii o Posai le ositaulaga i le nuu o tagata Kaletaia i tala ane o le vaitafe o Kepara, ua i ona luga le aao o Ieova i lea mea. 4 Ua ou vaai atu, faauta foʻi, o loo sau se matagi malosi mai i le itu i mātū, o le ao tele ma le afi mumū ua siʻomia i le malamalama, ma ua emoemo mai ai se mea e pei ua fefiloi ai le auro ma le siliva mai i totonu o le afi. 5 E mai i totonu o le afi, ua iai i latou e pei o ni foafoaga agaga se toʻafā, ma o o latou foliga mai: ua pei o foliga o le tagata. 6 Ua taʻitasi i latou ma ona mata e fā, e taʻitasi foʻi i latou ma ona apaʻau e fā. 7 O o latou vae, o vae sasaʻo ia, ma o latou alofivae, ua pei o alofivae o se tamaʻi povi; ma ua iila o latou vae e pei o le pupula o ʻapamemea ua faaiilaina. 8 I lalo ifo o o latou apaʻau e fā ua iai le lima o le tagata, ma ua taʻitasi i latou e toʻafā ma ona mata ma apaʻau. 9 O o latou apaʻau e fesootaʻi le tasi i le isi. E lē liliu i latou pe a ō atu; e taʻitasi i latou ma alu saʻo i luma. 10 O foliga o o latou mata, ua iā i latou e toʻafā mata o le tagata, o mata o le leona i le itu taumatau, ua iā i latou e toʻafā mata o le povi poʻa i le itu tauagavale; ma o le toʻafā o i latou ua iai foʻi mata o le aeto. 11 O o latou mata na. Ua faaloloa i luga o latou apaʻau. Ua taʻitasi ma fesootaʻi apaʻau e lua, a o isi apaʻau e lua, ua ufitia ai o latou tino. 12 Ua taʻitasi i latou ma alu saʻo atu i ona luma. Po o fea lava le itu e uunaʻia ai i latou e le agaga e ō atu i ai, e latou te ō atu lava i ai. E lē liliu i latou a o ō atu. 13 E tusa ai ma le foliga mai o foafoaga agaga, e pei i latou o malala ola o le afi o loo mumū. E iai se mea e foliga mai o ni sulu ua fefoʻifoʻiaʻi i le va o foafoaga agaga, ua malamalama tele le afi ma ua emo mai le uila mai i le afi. 14 Ua fefoʻifoʻiaʻi foafoaga agaga e pei o le emo o le uila.
IUNI 26–IULAI 2
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | ESEKIELU 6-10
“Po o le a Faailogaina Oe mo le Faasaoina?”
(Esekielu 9:1, 2) Ua ia valaau mai ma le leotele i oʻu taliga e faapea: “Ia fai atu i ē ua tofia e faaumatia le aai ina ia faalatalata mai, ia taʻitoʻatasi ma lana auupega i lona lima e faatamaʻia ai!” 2 Faauta foʻi! ua iai tamāloloa e toʻaono o loo ō mai i le mea ua iai le faitotoʻa o le pā pito i luga e faasaga i le itu i mātū, ua taʻitoʻatasi ma lana auupega e faatamaʻia ai i lona lima; ua iai se tamāloa iā i latou ua ofu i le ʻie lino, ua tautau i ona puimanava le fagu vaitusi a se failautusi, ua latou ō mai i totonu ma tutū i autafa o le fata faitaulaga ʻapamemea.
Fesili Mai le ʻAufaitau
I le faaaliga na vaaia e Esekielu, o ai o loo faaata mai e le tamāloa ua iai le fagu vaitusi a se failautusi, ma tamāloloa e toʻaono o loo iai auupega e faatamaʻia ai?
▪ Ua latou faaataina mai ʻautau faalelagi na aofia i le faaumatiaga o Ierusalema, ma o le a latou toe iai foʻi i le faaumatiaga o le lalolagi leaga a Satani iā Amaketo. Aiseā ua talafeagai ai lenei toe fetuunaʻiga o lo tatou malamalamaga?
Na vaaia e Esekielu mea leaga na tutupu i le aai o Ierusalema, lea ua fulitua ese mai i le tapuaʻiga moni a o leʻi faaumatiaina i le 607 T.L.M. Ina ua māeʻa, ona ia vaaia lea o se vaaiga e faatatau i mea e tutupu a o leʻi oo mai le faaumatiaga. Sa ia vaaia tamāloloa e toʻaono o loo iai auupega e faaumatia ai. Na ia vaaia foʻi se tamāloa o loo latou faatasi, o loo “ofu i le ʻie lino” ma o loo iā te ia “le fagu vaitusi a se failautusi.” (Eseki. 8:6-12; 9:2, 3) Na faatonuina lenei tamāloa: “Ia ui ane i totonu o le aai, . . . e faailogaina muāulu o i latou o ē ua mapuitigā ma feoi ona o mea inosia uma o loo faia i le lotolotoi o le aai.” Ina ua māeʻa, ona faatonuina lea o tamāloloa o loo iai auupega e faatamaʻia ai, ina ia faaumatia i latou uma i le aai e lē o iai le faailoga. (Eseki. 9:4-7) O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i lenei vaaiga, ma o ai le tamāloa ua iai le fagu vaitusi a le failautusi?
Na tuuina mai lenei valoaga i le 612 T.L.M., ae o lona uluaʻi faataunuuga na tupu i le lima tausaga mulimuli ane, ina ua faaumatia Ierusalema e ʻautau a Papelonia. E ui ina faatagaina tagata Papelonia faapaupau e faaoo mai lenā faaumatiaga, ae na avea i latou o ni faaoosala a Ieova. (Iere. 25:9, 15-18) O le māfuaaga, ona sa faaaogā e Ieova i latou e faaumatia ai tagata ua liliu ese mai i le tapuaʻiga moni. Peitaʻi, e leʻi faasoloatoa lenā faaumatiaga. E leʻi faaumatia faatasi tagata amioleaga ma tagata amiotonu. Na faia e Ieova se sauniuniga alofa e laveaʻia ai tagata Iutaia na tetee i mea inosia na tutupu i le aai.
E leʻi aofia Esekielu i le faailogaina o tagata po o le aumaia o le faaumatiaga. Nai lo o lea, na taʻitaʻia e agelu le faaumatiaga faafaamasinoga. O lea, o lenei valoaga ua mafai ona tatou iloa atu ai mea e lē mafai ona tatou vaaia sa tutupu i le lagi. Na faatonuina e Ieova ana agelu, e faamaopoopo le faaumatiaga o ē amioleaga, ma tuu ese tagata amiotonu mo le faasaoina.
I le taimi ua mavae, na tatou manatu ai i le faataunuuga i aso nei o lenei vaaiga, o le tamāloa o loo iai le faguvai tusi a le failautusi, e faaata mai ai le vaega totoe o le ʻaufaauuina. Sa tatou manatu o i latou e tali lelei mai le feʻau o loo tatou talaʻia, ua faailogaina i latou i le taimi lenei mo le faasaoina. Peitaʻi, i tausaga talu ai nei, na faasolo ai ina manino mai e manaʻomia ona fetuunaʻi lenei malamalamaga. E tusa ai ma le Mataio 25:31-33, o Iesu e faamasinoina tagata. O ia e aumaia le faamasinoga faaiʻu a o faagasolo le puapuaga tele, lea o le a tuueseese ai i latou e pei o ni mamoe mo le faasaoina, ma ē e pei o ni ʻoti mo le faaumatiaga.
E tusa ai ma lenei fetuunaʻiga i lo tatou malamalamaga, o le ā ua tatou aʻoaʻoina mai i le vaaiga na vaaia e Esekielu? O lesona nei e lima.
(1) A o faasolo atu i le taimi e faaumatia ai Ierusalema, sa auauna Esekielu e pei o se tagata vaai faatasi ma Ieremia, e pei ona sa faia e Isaia. I aso nei, ua faaaogā e Ieova se vaega toʻaitiiti o ana auauna faauuina, e fafaga ona tagata ma lapataʻia isi a o leʻi gāpā le puapuaga tele. O le iʻuga, ua faia se sao a le ʻaufaigaluega uma a Keriso i le faaleoina atu o lenā lapataʻiga.—Mata. 24:45-47.
(2) E leʻi auai Esekielu i le faailogaina o tagata mo le faasaoina, ma e faapena foʻi tagata o Ieova i aso nei. E na o lo latou faailoa atu lava o le feʻau a Ieova, o se vaega lenā o la latou galuega talaʻi o loo faia i lalo o le taʻitaʻiga a agelu.—Faaa. 14:6.
(3) I aso o Esekielu, e leai se tasi na mauaina se faailoga moni i o latou muaulu. E faapena foʻi aso nei. O le ā e manaʻomia ona faia e tagata ina ia latou mauaina ai le faailoga faafaatusa mo le faasaoina? E manaʻomia ona latou tali lelei mai i le galuega talaʻi, ofuina le tagata fou, tuuina atu i latou lava iā Ieova, ma lagolagoina ma le faamaoni uso o Keriso. (Mata. 25:35-40) O i latou e faia nei mea, o le a latou maua le faailoga mo le faasaoina, a o faagasolo le puapuaga tele.
(4) I le faataunuuga i aso nei, o le tamāloa o loo iā te ia le fagu vaitusi a le failautusi, ua faaata mai ai Iesu Keriso, o lē o loo faailogaina i latou o le a faasaoina, ma o se galuega e lē mafai ona iloa atu. O le a mauaina e le motu o tagata e toʻatele lenei faailoga, pe a faamasinoina i latou o ni mamoe a o faagasolo le puapuaga tele. O le a latou maua le avanoa e ola ai e faavavau i luga o le lalolagi.—Mata. 25:34, 46.
(5) I le faataunuuga i aso nei, o tamāloloa e toʻaono o loo iai auupega e faaumatia ai, ua faaata mai ai ʻautau faalelagi a Iesu o loo ia taʻitaʻia. Ua toe o se aga ona latou faaumatia lea o atunuu ma mea leaga uma.—Eseki. 9:2, 6, 7; Faaa. 19:11-21.
O le malamalama i nei lesona tāua, ua faamalosia ai lo tatou mautinoa e lē faaumatia faatasi e Ieova tagata amioleaga ma ē amiotonu. (2 Pete. 2:9; 3:9) Ua faamanatu mai ai foʻi le tāua o le galuega talaʻi i o tatou aso. E manaʻomia ona lapataʻia tagata uma a o leʻi oo mai le iʻuga.—Mata. 24:14.
(Esekielu 9:3, 4) E tusa ai ma le mamalu o le Atua o Isaraelu, ua ave aʻe mai i luga o kerupi lea sa iai ma avatu i le faitotoʻa o le fale, ona valaau atu lea o le Atua i le tamāloa ua ofu i ʻie lino, lea ua tautau i ona puimanava le fagu vaitusi a le failautusi. 4 Ua fetalai mai Ieova iā te ia: “Ia ui ane i totonu o le aai, i le lotolotoi o Ierusalema, ia e faailogaina muāulu o i latou o ē ua mapuitigā ma feoi ona o mea inosia uma o loo faia i le lotolotoi o le aai.”
(Esekielu 9:5-7) Ua ia fai atu i le isi vaega a o oʻu faalogo atu i ai: “Ia outou ui ane i le aai ma mulimuli atu iā te ia, ma ia fasioti i tagata. Aua neʻi outou faapelepele iā i latou pe alolofa mutimutivale i ai. 6 E ao ona outou matuā fasiotia o toeaina, o tauleleʻa, o teine muli ma tamaiti atoa ma fafine. Ae o so o se tasi ua iai le faailoga, aua tou te faalatalata i ai, ma ia outou amata mai i loʻu malumalu.” Ona latou amata ai lea i toeaina ua i luma o le fale. 7 Ua ia toe fetalai mai iā i latou: “Ia faaleaga le fale ma faatumu lotoā i ē ua fasiotia. Inā ō atu ia!” Ona latou ō atu ai lea ma taia le aai.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Esekielu 7:19) “ʻO le a latou lafo a latou siliva i auala, ma e fai a latou auro ma mea e ʻinoʻino i ai. E lē mafai e a latou siliva po o a latou auro ona laveaʻiina i latou i le aso o le toʻasā o Ieova. O le a lē faamalieina i latou, e lē maoona foʻi o latou laualo, auā ua avea lo latou tamaoaiga ma mea e tautevateva ai ma māfua ai ona latou faia o mea sesē.
E Matuā Tāua Aʻoaʻoga Mai i le Atua
10 E na o Ieova lava e mafai ona fesoasoani e sauniunia i tatou mo le lumanaʻi, auā e na te silafia mea o le a tutupu. E na te silafia le lumanaʻi o tagata. (Isa. 46:9, 10) Ua faaalia i le valoaga o le Tusi Paia e faapea, “o loo latalata mai le aso tele o Ieova.” (Sefa. 1:14) I lea aso, o le a faamaonia ai upu o loo i le Faataoto 11:4: “E lē aogā le oloa i le aso o le toʻasā; a o le amiotonu, e laveaʻi lea nai le oti.” Pe a oo i le taimi e faataunuu ai le faasalaga faafaamasinoga a Ieova i le lalolagi a Satani, o le mea e sili ona tāua o le maua o le finagalo malie o le Atua. O le a lē aogā tupe. O le mea moni, ua faapea mai le Esekielu 7:19: “E lafoaʻi e i latou a latou ario i fafo, ma a latou auro e fai ma mea leaga ia.” O le muaʻi iloaina o lenā tulaga, e mafai ona fesoasoani iā i tatou e gaoioi ai ma le poto i le taimi nei.
(Esekielu 8:12) Ua ia fetalai mai iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, po ua e vaai atu i mea o loo faia e toeaina o le aiga o Isaraelu i le pōuliuli, ua taʻitasi ma alu i le potu pito i totonu ua iai ana tupua ua tā? Auā ua latou faapea ane, ʻE lē o silasila mai Ieova iā i tatou. Ua tuua e Ieova le atunuu.’”
Po o Taʻitaʻia oe e le Agaga o le Atua?
14 Afai e iā i tatou le faatuatua, o lona uiga e moni Ieova le Atua iā i tatou. Afai e lē moni le Atua iā i tatou, e faigofie lava ona faia mea sesē. Manatu i le mea na tupu i tagata o le Atua i aso anamua. Na faailoa mai e Ieova i le perofeta o Esekielu le faia o mea sesē e tagata i taimi sa na o i latou ai, i lona faapea atu: “Le atalii e o le tagata, po ua e vaai atu i mea o loo faia e toeaina o le aiga o Isaraelu i le pōuliuli, ua taʻitasi ma alu i le potu pito i totonu ua iai ana tupua ua tā? Auā ua latou faapea ane, ʻE lē o silasila mai Ieova iā i tatou. Ua tuua e Ieova le atunuu.’” (Eseki. 8:12) Po o e mātauina se tasi o māfuaaga o le faafitauli? Latou te leʻi talitonu o loo silasila mai le Atua i mea o loo latou faia. O lona uiga ua pei e lē o soifua Ieova iā i latou.
Faitau Tusi Paia
(Esekielu 8:1-12) Ua oo i le tausaga lona ono, i le masina lona ono, i le aso lima o le masina, ua ou nofo ai i loʻu fale, ua nonofo foʻi toeaina o Iuta i oʻu luma, ma ua oo mai ai le aao o le Alii Pule Silisili Ese o Ieova i oʻu luga. 2 Ona ou vaai ai lea, faauta! o se mea e foliga e pei o se afi; mai i le mea e foliga mai o ona puimanava e agaʻi i lalo ua iai le afi, ma e mai i ona puimanava e agaʻi i luga, ua iai se mea ua pupula e pei o le iila o le auro ua fefiloi ma le siliva. 3 Ua ia tuu mai se mea e pei o se lima ma tago mai i se vaega o loʻu lauulu, ma ua aveina aʻe aʻu e le agaga i le va o le lalolagi ma le lagi ma avatu aʻu i Ierusalema i faaaliga mai i le Atua, i le mea e ulufale atu ai i le faitotoʻa o le pā pito i totonu lea e faasaga i le itu i mātū, o le mea ua iai le faatusa o le fuā lea e tupu ai le fuā o le Atua. 4 O lea foʻi, ua iai i inā le mamalu o le Atua o Isaraelu, e pei o le vaaiga na ou vaaia i le vanu laugatasi. 5 Ua ia fetalai mai iā te aʻu: “Faamolemole, le atalii e o le tagata, inā tepa aʻe ia ou mata i le itu i mātū.” Ona tepa aʻe lea o oʻu mata i le itu i mātū, ua iai le faatusa o le fuā i le mea e ulufale atu ai o le faitotoʻa o le pā o le fata faitaulaga, i le itu i mātū. 6 Ua ia toe fetalai mai iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, po ua e vaai atu ea i mea e sili ona inosia o loo latou faia, o mea ua faia e le aiga o Isaraelu ina ia ou faamamao ese ai mai i loʻu malumalu? Ae o le a e toe vaai atu i mea e sili ona inosia.” 7 Ua ia aumaia aʻu i le mea e ulu atu ai i le lotoā, ona ou vaai atu lea, faauta foʻi! o se pu i le pā. 8 Ua ia fetalai mai iā te aʻu: “Faamolemole, le atalii e o le tagata, inā eli ia i le pā.” Ona faasolosolo lea ona ou elia o le pā, ma tagaʻi foʻi! ua iai se mea e ulufale atu ai. 9 Ua ia toe fetalai mai iā te aʻu: “Ia e ulu atu i totonu ma e vaai i mea inosia o loo latou faia i inā.” 10 Ona ou ulu atu lea i totonu ma ou vaaia ai, faauta! ua vaneina i autafa o le pā ata o mea fetolofi ma manu inosia uma, ma tupua inosia uma a le aiga o Isaraelu, ua vaneina e soo uma ai le pā. 11 O loo tutū i luma o ia mea toeaina e toʻafitu sefulu o le aiga o Isaraelu, ma o loo tū ai foʻi Iaasenaia le atalii o Safana i totonu iā i latou, e taʻitoʻatasi ma lana ipu i lona lima e faamū ai mea manogi, ma o loo alu aʻe le asu manogi lelei mai i le mea manogi o loo mū. 12 Ua ia fetalai mai iā te aʻu: “Le atalii e o le tagata, po ua e vaai atu i mea o loo faia e toeaina o le aiga o Isaraelu i le pōuliuli, ua taʻitasi ma alu i le potu pito i totonu ua iai ana tupua ua tā? Auā ua latou faapea ane, ʻE lē o silasila mai Ieova iā i tatou. Ua tuua e Ieova le atunuu.’”