“E Iloa ai Lava e i Latou o Aʻu Lava o Ieova”
“Ou te le toe mafai ona ia faaleagaina loʻu igoa paia; e iloa foi e nuu ese o aʻu lava o Ieova.”—ESEKIELU 39:7.
1, 2. E faapefea ona tatou iloa o le a lē faavavau ona faapalepale Ieova i le faaleagaina o lona suafa paia?
NA FAALEAGA e Isaraelu anamua le suafa paia o Ieova. Ua faamanino mai lenei mea e le tusi o Esekielu. A e ua faaleagaina foi e tagata Kerisinetoma le suafa o le Atua ua latou taʻutino mai o loo tapuai i ai.
2 Pe o le a faavavau ea ona faapalepale le Pule Silisili o le Vateatea i le faaleagaina o lona suafa? E leai, auā ua ia folafola mai: “Ou te le toe mafai ona ia faaleagaina loʻu igoa paia; e iloa foi e nuu ese o aʻu lava o Ieova.” (Esekielu 39:7; tagai foi i le Esekielu 38:23.) O le ā le uiga o lenei mea? Ma o ā lesona e mafai ona aʻoaʻo mai ai i mataupu mulimuli o le tusi o Esekielu?
Valoaga Faasaga i Isi
3. (a) O ā uiga na faaalia e isi nuu ona o puapuaga o Iuta? (e) Ona o le ā le agaga na aveesea ai le “tupu” o Turo, ma e faapefea ona aafia ai i tatou i lenei mea?
3 Ina ua uma le faaumatiaga o Ierusalema, na faasalaina Amoni ona sa faaalia lo latou olioli tele ina ua puapuagatia Iuta, faapea ma Moapi ona o le i ai foi o se uiga aamu faapena agaʻi ia Iuta. Na faasalaina Etoma ona o lona fia taui ma sui, ma o le agaga fia taui ma sui o Filisitia sa aumaia ai “aoaiga e ogo lava” a le Atua. (Esekielu 25:1-17; Faataoto 24:17, 18) Ona o le olioli i mala o Ierusalema, o le a paʻū ai le aai o Turo ia Nepukanesa. (Esekielu 26:1-21) Sa pei o ia o se vaa ua mautinoa lava o le a goto. (Esekielu 27:1-36) O le “tupu” o Turo (e pei ona malamalama i ai i le faasologa o ona tupu) na aveesea ona o le agaga loto mimita e pei o Satani. (Esekielu 28:1-26) E mautinoa lava le tatau ona tatou aloese mai le faamaualuga e tumu i le agasala, lea e mafai ona tatou faaleagaina ai le suafa o Ieova.—Salamo 138:6; Faataoto 21:4.
4. O le ā na teuina mo Farao ma Aikupito?
4 Na valoia e Esekielu le faatafunaina o Aikupito mo le 40 tausaga. O lona tamaoaiga atonu o le taui lena mo Nepukanesa ona o le auaunaga faavaegaau na ia faia i le faaooina atu o le faamasinoga a Ieova ia Turo. (Esekielu 29:1-21) Ina ua faamautinoaina lava e le Atua ua faasalaina Aikupito, ʻona latou iloa ai lea o ia lava o Ieova.’ (Esekielu 30:1-26) I le fai ma sui o Aikupito, sa faatusaina ai Farao mimita i se arasi sili ona maualuga o le a tuuina i lalo. (Esekielu 31:1-18) I le iʻuga, na siitia ai e Esekielu auega e faatatau ia Farao ma tagata o Aikupito ua lafoina i Seoli.—Esekielu 32:1-32.
Le Tiute a le Tagata Vaai
5. (a) I lalo o le na o ā lava tulaga ua faamaonia ai e le Atua se tagata vaai faaleagaga? (e) O le ā le uiga o le ‘savavali i faatulagaga e ola ai’?
5 Sa faamanatu atu ia Esekielu e uiga i lona tiute i le avea o se tagata vaai. (Esekielu 33:1-7) O le mea moni, ua faamaonia e le Atua se tagata vaai faaleagaga pe afai na te faia lona tiute ma lapatai atu i tagata amio leaga. (Faitau le Esekielu 33:8, 9.) O lea, i le pei o Esekielu, o loo folafola atu ai ma le faamalosi e le vasega faauuina o le “tagata vaai” lapataiga tauatua. Talu ai ona e lē fiafia le Atua i le oti o tagata amio leaga, o lea o le a lē toe manatua ai e ia a latou amioga muamua pe afai latou te utagia lapataiga ma ʻsavavali i faatulagaga e ola ai.’ I aso o Esekielu, o le savavali i na faatulagaga o lona uiga o le tausia lea o le Tulafono, a e o lona uiga i aso nei, o le talia o le togiola a Keriso ma i le avea ma sona soʻo. (1 Peteru 2:21) E leai se mea o faaletonu i le auala e faasalaina ai pe tauia ai foi e le Atua tagata, ma o le faasaoina mai le “puapuaga tele,” e faalagolago i le usiusitai i ana faatulagaga.—Esekielu 33:10-20; Mataio 24:21.
6. Ua faapefea i le toatele o tagata i aso nei ona pei o le tafeaga a sa Iutā i aso o Esekielu?
6 Ina ua latalata i le faaiʻuga o le 607 T.L.M., na lipotia mai ai e se tagata sulufai le faaumatiaga o Ierusalema, ma na toe taʻu atu foi e Esekielu le feau a Ieova. (Esekielu 33:21-29) O ā uiga faaalia o le tafeaga? (Faitau le Esekielu 33:30-33.) I aso nei, e toatele ua pei o tagata o le tafeaga a sa Iutā o ē na tusa ia te i latou Esekielu ma se tagata pese o ‘se pese mālie.’ Pe a asiasi atu ē faauuina ma a latou aumea mai lea fale i lea fale, e olioli nei tagata i le leo o le feau o le Malo, a e latou te lē talia ma le fiafia. Ua pei o se pese aualofa mālie ia i latou, a e latou te leʻi faia se tuuina atu ia Ieova, ma o le a lē faasaoina foi i latou i le “puapuaga tele.”
Le “Leoleo Mamoe e Toatasi” a Ieova
7. O ā gaoioiga ua faia e Ieova i o tatou aso ua tutusa ma ana feutagaiga ma ana mamoe i aso o Esekielu?
7 I le feau ia Esekielu ina ua mavae le paʻū o Ierusalema, na taʻusalaina ai e Ieova ē na faalumaina Lona suafa paia, ‘leoleo mamoe faalemalo o Isaraelu.’ Maeu le fetaui lelei o na upu i taʻitaʻi o malo i Kerisinetoma! (Faitau le Esekielu 34:1-6.) E lē pei o le Leoleo Mamoe Lelei, o Iesu Keriso, ua faapepeti e taʻitaʻi faapolotiki o Kerisinetoma i latou i mea faitino mai “mamoe.” (Ioane 10:9-15) Peitai e pei ona sa faasaoina e Ieova ana mamoe e ala i le saeia ese o leoleo mamoe manatu faapito mai a latou pulega ina ua faatafunaina Iuta, o lea o le a ia toe faasaoina foi ana mamoe e ala i le taofia o le pule a taʻitaʻi o Kerisinetoma i le taimi o le “puapuaga tele.” (Faaaliga 16:14-16; 19:11-21) Na faaalia e Ieova le alofa mo ona tagata pei ni mamoe ina ua ia faasaoina i latou mai Papelonia i le 537 T.L.M., e oo foi i lona faaalia o lena uiga i lona faaaogāina o le Kuresa Sili, o Iesu Keriso, e faasaolotoina le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga mai noataga ia Papelonia Tele i le 1919 T.A.—Esekielu 34:7-14.
8. O le ā o le a faia e Ieova pe afai na faatiga se ‘mamoe peti’ i le lafu, ma e faapefea ona tatau i leoleo mamoe lagolago Kerisiano ona feagai ai ma mamoe?
8 Ua tuuina atu e le Atua lana tausiga alofa i ana mamoe. (Faitau le Esekielu 34:15, 16.) Afai e faatiga se ʻmamoe peti’ i le lafu mamoe a le Atua i aso nei, o le a “fafagaina” o ia e Ieova i le faateaina nei ma faaumatia ai i le “puapuaga tele.” I le 1914 na tofia ai e Ieova le “leoleo mamoe e toatasi” i luga o le vaega totoe faauuina, o Iesu Keriso lea. Talu mai le 1935 na ia taʻitaʻiina le aoaoina o le “motu o tagata e toatele” o “isi mamoe” o ē o loo auauna nei faatasi ma ‘mamoe faauuina o le lafu ua fafagaina e Ieova.’ O leoleo mamoe lagolago Kerisiano uma e tatau ona latou tausia nei mamoe uma ma le agalelei e pei o le Atua ma Keriso.—Esekielu 34:17-31; Faaaliga 7:9; Ioane 10:16; Salamo 23:1-4; Galuega 20:28-30.
O se “Faatoaga o Etena”!
9. Talu ai ona sa filifili e Ieova faapea e tatau i le nuu o Iuta ma Isaraelu ona tausia se sapati, o le ā na ia faia?
9 Seʻi toe manatu i le laueleele na faatafunaina o Iuta ma Isaraelu. Talu ai ona sa filifilia e le Atua faapea e tatau i lea laueleele ona tausia se sapati i le faaauau pea ona leai nisi e nonofo ai mo le 70 tausaga, sa ia gaoioi ai e taofia Etoma ma isi malo mai lo latou nofoia o lena oganuu. (2 Nofoaiga a Tupu 36:19-21; Tanielu 9:2) O le mea moni, sa faatafunaina foi Etoma ma lona vaega maugā o Seira, e pei ona valoia, faapea sa faatoilaloina e Papelonia i le 602-601 T.L.M.—Esekielu 35:1–36:5; Ieremia 25:15-26.
10. O le toe faafoisia o le vaega totoe i Iuta i le 537 T.L.M. na faasino i ā fuafuaga i o tatou aso?
10 O le toe faafoisia o le vaega totoe i Iuta i le 537 T.L.M. na faasino atu i mea e faafiafiaina ai i o tatou aso. O “mauga o Isaraelu,” po o le laueleele faaleagaga o molimau faauuina a Ieova, sa amata ona toe faauluolaina i se vaega totoe faaleagaga ua toe faaolaina i le 1919. (Esekielu 36:6-15) Sa faamamāina i latou e le Atua mai le lē mamā faalotu ma tuu atu ia i latou “le agaga fou” ina ia mafai ai ona latou fuaina mai fua o lona agaga paia. (Kalatia 5:22, 23) Ma ina ia lē faalumaina ai le suafa o Ieova e tagata o le lalolagi ona sa ia aʻoaʻia ona tagata, ua anoanoai ai ona ia faamanuia i le vaega totoe.—Esekielu 36:16-32.
11. I le tusa ai ma le Esekielu 36:33-36, o le ā na faia e le Atua i le laueleele faaleagaga o le vaega totoe faauuina?
11 Ina ua toe foi atu le vaega totoe i Iuta, na toe faaliliuina ai lena laueleele sa faatafunaina i se “faatoaga o Etena” fua taufuifui. (Faitau le Esekielu 36:33-36.) Talu mai le 1919, na faapena foi ona faaliliuina e Ieova le nuu po o le laueleele o le vaega totoe faauuina, sa faatafunaina, i se parataiso fua taufuifui faaleagaga, lea ua tofusia ai nei ma le “motu o tagata e toatele.” Ona ua faauluolaina lenei parataiso faaleagaga i tagata paia, seʻi taitoatasi ma galulue Kerisiano tuuina atu e tausia lona mamā.—Esekielu 36:37, 38.
Toe Faafoisia le Autasi
12. Na faapefea ona faataʻitaʻia e le Esekielu 37:1-14 le toe faamalosia o le nuu o Iutaia anamua, ma o le ā le tulaga tutusa faaonaponei na i ai i lea?
12 I le faatagataotauaina i Papelonia, na toetoe lava a mate sa Iutā i le avea o se nuu, e pei o ni ponaivi i le fanua. (Esekielu 37:1-4) A e o le ā le mea na sosoo ai ona vaaia e Esekielu? (Faitau le Esekielu 37:5-10.) Na faatupuina ua i ivi, o aano, ma ufiufi ai i le paʻu, ma na toe faaolaolaina i latou i le mānava ola. (Esekielu 37:11-14) Na toe faatuina e le Atua le nuu o Iutaia ina ua maua e le 42,360 tagata mai i ituaiga uma o Isaraelu, ma se vaega e 7,500 o tagata ese e lē ni Isaraelu lo latou avanoa e toe faauluuluolaina ai Iuta, toe fausia Ierusalema ma lona malumalu, ma toe faafoisia le tapuaiga moni i lo latou nuu moni. (Esera 1:1-4; 2:64, 65) I le 1918, sa faapena ona avea ai le vaega totoe sa faasauaina o Isaraelu faaleagaga e pei o na ivi mamago—sa fasiotia ona o la latou galuega molimau atu i le lautele. A e i le 1919, na toe faaolaina ai i latou e Ieova e avea o ē faalauiloa o le Malo. (Faaaliga 11:7-12) O lenei tulaga tutusa e ao ona faamalosia ai lo tatou mautinoa faapea o nei soʻo faauuina ma a latou aumea, ua faia aʻe ai le faalapotopotoga faalelalolagi lea o loo faaaogāina e Ieova i aso nei.—Tagai i le 1975 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau e 87-125.
13. Na faapefea ona faataʻitaʻia mai i le Esekielu 37:15-20 le toe faafoisia o le autasi faalefaalapotopotoga i totonu o tagata o Ieova anamua, ma o le ā le tulaga tutusa i ona po nei mo lenei mea?
13 Na faapefea ona faataʻitaʻia le toe faafoisia o le autasi faalefaalapotopotoga i totonu o tagata o Ieova anamua? (Faitau le Esekielu 37:15-20.) E i ai se tulaga tutusa mo le soofaatasia o laau e lua (o le tasi ua faailoga mo le malo o ituaiga e lua o Iuta, a o le tasi mo le malo o ituaiga e sefulu o Isaraelu). I le vaitaimi o le Taua I a le Lalolagi, sa taumafai ai tagata fiasisili e talepe le autasi o auauna a le Atua, a e i le 1919 sa autasia ē faatuatua o i latou faauuina i lalo o Keriso, lo latou “tupu foi e tasi” ma “e tasi foi le leoleo mamoe.” E lē gata i lea, i le pei o le sili atu i le 7,500 tagata ese e lē ni Isaraelu o ē na foi atu i Iuta, i latou o le “motu o tagata e toatele” ua autasi nei ma le vaega totoe faauuina. Maeu se olioli i le i ai i le parataiso faaleagaga, e auauna ai ma le autasi ia Ieova i lalo o le “tupu foi e tasi”!—Esekielu 37:21-28.
Ua Osofai mai Koku!
14. O ai Koku o Makoku, ma o le ā le gaoioiga o le a ia faia? (Esekielu 38:1-17)
14 Ona sosoo ai lea ma le valoia o se mea uiga ese o le a tupu. I le faamoemoe e faaleagaina le suafa o le Atua ma faaumatia Ona tagata, o le a osofai mai ai Koku o Makoku i le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga, o ē o loo fai ma sui o le “fafine” a Ieova po o le faalapotopotoga faalelagi. (Faaaliga 12:1-17) O Koku o le “alii o lenei lalolagi,” o Satani le Tiapolo. Na ia maua le igoa Koku ina ua lafo ifo mai le lagi, ina ua uma ona fanau le Malo i le 1914. (Ioane 12:31) “O le nuu o Makoku,” o le nofoaga lea o loo taofiofia ai Koku ma ana temoni e latalata i le lalolagi. Pe a uma ona faaumatia e ʻau malolosi e tetee i lotu Kerisinetoma ma vaega o totoe o Papelonia Tele, ona aumaia loa lea e Ieova Koku faasaga i le vaega totoe o Isaraelu faaleagaga ma a latou aumea tuuina atu e foliga mai e lē o puipuia.—Esekielu 38:1-17; Faaaliga 17:12-14.
15. O le ā o le a tupu pe a osofaia e Koku Molimau a Ieova?
15 O le ā o le a tupu pe a osofaia e Koku Molimau a Ieova? (Faitau le Esekielu 38:18-23.) O le a laveaiina e Ieova ona tagata! O ana auupega o le a faatotō faaua ifo, o uatoʻa tetele, o le afi mumū, o faamaʻi matautia. I lo latou fememeai, o le a taitoatasi ai ʻau a Koku ma faasaga le pelu a le tasi i le isi. Peitai a o leʻi soloiesea i latou e le Atua, ‘o le a faia ma le faamalosi ina ia latou iloa o ia lava o Ieova.’
16. (a) O le ā o le a tupu i le “nuu o Makoku”? (e) O le a faapefea ona aafia i tatou i lo tatou iloa e uiga i mea tutupu ua valoia mai e aafia ai Koku?
16 Pe a tuuina Satani ma ana temoni i le to e lē gata, o le a mavae atu foi e faavavau lo latou nofoaga faatauvaa e latalata i le lalolagi, le “nuu o Makoku.” (Faaaliga 20:1-3) O le auupega o le a faia ai le taua a Koku o le a matuā telē naunau, o le a tele se taimi e alu ai i le taumafai e lafoaia. O le a matuā maoona manu felelei ma manu vaefa i tino o le vao o tagata a Koku o le a lē tanumia. O le a faapefea ona aafia ai i tatou i le iloa o nei mea uma lava? Ioe, i le iloa ua lata tele mai le osofaiga a Koku a e peitai, o le a laveaiina e Ieova Ona tagata, ua tatau ai ona faateleina lo tatou faatuatua ma faaolioliina ai i tatou faapea o na mea tutupu o le a iʻu ai i le faapaiaina o le suafa o le Atua ua loa ona faaleagaina!—Esekielu 39:1-29.
Faauta i le Malumalu o Ieova!
17. (a) O le ā le vaaiga na tuuina atu ia Esekielu i le 593 T.L.M.? (e) O le ā ua faamaonia i le i ai o le malumalu faavaaiga?
17 I le 539 T.L.M., i lona 14 o tausaga talu le faaumatiaga o le malumalu i Ierusalema, na tuuina atu ai ia Esekielu se vaaiga o se malumalu fou mo le tapuaiga ia Ieova. I le fuaina e le taʻitaʻi faaagelu o le perofeta, sa o ni vaega matuā tetele lava. (Esekielu 40:1–48:35) Sa faaatagia e lenei malumalu le “fale fetafai moni, sa faatuina e [Ieova],” ma na ia maua “faatusa o mea o i le lagi.” Na ulu atu Iesu Keriso i le Mea e Sili ona Paia, “o le lagi lava,” i le 33 T.A. ina ia molioo atu i le Atua le aogā o lana taulaga togiola. (Eperu 8:2; 9:23, 24) Ua faamaonia ai i le malumalu faavaaiga faapea o le tapuaiga mamā o le a sao mai le osofaiga a Koku. Maeu se faamafanafanaga mo ē alolofa i le suafa o Ieova!
18. O ā nisi o taualumaga faamauina o le malumalu faavaaiga?
18 E tele taualumaga o le malumalu. Mo se faaaʻoaʻoga, e ono alatatala e ui atu ai i ona pa i tua ma ona pa i totonu. (Esekielu 40:6-35) O potu e aai ai e tolusefulu (e masani ai lava e mo tagata e ʻai ai i le taulaga mo le faamagaloga o agasala) sa i le lotoa i fafo o le malumalu. (Esekielu 40:17) Sa i le lotoā i totonu le fata faitaulaga mo taulaga mu. (Esekielu 43:13-17) O le fata faitaulaga e faia i laau, faapea e mu ai mea manogi, sa i le potu muamua o le malumalu. (Esekielu 41:21, 22) O le Mea e Sili ona Paia sa 20 kupita faatafafa, ma o le pa sa siomia ai le malumalu e 500 ū (5,100 futu [1,600 m]) i itu taitasi. Maeu se fale matuā telē o loo tumu i le mamalu o le Atua!—Esekielu 41:4; 42:16-20; 43:1-7.
19. Ua tatau faapefea ona aafia ai i tatou i auiliiliga o le malumalu ma le mea moni faapea o i latou o loo auauna ai i inā e tatau ona latou ausia tulaga a le Atua?
19 O le tele o auiliiliga o le malumalu, o taulaga, o meaalofa, ma tausamiga e tatau ona uunaʻia ai i tatou ma le manaoga ia mulimuli atu ma le faaeteete i faatonuga o loo aumaia e le faalapotopotoga a le Atua, i le iloa tino faapea e tatau ona faia taumafaiga uma e viia ai Ieova ma lana tapuaiga. (Esekielu 45:13-25; 46:12-20) O i latou sa auauna i le malumalu sa tatau ona latou ausia tulaga silisili a le Atua, ma sa tatau ona latou aʻoaʻo tagata i ʻle eseesega o mea paia ma mea e lē paia.’ (Esekielu 44:15, 16, 23) E tatau i le mea lenei ona uunaʻia ai i tatou e tausisi i le avea o tagata paia o Ieova.—Efeso 1:3, 4.
20. (a) O le ā ua faaatagia i le vai o loo tafe mai i le malumalu faavaaiga? (e) O le ā le āuga o le a i ai i lenei vai faafaatusa?
20 Mai le malumalu sa tafe mai ai le vai e faamalolo ai pe faasuamalieina ai le vai oona mai le Sami Mate, ina ia tumu i iʻa. (Esekielu 47:1-11) O lenei vai ua faaatagia ai le sauniuniga a le Atua mo le ola e faavavau, e aofia ai ma le taulaga a Iesu lea ua lava ma totoe mo i latou o le a faasaoina mai le osofaiga a Koku ma isi, e aofia ai i latou o le a toe faatutuina. (Ioane 5:28, 29; 1 Ioane 2:2; Faaaliga 22:1, 2) O le Sami Mate ua fai ma sui o le faiga o mea o loo i ai nei le fanau a tagata—le taʻusalaina i le agasala tuufaasolo ma le oti atoa foi ma le pulega a Satani. I le pei o le anoanoai o iʻa i vai magalo o le Sami Mate, o le a tupu olaola ai le fanau a tagata ua togiolaina, i lalo o tulaga ua faamaloloina o le pulega faa-Mesia.
21. Ua faaalia i le Esekielu 47:12 faapea o le a olioli le fanau a tagata usiusitai i le ā i le lalolagi fou?
21 Ua fesootai atu foi le faamalologa i laau o loo tutupu i tafatafa o le vaitafe faavaaiga. (Faitau le Esekielu 47:12.) I le lalolagi fou, o le a olioli ai le fanau a tagata usiusitai i le ola maloloina lelei atoatoa i le faaletino ma le faaleagaga. Ma ai se ā e leai ai? O lau o laau o loo fua na vaaia i le faaaliga, e i ai pea le vailaau e malolo ai. Maeu ni faamanuiaga mo i latou e iloa ma auauna ia Ieova!
Ona Latou Iloa ai Lea!
22. O le ā ua faaalia ai faapea o le a tuu e le Atua tagata i le mea ua ia filifilia i le Parataiso?
22 I le felagolagomai ma le faalapotopotoga a Ieova nei, e mafai ai ona tatou atiina aʻe uiga o le a mafai ai ona tatou lagolago atu pe a tuu e le Atua tagata i le mea ua ia filifilia e tuu ai i le lalolagi Parataiso. O le a i ai lena faatulagaina mo tagata, e pei ona iloa i le mea moni faapea sa i ai mea na tofia atu mo ituaiga e nonofo ai i matu ma saute o le vaega autū e pei ona vaaia e Esekielu i le vaaiga. O lena vaega e tolu o le “taulaga” o le laueleele na aofia ai se vaega mo sa Levī o ē e lē ni ositaulaga ma se vaega mo ositaulaga o loo i ai i le malumalu faavaaiga. I le ogatotonu o le vaega i saute, sa i ai se aai sa galulue faatasi ai ituaiga uma i lalo o le taʻitaʻiga a “alii sili,” ua aoaoina e fai ma sui pei o ni perenise o le Mesia i le “lalolagi fou.”—Esekielu 47:13–48:34; 2 Peteru 3:13; Salamo 45:16.
23. O le ā e tatau ona tatou faia nei pe afai e fia avea i tatou o se vaega o le fanau a tagata ua togiolaina e ola i le Parataiso?
23 I le nofoālii i lona malumalu faalelagi, o le a faamanuia ai e le Atua le aai faafaatusa na vaaia e Esekielu. (Faitau le Esekielu 48:35.) O lena aai faalelalolagi o le pulega o le a faaigoaina o Jehovah-Shammah, po o “O LOO AFIO AI IEOVA.” Ia faaauau pea ona e faaalia le alofa tumau mo le Atua, ma e mafai ai ona avea oe o se vaega o le fanau a tagata ua togiolaina e ola i le Parataiso, pe a lē toe i ai se tasi i le lalolagi e pouliuli faaleagaga, a e o le a latou iloa uma e na o Ieova lava le Atua soifua moni e toatasi. (Sapakuka 2:14) Ia aloese mai le faamalosia o oe e iloa le suafa o le Atua e lē tusa ma lou manao pe a aumaia le faaumatiaga o ē amioleaga. Ia e faatuatua, i le faaalia o lou faamoemoe e te fia i ai faatasi ma ē faasaoina pe a ia faataunuuina nei upu: “E iloa ai foi e nuu ese o aʻu lava o Ieova.”—Esekielu 36:23.
O le ā Lau Tali?
◻ I lalo o na o ā lava tulaga e faamaonia ai e Ieova se tagata vaai faaleagaga?
◻ Ua faapefea ona tausia e Ieova ana mamoe, ma e tatau faapefea ona feagai ai leoleo mamoe Kerisiano ma i latou?
◻ Na faapefea ona faataʻitaʻia le toe faamalosia o le malo o Iuta? (Esekielu 37:1-14) O le ā le tulaga tutusa faaonaponei o lea mea?
◻ O ai Koku o Makoku, ma o le ā o le a tupu pe a ia osofaia Molimau a Ieova?
◻ O le ā ua faaatagia e le vai o loo tafe mai i le malumalu faavaaiga?
[Pusa/Ata i le itulau 25]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
Le taulaga paia ma tofiga o ituaiga
LE SAMI TELE
UI ATU AI I AMATO
TANU
ASERA
NAFATALI
MANASE
EFARAIMA
REUPENA
IUTA
LE ALII SILI
Taulaga Paia
Enokelima
PENIAMINA
SIMEONA
Enokati
ISAKARA
SEPULONA
Tamara
KATO
Meripa-Katesa
Sami Oona
Vaitafe o Ioritana
Vai o Kalilaia
[Ata i le itulau 23]
O loo tausia ma le alofa e Ieova ana mamoe, e pei ona sa faia e leoleo mamoe i aso anamua. O lea e tatau ai i leoleo mamoe Kerisiano ona tausia ma le agalelei le lafu mamoe a le Atua