Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
IANUARI 1-7
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 1-3
“Ua Latalata Mai le Malo o le Lagi”
(Mataio 3:1, 2) I na ona pō, ua talaʻi atu ai Ioane le Papatiso i le toafa o Iutaia, 2 ma faapea atu: “Inā salamō ia outou, auā ua latalata mai le malo o le lagi.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 3:1, 2
talaʻi: O le upu Eleni e uiga atu i le “faia e se avefeʻau i le lautele o se faalauiloaga.” O loo faamatilatila ai le auala o loo faia ai le faalauiloaga: e masani lava o se faalauiloaga e faia i le lautele ae lē o se lauga i se vaega.
Malo: O le taimi muamua lea ua aliaʻe mai ai le upu Eleni ba·si·leiʹa, lea e faasino atu i se pulega tautupu faapea le vaipanoa ma tagata o loo pulea e le tupu. E 162 taimi o loo taʻua ai lenei upu Eleni i Tusitusiga Paia Eleni, ma e 55 taimi ua faaaogā ai i le tusi o Mataio, ma o le tele o taimi e faasino atu i le pulega a le Atua i le lagi. Ona o le tele o taimi e faaaogā ai e Mataio lenei upu i lana Evagelia, e ono mafai ai ona taʻua lenei tusi o le Evagelia o le Malo.
Malo o le lagi: O lenei faaupuga e pe ā ma le 30 taimi o loo faaaogā ai, ma e na o le Evagelia a Mataio o loo maua ai. I le Evagelia a Mareko ma Luka, o loo faaaogā ai se isi faaupuga e talitutusa o “le Malo o le Atua,” e faailoa mai ai o “le Malo o le Atua” e i le lagi e lē vaaia ma o i inā e pule mai ai.—Mat 21:43; Mar 1:15; Lu 4:43; Ta 2:44; 2Ti 4:18.
ua latalata mai: I inei, e uiga atu i le toeitiiti aliaʻe mai o lē o le a avea ma Pule i le Malo faalelagi i le lumanaʻi.
(Mataio 3:4) O ofu o Ioane o le fulufulu kamela ma le fusipaʻu i lona sulugātiti, ma o lana meaʻai o sē akerise ma le meli vao.
nwtsty ata
O Ofu ma Foliga Vaaia o Ioane le Papatiso
O ofu o Ioane na faia mai i fulufulu o kamela, ma na fusi lona sulugātiti i se fusipaʻu na faia mai i paʻu o manu, lea na mafai ona tuu ai ni mea lāiti. E tai faapena foʻi ofu na faaaogā e le perofeta o Elia. (2Tu 1:8) E malō ʻie e faia mai i fulufulu o kamela, ma e masani ona oofu ai tagata matitiva. Peitaʻi, o ʻie vaivai na faia mai i le silika ma le lino na oofu ai tagata mauʻoa. (Mat 11:7-9) Talu ai na avea Ioane ma Naseri i le taimi na fanau mai ai, e foliga mai la e leʻi oo se tafi i lona ulu. O lea, atonu o ona ofu ma foliga vaaia na faigofie ona iloa ai sa ola i se olaga faigofie, ma tuuina atu atoatoa i le faia o le finagalo o le Atua.
Sē Akerise
I le Tusi Paia, o le upu sē akerise e faasino atu i so o se ituaiga o sē e iai enitena po o mea faalogo pupuu, aemaise lava i sē e felelei faatasi o se vaega e toʻatele. I se suʻesuʻega na faia i Ierusalema, na iloa ai e 75 pasene le polotini e maua i tino o sē na ola i le toafa. Pe a faaaogā mo meaʻai i aso nei, e aveese le ulu, vae, apaʻau, ma totoga. Ae o le vaega o loo totoe, e mafai ona ʻai mata pe faavela foʻi. Ua taʻua e faapea, o le tofo o nei iniseti e tai pei o ula po o paa ma e tele ai le polotini.
Meli Vao
O le ata lea o se faamoega o lagomeli e faia le meli vao (1) ma se faamoega ua tumu i le meli (2). O le meli na ʻai e Ioane, atonu e maua mai i se ituaiga lagomeli e taʻua o le Apis mellifera syriaca, lea e lē tausia e tagata ma sa ola i lenā vaipanoa. O lenei ituaiga o lagomeli e taufeū, ma e masani ona ola i le tau vevela ma mātūtū o le toafa o Iutaia, ma e lē tausia e tagata. I le amataga o le senituri lona iva T.L.M., na tuu ai e tagata na ola i Isaraelu lagomeli i totonu o fagu ʻele, ina ia maua ai le meli. E tele toega o faamoega o nei lagomeli, na maua i le ogatotonu o se vaipanoa na avea ma taulaga (lea ua iloa nei o Tel Rehov), i le vanu o Ioritana. O meli mai nei faamoega, na maua mai i ituaiga o lagomeli e foliga na aumai mai le vaipanoa ua iloa nei o Take.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 1:3) na fanaua e Iuta o Faresa ma Sera mai iā Tamara; na fanaua e Faresa o Esarona; na fanaua e Esarona o Rama;
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 1:3
Tamara: O le uluaʻi fafine lea mai fafine e toʻalima o loo taʻua e Mataio i le gafa o le Mesia. O isi fafine e toʻafā e aofia ai Raava ma Ruta, e lē o ni fafine Isaraelu (fp. 5); Patesepa, “le avā a Uria” (fp. 6); ma Maria (fp. 16). E ui o le gafa o Iesu e toʻatele i tamāloloa, ae na aofia ai ma nei fafine ona e foliga mai e iai se mea mataʻina, i le auala na avea ai i latou taʻitoʻatasi ma sē na tupuga mai ai Iesu.
(Mataio 3:11) O aʻu nei, ou te papatiso atu iā te outou i le vai, auā ua outou salamō; a o lē e mulimuli mai, e sili atu ona malosi o ia iā te aʻu, e lē aogā iā te aʻu ona ou tatala i ona seevae. O ia lenā na te papatiso atu iā te outou i le agaga paia ma le afi.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 3:11
papatiso atu iā te outou: Po o le “faatofu o outou.” O le upu Eleni ba·ptiʹzo, o lona uiga ia “lolō pe ia lilofia.” Ua faailoa mai i isi faamatalaga i le Tusi Paia, o le papatiso e aofia ai le faatofu atoa o le tino i le vai. I se tasi taimi, na faia ai e Ioane ni papatisoga i se vaipanoa i le vanu o Ioritana e lata i Salima, ona “e tele ai vai i inā.” (Ioa 3:23) Ina ua papatisoina e Filipo le eunuka Aitiope, na ʻla ō ifo uma i le vai.’ (Ga 8:38) O le upu Eleni foʻi lea na faaaogāina i le Septuagint i le 2Tu 5:14, e faamatala ai Naamanu ina ua ia “tofu faafitu i Ioritana.”
Faitau Tusi Paia
(Mataio 1:1-17) O le tusi o le gafa o Iesu Keriso, o le atalii o Tavita, o le atalii o Aperaamo: 2 na fanaua e Aperaamo o Isaako; na fanaua e Isaako o Iakopo; na fanaua e Iakopo o Iuta ma ona uso; 3 na fanaua e Iuta o Faresa ma Sera mai iā Tamara; na fanaua e Faresa o Esarona; na fanaua e Esarona o Rama; 4 na fanaua e Rama o Aminatapu; na fanaua e Aminatapu o Naasona; na fanaua e Naasona o Salemona; 5 na fanaua e Salemona o Poasa mai iā Raava; na fanaua e Poasa o Opeta mai iā Ruta; na fanaua e Opeta o Iese; 6 na fanaua e Iese le tupu o Tavita. Na fanaua e Tavita o Solomona mai i le avā a Uria; 7 na fanaua e Solomona o Reopoamo; na fanaua e Reopoamo o Avia; na fanaua e Avia o Asa; 8 na fanaua e Asa o Iosefatu; na fanaua e Iosefatu o Ioramo; na fanaua e Ioramo o Usia; 9 na fanaua e Usia o Iotama; na fanaua e Iotama o Aasa; na fanaua e Aasa o Esekia; 10 na fanaua e Esekia o Manase; na fanaua e Manase o Amone; na fanaua e Amone o Iosia; 11 na fanaua e Iosia, o Iekonia ma ona uso i le taimi na ave faapagota ai i Papelonia. 12 Ina ua ave faapagota i Papelonia, ona fanaua ai lea e Iekonia lona atalii o Salatielu; na fanaua e Salatielu o Serupapelu; 13 na fanaua e Serupapelu o Apiuta; na fanaua e Apiuta o Eliakimo; na fanaua e Eliakimo o Asora; 14 na fanaua e Asora o Satoka; na fanaua e Satoka o Akeimo; na fanaua e Akeimo o Eliuta; 15 na fanaua e Eliuta o Eleasaro; na fanaua e Eleasaro o Matano; na fanaua e Matano o Iakopo; 16 na fanaua e Iakopo o Iosefa le tane a Maria, lea na fanau mai ai Iesu, o lē ua taʻua o le Keriso. 17 O tupulaga uma e amata mai iā Aperaamo e oo iā Tavita, e sefulu fā ia tupulaga, e mai iā Tavita e oo i le taimi na ave faapagota ai i Papelonia, e sefulu fā ia tupulaga, e mai i le taimi na ave faapagota ai i Papelonia e oo mai i le Keriso, e sefulu fā ia tupulaga.
IANUARI 8-14
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 4-5
“Lesona Mai i le Lauga a Iesu i le Mauga”
(Mataio 5:3) “E fiafia o ē e naunau i mea faaleagaga, auā e fai mo i latou le malo o le lagi.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 5:3
fiafia: E lē o le tau ina iai o faalogona fiafia e pei o se tagata o loo iai se mea o loo fiafia ai. Ae pe a faasino atu i tagata, e uiga atu i le tulaga o se tasi ua faamanuiaina e le Atua ma maua Lona finagalo malie. O le upu foʻi lenei o loo faamatala ai le Atua ma Iesu i lona tulaga mamalu i le lagi.—1Ti 1:11; 6:15.
ē e naunau i mea faaleagaga: O le faaupuga Eleni mo “ē e naunau,” e uiga atu “i ē e matitiva (o ē manaʻomia le fesoasoani; lē tagolima; tagata ʻaisi).” I lenei mau, o loo faasino atu iā i latou o loo iai se manaʻoga ma o loo latou nofouta i ai. O le upu lava foʻi lea na faaaogā i le Luka 16:20, 22, e faatatau i le “tagata ʻaisi” o Lasalo. O le faaupuga Eleni ua faaliliuina i nisi faaliliuga “o le mativa i le agaga,” e uiga atu i tagata o loo matuā nofouta i lo latou tulaga mativa faaleagaga, ma lo latou manaʻomia o le Atua.
(Mataio 5:7) “E fiafia o ē e alolofa mutimutivale, auā e faaalia i ai le alofa mutimutivale.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 5:7
alofa mutimutivale: O le faaaogāina o le upu “alofa mutimutivale” i le Tusi Paia, e lē na o le faamagalo po o le faapalepale i faamasinoga e uiga atu i ai. E masani foʻi ona faamatala ai faalogona o le alofa ma le tigā alofa, lea e uunaʻia ai se tasi e tausolomua e fesoasoani i ē o loo manaʻomia le fesoasoani.
(Mataio 5:9) “E fiafia o ē e faatupuina le filemu, auā e taʻua i latou o ʻatalii o le Atua.’
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 5:9
ē e faatupuina le filemu: O i latou ia e faatumauina le filemu, ma faatupuina le filemu i se mea e lē o iai le filemu.
Aʻoaʻo Lau Tama e Tausisi i le Filemu
E naunau mātua Kerisiano ia aʻoaʻo a latou fanau ia “saʻili i le filemu ma tausisi i ai.” (1 Peteru 3:11) Pe a fua atu i le fiafia e maua i le taumafai e tausi le filemu, e matuā aogā lava taumafaiga ia foʻia lagona masalosalo, le lē fiafia, ma le ita.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 4:9) ona ia faapea mai lea iā te ia: “Ou te avatu nei mea uma iā te oe, pe afai e tau lava ina e faapaʻū ma tapuaʻi mai iā te aʻu.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 4:9
tapuaʻi mai: O le veape Eleni o loo faaliliuina “ia tapuaʻi,” o loo faailoa mai ai se gaoioiga e faia mo se taimi puupuu. O le faaliliuina i le “tapuaʻi mai,” e faailoa mai ai e leʻi talosaga le Tiapolo iā Iesu e faaauau ona tapuaʻi iā te ia, peitaʻi e na o sina gaoioiga lava e tasi e fai ina ia ʻtapuaʻi ai’ iā te ia.
(Mataio 4:23) Ona ia femalagaaʻi lea i Kalilaia uma, ua aʻoaʻo atu i o latou sunako ma talaʻi atu le tala lelei o le malo, ma faamālōlō i faamaʻi eseese uma ma maʻi tigā eseese uma o tagata.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 4:23
aʻoaʻo atu . . . talaʻi: E ese le aʻoaʻo atu mai le talaʻi, ona e iai isi mea e manaʻomia ona fai e le faiaʻoga nai lo o le folafola atu; e manaʻomia ona ia faatonu, faamatala, fefulifulisaʻi, ma avatu faamaoniga.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 5:31-48) “E pei foʻi ona taʻua, ʻO sē na te faateʻa i lana avā, ia avatu iā te ia se tusi e faamaonia ai ua teteʻa.’ 32 Ae ou te fai atu iā te outou, o sē e faateʻa i lana avā ae leʻi faitaaga, e ono oo ai ina mulilua o ia, ma o sē e faaipoipo atu i le fafine ua faateʻaina, ua mulilua foʻi o ia. 33 “Ua outou faalogo foʻi na fai atu i ē anamua, ʻAua e te tautō ae e te lē tausisi i ai, ae ia e avatu iā Ieova mea ua e tautō ai.’ 34 Ae ou te fai atu iā te outou, aua neʻi tautō i le lagi, auā o le nofoālii lea o le Atua; 35 po o le lalolagi, auā o le mea lea e tū ai ona aao; po o Ierusalema auā o le aai lea o le Tupu sili. 36 Aua foʻi neʻi tautō i lou ulu, auā e lē mafai ona e faasinasina pe faauliuli se lauulu e tasi. 37 A ia avea la outou upu o le Ioe, ia Ioe; ma le Leai, ia Leai; o ni upu e sili i na upu e mai i lē o leaga. 38 “Ua outou faalogo ua faapea mai le upu, ʻO le mata e sui ai le mata, ma le nifo e sui ai le nifo.’ 39 Ae ou te fai atu iā te outou: Aua le tetee atu i le tagata amioleaga; ae a pō mai e se tasi lou alafau taumatau ia liliu atu i ai le isi. 40 A manaʻo se tasi e ave oe i le faamasinoga ina ia maua lou ofu pito i totonu, ia avatu foʻi i ai ma lou ofu tele; 41 ma pe a tauanau oe e se pule lua te ō ma ia i le maila e tasi, inā ō ia ma ia i maila e lua. 42 Ia e avatu i lē ua talosaga mai iā te oe; aua foʻi e te liliuese i lē ua fia nonō se tupe mai iā te oe, e aunoa ma se pasene. 43 “Ua outou faalogo ua faapea mai le upu, ʻIa e alofa atu i lē lua te tuaoi ae ʻinoʻino i lou fili.’ 44 Ae ou te fai atu iā te outou: Ia alolofa atu pea i o outou fili ma tatalo pea mo ē ua sauāina outou; 45 ina ia avea ai outou ma atalii o lo outou Tamā o i le lagi, o lē na te faaoso lona lā i ē e amioleaga ma ē e amiolelei, ma faatotō mai le timu i ē e amiotonu ma ē e amiolētonu. 46 Auā o le ā se taui tou te maua pe afai tou te alolofa atu i ē o alolofa mai iā te outou? Pe e lē o le mea foʻi lenā o faia e le ʻauaolafoga? 47 O le ā se mea e sili ua outou faia, pe afai tou te faafeiloaʻia na o o outou uso? Pe e lē o le mea foʻi lenā o faia e tagata o nuu ese? 48 Ia atoatoa ona lelei o la outou amio e pei foʻi o lo outou Tamā o i le lagi, e atoatoa ona lelei o ia.
IANUARI 15-21
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 6-7
“Ia Faaauau Ona Saʻili Muamua le Malo”
(Mataio 6:10) Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.
Le Faaeaga o le Tatalo
12 O le ā e tatau ona faatāua i a tatou tatalo? E tatau ona faatāua Ieova ma lona finagalo. E tatau ona tatou faafetai atu iā te ia mai i le loto, mo mea uma ua ia faia mo i tatou. (1 Nofoaiga a Tupu 29:10-13) E tatou te iloa lenā mea, talu ai a o iai Iesu i le lalolagi, na ia aʻoaʻoina ai ona soo i le auala e tatalo ai. (Faitau le Mataio 6:9-13.) Na fetalai Iesu e tatau i ona soo ona muamua tatalo ina ia faapaiaina le suafa o le Atua. Ona sosoo ai lea ma lona faapea mai, e tatau ona tatou tatalo ina ia oo mai le Malo o le Atua ma ia faia le finagalo o Ieova i le lalolagi atoa. Ina ua māeʻa ona ia taʻua nei mea e sili ona tāua, ona faatoʻā faapea mai lea o Iesu e tatau ona tatalo mo mea e tatou te manaʻomia. Pe a tatou taʻua muamua Ieova ma lona finagalo i a tatou tatalo, e faaalia atu ai o mea ia e sili ona tāua iā i tatou.
(Mataio 6:24) “E lē mafai ona pologa se tasi i ni matai se toʻalua, auā e ʻinoʻino o ia i le tasi ae alofa atu i le isi, pe e pipii atu i le tasi ae manatu faatauvaa i le isi. E lē mafai ona e pologa i le Atua atoa ma ʻOa.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 6:24
pologa: O le veape Eleni e faasino atu i le galue o se pologa, o se tasi lea e na o le toʻatasi lona matai. O lea, na faapea mai Iesu e lē mafai e se Kerisiano ona tuutoina atu atoatoa i le Atua, ae i le taimi e tasi o loo tuutoina atu i le saʻilia o ʻoa faaletino.
(Mataio 6:33) “O lea, ia faaauau pea ona outou saʻili muamua le malo ma le amiotonu a le Atua, ona faaopoopoina ai lea o nei mea uma iā te outou.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 6:33
ia faaauau pea ona . . . saʻili: O se veape Eleni e faailoa mai ai se gaoioiga e faaauau pea. O soo moni o Iesu e latou te lē saʻilia le Malo mo sina taimi, ona toe foʻi lea e faia isi mea. Nai lo lea, e tatau ona latou faamuamua pea lenā mea i o latou olaga.
le Malo: Ua taʻua i nisi manusikulipi Eleni anamua, o le “Malo o le Atua.”
amiotonu: O i latou e saʻili i le amiotonu a le Atua e nofosauni e faia lona finagalo, ma ola e tusa ma ana tapulaa i le mea e saʻo ma le mea sesē. Na matuā ese lenei aʻoaʻoga mai i aʻoaʻoga a le ʻau Faresaio, o ē na faia a latou lava tapulaa o le amiotonu.—Mat 5:20.
Ia Saʻili le Malo ae Lē o Meafaitino
18 Faitau le Mataio 6:33. E tatau i soo o Keriso ona faamuamua pea le Malo o le Atua i o latou olaga. Na fetalai Iesu pe a tatou faia faapea, ona “faaopoopoina ai lea o nei mea uma iā te outou.” Aiseā na ia fetalai ai faapea? Na ia taʻua i le fuaiupu na muamua atu: “Ua silafia e lo outou Tamā o i le lagi, o mea uma ia o loo outou manaʻomia,” po o mea e manaʻomia moni i le olaga. E muaʻi silafia e Ieova manaʻoga o tagata taʻitoʻatasi e pei o meaʻai, lavalava ma mea e nonofo ai, e tusa pe e tatou te leʻi iloaina. (Fili. 4:19) E na te silafia o tatou ofu o le a pala. E na te silafia meaʻai e tatou te manaʻomia, faapea fale e talafeagai ma le toʻatele o o tatou aiga. E faamautinoa e Ieova e tatou te mauaina le mea e tatou te manaʻomia moni.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 7:12) “O lenei, o mea uma tou te mananaʻo e faia mai e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā i latou. Auā o le uiga lenei o le Tulafono ma le ʻau Perofeta.
Ia Mulimuli i le Tulafono Faaauro i Lau Faiva
14 Seʻi faapea ua vili mai se tagata iā te oe ae e te lē iloa po o ai lenā tagata. O se tagata ese, ma ua fesili mai po o ā ituaiga o meaʻai e te fiafia i ai. Ua e taumānatu po o ai lea tagata ma po o le ā foʻi le mea o manaʻo ai. Atonu e te talanoa atu iā te ia mo sina taimi puupuu, ona faamuta lea o le lua talanoaga. Ae seʻi faapea ua faailoa mai e le tagata e faapea o ia e faigaluega i le vaega mo taumafa paleni, ma e iai ni faamatalaga aogā o loo fia faasoa mai iā te oe. E lē taumatea o le a e fia talanoa atu iā te ia, auā e tatou te fiafia pe a tautala saʻo mai le tagata ma faautauta. E faapefea ona tatou faaalia lenā uiga i ē e tatou te feiloaʻi i ai i le talaʻiga?
15 I le tele o oganuu, e ao ona faailoa atu i le tagata o le aiga le māfuaaga o lo tatou asiasi atu. E moni e iai faamatalaga tāua o loo iā i tatou e lē o iloa e le tagata o le aiga. Ae faapefea pe afai e leʻi faailoa muamua atu i tatou, ae amata saʻo la tatou taulimaga e ala i le fesili atu: “O le ā se faafitauli e te manaʻo ia foʻia i lenei lalolagi?” O le fuafuaga o lenā fesili, ina ia faailoa mai ai manatu o le tagata, ona tataʻi lea o le talanoaga i le Tusi Paia. Peitaʻi, e ono taumānatu o ia: ʻO ai lea tagata, ma aiseā ua fesili mai ai iā te aʻu i lea fesili?’ E tatou te mananaʻo ia fiafia le tagata o le aiga e talanoa mai iā i tatou. (Fili. 2:3, 4) E faapefea ona faia faapea?
16 Na iloa e se ovasia femalagaaʻi le aogā o le taulimaga lenei. Pe a uma ona faafeiloaʻi le tagata o le aiga, ona tuu atu lea i ai o se kopi o le sāvali Pe E te Fia Iloa le Upu Moni? ma faapea atu: “O loo matou tuu atu i tagata i lenei aso le lomiga lenei. O loo talanoaina ai fesili e ono e toʻatele tagata o loo tuufesili ai. O lau kopi lea.” Ua taʻua e le uso e foliga mai o le toʻatele e faigofie ona talanoa mai, pe a iloa le māfuaaga o lo tatou asiasi atu. Pe a uma, ona fesili atu lea o le ovasia i le tagata: “Pe e iai se fesili o nei fesili sa e taumānatu i ai?” Pe a faailoa mai e le tagata le fesili, ona susuʻe lea e le uso le sāvali ma talanoa le manatu o le Tusi Paia e faatatau i lenā fesili. A lē o lenā, e filifili e le uso se fesili ma faaauau le talanoaga e aunoa ma le faamāsiasi ai o le tagata o le aiga. Ioe, e tele auala e amata ai se talanoaga. I nisi vaipanoa, e ono faatalitalia e tagata o aiga i tatou e faafeiloaʻi atu i latou e tusa ai o tū ma aga masani, a o leʻi fai atu la tatou mataupu. O le auala sili lava, o le fetuunaʻi lea o la tatou taulimaga i le auala e mananaʻo tagata o le oganuu e talanoa ai.
(Mataio 7:28, 29) Ua māeʻa fetalaiga a Iesu, ona matuā ofo ai lea o le motu o tagata i lana aʻoaʻo atu. 29 Auā ua ia aʻoaʻoina i latou e pei o sē ua iai le pule ae lē pei o o latou tusiupu.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 7:28, 29
matuā ofo: O le veape Eleni o loo faaaogāina i inei e uiga atu i le “matuā faateʻia ma lē mafai ai ona faamatalaina faalogona ona o le ofo.” O lenei vaega o veape o loo faamatala ai se gaoioiga e faaauau pea, e iloa ai sa iai se aafiaga tumau o fetalaiga a Iesu i lana ʻaufaalogologo.
lana aʻoaʻo atu: O lenei faaupuga e faasino atu i le auala na aʻoaʻo ai Iesu, o ana metotia o le aʻoaʻo atu lea e aofia ai mea na ia aʻoaʻoina atu, ma mea uma na ia taʻua i lana lauga i le mauga.
ae lē pei o o latou tusiupu: Nai lo le siiina mai e Iesu o faamatalaga a rapi faaaloalogia, e pei ona masani ona faia e le ʻautusiupu, peitaʻi na ia tautala o se sui vaaia o Ieova, e pei o sē ua iai le pule, ma na faavae ana aʻoaʻoga i le Afioga a le Atua.—Ioa 7:16.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 6:1-18) “Ia faaeteete, ia aua neʻi faaalialia la outou amiotonu i luma o tagata ina ia iloa ai e i latou; auā pe a faia faapea, e leai so outou taui mai lo outou Tamā o i le lagi. 2 O lea, pe a foaʻi ni au meaalofa, aua neʻi ilia se pū i ou luma, e pei ona faia e tagata faafiaamiotonu i sunako ma ala tetele, ina ia viiviia ai i latou e tagata. E moni ou te fai atu iā te outou, Ua maua e i latou lo latou taui atoatoa. 3 A o oe, pe a foaʻi ni au meaalofa, aua neʻi iloa e lou lima tauagavale le mea o loo faia e lou lima taumatau, 4 ae ia lilo lau foaʻi; ona tauia ai lea o oe e lou Tamā, o lē o loo silasila mai iā te oe mai le mea lilo. 5 “Pe a outou tatalo foʻi, aua neʻi pei outou o tagata faafiaamiotonu, auā latou te tutū ma tatalo i sunako ma magāala o ala tetele, ina ia iloa ai i latou e tagata. E moni ou te fai atu iā te outou, Ua maua e i latou lo latou taui atoatoa. 6 A o oe, pe a e tatalo, ia ulu atu i lou potu, ma tapuni le faitotoʻa, ma tatalo atu i lou Tamā o loo i le mea lilo. Ona tauia ai lea o oe e lou Tamā, o lē o loo silasila mai iā te oe mai le mea lilo. 7 Pe a e tatalo, aua le tautū i upu masani e pei o tagata o nuu ese, auā ua latou manatu o le a faafofogaina i latou i le tele o upu. 8 O lea, aua neʻi outou pei o i latou, auā ua silafia e le Atua, o lo outou Tamā o i le lagi mea o loo outou manaʻomia ae tou te leʻi talosaga atu. 9 “Ia faapea ona outou tatalo: “ʻLo matou Tamā e o i le lagi, ia faapaiaina lou suafa. 10 Ia oo mai lou malo. Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi. 11 Ia e foaʻi mai i le aso nei a matou meaʻai mo le asō; 12 ma faamagalo mai i a matou agasala e pei foʻi ona matou faamagalo atu i ē o agasala mai iā i matou. 13 Aua foʻi neʻi tuua i matou e lolo atu i faaosoosoga ae ia laveaʻi iā i matou mai i lē o loo leaga.’ 14 “Auā afai tou te faamagaloina mea sesē e fai mai e tagata, ona faamagaloina foʻi lea o outou e lo outou Tamā o i le lagi. 15 Ae afai tou te lē faamagaloina mea sesē e fai mai e tagata, e lē faamagaloina foʻi e lo outou Tamā a outou mea sesē. 16 “Pe a outou anapopogi, soia le mata faanoanoa e pei o tagata faafiaamiotonu, auā ua latou lē teuteua o latou foliga, ina ia iloa ai e tagata o loo anapopogi i latou. E moni ou te fai atu iā te outou, Ua maua e i latou lo latou taui atoatoa. 17 A o oe, pe a e anapogi, ia uu lou ulu ma fufulu ou mata, 18 aua neʻi iloa e tagata ua e anapogi, ae ia silafia e lou Tamā o loo i le mea lilo ona tauia ai lea o oe e lou Tamā, o lē o loo silasila mai iā te oe mai le mea lilo.
IANUARI 22-28
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 8-9
“Na Alofa Iesu i Tagata”
(Mataio 8:1-3) Ua maliu ifo o ia mai i le mauga, ona mulimuli atu lea iā te ia o tagata e toʻatele. 2 Faauta! Ua sau le tagata lepela, ua ifo mai iā te ia ma faapea mai: “Le Alii e, a e finagalo i ai, e mafai lava ona e faamamā mai iā te aʻu.” 3 Ona faaloaloa atu ai lea o lona aao, ua paʻi atu iā te ia, ma faapea atu: “Ou te loto i ai. Inā mamā ia oe.” Ona mamā ai loa lea o lona lepela.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 8:3
ua paʻi atu iā te ia: I le tulafono faa-Mose, na tatau ona nonofo ese tagata lepela ina ia puipuia ai isi. (Le 13:45, 46; Nu 5:1-4) Peitaʻi, na faaopoopo e taʻitaʻi lotu Iutaia nisi tulafono. O se faaaʻoaʻoga, e tatau ona fā kupita pe e tusa ma le 1.8 mita (6 futu) le mamao o se tagata lepela mai i tagata, ae i aso savili e tatau ona 100 kupita pe e tusa ma le 45 mita (150 futu) lo latou mamao mai i isi. O na tulafono na iʻu ai i le faileagaina o tagata lepela. E iai se tala na fiafia tagata e faamatala e faatatau i se rapi na lafi mai i tagata lepela, ma se isi tagata na fetogia lepela i maa ina ia faamamao ese ai. I se faaeseesega, na matuā pāʻia le loto o Iesu i le talosaga a se lepela ma paʻi atu ai i lenā tagata, o se gaoioiga e leʻi mafai ona faia e se tagata Iutaia. Na ia faia faapea e ui na mafai ona ia faamālōlōina le tagata lepela, i le tau lava o le fai atu o sana faamatalaga.—Mat 8:5-12.
Ou te loto i ai: E lē gata na amanaʻia e Iesu le talosaga, ae na ia faaalia mai foʻi o lona faanaunauga moni lea, ma e iloa ai e na te leʻi tau ina faia ona o se mea na tatau ona ia faia.
(Mataio 9:9-13) A o malaga ane o ia mai lea mea, ua silafia ai e Iesu se tamāloa e igoa iā Mataio, o loo nofo i le ofisa aolafoga, ona ia faapea atu lea iā te ia: “Ia e mulimuli mai iā te aʻu.” Ona tū ai lea o ia i luga ma mulimuli iā te ia. 10 Mulimuli ane, a o taoto o ia e taumafa i le fale, faauta! ua ō mai le ʻauaolafoga ma tagata agasala e toʻatele, ma taooto e aai faatasi ma Iesu ma ona soo. 11 Ae ina ua vāai atu le ʻau Faresaio i lenei mea, ona latou faapea mai lea i ona soo: “Aiseā ua aai faatasi ai lo outou aʻoaʻo ma le ʻauaolafoga ma ē e agasala?” 12 Ua ia faafofoga atu i a latou upu, ona ia fetalai atu lea: “E lē manaʻomia e tagata malolosi se fomaʻi, ae na o ē mamaʻi. 13 Ia outou ō ma aʻoaʻoina le uiga o nei upu, ʻOu te loto i le alofa mutimutivale, ae lē o le taulaga.’ Auā ua ou sau e valaau i ē agasala ae lē o ē amiotonu.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 9:10
taoto . . . e taumafa: Po o le “taoto i le laulau.” O le taooto ma se tasi i le laulau e faailoa mai ai se faiā māfana ma lenā tagata. O lea, i aso o Iesu e lē taitai taooto i le laulau pe taumamafa faatasi tagata Iutaia ma tagata e lē o ni Iutaia.
ʻauaolafoga: O le toʻatele o tagata Iutaia na avea ma aolafoga mo le malo o Roma. Na lē fiafia tagata i na tagata Iutaia ona o le galulue faatasi ma se faigāmalo na latou feita i ai, aemaise na latou faaopoopo tupe e sili atu nai lo o lafoga faatulafonoina. Na teena e tagata Iutaia o latou uso na avea ma aolafoga, ma na vāai i ai e tutusa i latou ma tagata agasala ma ē talitane.—Mat 11:19; 21:32.
(Mataio 9:35-38) Ona malaga atu lea o Iesu i aai ma nuu uma, ua aʻoaʻo atu i o latou sunako, ma talaʻi atu le tala lelei o le malo, ma faamālōlō i maʻi eseese ma maʻi tigāina uma. 36 Ua silasila atu o ia i le motu o tagata, ona mutimutivale ai lea o lona alofa iā i latou, auā ua pei i latou o mamoe ua faamanuʻalia ma agaleagaina, ua leai so latou leoleo mamoe. 37 Ona fetalai atu lea o ia i ona soo: “E moni, e telē le galuega o le seleselega, ae e toʻaitiiti le ʻaufaigaluega. 38 O le mea lea, ia outou ʻaiʻoi atu ai i le Alii o le seleselega, ina ia auina mai se ʻaufaigaluega e faia le seleselega.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 9:36
mutimutivale ai lea o lona alofa: O le veape Eleni splag·khniʹzo·mai lea na faaaogāina i inei, e fesootaʻi atu i le upu mo le “taufale” (splagʹkhna), e faailoa mai ai faalogona matuā loloto o se tagata. O se tasi lea o upu e sili ona malosi i le gagana Eleni mo faalogona alofa.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 8:8-10) Ona tali mai lea o le taʻitaʻiʻau: “Lau susuga e, e lē aogā aʻu ona e ulufale atu i lalo ifo o loʻu fale, ae e tau lava o sau fetalaiga ona mālōlō ai lea o laʻu auauna tane. 9 Auā o aʻu foʻi o le tagata ua pule ai isi, ua ou pule foʻi i fitafita ma pe a ou fai atu i le tasi, ʻAlu ia!’ Ona alu ai lea, ma le isi, ʻSau ia!’ ona sau ai lea o ia, ou te fai atu foʻi i laʻu pologa, ʻIa faia le mea lenei!’ ona fai ai lea e ia.” 10 Ua matuā ofo Iesu ina ua faafofoga atu i lenā mea, ma ua faapea atu iā i latou ua mulimuli mai iā te ia: “Ou te taʻu atu iā te outou le mea moni, Ou te leʻi iloa lava i Isaraelu se tasi ua faapea ona malosi o lona faatuatua.
“Ua Ou Avatu le Faaaʻoaʻo ia te Outou”
16 E faapena foʻi, ina ua faalatalata atu se taʻitaʻi ʻau—atonu o se tagata o Nuu Ese, po o se tagata Roma ma fai atu iā Iesu e faamālōlō i se auauna maʻi, sa silafia e Iesu e iai mea na masei ai le tagata tau. O se taʻitaʻiʻau i na aso e mautinoa lava le ono iai o se ituaiga talaaga e tumu i le tele o gaoioiga sauā, faamasaatoto, ma tapuaʻiga sesē. Peitaʻi, sa taulaʻi atu Iesu i se mea lelei—o le faatuatua mataʻina o le tamāloa. (Mataio 8:5-13) Mulimuli ane, ina ua fetalai atu Iesu i le pagota o lē sa tautau i le laau faasala i ona tafatafa, e leʻi aʻoaʻia e Iesu le tamāloa i ana solitulafono i taimi ua teʻa, ae sa ia faalaeiauina o ia i se faamoemoe i le lumanaʻi. (Luka 23:43) Sa silafia lelei e Iesu o le faamasinoina ma le lē tonu o isi e na ona faalotovaivai ai i latou. E lē taumatea o ana taumafaiga e saʻili mea lelei i isi sa faalaeiauina ai le toʻatele e fai ni faaleleiga i o latou uiga.
(Mataio 9:16, 17) E leai se tasi e na te fonoina se ofu tele tuai i se fasiʻie fou; auā e atili masae ai pe a mimigi le fasiʻie fou. 17 E lē mafai foʻi e tagata ona utu le uaina fou i fagupaʻu tuai, auā pe a faia faapea, ona pāpā ai lea o fagupaʻu ma masaa ai le uaina ma leaga ai fagupaʻu. Ae e masani ona utu e tagata le uaina fou i fagupaʻu fou, ona tau fai sao ai lea o nei mea.”
Aiseā ua Lē Anapopogi ai Soo o Iesu?
O loo fesoasoani Iesu i soo o Ioane le Papatiso e malamalama, e lē tatau i se tasi ona faatalitalia ona soo e mulimuli i tū masani a Iutaia, e pei o a latou anapogi faalelotu. E leʻi afio mai o ia e toe fonofono ma faasaoina se faiga tuai tau tapuaʻiga, lea ua tatau ona aveesea atoatoa. Nai lo o lea, o loo faalaeiau e Iesu se faiga faaletapuaʻiga e lē taofimau i faiga faa-Iutaia o na taimi, faapea uputuu a tagata. Ioe, e lē o taumafai Iesu e fonoina se ofu tuai i se fasiʻie fou, pe taumafai foʻi e utuina se uaina fou i se fagupaʻu tuai.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 8:1-17) Ua maliu ifo o ia mai i le mauga, ona mulimuli atu lea iā te ia o tagata e toʻatele. 2 Faauta! Ua sau le tagata lepela, ua ifo mai iā te ia ma faapea mai: “Le Alii e, a e finagalo i ai, e mafai lava ona e faamamā mai iā te aʻu.” 3 Ona faaloaloa atu ai lea o lona aao, ua paʻi atu iā te ia, ma faapea atu: “Ou te loto i ai. Inā mamā ia oe.” Ona mamā ai loa lea o lona lepela. 4 Ona fetalai atu lea o Iesu iā te ia: “Ia aua lava neʻi e taʻu atu i se tasi. Ae ia e alu ma faailoa atu oe i le ositaulaga, ma avatu le meaalofa e pei ona faatonuina e Mose, e fai ma molimau iā i latou.” 5 Ua alu atu o ia i Kapanaumi, ona sau ai lea iā te ia o se taʻitaʻiʻau, ua ʻaiʻoi mai 6 e faapea: “Lau susuga e, o loo faataotolia laʻu auauna tane i le fale, auā ua pē lona tino ma ua matuā tigāina lava.” 7 Ona ia fetalai atu lea: “O le a ou faamālōlō iā te ia pe a ou taunuu atu.” 8 Ona tali mai lea o le taʻitaʻiʻau: “Lau susuga e, e lē aogā aʻu ona e ulufale atu i lalo ifo o loʻu fale, ae e tau lava o sau fetalaiga ona mālōlō ai lea o laʻu auauna tane. 9 Auā o aʻu foʻi o le tagata ua pule ai isi, ua ou pule foʻi i fitafita ma pe a ou fai atu i le tasi, ʻAlu ia!’ Ona alu ai lea, ma le isi, ʻSau ia!’ ona sau ai lea o ia, ou te fai atu foʻi i laʻu pologa, ʻIa faia le mea lenei!’ ona fai ai lea e ia.” 10 Ua matuā ofo Iesu ina ua faafofoga atu i lenā mea, ma ua faapea atu iā i latou ua mulimuli mai iā te ia: “Ou te taʻu atu iā te outou le mea moni, Ou te leʻi iloa lava i Isaraelu se tasi ua faapea ona malosi o lona faatuatua. 11 Ae ou te fai atu iā te outou, e toʻatele e ō mai mai le itu i sasaʻe ma le itu i sisifo e taooto e aai faatasi ma Aperaamo, Isaako, ma Iakopo i le laoai i le malo i le lagi. 12 A o atalii o le malo, e lafoina i fafo i le pogisa. O i inā e latou te tagiauē ai ma lilivau o latou nifo.” 13 Ona fetalai atu lea o Iesu i le taʻitaʻiʻau: “Alu ia oe. Ia taunuu lenā mea e tusa ma lou faatuatua.” Ona mālōlō ai lea o le auauna tane i lenā lava taimi. 14 Ua ulufale atu Iesu i le fale o Peteru, ua ia silafia ai o loo taoto le tinā o lana avā, ma ua maʻi i le fiva. 15 Ua paʻi atu o ia i lona lima, ona teʻa ai lea o lona fiva. Ua tū o ia i luga ma amata ona auauna atu iā te ia. 16 Ua oo i le afiafi, ona aumai ai lea e tagata iā te ia o le toʻatele o ē ua uluitinoina e temoni, ma ua ia tulia agaga leaga i ana upu, ua ia faamālōlō foʻi i latou uma ua mamaʻi tigāina; 17 ina ia taunuu ai le upu a le perofeta o Isaia: “Ua ia tauave o tatou maʻi ma tigā.”
IANUARI 29–FEPUARI 4
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 10-11
“Na Faafouina e Iesu Isi”
(Mataio 10:29, 30) Po ua lē faatauina atu ea ni tamaʻi manulele se lua i se tupe itiiti? Ae pe a paʻū se tasi o na tamaʻi manulele i le eleele, e silafia lava e lo outou Tamā. 30 E oo foʻi i o outou lauulu, ua faitaulia uma.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 10:29, 30
tamaʻi manulele: O le upu Eleni strou·thiʹon e uiga atu i so o se ituaiga manulele laʻitiiti, ma e masani ona faasino atu i sparrows, o se manulele e pito sili ona taugofie sa faatau atu mo meaʻai.
se tupe itiiti: Po o le “asari,” o le totogi lea o se tagata faigaluega mo le 45 minute. (Tagaʻi i le App. B14.) O le taimi lea o le malaga lona tolu a Iesu i Kalilaia na ia fetalai ai e tasi le tupe itiiti e mafai ona faatau ai tamaʻi manulele e lua. Ae pe tusa o le tasi tausaga mulimuli ane, a o faia le faiva a Iesu i Iutaia na ia fetalai ai e lima tamaʻi manulele e mafai ona faatau i tupe iti e lua. (Lu 12:6) Pe a faatusatusa nei faamatalaga, e tatou te iloa ai le itiiti o le tāua o nei manulele i tagata faatauʻoa, ona o lea sa ave fua le isi tamaʻi manulele.
E oo foʻi i o outou lauulu, ua faitaulia uma: I se fua faatatau, e silia i le 100,000 lauulu o se tagata. O le tomai o Ieova e iloa ai na faamatalaga uma, e faamautinoa mai ai lona naunau moni i soo taʻitoʻatasi o Keriso.
nwtsty ata
Sparrow
O sparrows o manulele ia sa sili ona taugofie sa faatau atu mo meaʻai. E lua tamaʻi manulele sa mafai ona faatau i le totogi o se tagata e faigaluega mo le 45 minute. O le upu Eleni, e faasino atu i so o se ituaiga tamaʻi manulele e aofia ai le house sparrow (Passer domesticus biblicus), ma le Spanish sparrow (Passer hispaniolensis) ia o loo taatele lava i Isaraelu.
(Mataio 11:28) Ia outou ō mai iā te aʻu o outou uma ua tigāina ma mafatia i avega, ona ou faafouina lea o outou.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 11:28
mafatia i avega: O i latou na valaaulia e Iesu e ō mai iā te ia, sa “mafatia i avega” ona o popolega ma mea e tigā ai. Na avea la latou tapuaʻiga iā Ieova o se avega mamafa, ona o tū masani sa faaopoopo e tagata i le Tulafono a Mose. (Mat 23:4) E oo lava i le Sapati lea sa tatau ona avea o se mea e faafouina ai, sa avea foʻi ma avega mamafa.—Eso 23:12; Mar 2:23-28; Lu 6:1-11.
ona ou faafouina lea o outou: O le upu Eleni mo le “faafouina” e uiga atu i le mālōlō (Mat 26:45; Mar 6:31) ma le maua o le mapusaga ina ia toe faafoʻisia le malosi faaletino (2Ko 7:13; File 7). I le siʻomaga o lenei mau, e tatou te iloa ai o le amoina o le amo a Iesu (Mat 11:29) e aofia ai le faia o se auaunaga ae e lē o le mālōlō. O le veape Eleni lea o loo faasino atu iā Iesu o loo ia faia se gaoioiga, e maua ai le manatu o loo faafouina ma faamalosia e Iesu ē ua vaivai, ina ia mafai ona latou tauaveina lana amo e mamā ma avegofie.
(Mataio 11:29, 30) Ia outou amoina laʻu amo ma faaaʻoaʻo mai iā te aʻu, auā o aʻu o lē e agamalu ma lotomaulalo, ona faafouina ai lea o outou. 30 Auā e avegofie laʻu amo, ma e māmā foʻi laʻu avega.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 11:29
Ia outou amoina laʻu amo: Sa faafaatusa le faaaogāina e Iesu o le upu “amo,” lea e uiga atu i le gauaʻi i le pule ma le taʻitaʻiga. Pe afai sa mafaufau Iesu i le amo e toʻalua tagata e tauaveina lea sa tuuina e Ieova i luga o Iesu, o lea la na valaaulia e Iesu ona soo ia latou amoina faatasi ma ia lana amo, ma o le a ia fesoasoani iā i latou. Pe afai o le manatu lenā, e mafai ona faaupu faapea, “Ia tatou amoina faatasi laʻu amo.” Ae pe afai e faasino atu i le amo sa tuuina e Iesu i luga o isi, sa uiga atu la i le gauaʻi o ona soo i lana pule ma lana taʻitaʻiga.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 11:2, 3) Ae ina ua faalogo Ioane mai i le falepuipui e uiga i galuega a le Keriso, ona aauina mai lea e ia o ona soo 3 e fesili mai iā te ia: “Po o oe ea o Lē e maliu mai, pe e matou te faatali i se isi?”
Ua Naunau Ioane e Faalogo Atu i se Faamatalaga Mai iā Iesu
E foliga mai o se fesili uigaese lenei fesili, auā o Ioane o se tane faamaoni. I le toetoe lua tausaga ua mavae, na ia vaaia ai le agaga paia o le Atua o alu ifo i luga o Iesu, ma faalogoina le siʻufofoga mai le Atua e faamaonia ai o lona Alo lea. E leai la se māfuaaga e tatou te faapea ai, ua amata ona vaivai le faatuatua o Ioane. Pe ana faapea o le tulaga lenā, semanū e lē tautala faaviivii Iesu e faatatau iā te ia. Peitaʻi, afai e lē o tau masalosalo Ioane, aiseā la ua ia lāgā ai lenei fesili e faatatau iā Iesu?
Atonu o loo manaʻo Ioane i se faamautinoaga mai iā Iesu, e iloa ai o ia moni o le Mesia. O le iloaina o lenei mea, e mafai ona faamalosia ai Ioane a o fesagaʻi ma tulaga faigatā i le falepuipui. E iai foʻi se isi uiga o le fesili a Ioane. Ua malamalama lelei o ia i valoaga a le Tusi Paia e faatatau i Lē ua Faauuina a le Atua. O ia lea o le a avea ma tupu ma laveaʻia tagata. Peitaʻi, o lea ua mavae le tele o masina talu le papatisoga o Iesu, ae o loo faafalepuipuiina pea Ioane. O le māfuaaga la lea ua fesili ai Ioane, pe e iai se isi e ese mai iā Iesu o le a afio mai, po o se tasi e sosoo iā Iesu, e na te faataunuuina atoatoa mea sa valoia mai o le a faataunuuina e le Mesia.
(Mataio 11:16-19) “O ai ou te faatusaina i ai lenei tupulaga? Ua pei i latou o tamaiti o loo nonofo i le maketi ma tauvalaau atu i a latou uō 17 e faapea: ʻUa tā atu a matou pese, ae tou te lē sisiva mai; ua matou tagiauē atu, ae tou te leʻi tagituʻi mai.’ 18 Ua faapea foʻi Ioane, na sau o ia e leʻi ʻai, e leʻi inu foʻi, ae ua fai mai tagata, ʻUa iā te ia se temoni.’ 19 A ua sau le Atalii o le tagata ua ʻai ma inu, a ua faapea mai tagata, ʻFaauta! O le tagata ʻai tele ma le inu tele i le uaina, o le uō a le ʻauaolafoga ma ē e agasala.’ Ae e taʻuamiotonuina le atamai i ana galuega.”
Oi Talofa i le Tupulaga Lotomaaa
E matuā faaaloalogia e Iesu Ioane le Papatiso. Ae o le ā le vaaiga a isi tagata iā Ioane? Ua fetalai atu Iesu e faatatau i lenei tupulaga e faapea: “Ua pei i latou o tamaiti o loo nonofo i le maketi ma tauvalaau atu i a latou uō e faapea: ʻUa tā atu a matou pese, ae tou te lē sisiva mai; ua matou tagiauē atu, ae tou te leʻi tagituʻi mai.’”—Mataio 11:16, 17.
O le ā le uiga o le fetalaiga a Iesu? Ua ia faamalamalama atu le uiga o le manatu e faapea: “Na sau [Ioane] e leʻi ʻai, e leʻi inu foʻi, ae ua fai mai tagata, ʻUa iā te ia se temoni.’ A ua sau le Atalii o le tagata ua ʻai ma inu, a ua faapea mai tagata, ʻFaauta! O le tagata ʻai tele ma le inu tele i le uaina, o le uō a le ʻauaolafoga ma ē e agasala.’” (Mataio 11:18, 19) Sa ola Ioane i se olaga faigofie o se tagata Naseri, ma sa ia taumamao mai le uaina. Peitaʻi, ua faapea mai lenei tupulaga ua uluitinoina o ia e temoni. (Numera 6:2, 3; Luka 1:15) I le isi itu, o loo ola Iesu e pei o le toʻatele o isi tagata. E fuafua lelei le auala e tausami ai o ia, faapea foʻi le auala e inu ai. Peitaʻi, ua tuuaʻia o ia i le ʻai tele ma le inu tele. E foliga mai e faigatā tele ona faamalieina tagata.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 11:1-19) Ua uma ona avatu e Iesu faatonuga i ona soo e toʻasefulu lua, ona maliu atu lea o ia e talaʻi ma aʻoaʻo atu i isi aai. 2 Ae ina ua faalogo Ioane mai i le falepuipui e uiga i galuega a le Keriso, ona aauina mai lea e ia o ona soo 3 e fesili mai iā te ia: “Po o oe ea o Lē e maliu mai, pe e matou te faatali i se isi?” 4 Ua tali atu Iesu iā i laʻua: “Ia oulua ō ma faamatala atu iā Ioane mea ua oulua faalogo ma vāai i ai: 5 Ua toe pupula tauaso, ua savavali pipili, ua faamamāina lepela, ua faalogo o ē e tutuli, ma ua toetutū mai tagata oti. Ua folafola atu foʻi le tala lelei i ē e matitiva. 6 E fiafia le tagata e lē tausuai ona o aʻu.” 7 A o la ō atu i le ala, a ua faapea atu Iesu i le motu o tagata e faatatau iā Ioane: “O le ā se mea na outou ō atu i le toafa e matamata i ai? O se ū ea ua felafoaʻiina e le matagi? 8 O le ā la se mea na outou ō atu e matamata i ai? O le tagata ea ua ofu i ofu ua faia i le ʻie lelei? Auā foʻi o ē ua oofu i ofu lelei, e nonofo i maota o tupu. 9 O le ā la le māfuaaga na outou ō ai? Pe ina ia matamata ea i se perofeta? Ioe, ou te fai atu iā te outou, e sili atu o ia nai lo o se perofeta. 10 O ia lenei ua tusia e faatatau i ai, ʻFaauta! Ou te auina atu laʻu avefeʻau i ou luma, o lē e muamua atu na te saunia le ala mo oe.’ 11 E moni ou te fai atu iā te outou, E leʻi tū mai i ē na fananau mai i fafine sē e sili iā Ioane le Papatiso; a o lē e faatauvaa i le malo o le lagi e sili o ia iā te ia. 12 Ae talu mai aso o Ioane le Papatiso seʻia oo mai i le taimi nei, ua avea le malo o le lagi ma mea e tausinio i ai tagata, ma ua maua e i latou o ē e tausinio i ai. 13 Auā na valoia e le ʻau Perofeta uma ma le Tulafono seʻia oo iā Ioane, 14 ma afai tou te fia talitonu i ai, o Ia lea o ʻElia o lē na tofia e sau.’ 15 O lea la, o lē ua iai taliga, inā faalogo ia o ia. 16 “O ai ou te faatusaina i ai lenei tupulaga? Ua pei i latou o tamaiti o loo nonofo i le maketi ma tauvalaau atu i a latou uō 17 e faapea: ʻUa tā atu a matou pese, ae tou te lē sisiva mai; ua matou tagiauē atu, ae tou te leʻi tagituʻi mai.’ 18 Ua faapea foʻi Ioane, na sau o ia e leʻi ʻai, e leʻi inu foʻi, ae ua fai mai tagata, ʻUa iā te ia se temoni.’ 19 A ua sau le Atalii o le tagata ua ʻai ma inu, a ua faapea mai tagata, ʻFaauta! O le tagata ʻai tele ma le inu tele i le uaina, o le uō a le ʻauaolafoga ma ē e agasala.’ Ae e taʻuamiotonuina le atamai i ana galuega.”