Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
APERILA 2-8
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 26
“Le Paseka ma le Faamanatuga—Vala e Tutusa ma Eseese Ai”
(Mataio 26:17-20) I le aso muamua o le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina, ua ō mai ai soo iā Iesu ma faapea mai: “O fea e te finagalo matou te saunia e te taumafa ai le paseka?” 18 Ua ia faapea atu: “Ia ō atu i le aai i le tasi tagata ma fai atu i ai, Ua fai mai le Aʻoaʻo, ʻUa lata mai loʻu taimi ua atofaina; ou te faamanatuina ai le paseka ma oʻu soo i lou fale.’” 19 Ona faia lea e le ʻausoo e pei ona faatonuina atu e Iesu iā i latou, ma ua latou saunia mea mo le paseka. 20 Ua oo i le afiafipō, ua taoto o ia e aai faatasi ma ona soo e toʻasefulu lua.
nwtsty ata
Tausamiga o le Paseka
O mea tāua nei i le tausamiga o le Paseka: mamoe tao (e lē tatau ona gauia se ponaivi o le manu) (1); falaoa e lē faafefeteina (2); ma fualaau ʻaina oona (3). (Eso 12:5, 8; Nu 9:11) O fualaau ʻaina oona atonu na faamanatu ai i tagata Isaraelu le tigā oona o lo latou nofo pologa i Aikupito. Na faaaogā e Iesu le areto e lē faafefeteina e faaata mai ai lona tino lelei atoatoa. (Mat 26:26) Na faapea mai Paulo o Iesu o la tatou mamoe o le “paseka.” (1Ko 5:7) E oo ane i le uluaʻi senituri, ua faaaogā le uaina (4) o se vala o le tausamiga o le Paseka. Na faaaogā e Iesu le uaina e faaata mai ai lona toto, lea o le a fai ai le taulaga.—Mat 26:27, 28.
(Mataio 26:26) A o latou aai, ona tago lea o Iesu i le areto, ua faia le faafetai, ona ia vaevae lea ma avatu i ona soo, ma faapea atu: “Ia outou aai. Auā o le faatusa lenei o loʻu tino.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 26:26
faatusa: O le upu Eleni e·stinʹ e uiga atu i le “faaāta; fai ma faailoga; e uiga; faaatagia.” E leʻi mafaufau le ʻausoo o Iesu na faasino atu lana faamatalaga i lona tino moni ona sa latou iai faatasi ma ia, ma na iai foʻi le falaoa lē faafefeteina lea ua toeitiiti ona latou tagofia lea. O lea la, e lē o uiga atu le areto i le tino moni o Iesu. Ia mātau foʻi, o loo faaaogā lenā lava upu Eleni i le Mat 12:7, ma o le tele o faaliliuga o le Tusi Paia o loo faaliliuina lenei upu i le “uiga.”
(Mataio 26:27, 28) Ua ia tago foʻi i le ipu, ua faia le faafetai, ma avatu iā i latou, ua faapea atu: “Inā inu ia outou uma i ai; 28 auā o le faatusa lenei o loʻu toto o le ʻtoto o le feagaiga,’ e faamaligiina mo tagata e toʻatele e faamagalo ai agasala.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 26:28
toto o le feagaiga: Na faamaonia le feagaiga fou i le va o Ieova ma Kerisiano faauuina e ala i le taulaga a Iesu. (Epe 8:10) O loo faaaogāina e Iesu i inei le faaupuga lava e tasi na faaaogā e Mose, a o avea ma puluvaga ma ina ua faavaeina le feagaiga o le Tulafono ma Isaraelu i le Mauga o Sinai. (Eso 24:8; Epe 9:19-21) E pei lava ona faamaonia e le toto o povi ma ʻoti le feagaiga o le Tulafono i le va o le Atua ma le nuu o Isaraelu, o le toto foʻi o Iesu na faamaonia ai le feagaiga fou na faia e Ieova ma le Isaraelu faaleagaga. Na amata lenā feagaiga i le Penetekoso 33 T.A.—Epe 9:14, 15.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 26:17) I le aso muamua o le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina, ua ō mai ai soo iā Iesu ma faapea mai: “O fea e te finagalo matou te saunia e te taumafa ai le paseka?”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 26:17
I le aso muamua o le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina: E amata le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina iā Nisani 15, pe a mavae le Paseka (Nisani 14), ma e fitu aso e faia ai le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina. (Tagaʻi i le App. B15.) Ae i aso o Iesu, ona e sosoo lava le Paseka ma lenei tausamiga, e iai la taimi na faasino atu ai “le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina” i aso e valu, e aofia ai ma Nisani 14. (Lu 22:1) I lenei mau, o le faaupuga “I le aso muamua,” e mafai ona faaliliuina “I le aso a o leʻi.” (Faatusatusa i le Ioa 1:15, 30, lea o loo faaliliuina ai le upu Eleni mo le “muamua” [proʹtos] i le “leʻi,” e faapea “na iai o ia ae ou te leʻi [proʹtos] iai aʻu.”) Pe a fua la i le gagana Eleni anamua ma tū masani faa-Iutaia, e mafai ona faapea atu na fesili le ʻausoo iā Iesu iā Nisani 13. A o faagasolo le aso o Nisani 13, na faia ai e le ʻausoo tapenapenaga mo le Paseka, lea na mulimuli ane faamanatuina ina “ua oo i le afiafi,” o le amataga lea o Nisani 14.—Mar 14:16, 17.
(Mataio 26:39) Ua maliu teisi atu o ia i luma, ua faapaʻū faō ma tatalo atu e faapea: “Loʻu Tamā e, afai e mafai, ia aveese lenei ipu iā te aʻu. Ae aua le faia loʻu loto a o lou finagalo.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 26:39
ia aveese lenei ipu: I le Tusi Paia, o le “ipu” e masani ona faaaogā faafaatusa e faasino i le finagalo o le Atua, po o se “vaega tofia” mo se tagata. E mautinoa na matuā popole Iesu, ona o lona maliu e pei o se tagata solitulafono ma tuuaʻia i le upuleaga i le Atua, e ono faalumaina ai le suafa o lona Tamā, lea na uunaʻia ai o ia e tatalo ia aveese lenei “ipu” mai iā te ia.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 26:1-19) Ua uma ona fetalai atu Iesu i nei upu, ona ia faapea atu lea i ona soo: 2 “Ua outou iloa ua toe lua aso ona oo lea i le paseka, ma e tuuina atu ai le Atalii o le tagata ina ia tutuʻi i luga o le laau.” 3 O le taimi lea ua faapotopoto ai le ʻaufaitaulaga sili, ma toeaina o le nuu i le lotoā o le ositaulaga sili o lē ua igoa iā Kaiafa, 4 ma taupulepule e fai se togafiti ina ia puʻe ai Iesu ma fasiotia. 5 Peitaʻi, ua latou faapea atu: “Aua le faia i le tausamiga ina neʻi vevesi tagata.” 6 A o iai Iesu i Petania i le fale o Simona le lepela, 7 ona sau ai lea o se fafine ma se fagu alapasa ua iai le suāuu manogi taugatā, ma liligi i lona ao a o taoto o ia e taumafa. 8 Ua vāai atu le ʻausoo i lenei mea, ona feita ai lea ma fai ane: “Aiseā ua maʻimau ai? 9 Auā e mafai ona faatau atu lenei mea i ni tupe se tele, ma foaʻi atu i tagata matitiva.” 10 Ua silafia e Iesu lenei mea, ona faapea atu lea iā i latou: “Aiseā e tou te faalavelave ai i le fafine? Auā o se gaoioiga lelei lea ua ia faia mai iā te aʻu. 11 Auā tou te faatasi pea ma tagata matitiva, ae tou te lē faatasi pea ma aʻu. 12 Auā ina ua uu e lenei fafine loʻu tino i le suāuu manogi, ua ia saunia ai loʻu tino mo loʻu tanuga. 13 E moni ou te fai atu iā te outou, Po o fea lava i le lalolagi e talaʻiina ai lenei tala lelei, e taʻua ai foʻi ma le mea na faia e lenei fafine, e faamanatu ai iā te ia.” 14 Ona alu atu lea o le tasi o le toʻasefulu lua, e igoa iā Iuta le Sekara i le ʻaufaitaulaga sili, 15 ma faapea atu: “E fia se mea tou te aumaia iā te aʻu ou te faalataina ai o ia iā te outou?” Ona latou lotomalilie lea e avatu iā te ia le tolu sefulu tupe siliva. 16 Ona amata mai ai lea i lenā lava aso, ona ia saʻili se avanoa lelei e faalataina ai o ia. 17 I le aso muamua o le tausamiga o falaoa e lē faafefeteina, ua ō mai ai soo iā Iesu ma faapea mai: “O fea e te finagalo matou te saunia e te taumafa ai le paseka?” 18 Ua ia faapea atu: “Ia ō atu i le aai i le tasi tagata ma fai atu i ai, Ua fai mai le Aʻoaʻo, ʻUa lata mai loʻu taimi ua atofaina; ou te faamanatuina ai le paseka ma oʻu soo i lou fale.’” 19 Ona faia lea e le ʻausoo e pei ona faatonuina atu e Iesu iā i latou, ma ua latou saunia mea mo le paseka.
APERILA 9-15
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MATAIO 27-28
“Ia Fai Isi ma Soo—Aiseā, i Fea, ma e Faapefea?”
(Mataio 28:18) Ua faalatalata atu Iesu ma fetalai atu iā i latou: “Ua tuuina mai iā te aʻu le pule uma i le lagi ma le lalolagi.
ʻŌ Atu e Fai Nuu Uma ma Soo’
4 Ua iā Iesu le pule i lana faapotopotoga, ma talu mai le 1914 ua ia pulea le malo o le Atua lea na faatoʻa faavaeina. (Kolose 1:13; Faaaliga 11:15) Ona o ia o le agelu sili, ua pule ai o ia i le faitau miliona o agelu i le lagi. (1 Tesalonia 4:16; 1 Peteru 3:22; Faaaliga 19:14-16) Ua ia maua le pule mai i lona Tamā e faaumatia ai “alii sili uma, ma faipule uma, ma ē malolosi” ia e tetee i tapulaa amiotonu. (1 Korinito 15:24-26; Efeso 1:20-23) E lē faatapulaaina le pule a Iesu i ē o soifua. Ua fai o ia ma “faamasino i ē o ola ma ē ua oti” ma ua tuu atu e le Atua iā te ia le mana e toe faatutū ai ē ua maliliu. (Galuega 10:42; Ioane 5:26-28) E mautinoa, o le faatonuga na tuuina mai e Lē ua ave i ai le pule, e ao ona manatu i ai o se mea e sili ona tāua. O lea la, tatou te faatāuaina le faatonuga a Keriso ia ʻō e faia nuu uma ma soo’ ma lotomalilie e usiusitai i ai.
(Mataio 28:19) O le mea lea, ia outou ō atu e fai tagata o nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le agaga paia,
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 28:19
fai tagata . . . ma soo: O le veape Eleni ma·the·teuʹo e mafai ona faaliliu “aʻoaʻo” ma le faanaunauga e maua ni soo. (Faatusatusa i lona faaaogāina i le Mat 13:52, lea o loo faaliliu ai i le “aʻoaʻoina.”) Ua faailoa mai i veape “papatiso” ma le “aʻoaʻo” atu, mea e aofia ai i le faatonuga ia “fai tagata . . . ma soo.”
tagata o nuu uma lava: E mafai ona faaliliu saʻo i le faaupuga “nuu uma lava,” peitaʻi o le siʻomaga o lenei mau e tatou te iloa ai o loo faasino atu lenei faaupuga i tagata taʻitoʻatasi mai i nuu uma, talu ai i le gagana Eleni, o le suinauna “latou” lea o loo i le faaupuga papatiso atu iā i latou, e faasino atu i tagata ae lē o atunuu. Sa fou le faatonuga ina ia oo atu i “tagata o nuu uma lava.” A o leʻi faia le faiva a Iesu, na faailoa mai i Tusitusiga Paia sa tatau i tagata o nuu ese ona ō atu i Isaraelu pe a fia auauna iā Ieova. (1Tu 8:41-43) Peitaʻi o le faatonuga a Iesu e faia isi ma soo, ua faalautele atu ai le galuega talaʻi i tagata e lē o ni Iutaia, ma faamatilatila mai ai e tatau ona oo atu i le lalolagi aoao le galuega a Kerisiano o le faia o isi ma soo.—Mat 10:1, 5-7; Fal 7:9; tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 24:14.
(Mataio 28:20) ia aʻoaʻoina i latou ia tausi i mea uma ua ou poloaʻi atu ai iā te outou. Faauta! ou te faatasi ma outou i aso uma lava seʻia oo i le taufaaiʻuiʻuga o le faiga o mea a le lalolagi.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 28:20
ia aʻoaʻoina i latou: O le veape Eleni ua faaliliuina i le “aʻoaʻo atu” e aofia ai faatonuga, faamatala, fefulifulisaʻi, ma avatu faamaoniga. (Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 3:1; 4:23.) O le aʻoaʻoina o isi ina ia tausia mea uma na poloaʻi mai ai Iesu, o se gaoioiga e faaauau pea, lea e aofia ai le aʻoaʻo atu ma faatatau ana aʻoaʻoga, ma mulimuli i lana faaaʻoaʻoga.—Ioa 13:17; Efe 4:21; 1Pe 2:21.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mataio 27:51) Faauta! Ua saeluaina mai luga e oo i lalo o le ʻie puipui o le malumalu, ma ua lūlūina le eleele, ma māvaevae papa.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 27:51
ʻie puipui: O lenei ʻie puipui ua teuteuina na vaeluaina ai le Mea Paia ma le Mea e Sili Ona Paia. Ua iloa mai i le talafaasolopito o Iutaia, o lenei ʻie puipui mamafa e pe ā ma le 18 mita (60 futu) le umi, 9 mita (30 futu) le lautele, ma le 7.4 senitimita (2.9 inisi) le mafiafia. O le vaeluaina o le ʻie puipui e lē gata na faailoa mai ai le toʻasā o Ieova i ē na fasiotia lona Alo, ae na faaata mai ai foʻi ua mafai nei ona ulu atu nisi i le lagi.—Epe 10:19, 20.
malumalu: O le upu Eleni na·osʹ e faasino atu i le malumalu atoa e aofia ai ma le Mea e Paia ma le Mea e Sili Ona Paia.
(Mataio 28:7) Inā vave ō ia ma taʻu atu i ona soo e faapea, ua toe faatūina o ia mai i le oti, faauta foʻi! ua muamua atu o ia iā te outou i Kalilaia; o i inā tou te iloa ai o ia. Faauta! ua ou fai atu iā te oulua.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 28:7
taʻu atu i ona soo . . . ua toe faatūina o ia: O nei fafine e lē gata o uluaʻi soo ia na faailoa i ai le toetū o Iesu, ae na faatonuina foʻi e faailoa atu lea mea i isi soo. (Mat 28:2, 5, 7) E tusa ai ma tū masani a Iutaia e lē ōgatusa ma Tusitusiga Paia, e leʻi mafai ona faia se molimau a se fafine i le faamasinoga. Ae i se faaeseesega, na faamamaluina e le agelu a Ieova fafine e ala i le tuu atu i ai o lenei tofiga mamalu.
Faitau Tusi Paia
(Mataio 27:38-54) Ua tutuʻi foʻi faatasi ma ia o tagata faomea e toʻalua, o le tasi i lona itu taumatau ma le isi i lona itu tauagavale. 39 Ua faatauemu iā te ia tagata ua ui ane ma lūlū o latou ulu 40 ma faapea mai: “O oe na o lē sa faapea mai e mafai ona e tala i lalo le malumalu ma toe faia i aso e tolu, ia e faaola iā te oe! Afai o oe o le alo o le Atua, inā alu ifo ia i lalo mai i le laau e faapuapuagatia ai!” 41 Ua faapena foʻi ona tauemu le ʻaufaitaulaga sili, o le ʻautusiupu, ma le ʻautoeaina iā te ia ma faapea mai: 42 “Sa ia faaolaina isi; ae ua lē mafai ona ia faaola iā te ia lava! O ia o le Tupu o Isaraelu, seʻi tuu pe alu ifo nei o ia i lalo mai i le laau ona tatou talitonu ai lea iā te ia. 43 Na faatuatua o ia i le Atua; seʻi tuu atu la i le Atua e na te laveaʻiina o ia pe a finagalo malie iā te ia, auā ua ia faapea mai, ʻO aʻu o le Atalii o le Atua.’” 44 Ua faapena foʻi ona fai upuleaga iā te ia o ē e faomea ua faatautau faatasi ma ia. 45 Ua amata ona pogisa le nuu atoa i le itula e ono seʻia oo i le itula e iva. 46 Pe e tusa o le itula e iva, ona alaga leotele ai lea o Iesu e faapea: “Eli, Eli, lama sapatani?” o lona uiga, “Loʻu Atua e, loʻu Atua e, aiseā ua e tuulafoaʻiina ai aʻu?” 47 A o faalogo mai isi tagata o loo tutū latalata ane, ona latou faapea lea: “O loo valaau atu lenei tagata iā Elia.” 48 Ona tamoʻe loa lea o le tasi o i latou, ma aumai le omomi ma fufui i le uaina oona, ma tuu i le pito o le ū, ua alu atu ma avatu e inu ai o ia. 49 A ua faapea atu isi o i latou: “Tuu ai pea o ia! Seʻi tatou vāai pe e sau Elia e faaola o ia.” [[Ua tago atu se tasi tagata i le tao ma tutuʻi ai lona itu, ona tafe mai ai lea o le toto ma le vai.]] 50 Ua toe alaga Iesu, ona tuuina atu ai lea e ia o lona agaga. 51 Faauta! Ua saeluaina mai luga e oo i lalo o le ʻie puipui o le malumalu, ma ua lūlūina le eleele, ma māvaevae papa. 52 Ua mātalatala tuugamau, ma ua lafoaʻi mai i fafo le tele o tino o tagata paia ua maliliu, 53 ma ua iloa atu e le toʻatele o tagata (o ē ua ō mai mai i fanua tanu, ua ulu atu i latou i le aai paia ina ua mavae lona toetū mai). 54 A o le taʻitaʻiʻau ma i latou na leoleoina Iesu, ina ua latou vaaia le mafuiʻe ma mea ua tutupu, ona matuā fefefe ai lea o i latou ma faapea ane: “E moni, o le Alo lava lenei o le Atua.”
APERILA 16-22
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 1-2
“Ua Faamagaloina Au Agasala”
(Mareko 2:3-5) Ona sii mai ai lea e tagata e toʻafā iā te ia, o se tamāloa ua pē le tino. 4 Ae ona o le tumutumu o tagata, ua lē mafai ai ona latou oo mai iā Iesu. Ua latou aveese le taualuga o le mea ua iai o ia, ona faapu lea o le faʻalo, ma tuutuu ifo ai i lalo le moega o loo taoto ai le tamāloa e pē le tino. 5 Ua silafia e Iesu lo latou faatuatua, ona ia fetalai atu lea i le tagata maʻi: “Loʻu atalii e, ua faamagaloina au agasala.”
“Ua Faamagaloina Au Agasala”
A o aʻoaʻo atu Iesu, ua sii mai e ni tagata se toʻafā se tamāloa ua pē le tino o loo taoto i se moega. E latou te mananaʻo e faamālōlō e Iesu la latou uō. Ae ona o le tumutumu o tagata, ua lē mafai ai ona latou “oo mai iā Iesu.” (Mareko 2:4) Pagā lo latou faanoanoa! O lea, ua latou ō aʻe ai ma aveese le taualuga o le fale, ona faapū lea o le faʻalo, ma tuutuu ifo i lalo le moega o loo taoto ai le tamāloa e pē le tino.
Po ua toʻatamaʻi ai Iesu ona o le faalavelave atu o nei tagata? E leai. Ua matuā maofa Iesu i lo latou faatuatua, ma fetalai atu i le tagata maʻi: “Ua faamagaloina au agasala.” (Mataio 9:2) Ae pe e mafai moni e Iesu ona faamagaloina agasala? Ua manatunatu ifo le ʻautusiupu ma le ʻau Faresaio i o latou loto e faapea: “Aiseā ua tautala ai faapea lenei tagata? Ua fai upuleaga o ia. O ai ea e mafai ona faamagaloina agasala, ua na o le toʻatasi, o le Atua lea?”—Mareko 2:7.
Ua silafia e Iesu o latou manatunatuga ma ua fetalai atu: “Aiseā ua outou manatunatu ai i nei mea i o outou loto? Auā o lē fea e sili ona faigofie, o le fai atu i le tagata maʻi, ʻUa faamagaloina au agasala,’ po o le fai atu, ʻIa tū i luga ma ave lou moega ma savali’?” (Mareko 2:8, 9) O le mea moni, ua mafai ona faamagaloina e Iesu agasala a lenei tamāloa, ona o le taulaga lea ua toeitiiti ona ia ofoina atu lea.
(Mareko 2:6-12) O loo nonofo ai foʻi i inā nisi o le ʻautusiupu, ma ua manatunatu ifo i o latou loto: 7 “Aiseā ua tautala ai faapea lenei tagata? Ua fai upuleaga o ia. O ai ea e mafai ona faamagaloina agasala, ua na o le toʻatasi, o le Atua lea?” 8 Ae ua silafia e Iesu i lona lava finagalo o latou manatunatuga ma ua fetalai atu: “Aiseā ua outou manatunatu ai i nei mea i o outou loto? 9 Auā o lē fea e sili ona faigofie, o le fai atu i le tagata maʻi, ʻUa faamagaloina au agasala,’ po o le fai atu, ʻIa tū i luga ma ave lou moega ma savali’? 10 Ae peitaʻi, ina ia outou iloa ua i le Atalii o le tagata le pule i le lalolagi e faamagalo ai agasala,” ona ia fetalai atu lea i le tagata maʻi: 11 “Ou te fai atu iā te oe, Inā tū ia i luga ma ave lou moega, ma e alu i lou aiga.” 12 Ona tū lea o ia i luga, ua ave i lona moega ma savali ane loa i luma o i latou uma. O lea, ua taufaiofo ai i latou uma ma faamamaluina ai le Atua e faapea: “Tatou te leʻi vaaia lava se mea faapenei.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 2:9
o lē fea e sili ona faigofie: E faigofie i se tasi ona fai atu e mafai ona ia faamagaloina agasala, ona e lē manaʻomia ni faamaoniga vaaia e faamaonia ai lenā faamatalaga. Peitaʻi o le fai atu, Inā tū ia i luga . . . , ma e alu e manaʻomia ai se vavega ina ia iloa ai e tagata uma, e iai iā Iesu le pule e faamagaloina ai agasala. O lenei tala ma le Isa 33: 24, e iloa ai le fesootaʻiga o maʻi ma le tino agasala.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 1:11) Ona oo mai lea o le siʻufofoga mai i le lagi ua faapea mai: “O loʻu Atalii pele oe, ua malie loʻu loto iā te oe.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 1:11
ona oo mai lea o le siʻufofoga mai i le lagi: O le taimi muamua lea mai i taimi e tolu na faamauina e tusi o Evagelia, o loo taʻua ai le fetalai tuusaʻo mai o Ieova i tagata.—Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 9:7; Ioa 12:28.
O loʻu Atalii pele oe: A o avea Iesu ma foafoaga agaga, sa iloa o ia o le Alo o le Atua. (Ioa 3:16) Mai i le taimi na ia fanau mai ai o se tagata, na taʻua Iesu o le “Alo o le Atua” e pei lava o Atamu. (Lu 1:35; 3:38) Peitaʻi e mafai ona faapea atu o le fetalaiga a le Atua i inei, e lē o tau ina faailoa mai ai le faasinomaga o Iesu. Ae o lenei faailoaga ma le liligiina mai o le agaga paia, ua faailoa mai ai e Ieova le avea o Iesu ma ona Atalii agaga, ua “toe fanau mai” ma le faamoemoe e toe foʻi i le lagi, ma ua faauuina i le agaga paia e avea ma Tupu tofia ma Ositaulaga Sili a le Atua.—Faatusatusa i le Ioa 3:3-6; 6:51; Lu 1:31-33; Epe 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.
ua malie loʻu loto iā te oe: Po o le “ua e matuā faamalieina aʻu; ua ou matuā fiafia iā te oe.” O le faaupuga foʻi lea o loo faaaogā i le Mat 12:18 lea na sii mai i le Isa 42:1 e faatatau i le Mesia po o le Keriso. O le liligiina mai o le agaga paia ma le faalauiloaga a le Atua e faatatau i lona Alo, o ni faamaoniga manino ia o Iesu o le Mesia na folafola mai.—Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 3:17; 12:18.
(Mareko 2:27, 28) O lea, ua ia fetalai atu ai: “Ua faia le sapati mo le tagata, ae e leʻi faia le tagata mo le sapati. 28 O lea la, o le Atalii o le tagata, o le Alii foʻi ia o le sapati.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 2:28
Alii . . . o le sapati: Na faatatau e Iesu lenei faaupuga iā te ia (Mat 12:8; Lu 6:5), e faailoa mai ai na mafai ona ia faaaogāina le Sapati e faia ai galuega na faatonuina o ia e lona Tamā e fai. (Faatusatusa i le Ioane 5:19; 10:37, 38.) O le Sapati na faia ai e Iesu nisi o ana vavega mataʻina e aofia ai le faamālōlōina o tagata mamaʻi. (Lu 13:10-13; Ioa 5:5-9; 9:1-14) O nei vala e faaata mai ai le mapusaga o le a maua pe a pule Iesu i le Malo, ma o le a pei o se mālōlōga faa-Sapati.—Epe 10:1.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 1:1-15) O le amataga lenei o le tala lelei iā Iesu Keriso: 2 E pei ona tusia e le perofeta o Isaia: “(Faauta! ou te auina atu laʻu avefeʻau i ou luma, o lē na te saunia lou ala.) 3 Faalogo! O loo alaga se tasi i le toafa, ʻIa outou sauniuni le ala o Ieova, ma ia faasaʻosaʻo ala i ona luma,’” 4 ua alu atu foʻi Ioane le papatiso i le toafa, ma talaʻi atu ai le papatisoga, o le faailoga lea o le salamō mo le faamagaloina o agasala. 5 Ona ō atu lea o tagata uma mai Iutaia ma Ierusalema iā te ia, ua ia papatisoina i latou i le Vaitafe o Ioritana, ua latou faailoa atu a latou agasala. 6 Ua ofu Ioane i le fulufulu kamela ma le fusipaʻu i lona sulugātiti, o ana meaʻai foʻi o sē akerise ma le meli vao. 7 Ua talaʻi atu o ia e faapea: “O loo mulimuli mai se tasi, e sili atu lona malosi i lo o aʻu; e lē aogā aʻu ona punou ifo e tatala i nonoa o ona seevae. 8 Na ou papatisoina outou i le vai, ae o ia na te papatisoina outou i le agaga paia.” 9 A o faagasolo ia aso, ua alu atu foʻi Iesu mai Nasareta i Kalilaia ma papatisoina ai e Ioane i le vaitafe o Ioritana. 10 Ina ua maliu aʻe loa o ia mai i le vai, ona ia silafia ai lea o le lagi ua avanoa, ma ua alu ifo i ona luga le agaga e pei o se lupe; 11 ona oo mai lea o le siʻufofoga mai i le lagi ua faapea mai: “O loʻu Atalii pele oe, ua malie loʻu loto iā te oe.” 12 Ona taʻitaʻi atu loa lea e le agaga paia o ia i le toafa. 13 Ua nofo ai pea o ia i le toafa mo aso e fā sefulu, ma ua faaosoosoina ai o ia e Satani. E iai foʻi manufeʻai i inā, ae ua auauna atu agelu iā te ia. 14 Ina ua lafo Ioane i le falepuipui, ona maliu atu lea o Iesu i Kalilaia e talaʻi atu le tala lelei e uiga i le Atua 15 ma faapea atu: “Ua taunuu le taimi ua atofaina, ma ua latalata mai le malo o le Atua. O lea, ia outou salamō ai, ma ia faatuatua i le tala lelei.”
APERILA 23-29
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 3-4
“Faamālōlōga i le Sapati”
(Mareko 3:1, 2) Ua toe ulufale atu o ia i se tasi o sunako, ma ua iai i inā se tagata ua pē lona lima. 2 O lea, ua tulimataʻi ai o ia e le ʻau Faresaio pe na te faamālōlōina lea tagata i le sapati, ina ia latou molia ai o ia.
O Ā Mea e Faataga i le Sapati?
I se tasi Sapati, ua asiasi atu ai Iesu i se sunako atonu i Kalilaia, ma ua ia maua atu ai se tamāloa ua pē lona lima. (Luka 6:6) Ua mataʻi e le ʻautusiupu ma le ʻau Faresaio Iesu. Aiseā? Ua faaalia o latou faanaunauga moni ina ua latou fesili e faapea: “Pe e taga i le tulafono ona faamālōlō i le sapati?”—Mataio 12:10.
E talitonu taʻitaʻi lotu Iutaia, seʻiloga e lamatia le ola o se tagata ona faatoʻā mafai lea ona faia faamālōlōga i le Sapati. O se faaaʻoaʻoga, e faasā ona faasaʻo se ponaivi pe fusi se vae ua mapeva i le Sapati. E vaai i na vala e lē o ni tulaga e lamatia ai le ola o se tagata. O lea, e lē o fesiligia e le ʻautusiupu ma le ʻau Faresaio Iesu, ona e latou te manatu mamafa i le tamāloa ma ona mafatiaga. Peitaʻi, o loo latou taumafai e suʻe se mea e molia ai Iesu.
(Mareko 3:3, 4) Ua fetalai atu o ia i le tagata ua pē lona lima: “Tū ia i luga ma sau i le ogatotonu.” 4 Ona ia fetalai atu lea iā i latou: “Pe e faataga ea ona fai se mea lelei po o se mea leaga i le sapati, pe e faaola se tagata pe e fasiotia?” A ua lē tali mai i latou.
O Ā Mea e Faataga i le Sapati?
Ua silafia e Iesu o latou manatunatuga sesē. Ua latou taliaina se manatu e lē faavaeina mai Tusitusiga Paia, i mea e aofia ai i le solia o le tulafono e faatatau i galuega e faasā ona faia i le Sapati. (Esoto 20:8-10) E lē o le taimi muamua lea ua ia fesagaʻia ai faitioga e faatatau i galuega lelei sa ia faia. O lea, ua sauni nei Iesu mo se fetaiaʻiga mataʻina i lo latou va ma taʻitaʻi lotu, e ala i le faapea atu i le tamāloa ua pē lona lima, ʻe tū i luga ma sau i le ogatotonu.’—Mareko 3:3.
(Mareko 3:5) Ua silasila solo o ia ma le toʻasā iā i latou ona ua tigā tele lona finagalo i lo latou lotomaaa, ona ia fetalai atu lea i le tagata: “Ia faaloaloa lou lima.” Ona faaloaloa mai lea, ma ua toe lelei ai lona lima.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 3:5
ma le toʻasā . . . ona ua tigā tele lona finagalo: E na o Mareko na faamauina le auala na tali mai ai Iesu ina ua ia mātauina le lotomaaa o taʻitaʻi lotu e tusa ai ma le mea na tupu. (Mat 12:13; Lu 6:10) O Peteru o se tagata e loloto ona faalogona, ma e foliga mai o ia na faamatalaina faalogona nei o Iesu, lea na faamauina e Mareko.—Tagaʻi i le “Faatomuaga o le Tusi o Mareko”; it-2 337.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 3:29) Peitaʻi, o se tasi e fai upuleaga i le agaga paia, e lē faamagaloina lava o ia e faavavau, ae e nofosala o ia e faavavau i lenā agasala.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 3:29
fai upuleaga i le agaga paia: O le fai upuleaga e faasino atu i le fai upuvale, faia o faamatalaga lē saʻo e taufaaleaga, upu tutui, ma upu mamafa faasaga i le Atua po o mea paia. Talu ai o le agaga paia e mai i le Atua, o le teena la ma le loto i ai o gaoioiga a le agaga paia e tutusa lea ma le fai upuleaga i le Atua. E pei ona taʻua i le Mat 12:24, 28 ma le Mar 3:22, na vaaia e taʻitaʻi lotu le iai o le agaga o le Atua i vavega na faia e Iesu, peitaʻi na latou faapea mai o le mana mai iā Satani le Tiapolo.
nofosala o ia e faavavau: E foliga mai e faasino atu i le faia o se agasala ma le loto i ai lea e iai āuga tumau; e leai se taulaga e mafai ona ufiufi ai nei agasala.—Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le fai upuleaga i le agaga paia o loo i lenei fuaiupu, ma le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 12:31, lea o loo faamatalaina ai foʻi lenei tala.
(Mareko 4:26-29) Ua ia toe fetalai atu: “Ua pei le malo o le Atua o le tagata na alu ma lūlū fatu i luga o le palapala, 27 na moe o ia i le pō ma ina ua ala aʻe i le ao, ua tātupu ma ola le fatu ae e na te leʻi iloa pe na faapefea ona tupu. 28 Ua tupu fua le fatu mai i le palapala ma faasolo mālie ona fua mai, ona matala lea o ona lau ma ua fuga mai, ma mulimuli ane ua iai saito matua. 29 Ae ina ua matua le fua, ona tuu atu ai lea o lana selesaito, auā ua oo mai le taimi o le seleselega.”
Po o E “Malamalama” i le Uiga?
6 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei talafaatusa? Muamua, e tatau ona tatou iloa e lē mafai ona tatou puleaina le tuputupu aʻe faaleagaga o se tagata suʻesuʻe. O le iloaina o le mea e gata ai lo tatou mafai, o le a tatou lē faamalosia ai se tagata suʻesuʻe e papatiso, ae e tatou te fesoasoani ma lagolagosua iā te ia. O le lotomaulalo foʻi e tatou te iloa ai, o le tuuina atu i le Atua, o se filifiliga e fitoitonu i le tagata lava ia. O le tuuina atu e tatau ona sau mai i le loto o se tasi ona o lona alofa mo Ieova, auā o le mea lenā e na te taliaina.—Sala. 51:12; 54:6; 110:3.
7 Lona lua, o le malamalama i le lesona mai i lenei talafaatusa, o le a tatou lē lotovaivai ai pe a leai ni iʻuga o a tatou galuega i le taimi muamua. E manaʻomia ona tatou onosaʻi. (Iako. 5:7, 8) E iai taimi e lē fua mai ai le fatu, ae pe a tatou faia le mea sili e fesoasoani ai i le tagata suʻesuʻe, e lē tatau la ona tatou manatu ua tatou lē faamaoni. E faatupu e Ieova le fatu o le upu moni, i loto o tagata lotomaulalo e naunau e faia suiga i o latou olaga. (Mata. 13:23) O lea, e lē tatau ona fuaina le taulau manuia o la tatou faiva i iʻuga e maua mai. I le silafaga a Ieova, e lē fuaina lo tatou taulau manuia i le faiva, i le tali mai a tagata o loo tatou suʻesuʻe. Nai lo o lea, e sili atu ona tāua iā te ia a tatou taumafaiga faamaoni.—Faitau le Luka 10:17-20; 1 Korinito 3:8.
8 Lona tolu, e tatou te lē iloa atu i nisi taimi suiga e tutupu i le loto o se tagata. O se faaaʻoaʻoga, sa faailoa atu e se ulugalii i le misionare sa latou suʻesuʻe, ua fia avea i laʻua ma tagata talaʻi e leʻi papatiso. Sa faamanatu atu e le misionare i le ulugalii, e tatau ona tuu muamua le la ulaula tapaa ina ia agavaa ai. Sa faateʻia o ia ina ua faapea mai le ulugalii, ua atoa ni nai masina talu ona la lē toe ulaula. Aiseā? Sa la iloaina o loo silafia mai e Ieova o loo la ulaula, ma e inosia e ia le faagutugutulua. O lea na la filifili ai pe e ulaula pea i luma o le misionare, po o le tuu loa o le ulaula. O lo laʻua alolofa mo Ieova lea ua amata ona tuputupu aʻe, na uunaʻia ai i laʻua e faia le filifiliga saʻo. Sa la tuputupu aʻe faaleagaga, e ui e leʻi iloa atu e le misionare le suiga sa la faia.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 3:1-19a) Ua toe ulufale atu o ia i se tasi o sunako, ma ua iai i inā se tagata ua pē lona lima. 2 O lea, ua tulimataʻi ai o ia e le ʻau Faresaio pe na te faamālōlōina lea tagata i le sapati, ina ia latou molia ai o ia. 3 Ua fetalai atu o ia i le tagata ua pē lona lima: “Tū ia i luga ma sau i le ogatotonu.” 4 Ona ia fetalai atu lea iā i latou: “Pe e faataga ea ona fai se mea lelei po o se mea leaga i le sapati, pe e faaola se tagata pe e fasiotia?” A ua lē tali mai i latou. 5 Ua silasila solo o ia ma le toʻasā iā i latou ona ua tigā tele lona finagalo i lo latou lotomaaa, ona ia fetalai atu lea i le tagata: “Ia faaloaloa lou lima.” Ona faaloaloa mai lea, ma ua toe lelei ai lona lima. 6 Ona ō loa lea o le ʻau Faresaio, ua taupulepule ma ē e ʻau ma Herota, ina ia maua se mea e fasioti ai Iesu. 7 A ua tuumuli Iesu ma ona soo agaʻi i le sami; ma ua mulimuli atu iā te ia tagata e toʻatele mai i Kalilaia ma Iutaia. 8 E oo lava i le toʻatele o tagata mai i Ierusalema, ma Itumaia, o ē e i le isi itu o Ioritana, ma itu uma o Turo ma Saitonu, ua latou ō mai ai iā te ia ona ua faalogo i le tele o mea ua ia faia. 9 Ua ia faatonu atu foʻi i ona soo ina ia iai pea se tamaʻi vaa e na te faaaogāina ina neʻi lolofi mai le motu o tagata iā te ia. 10 Talu ai ua ia faamālōlōina le toʻatele o tagata, ua lolofi mai ai i latou uma ua mamaʻi tigāina ina ia papaʻi mai iā te ia. 11 E oo lava i agaga leaga, o so o se mea lava e iloa ai o ia, latou te faapaʻuʻū faō ai i ona luma ma alalaga mai: “O oe lava o le Alo o le Atua.” 12 Ae ua ia matuā vavao soo atu iā i latou e aua le faailoaina atu o ia. 13 Ua maliu aʻe o ia i le mauga, ma valaau atu iā i latou ua ia finagalo i ai, ona latou ō atu ai lea iā te ia. 14 Ua ia filifilia foʻi tane e toʻasefulu lua, o ē ua ia taʻua o “aposetolo” ina ia latou faatasi pea ma ia, ma aauina atu i latou e talaʻi 15 ma tuuina atu iā i latou le pule e tutuli ai temoni. 16 O tane e toʻasefulu lua ua ia filifilia, o Simona o lē ua ia faaigoa foʻi iā Peteru, 17 o Iakopo le atalii o Sepetaio ma Ioane le uso o Iakopo, (o ē ua ia faaigoa foʻi iā Poaneki, o lona uiga o Atalii o le Faititili) 18 o Aneterea ma Filipo, o Patolomaio ma Mataio, o Toma ma Iakopo le atalii o Alefaio, o Tataio ma Simona le Kanana 19 ma Iuta le Sekara, o lē na faalataina o ia mulimuli ane.
AUALA E OLA AI O SE KERISIANO
(Mareko 4:9) Ona ia toe fetalai atu lea: “O lē ua iai taliga, inā faalogo mai ia o ia.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 4:9
O lē ua iai taliga, inā faalogo mai ia o ia: A o leʻi faamatala e Iesu le talafaatusa i le tagata lūlū fatu, na ia fetalai: “Ia faafofoga mai.” (Mar 4:3) Ae na ia faaiʻu lana talafaatusa i lenei apoapoaʻiga, e faamatilatila ai le tāua i ona soo o le utagia o ana fautuaga. E tai faapena foʻi apoapoaʻiga o loo maua i le Mat 11:15; 13:9, 43; Mar 4:23; Lu 8:8; 14:35; Fal 2:7, 11, 17, 29; 3:6, 13, 22; 13:9.
APERILA 30–ME 6
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 5-6
“E Iai iā Iesu le Mana e Faatutū ai Ē Pele ua Maliliu”
(Mareko 5:38) Ua latou taunuu i le fale o le pule o le sunako, ona silafia lea e ia o le lauē ma le tagituʻi o ē ua faavauvau.
(Mareko 5:39-41) Ina ua ulufale o ia, ona faapea atu lea iā i latou: “Aiseā ua outou lauē ma tagituʻi ai? E leʻi oti le teine, ae o loo moe o ia.” 40 Ona toē faaamuamu lea o i latou iā te ia. A ua ia faapea atu ia ō uma i fafo, ona ia ave lea o le tamā ma le tinā o le teine ma ē ua faatasi ma ia, ua latou ō atu i le potu o loo iai le teineitiiti. 41 Ua ia tago atu i le lima o le teineitiiti, ma fetalai atu: “Talita kumi,” o lona uiga pe a faaliliuina: “Le tamaʻitaʻi e, ou te fai atu iā te oe, Inā tū ia i luga!”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 5:39
E leʻi oti . . . ae o loo moe: I le Tusi Paia, e masani ona faatusa le oti i le moe. (Sl 13:3; Ioa 11:11-14; Ga 7:60; 1Ko 7:39; 15:51; 1Te 4:13) Talu ai na sauni Iesu e toe faatū le teineitiiti, atonu la na ia faia lenei faamatalaga ona o lea o le a ia faataʻitaʻia mai, e pei lava ona toe fafagu mai se tasi o loo moe gase, e faapena foʻi le toetū mai o se tasi mai le oti. Na toe faatū e Iesu le teineitiiti e ala i le mana mai i lona Tamā, “o Lē na te toe faaolaina mai o ē ua maliliu, ma taʻua ai e ia mea e lē o iai e peiseaʻī ua iai.”—Ro 4:17.
(Mareko 5:42) Ona tulaʻi loa lea o le teineitiiti ma amata ona savali, ma e sefulu lua foʻi ona tausaga. Ona matuā olioli ai lea o i laʻua.
Ua Toe Ola Se Teineitiiti
I taimi ua teʻa, sa faatonuina ai e Iesu i latou e na te faamālōlōina, e aua le faasalalauina atu vavega na ia faia mo i latou. O lana faatonuga foʻi lenā i mātua o lenei teineitiiti. Peitaʻi, o le fiafia tele o Iairo ma lana avā faapea isi tagata, ua latou faasalalau atu ai le mea ua tupu “i lenā vaipanoa uma.” (Mataio 9:26) Pe e lē o lau gaoioiga foʻi lenā e fai, pe afai o lea na e vaai i se tasi e pele iā te oe ua toe faatūina mai i le oti? Ua toʻalua ai i inei tagata ua faamauina i le Tusi Paia, ua toe faatūina e Iesu mai i le oti.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 5:19, 20) Ae peitaʻi, ua ia vavao iā te ia ma fetalai atu: “Ia e alu i lou fale i lou aiga, ma faamatala atu iā i latou mea uma ua faia e Ieova mo oe, ma lona alofa mutimutivale iā te oe.” 20 Ona alu lea o ia ma faailoa atu i Tekapoli mea uma na faia e Iesu iā te ia, ma ua maofa ai tagata uma.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 5:19
faamatala atu iā i latou: E ese mai i le faatonuga masani a Iesu ina ia aua neʻi faailoaina atu i se isi ana vavega (Mar 1:44; 3:12; 7:36), na ia faatonuina lenei tamāloa ina ia taʻu atu le mea na tupu i lona aiga. Atonu o le māfuaaga, ona sa faatonuina Iesu e tuua lea vaipanoa ae e leʻi mafai ona ia avatu se molimau; ma na mafai foʻi i le tala i lenei vavega ona tuuitiitia ai ni faamatalaga lē lelei e ono fai e tagata, e tusa ai o le lafu puaa lea na feosofi i le tofē.
(Mareko 6:11) Pe afai tou te ō atu i se nuu ae e lē talia ai outou pe e lē fia faalogo foʻi iā te outou, pe a outou ō ese ia tūtū atu i ai le eleele nai o outou vae, e fai ma molimau iā i latou.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 6:11
tūtū atu i ai le eleele nai o outou vae: O lenei gaoioiga e faailoa mai ai e lē tuuaʻia auauna a le Atua pe a Ia aumaia le iʻuga. O loo faaaogāina foʻi se isi faaupuga tai faapena i le Mat 10:14; Lu 9:5. Na faaopoopo atili i ai e Mareko ma Luka le faaupuga e fai ma molimau [po o le “faasaga”] iā i latou. Na faatino e Paulo ma Panapa lenei faatonuga i Anetioka i Pisitia. (Ga 13:51) O le mea foʻi lenā na faia e Paulo i Korinito ina ua ia lūlū lona ofu ma faapea mai: “Ia i luga o o outou ulu lo outou toto. Ua ou mamā aʻu.” (Ga 18:6) O nei gaoioiga atonu ua leva na masani ai le ʻausoo; o nisi o tagata Iutaia mapolotu e faimalaga ma ui mai i Nuu Ese, e masani ona latou lūlū ese mai i o latou seevae le pefu lea e latou te manatu e lē mamā, a o leʻi toe ulu atu i vaipanoa o Iutaia. Peitaʻi, e aliali mai e ese le uiga na mafaufau i ai Iesu ina ua ia avatu lenei faatonuga i ona soo.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 6:1-13) Ua tuua e ia o lea mea, ona latou ō faatasi lea ma ona soo i lona nuu. 2 Ua oo i le sapati, ona ia aʻoaʻo atu lea i le sunako, ma ua taufaiofo ai le toʻatele o ē ua faalogologo iā te ia, ma faapea ane: “O fea na maua mai ai e lenei tagata nei mea? Aiseā foʻi ua tuuina atu ai lenei atamai iā te ia, ma ua faia ai e ona lima ia galuega mamana? 3 Pe e lē o ia ea o le kamuta, o le tama a Maria ma o le uso o Iakopo, Iosefa, Iuta, ma Simona? Pe e tatou te lē o faatasi ea foʻi ma ona tuafāfine?” Ona amata loa lea ona latou tausuai iā te ia. 4 A ua fetalai atu Iesu iā i latou: “E lē mamalu se perofeta i lona lava nuu ma lona lava aiga.” 5 Ae e na te leʻi faia ai ni galuega mamana i inā, e na o le faaee atu o ona aao i ni nai tagata mamaʻi ma faamālōlō iā i latou. 6 Ua ofo o ia ona o lo latou lē faatuatua. Ona malaga faataamilo lea o ia mai i lea nuu i lea nuu, ma aʻoaʻo atu. 7 Ua ia valaau atu i le toʻasefulu lua ma amata ona aauina atu i latou taʻitoʻalua, ma tuuina atu iā i latou le pule i agaga leaga. 8 Ua ia faatonuina foʻi i latou ina ia aua neʻi avea ni mea i le malaga, ae e tau lava o se tootoo. Aua neʻi aveina ni falaoa, se taga meaʻai, po o ni tupe i a latou ato tupe, 9 a ia fai seevae ma aua neʻi ofuina ni ofutino se lua. 10 Ua ia fetalai atu foʻi iā i latou: “O so o se mea e tou te ulu atu ai i se fale, ia nonofo ai seʻia oo ina outou ō ese mai lea nuu. 11 Pe afai tou te ō atu i se nuu ae e lē talia ai outou pe e lē fia faalogo foʻi iā te outou, pe a outou ō ese ia tūtū atu i ai le eleele nai o outou vae, e fai ma molimau iā i latou. 12 Ona latou ō lea ma talaʻi atu ina ia salamō tagata, 13 ua latou tutuli foʻi temoni e tele ma uu tagata mamaʻi i le suāuu, ma faamālōlō i latou.