Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
ME 7-13
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 7-8
“Ia Amo le Laau e Faapuapuagatia ai, ma Mulimuli Mai Pea iā te Aʻu”
(Mareko 8:34) Ua ia valaau atu i le motu o tagata e ō mai iā te ia ma ona soo, ona ia fetalai atu lea iā i latou: “A fia mulimuli mai se tasi iā te aʻu, ia faafitia e ia o ia lava ma amo le laau e faapuapuagatia ai o ia, ma mulimuli mai pea iā te aʻu.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 8:34
ia faafitia e ia o ia lava: Po o le “lafoaʻia o aiā uma o iā te ia lava.” E faailoa mai ai le lotomalie o se tagata ina ia faafitia atoatoa o ia lava, po o le aveese lana pule sa iai ae tuu atu o ia lava ina ia puleaina e Ieova. O lenei faaupuga Eleni e mafai ona faaliliuina “ia fai atu e leai iā te oe lava,” ma e talafeagai lelei ona e ono aofia ai le fai atu leai i ni faanaunauga ma manaʻoga o le tagata lava ia, ma mea e fiafia ai. (2Ko 5:14, 15) O le veape Eleni foʻi lea o loo faaaogā e Mareko e faamatala ai le faafitia e Peteru o Iesu.—Mar 14:30, 31, 72.
O Faapefea ona E Tamoʻe i le Tausinioga mo le Ola?
14 Na fetalai atu Iesu i se faapotopotoga o ona soʻo, atoa ma isi e faapea: “Ai se fia mulimuli mai ia te au, aua neʻi usiusitai o ia ia te ia, (pe, “e tatau ona faapea ifo ia te ia, ʻLeai,’” i le faaliliuga a Charles B. Williams) a ia ave e ia lona satauro, i le mulimuli mai ai [pea] ia te au.” (Mareko 8:34) A tatou taliaina lenei valaaulia, e tatau la ona tatou sauniuni ina ia faia “pea” faapena, e lē ona e faapea o loo iai se aogā faapitoa i le faatigaina o i tatou lava, ae ona o le taimi lava tatou te lē faautauta ai, o le taimi lava e lē lelei ai la tatou filifiliga, atonu o le a faaleaogāina ai mea uma lava sa atiina aʻe, ma oo ai foi ina lamatia lo tatou lelei e faavavau. E masani lava ona faifai lemū le agaʻigaʻi i luma faaleagaga, ae maeu le vave ona faaleaogāina pe afai e lē leoleoina i tatou i taimi uma!
(Mareko 8:35-37) Auā o sē e fia faasaoina lona ola, e maʻimau ia; ae o sē e faamaʻimau lona ola ona o aʻu ma le tala lelei, e faasaoina e ia. 36 Auā o le ā le aogā i le tagata pe afai na te maua le lalolagi uma ae maʻimau ai lona ola? 37 O le ā foʻi se mea o le a avatu e le tagata e sui aʻi lona ola?
O le ā se Mea e Avatu Ina ia E Ola ai e Faavavau?
3 E lua ni fesili faatupu manatu na lāgā e Iesu i lenā taimi: “O le ā le aogā i le tagata pe afai na te maua le lalolagi uma ae maʻimau ai lona ola?” ma le “O le ā foʻi se mea o le a avatu e le tagata e sui aʻi lona ola?” (Mare. 8:36, 37) E manino ma e faigofie i tagata le tali o le fesili muamua. E leai ma se aogā e maua ai e se tasi le lalolagi uma ae maʻimau ai lona ola. E aogā ma fiafia se tagata i meafaitino pe afai o ola. O le fesili lona lua a Iesu: “O le ā foʻi se mea o le a avatu e le tagata e sui aʻi lona ola?” Atonu na faamanatu ai i ē na faalogologo ane, le tuuaʻiga a Satani i le vaitaimi o Iopu e faapea: “O mea uma foʻi ua i ai i le tagata, e avatua e ia e sui aʻi lona ola.” (Iopu 2:4) Mo i latou e lē tapuaʻi iā Ieova, e ono moni iā i latou upu a Satani. E toʻatele e latou te lafoaʻi so o se mataupu silisili tau amio, ona o lo latou mananaʻo e ola pea. Ae e ese la le vaaiga a Kerisiano.
4 Ua tatou iloa e leʻi afio mai Iesu i le lalolagi e aumaia le soifua mālōlōina, le tamaoaiga, ma se olaga umi i lenei lalolagi. Na afio mai o ia e tuuina mai le avanoa e ola ai e faavavau i le lalolagi fou, ma o le faamoemoe mo lenā olaga e tatou te matuā faatāuaina. (Ioa. 3:16) E malamalama se Kerisiano i le fesili muamua a Iesu e uiga faapea, “O le ā le aogā i le tagata pe afai na te maua le lalolagi uma ae maʻimau ai lona faamoemoe o le ola e faavavau?” O le tali i ai, E matuā leai lava se aogā. (1 Ioa. 2:15-17) Ina ia fesoasoani iā i tatou e tali le fesili lona lua a Iesu, tatou te ono fesili ifo ai iā i tatou lava, ʻO le ā le tele o se faataulagaina ua ou malie e fai ina ia faamautinoa ai loʻu faamoemoe o le ola e faavavau i le lalolagi fou?’ O la tatou tali i lenā fesili, e atagia atu i le auala o loo tatou ola ai, ma faaalia ai le malosi o lenā faamoemoe i o tatou loto.—Faatusatusa i le Ioane 12:25.
(Mareko 8:38) Auā o lē e mā iā te aʻu ma aʻu upu i lenei tupulaga mulilulua ma le agasala, e mā foʻi le Atalii o le tagata iā te ia, pe a sau o ia i le mamalu o lona Tamā faatasi ma le ʻauagelu paia.”
O Ai le Atalii o le Tagata?
O lea, ina ia maua le finagalo malie o Iesu, e tatau ona lototetele ona soo ma faaalia le agaga faataulaga. Ua fetalai atu Iesu: “O lē e mā iā te aʻu ma aʻu upu i lenei tupulaga mulilulua ma le agasala, e mā foʻi le Atalii o le tagata iā te ia, pe a sau o ia i le mamalu o lona Tamā faatasi ma le ʻauagelu paia.” (Mareko 8:38) Ioe, pe a afio mai Iesu, o le a ia “tauia tagata taʻitoʻatasi e tusa ma lana amio.”—Mataio 16:27.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 7:5-8) Ona fesili mai ai lea o le ʻau Faresaio ma le ʻautusiupu iā te ia: “Aiseā ua lē faia ai e ou soo e tusa ma tū masani a tagata anamua, a ua aai ma lima eleelea?” 6 Ua ia faapea atu iā i latou: “O outou o tagata faafiaamiotonu, ua moni ai le valoaga a Isaia e pei ona tusia e faapea, ʻUa āva mai nei tagata iā te aʻu i o latou laugutu, a ua mamao ese lava o latou loto mai iā te aʻu. 7 E lē aogā la latou tapuaʻiga o loo fai mai iā te aʻu, auā ua faavae a latou aʻoaʻoga i mataupu a tagata.’ 8 Ua outou lafoaʻia poloaʻiga a le Atua, a ua outou taofimau i tū masani a tagata.”
Fesili Mai le ʻAufaitau
Aiseā na avea ai le fufuluina o lima o se mataupu sa inainā ai fili o Iesu?
O se tasi lenei o mataupu na vaavaai masei ai fili o Iesu iā te ia ma ona soo. Na aofia i le Tulafono a Mose le tele o faatonuga e faatatau i le faamamāina o se tasi mai i vala e pei o le vavale e sau mai i le totogasā, lepela, faapea le taulimaina o tino o manu mamate ma tagata oti. Na mafai ona faia lenei faamamāina e ala i taulaga, faamamāina i le vai, po o le sausauina foʻi.—Levi., mata. 11-15; Nu., mata. 19.
Na soona faamamafa e taʻitaʻi lotu Iutaia vala uma o nei tulafono. Na faamatala e se tasi o tusi o so o se taimi e lē mamā ai se tasi, e latou te “fesiligia vala uma ua māfua ai ona lē mamā, le auala ma le telē o le aafiaga o isi, o meafaitino e ono lē mamā ai, faapea auala ma faiga e tatau ona faamamāina ai.”
Na fesili fili o Iesu: “Aiseā ua lē faia ai e ou soo e tusa ma tū masani a tagata anamua, a ua aai ma lima eleelea?” (Mare. 7:5) E leʻi uiga atu le fesili a nei taʻitaʻi lotu e faatatau i le aai ma lima eleelea. Ae o se tū e masani ai taʻitaʻi lotu, o le liligi ifo o vai i o latou lima a o leʻi aai. Ua taʻua atili e lenei tusi: “Na finauina foʻi po o le ā le ituaiga fagu e faaaogā, o le vai talafeagai, o le tagata e liligiina le vai, ma vaega o lima e tatau ona faamamā.”
Na faigofie lava le tali a Iesu i nei tulafono uma faaletagata. Na ia faapea atu i nei taʻitaʻi lotu Iutaia i le uluaʻi senituri: “O outou o tagata faafiaamiotonu, ua moni ai le valoaga a Isaia e pei ona tusia e faapea, ʻUa āva mai nei tagata iā te aʻu i o latou laugutu, a ua mamao ese lava o latou loto mai iā te aʻu [Ieova]. E lē aogā la latou tapuaʻiga o loo fai mai iā te aʻu, auā ua faavae a latou aʻoaʻoga i mataupu a tagata.’ Ua outou lafoaʻia poloaʻiga a le Atua, a ua outou taofimau i tū masani a tagata.”—Mare. 7:6-8.
(Mareko 7:32-35) Ona latou aumai lea iā te ia o se tamāloa tutuli ma e tau lē mafai ona tautala, ua latou augani mai ina ia faaee lona aao iā te ia. 33 Ona ia aveese lea o le tamāloa mai le motu o tagata ua na o i laʻua, ua tuu atu ona tamatamaʻilima i taliga o le tamāloa, ua feanu, ona ia paʻi atu lea i lona laulaufaiva. 34 Ua ia tepa aʻe i le lagi, ua mapuea ma fetalai atu iā te ia: “Efata,” o lona uiga, “Ia matala.” 35 Ona matala loa lea o ona taliga, ma ua matala foʻi lona laulaufaiva, ona tautala ai loa lea o ia e pei o isi.
Pe o ia te Oe ea “le Finagalo o Keriso”?
9 Sa logonoa le tamāloa ma tau lē mafai ona tautala. Atonu pe sa mātauina e Iesu se tulaga patino o le lē mautonu po o le masiasi o lenei tamāloa. Ona faatino lea e Iesu se mea e fai lava sina ese mai. Na ia taʻitaʻi ese le tamāloa mai le motu o tagata, ma avatu i se nofoaga na o laʻua. Ona faaaogā lea e Iesu ni faailoga e faailoa atu ai i le tamāloa le mea o le a ia faia. Ua ia “tuu ona tamatamai lima i totonu o ona taliga, ua feanu foi, ma paʻi ane i lona laulaufaiva.” (Mareko 7:33) Ina ua maeʻa lena, ona silasila aʻe lea o Iesu i le lagi, ua oi a o faia lana tatalo. O nei gaoioiga faailoilo sa taʻu atu ai i le tamāloa faapea, ʻO le mea o le a ou faia ia te oe ua mafai ona o le mana mai le Atua.’ Mulimuli lava, na fetalai atu loa Iesu: “Ia avanoa.” (Mareko 7:34) I lena taimi, na mafai e le tamāloa ona ia toe faalogoina mea, ma mafai foʻi ona tautala mai.
10 Maʻeu se magafagafa na faaalia e Iesu mo isi! Sa ia amanaʻia o latou faalogona, ma o nei uiga tigā alofa, na iʻu ina uunaʻia ai o ia e gaoioi i ni auala e lē ono faamanuʻalia ai o latou faalogona. I lo tatou avea o ni Kerisiano, e lelei pe a tatou ati aʻe ma faataʻitaʻia le finagalo o Keriso i lenei itu. Ua timaʻi mai le Tusi Paia ia i tatou e faapea: “Ia loto gatasi outou uma, ia fealofani, ia alolofa i le au uso, ia mutimuti vale i le alofa, ia agalelei.” (1 Peteru 3:8) O lenei mea e mautinoa le manaʻomia ai ona tatou tautatala ma gaoioi i ni auala e faaalia ai tatou te manatunatu i faalogona o isi.
11 I totonu o le faapotopotoga, e mafai ona tatou faaalia le manatunatu i faalogona o isi, e ala i le faaaloalo ia i latou, ia feutagaʻi ma i latou i le auala tatou te mananaʻo e feutagaʻi mai ai foʻi isi ia i tatou. (Mataio 7:12) O le a aofia ai i lenei itu le faaeteete i upu tatou te tāutala ai faapea foʻi i le auala tatou te tāutala ai i na upu. (Kolose 4:6) Manatua, o ʻupu e soona lafo e mafai ona tutuʻi e pei o le pelu.’ (Faataoto 12:18) Ae faapēfea i totonu o le ʻāiga? O se tane ma se avā e alofa moni le tasi i le isi, e taufai amanaʻia uma e le tasi faalogona o le isi. (Efeso 5:33) E la te ʻalofia upu mamafa, faitioga faifai pea, ma faamatalaga tutui—o na uiga uma e mafai ona faapogaia ai ni faalogona tigā e lē faigofie ona toe faaleleia. E iai foʻi faalogona o le fanau, ma e ao i mātua alolofa ona la amanaʻia lenei itu. Pe afai e manaʻomia se faasaʻoga, o mātua e alolofa la te avatua lena faasaʻoga i ni auala e faaaloalogia ai le tulaga mamalu o le la fanau ma ʻalofia ai ni faamasiasiga lē tatau ia i latou. (Kolose 3:21) Pe afai tatou te faaalia le magafagafa mo isi, e tatou te faaalia ai ua ia i tatou le finagalo o Keriso.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 7:1-15) Ona faapotopoto mai lea iā te ia o le ʻau Faresaio ma nisi o le ʻautusiupu na ō mai mai i Ierusalema. 2 Ua latou vāai i nisi o ona soo ua aai ma lima eleelea, o lona uiga e leʻi fafanoina 3 auā ua taofimau le ʻau Faresaio ma tagata Iutaia uma i tū masani a tagata anamua, e lē mafai ona aai seʻiloga ua fafano o latou lima e oo i o latou tulilima. 4 Pe a foʻi mai i le maketi, e latou te lē aai seʻiloga ua faamamāina i latou e ala i le fulufulu i le vai. E tele foʻi nisi tū masani ua latou taofimau i ai, e pei o le faatofuina o ipu ti, sioki, ma ipu ʻapamemea i le vai. 5 Ona fesili mai ai lea o le ʻau Faresaio ma le ʻautusiupu iā te ia: “Aiseā ua lē faia ai e ou soo e tusa ma tū masani a tagata anamua, a ua aai ma lima eleelea?” 6 Ua ia faapea atu iā i latou: “O outou o tagata faafiaamiotonu, ua moni ai le valoaga a Isaia e pei ona tusia e faapea, ʻUa āva mai nei tagata iā te aʻu i o latou laugutu, a ua mamao ese lava o latou loto mai iā te aʻu. 7 E lē aogā la latou tapuaʻiga o loo fai mai iā te aʻu, auā ua faavae a latou aʻoaʻoga i mataupu a tagata.’ 8 Ua outou lafoaʻia poloaʻiga a le Atua, a ua outou taofimau i tū masani a tagata.” 9 Ua ia fetalai atili atu iā i latou: “Ua outou popoto i le tuuesea o poloaʻiga a le Atua, ina ia tausisi ai i a outou tū masani. 10 Auā ua faapea mai Mose, ʻIa e āva i lou tamā ma lou tinā,’ ma ʻO lē e fai upuleaga i lona tamā ma lona tinā, e fasiotia lava o ia.’ 11 A ua outou fai mai, ʻO so o se tasi e faapea atu i lona tamā po o lona tinā: “O mea uma ua iā te aʻu e aogā iā te oe, o le kopano lea (o lona uiga o le meaalofa e ave i le Atua.)”’ 12 Ona outou taofia ai lea o ia mai le faia o se mea e tasi mo lona tamā po o lona tinā. 13 O lea, ua outou faalēaogā ai le afioga a le Atua i a outou tū masani ia na tuufaasolo mai. Ua outou faia foʻi le tele o isi mea faapena.” 14 Ona ia toe valaau atu lea i le motu o tagata ma fetalai atu: “Inā faalogo mai ia outou uma, ma ia malamalama i lona uiga. 15 E leai se mea o loo i fafo o le tagata e alu ane i totonu iā te ia e mafai ona faaleagaina ai o ia; a o mea e sau mai i totonu o le tagata, o mea na e faaleagaina ai o ia.”
ME 14-20
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 9-10
“Se Vaaiga e Faamalosia ai le Faatuatua”
(Mareko 9:1) Ua ia toe fetalai atu foʻi iā i latou: “E moni ou te fai atu iā te outou, E iai nisi o loo tutū mai i inei e lē oo i ai le oti, seʻiloga ua latou vāai muamua ua oo mai le malo o le Atua ma le mana.”
E Taulaʻi Atu Valoaga iā Keriso
9 E sili atu i le tausaga talu ona avatu e Iesu faamaoniga e pei ona taʻua muamua e faatatau i lona tulaga faa-Mesia. Ua uma le taimi o le Paseka i le tausaga e 32 T.A. O le toʻatele o ē na talitonu iā Iesu, na lē toe mulimuli iā te ia, atonu ona o sauāga, le matapeʻapeʻa po o popolega o le olaga. Atonu na faapena nisi ona o le lē fiafia po o le lē malamalama, talu ai na teena e Iesu taumafaiga a tagata e fai o ia ma tupu. E leʻi finagalo Iesu e faatino se faailoga mai le lagi e aumaia ai le viiga iā te ia, ina ua luʻia o ia e taʻitaʻi lotu Iutaia. (Mataio 12:38, 39) Atonu na lē malamalama nisi ina ua lē faia e Iesu lenā mea. E lē gata i lea, na faailoa e Iesu i ona soo se mea na faigatā ona latou malamalama i ai—“e tatau ona alu o ia i Ierusalema, e faatigāina foʻi i mea e tele e toeaina ma le ʻau ositaulaga sili, ma le ʻau tusiupu, e fasiotia foʻi o ia.”—Mataio 16:21-23.
10 Pe toe iva po o le sefulu masina, ona oo lea i le taimi “e tuua ai e [Iesu] lenei lalolagi, a e maliu atu i le Tamā.” (Ioane 13:1) Ona o le matuā popole o Iesu i ona soo faamaoni na ia folafola atu ai, o le a vaaia e nisi o i latou le mea lava lea, na ia lē faia mo tagata Iutaia lē faamaoni—o se faailoga mai le lagi. Na fetalai Iesu: “E moni, ou te fai atu iā te outou, O loo tutū mai iinei nisi e lē oo iā te i latou le oti, seʻia latou vaaia le Atalii o le tagata ua sau i lona malo.” (Mataio 16:28) E manino, e leʻi fetalai Iesu e iai nisi o ona soo o le a soifua pea seʻi oo ina faavaeina le Malo Faa-Mesia i le 1914. Na finagalo Iesu e avatu i ona soo e toʻatolu o ē vavalalata iā te ia, se vaaiga ofoofogia o lona mamalu pe a avea ma tupu i le Malo. Ua taʻua lenei vaaiga o le liliuina faavavega o Iesu.
(Mareko 9:2-6) Ina ua mavae aso e ono, ona ave ai lea e Iesu o Peteru, Iakopo, ma Ioane, ma ō atu i se mauga maualuga ua na o i latou. Ona liua ai lea o ia i o latou luma, 3 ua matuā paʻepaʻemā lona ofu tele, ua sili atu ona paʻepaʻe nai lo o ni ofu ua tāina e se tagata i le lalolagi. 4 Ua faaali mai foʻi Mose ma Elia iā i latou, ma o loo la talanoa ma Iesu. 5 Ua oso vave mai Peteru ma fai mai iā Iesu: “Le Aʻoaʻo e, ua lelei ona ua tatou faatasi ai i inei, o lea, seʻi o matou faatūina ni faleʻie se tolu, o le tasi mo oe, o le tasi mo Mose, ma le isi mo Elia.” 6 Ae o le mea moni, ua lē iloa e ia se tala a fai atu, auā ua matuā fefefe lava i latou.
E Taulaʻi Atu Valoaga iā Keriso
11 Ina ua mavae aso e ono, ona ō lea o Iesu, o Peteru, Iakopo ma Ioane i se mauga maualuga—atonu o se tuasivi o le mauga o Heremoni. O i inā na liua ai Iesu “i o latou luma, ua pupula mai ona fofoga e pei o le lā, ua sisina mai foʻi ona ofu e pei o le malamalama.” Na vaaia ai foʻi Mose ma Elia o loo fetautalatalaaʻi ma Iesu. Atonu na tupu lenei vaaiga ofoofogia i le pō, lea na matuā mataʻina ai. Ona e foliga mai e pei o se mea moni lava, na manaʻo ai Peteru e fai ni faleapitaga mo Iesu, Mose ma Elia. A o tautala pea Peteru, na ufitia i latou i se ao pupula ma na fetalai mai se siʻufofoga: “O loʻu Atalii pele lenā, ou te fiafia iā te ia; ia outou faalogo iā te ia.”—Mataio 17:1-6.
(Mareko 9:7) Ona oo mai lea o le ao, ua ufitia ai i latou, ma ua faapea mai le siʻufofoga mai le ao: “O loʻu Atalii pele lenā; ia faalogo iā te ia.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 9:7
le siʻufofoga: O le taimi lona lua lea mai i taimi e tolu na faamauina e tusi o Evagelia, o loo taʻua ai le fetalai tuusaʻo mai o Ieova i tagata.—Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 1:11; Ioa 12:28.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 10:6-9) Peitaʻi, talu mai le foafoaga, ʻNa ia faia i laʻua o le tane ma le fafine. 7 O le mea lea e tuua ai e le tane lona tamā ma lona tinā, 8 ona avea ai lea o i laʻua ma tino e tasi’; ua lē toe toʻalua ai i laʻua, ae ua avea ma tino e tasi. 9 O lea la, o ē ua faatasia e le Atua, aua neʻi tuueseeseina e se tagata.”
Manatu Tāua Mai le Tusi o Mareko
10:6-9. E finagalo le Atua e nonofo faatasi paaga faaipoipo. O lea la, e ao i tane ma avā ona taumafai e saʻili taʻiala mai le Tusi Paia ina ia foʻia ai so o se faafitauli e ono tupu aʻe i le faaipoipoga, nai lo le vave manaʻo e tatala le faaipoipoga.—Mata. 19:4-6.
(Mareko 10:17, 18) A o maliu ese atu o ia, ua tamoʻe mai se tamāloa ma tootuli i ona luma, ma fesili mai iā te ia: “Le Aʻoaʻo lelei e, o ā ni mea e tatau ona ou faia ina ia ou maua ai le ola e faavavau?” 18 Ua fetalai atu Iesu iā te ia: “Aiseā ua e taʻua ai aʻu e lelei? E leai se tasi e lelei ua na o le toʻatasi, o le Atua lea.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 10:17, 18
Aʻoaʻo lelei: E foliga mai na faaaogā e le tamāloa le faaupuga “Aʻoaʻo lelei” o se taʻu po o se faalupega faaviivii, ona o faalupega na sa masani ona mananaʻo taʻitaʻi lotu e taʻua ai i latou. E ui e leʻi teena e Iesu le taʻua o ia i se auala talafeagai o le “Aʻoaʻo” ma o le “Alii” (Ioa 13:13), ae na ia avatu le viiga uma i lona Tamā.
E leai se tasi e lelei ua na o le toʻatasi, o le Atua lea: Na amanaʻia e Iesu le mea moni, o Ieova lē e silisili ona lelei, ma e na o ia e iai le aiā e faatulaga ai le mea e lelei ma le mea e leaga. O le fouvale o Atamu ma Eva e ala i le ʻaia o le fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga, e iloa ai sa la mananaʻo e la te mauaina lenā aiā. Ae e ese mai ai Iesu. Na ia lotomaulalo ma amanaʻia le pule a lona Tamā e faatulaga ai le mea e lelei ma le mea e leaga. Ua faailoa ma faamatala mai e le Atua le mea e lelei e ala mai i lana Afioga.—Mar 10:19.
10:4
tusi faamaonia e faateʻa ai le avā: Tagaʻi i le faamatalaga mo suesuega o le Mat 19:7.
10:11
faateʻa i lana avā: Po o le “auina ese atu o lana avā.” Ina ia malamalama i le uiga o upu a Iesu na faamauina e Mareko, o loo aumaia i le Mat 19:9 le atoaga o le manatu, lea e aofia ai le faaupuga “ae e leʻi faitaaga lana avā.” (Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 5:23.) O lea, o le fetalaiga a Iesu lea na faamauina e Mareko, e uiga atu faapea e faatoʻā mafai ona faateʻa e se tasi lana paaga, pe afai ua “faitaaga” (Greek, por-neiʻa) lana paaga.
ua mulilua o ia, ma ua agasala ai i le fafine muamua: I inei, o loo teena ai e Iesu aʻoaʻoga taatele faa-Rapi, lea na faatagaina ai tamāloloa e faateʻa a latou avā “i soo se mafuaaga.” (Mat 19:3,9) Sa lē masani le toʻatele o tagata Iutaia i le faaupuga, ua maulilua o ia i le fafine muamua, auā na aʻoaʻo e rapi e faapea e lē mafai ona mulilua se tane i lana avā, ae e na o le avā e mafai ona mulilua! Na faamamaluina ma siitia e Iesu le tulaga o fafine e ala i le faailoa mai e tatau ona tutusa tapulaa tau amio e ola ai tane ma avā.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 9:1-13) Ua ia toe fetalai atu foʻi iā i latou: “E moni ou te fai atu iā te outou, E iai nisi o loo tutū mai i inei e lē oo i ai le oti, seʻiloga ua latou vāai muamua ua oo mai le malo o le Atua ma le mana.” 2 Ina ua mavae aso e ono, ona ave ai lea e Iesu o Peteru, Iakopo, ma Ioane, ma ō atu i se mauga maualuga ua na o i latou. Ona liua ai lea o ia i o latou luma, 3 ua matuā paʻepaʻemā lona ofu tele, ua sili atu ona paʻepaʻe nai lo o ni ofu ua tāina e se tagata i le lalolagi. 4 Ua faaali mai foʻi Mose ma Elia iā i latou, ma o loo la talanoa ma Iesu. 5 Ua oso vave mai Peteru ma fai mai iā Iesu: “Le Aʻoaʻo e, ua lelei ona ua tatou faatasi ai i inei, o lea, seʻi o matou faatūina ni faleʻie se tolu, o le tasi mo oe, o le tasi mo Mose, ma le isi mo Elia.” 6 Ae o le mea moni, ua lē iloa e ia se tala a fai atu, auā ua matuā fefefe lava i latou. 7 Ona oo mai lea o le ao, ua ufitia ai i latou, ma ua faapea mai le siʻufofoga mai le ao: “O loʻu Atalii pele lenā; ia faalogo iā te ia.” 8 Peitaʻi ane, ua latou vaavaai solo ma iloa ai, ua leai se isi ae e na o Iesu o loo latou faatasi. 9 A o ō ifo i latou mai le mauga, ua ia matuā faatonu atu i latou e aua neʻi taʻuina atu i se tasi mea na latou vaaia, seʻia oo ina toe faatūina mai le Atalii o le tagata mai le oti. 10 Ua latou taofimau i lea upu i o latou loto, ona latou fetalanoaaʻi lea i le uiga o lenei toetū mai i le oti. 11 A ua latou fesili mai iā te ia: “Aiseā ua fai mai ai le ʻautusiupu e tatau ona sau muamua Elia?” 12 Ua ia faapea atu iā i latou: “E sau muamua lava Elia e toe faafoʻisia mea uma; ae aiseā la ua tusia ai e faatatau i le Atalii o le tagata e faapea, e tatau ona tigāina o ia i puapuaga e tele ma faalumaina o ia? 13 Ae ou te fai atu iā te outou, ua uma ona sau o Elia, ma na latou faia iā te ia mea e tele na latou mananaʻo i ai, e pei ona tusia e uiga iā te ia.”
ME 21-27
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 11-12
“E Sili Atu Mea ua Ia Foaʻi Nai lo o Isi”
(Mareko 12:41, 42) Ua nofo o ia i lalo, ma silasila atu i mea e teu ai tupe, ua ia silafia ai le motu o tagata ua ō atu, ma lafo a latou tupe i mea e teu ai tupe. E toʻatele foʻi tagata mauʻoa ua lafo i ai le tele o tupe. 42 Ua alu ane se fafine mativa ua oti lana tane, ma lafo i ai ni tupe iti se lua.
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 12:41, 42
mea e teu ai tupe: Ua faapea mai ni tusitusiga Iutaia anamua, o nei pusa e faia ai foaʻi, e foliga e pei o se pū faaili, ma e iai se tamaʻi pu po o se avanoa i le pito i luga, e lafo ai e tagata a latou foaʻi eseese. O loo faaaogā i inei le upu Eleni o loo faaaogā foʻi i le Ioa 8:20, lea ua faaliliuina i “mea e teu ai oloa.” O lenā faaupuga atonu na faasino i se nofoaga sa iai i le Lotoā o Fafine. (Tagaʻi i le faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mat 27:6 ma le App. B11.) E tusa ai ma tusitusiga faa-Rapi, e 13 mea e teu ai tupe sa iai i lenā lotoā. E iai le talitonuga sa iai i le malumalu se vaega autū na ave i ai foaʻi na aoina mai mea e teu ai tupe.
tupe iti se lua: Pe e faaliliuina saʻo i le “lua kotane po o se kuatarana.” O le “kotane” o le upu numera tele lenā o le upu Eleni le·ptonʹ, o lona uiga o se mea laʻitiiti ma manifinifi. O le kotane o se tupe itiiti e tutusa lona tāua ma le 1/128 o le tenari, ma e foliga mai o le tupe apamemea aupito itiiti lea na faaaogā i Isaraelu. O le upu Eleni ko·dranʹtes (e maua mai le upu Latina quadrans) e faasino atu i se tupe apamemea Roma e tutusa lona tāua ma le 1/64 o le tenari. Na faaaogā i inei e Mareko tupe Roma e faamatala ai le tāua o tupe sa tele ina faaaogā e tagata Iutaia.—Tagaʻi i le Glossary, “Lepton,” ma le Faaopoopoga 14.
(Mareko 12:43) Ua ia valaau atu i ona soo e ō mai iā te ia, ma ua fetalai atu iā i latou: “E moni ou te fai atu iā te outou, e sili atu mea ua lafo e lenei fafine mativa ua oti lana tane, nai lo o i latou uma ua lafo a latou tupe i mea e teu ai tupe.
E Tāua ia Ieova Lau Auaunaga ma le Loto Atoa
16 I le lua aso mulimuli ane, ia Nisani 11, na atoa le aso o iai Iesu i le malumalu, o iina na fesiligia ai lana pule ma sa ia tali faavave atu ai foi i ni fesili faigata sa lāgā e faatatau i lafoga, le toetu, ma isi lava mataupu. Sa ia tausalaina le au tusiupu ma le au Faresaio, ona e lē gata i isi mau mea, ae faapena foi ona o lo latou “faauma [o] fale a fafine ua oti a latou tane.” (Mareko 12:40) Ona nofo lea o Iesu, e foliga mai i totonu o le Lotoā o Fafine, o iina, e tusa ai ma le tū faa-Iutaia, sa iai pusa e 13 e teu ai tupe. Na umi se taimi o nofoi pea o ia, o loo silasila totoʻa atu a o lafo e tagata a latou meaalofa i pusa e teu ai tupe. E toatele tagata mauoa na ō ane, o nisi atonu na ō ane ma ni foliga faafiaamiotonu, e oo lava i uiga faalialiavale. (Faatusatusa i le Mataio 6:2.) Sa patino lava se fafine na taulai atu i ai le silasila a Iesu. Atonu i le vaai masani a tagata, e leai se mea mataina latou te ono iloa atu i le fafine mativa po o lana meaalofa. Peitai o Iesu, o lē sa mafai ona ia silafia loto o isi, sa ia silafia o se “fafine mativa ua oti lana tane.” Na ia silafia foi le aofai o le meaalofa a le fafine—o ni “tupe iti e lua.”—Mareko 12:41, 42.
17 Ona valaau atu lea o Iesu i ona soo, auā sa ia manao ina ia latou muai vāai i le lesona o le a ia aʻoaʻo atu. Na fetalai Iesu: “O mea a lena fafine mativa ua oti lana tane, ua lafo i le mea e teu ai tupe, ua sili ia i a latou uma na lafo i ai.” I le fua a Iesu, e tele atu mea na tuu e le fafine i totonu nai lo o mea uma lava o loo tuu e isi. Sa ia foai atu “ana mea uma sa ia te ia”—o ana toe tupe lava sa totoe. O le faia faapea, sa ia faalagolago atu ai i aao alofa o Ieova e tausia o ia. O le tagata sa faamatilatila atu e avea o se faaaoaoga o le foai atu i le Atua, o lē ana le meaalofa e toeitiiti lava leai se aogā faaletino. Peitai i le silafaga a le Atua, sa matuā lē mafaatusalia lona tāua!—Mareko 12:43, 44; Iakopo 1:27.
(Mareko 12:44) Auā o i latou uma, ua lafo atu nisi o mea mai i a latou tupe e tele, a o le fafine mativa, ua ia lafo tupe uma ua iā te ia e ola ai.”
E Tāua ia Ieova Lau Auaunaga ma le Loto Atoa
17 Ona valaau atu lea o Iesu i ona soo, auā sa ia manao ina ia latou muai vāai i le lesona o le a ia aʻoaʻo atu. Na fetalai Iesu: “O mea a lena fafine mativa ua oti lana tane, ua lafo i le mea e teu ai tupe, ua sili ia i a latou uma na lafo i ai.” I le fua a Iesu, e tele atu mea na tuu e le fafine i totonu nai lo o mea uma lava o loo tuu e isi. Sa ia foai atu “ana mea uma sa ia te ia”—o ana toe tupe lava sa totoe. O le faia faapea, sa ia faalagolago atu ai i aao alofa o Ieova e tausia o ia. O le tagata sa faamatilatila atu e avea o se faaaoaoga o le foai atu i le Atua, o lē ana le meaalofa e toeitiiti lava leai se aogā faaletino. Peitai i le silafaga a le Atua, sa matuā lē mafaatusalia lona tāua!—Mareko 12:43, 44; Iakopo 1:27.
Pe o Lau Foai o se Taulaga?
E tele ni lesona tāua e mafai ona tatou aʻoaʻoina mai lenei faamatalaga. O le lesona e aupito sili ona tulaga ese, atonu pe o lea o ia i tatou uma lava le faaeaga o le tuuina atu o le lagolagosua i le tapuaiga moni e ala i a tatou mea faitino, le mea o loo tāua moni i le silafaga a le Atua, e lē o lo tatou foai atu lea o le mea tatou te mafaia, o mea tatou te lē o manaomia, a e o le avatua o le mea ua sili ona tāua ia i tatou. I se isi faaupuga, pe tatou te avatu ea se mea tatou lē o manaomia moni? Pe o le mea o tatou avatua o se taulaga moni?
Atamai i “le Afioga a le Atua”
15 Po ua lē mataʻina ea, talu ai e ui i isi tagata uma sa ō ane i le malumalu i lenā aso, ae sa matilatila lava lenei fafine ua oti lana tane, ma taʻua ai o ia i le Tusi Paia? E ala i lenei faaaʻoaʻoga ua aʻoaʻoina ma ai e Ieova e faapea o ia o se Atua e talisapaia mea. E finagalo malie o ia e talia a tatou meaalofa e faia ma le loto atoa, e tusa po o ā mea o loo foaʻi e isi. O le auala sili ona lelei lenei ua faaaogā e Ieova e aʻoaʻo mai ai lenei upu moni faamāfanafanaloto!
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 11:17) a ua aʻoaʻo atu pea ma faapea atu: “Pe e lē o tusia ea, ʻE taʻua loʻu fale o le fale tatalo mo nuu uma’? A ua outou faia ma ana o ē e faomea.”
nwtsty faamatalaga mo suʻesuʻega o le Mar 11:17
o le fale tatalo mo nuu uma: E mai i tusitala e toʻatolu o tusi o Evagelia na siiina mai le Isa 56:7, e na o Mareko na siiina mai ma le faaupuga “mo nuu [tagata] uma.” (Mat 21:13; Lu 19:46) O le fuafuaga o le malumalu i Ierusalema, ina ia tatalo ma tapuaʻi ai iā Ieova tagata Isaraelu ma tagata o Nuu Ese e matataʻu i le Atua. (1Tu 8:41-43) Na talafeagai le taʻusalaina e Iesu o tagata Iutaia na faia fefaatauaʻiga i le malumalu, ma avea ai ma ana o ē faomea. O a latou gaoioiga na lē faalaeiauina ai tagata o nuu uma e faalatalata atu iā Ieova i lona fale tatalo, ma lē maua ai le avanoa e aʻoaʻo ai e faatatau iā Ieova.
(Mareko 11:27, 28) Ua toe foʻi mai i latou i Ierusalema. A o savali atu o ia i le malumalu, ona ō mai ai lea o le ʻaufaitaulaga sili, ma le ʻautusiupu, ma le ʻautoeaina iā te ia 28 ma faapea mai: “O le pule a ai ua e faia ai lenei mea? po o ai ua na tuuina atu le pule iā te oe e faia ai nei mea?”
Se Lesona i le Faatuatua Mai i le Laau o le Mati
E leʻi umi ae taunuu Iesu ma ona soo i Ierusalema. E pei o lana masani, ua alu atu o ia i le malumalu ma amata ona aʻoaʻo atu. Peitaʻi ua luʻia o ia e le ʻaufaitaulaga sili ma le ʻautoeaina e faapea: “O le pule a ai ua e faia ai lenei mea? po o ai ua na tuuina atu le pule iā te oe e faia ai nei mea?” (Mareko 11:28) Atonu ua latou fesili atu, ona o loo latou manatua pea le gaoioiga sa faia e Iesu i tagata suitupe.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 12:13-27) Ona latou aauina mai lea o nisi o le ʻau Faresaio ma ē ua ʻau ma Herota, ina ia maua se mea e maileia ai o ia i ana upu. 14 Ua latou taunuu, ma faapea mai iā te ia: “Le Aʻoaʻo e, matou te iloa o oe o se tagata faamaoni ma e te lē faailoga tagata, auā e te lē silasila i foliga o tagata, ae e te aʻoaʻoina le ala o le Atua e tusa ma le upu moni: Pe e taga i le tulafono ona totogi lafoga iā Kaisara pe e leai? 15 Pe e matou te totogi lafoga pe e leai?” Ua silafia e ia lo latou faafiaamiotonu, ona ia fetalai atu lea: “Aiseā ua outou tofotofo mai ai iā te aʻu? Aumai se tenari seʻi oʻu vaai i ai.” 16 Ona latou avatu lea o le tenari. Ua ia fetalai atu iā i latou: “O ai e ona le ata ma le igoa lea?” Ua latou tali mai: “O Kaisara.” 17 Ona faapea atu lea o Iesu: “Ia totogi atu mea a Kaisara iā Kaisara, a o mea a le Atua ia avatu i le Atua.” Ona latou maofa ai lea iā te ia. 18 Ua ō mai le ʻau Satukaio iā te ia, o ē e faapea mai e leai se toetū ma fesili mai iā te ia: 19 “Le Aʻoaʻo e, na tusi mai Mose iā i tatou, afai e oti se tagata ae tuua lana avā e leai se fanau, e tatau ona fai o ia ma avā a lona uso, ina ia maua mai ai se fanau ma lona uso. 20 Sa iai le ʻauso e toʻafitu, na faaipoipo lē e muamua ma ina ua oti o ia, e leai sana fanau. 21 Ona faaipoipo lea o le uso lona lua i le fafine, ae na oti foʻi o ia e leai sana fanau, o le mea foʻi lenā na tupu i le uso lona tolu. 22 E leʻi iai foʻi ni fanau a i latou uma e toʻafitu. Mulimuli ane, na oti foʻi le fafine. 23 I le toetū, o ai o i latou nei o le a fai ma ia le avā? Auā na faaipoipo uma le toʻafitu iā te ia.” 24 Ona faapea atu lea o Iesu iā i latou: “Pe e lē o le mea ea lenā ua outou sesē ai, auā ua outou lē iloa Tusitusiga Paia po o le mana o le Atua? 25 Auā e lē faaipoipo tane ma fafine pe a toetutū mai, ae e pei i latou o agelu o loo i le lagi. 26 Pe tou te leʻi faitau ea i le tusi a Mose, e faatatau i le toetutū mai o ē ua oti, i le tala e uiga i le laau tuitui, ma le fetalaiga a le Atua iā te ia e faapea, ʻO aʻu o le Atua o Aperaamo, o le Atua o Isaako, ma o le Atua foʻi o Iakopo’? 27 O ia o le Atua o ē ola, ae lē o ē ua oti. Ua outou matuā sesē lava.”
ME 28–IUNI 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | MAREKO 13-14
“ʻAlofia le Aafia i le Mailei o le Fefe i Tagata”
(Mareko 14:29) Ae ua tali mai Peteru iā te ia: “E tusa lava pe e tuua oe e i latou uma, ae ou te lē tuua lava oe!”
(Mareko 14:31) A ua matuā fai mai o ia: “E tusa lava po ou te oti faatasi ma oe, ou te lē faafitia lava oe.” Ua faapena foʻi ona fai mai i latou uma.
(Mareko 14:50) Ona tuua lea o ia e i latou uma ae sosola.
(Mareko 14:47) Ae peitaʻi, o se tasi o ē o loo tutū latalata ane, ua seʻi e ia lana pelu, ma tā ai le pologa a le ositaulaga sili ma tipiesea ai lona taliga.
(Mareko 14:54) A ua mulimuli mamao mai Peteru iā te ia, ua oo i le lotoā o le ositaulaga sili; ua nofo o ia faatasi ma auauna o le fale e faamāfanafana ai i luma o le afi.
(Mareko 14:66-72) O le taimi lea o loo iai Peteru i lalo i le lotoā, ona sau ai lea o se auauna teine a le ositaulaga sili, 67 ma ua iloa atu Peteru o faamāfanafana i le afi, ona ia tilotilo saʻo atu lea iā te ia ma faapea atu: “O oe foʻi lenā, sa oulua faatasi ma Iesu le Nasareta.” 68 A ua faafiti o ia ma faapea mai: “Ou te lē iloa o ia, ma ou te lē iloa foʻi le mea o e fai mai ai.” Ona alu lea o ia i fafo i le faapaologa o le lotoā. 69 Ua toe vaaia foʻi e le auauna teine o ia i lea mea, ona toe faapea atu lea i ē ua tutū ai: “O se tasi lenei o i latou.” 70 Ua toe faafiti foʻi o ia. E leʻi umi ae toe faapea atu i latou o loo tutū ai i inā iā Peteru: “E moni, o oe o se tasi o i latou, auā o oe o le Kalilaia.” 71 Ona ia tautō lea ma fai atu ma le maumauaʻi: “Ou te lē iloa lava lenei tagata o loo outou fai mai ai.” 72 Ona vivini faalua loa lea o le moa; ma ua manatua ai loa e Peteru fetalaiga a Iesu iā te ia: “E te faafiti faatolu iā te aʻu a o leʻi vivini faalua le moa.” Ona tagi masūsū ai lea o ia.
Na Ia Aʻoaʻo Mai i le Matai ia Faamagalo Atu
14 Na mulimuli atu ma le faaeteete Peteru iā Iesu a o taʻitaʻiina atu i se fale e sili ona telē i Ierusalema. O le fale lea o Kaiafa le ositaulaga sili e mauʻoa ma aloaʻia. Na masani ona fausia na fale e faataamilo i se lotoā, ma e i luma le ala tatala. Ina ua taunuu Peteru i le ala tatala, e leʻi taliaina o ia e ulufale. A o Ioane lea sa i totonu, na sau i le leoleo faitotoʻa ma faaulufale atu Peteru. E foliga mai e leʻi mulimuli Peteru iā Ioane pe taumafai foʻi e ulufale i le fale, ina ia faatasi ai ma lona Matai. Na nofo o ia i le lotoā lea sa iai pologa ma auauna i luma o se afi ona o le malūlū o le pō, ma vaavaai atu a o gasolo ane molimau pepelo faasaga iā Iesu i le faamasinoga o loo faia i totonu o le fale.—Mare. 14:54-57; Ioa. 18:15, 16, 18.
it-2 619 ¶6
Peteru
Na ulu atu Peteru i le lotoā faatasi ma se tasi o soo, lea e foliga mai na mulimuli atu pe na ō faatasi ma Peteru i le fale o le ositaulaga sili. (Ioa 18:15, 16) E leʻi faapea na lafi Peteru pe nofonofo filemu i se tulimanu pogisa, ae na alu atu saʻo i le afi ina ia faamāfanafana ai. O le malamalama o le afi na iloa ai e isi o ia o se soo o Iesu, ma o lana gagana Kalilaia na atili ai ona latou masalosalo iā te ia. Ina ua tuuaʻia o ia e tagata, na faafiti faatolu Peteru e na te matuā lē iloa Iesu, ma tautō foʻi ina ia faamaonia atili ai lana faamatalaga. I lenā taimi, na vivini faalua ai loa se moa i le aai, ma ua ʻfaliu Iesu ma silasila atu iā Peteru.’ Ona alu loa lea o Peteru i fafo ma ua tagi masūsū ai. (Mat 26:69-75; Mar 14:66-72; Lu 22:54-62; Ioa 18:17, 18; tagaʻi i le COCKCROWING; OATH.) Peitaʻi, e leʻi mou atoatoa atu ai le faatuatua o Peteru, ma o lenā mea na taliina ai le tatalo na faia muamua atu a Iesu mo Peteru.—Lu 22:31, 32.
Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
(Mareko 14:51, 52) Ae e iai se tauleʻaleʻa o loo pulupulu lona tino i se ʻie lino lelei, ua mulimuli latalata atu iā te ia, a ua latou taumafai e puʻe o ia, 52 ae ua tiaʻi e ia lona ofu lino, ona sola lē lavalavā ai lea o ia.
Manatu Tāua Mai le Tusi o Mareko
14:51, 52—O ai le tauleʻaleʻa lea na “sola lē lavalavā”? Ua na o Mareko o loo taʻua lea mea na tupu, o lona uiga la, e tatou te faapea atu na ia tautala e faatatau iā te ia lava.
(Mareko 14:60-62) Mulimuli ane, ona tulaʻi lea o le ositaulaga sili ma fesili mai iā Iesu: “Aiseā ua e lē tali mai ai? O le ā lenei mea ua latou molia ai oe?” 61 A ua filemu pea o ia ma ua lē tali atu lava. Ona toe fesili mai lea o le ositaulaga sili iā te ia: “Po o oe ea o le Keriso, le Alo o Lē e Viia?” 62 Ona fetalai atu lea o Iesu: “O lea lava; ma o le a outou vāai i le Atalii o le tagata o loo nofo i le itu taumatau o Lē e Malosi, ma e sau foʻi o ia i ao o le lagi.”
Ua Taʻitaʻi Atu Iesu iā Ana Ona Avatu ai Lea iā Kaiafa
Ua iloa e Kaiafa e matuā lē fiafia lava tagata Iutaia i se tasi e faapea mai o ia o le Alo o le Atua. I se taimi muamua atu, na faapea atu ai Iesu o le Atua o lona Tamā. O lea, na mananaʻo ai tagata Iutaia e fasioti o ia, ona ua latou faapea ane ʻua ia faatutusa o ia ma le Atua.’ (Ioane 5:17, 18; 10:31-39) O le iloaina e Kaiafa o nei mea, ua ia faatonuina ai Iesu: “Ou te fai atu iā te oe, ia e tautō i le Atua soifua e te tautala i le mea moni, ma taʻu mai iā i matou po o oe o le Keriso, le Alo o le Atua!” (Mataio 26:63) O le mea moni, sa faailoa atu e Iesu o ia o le Alo o le Atua. (Ioane 3:18; 5:25; 11:4) Pe afai la e na te lē faailoa atu lenā mea i le taimi lenei, e ono foliga atu ai ua ia teena o ia o le Alo o le Atua ma o le Keriso. O lea ua fetalai atu ai Iesu: “O lea lava; ma o le a outou vāai i le Atalii o le tagata o loo nofo i le itu taumatau o Lē e Malosi, ma e sau foʻi o ia i ao o le lagi.”—Mareko 14:62.
Faitau Tusi Paia
(Mareko 14:43-59) A o fetalai o ia, ae sau loa Iuta, o le tasi o le toʻasefulu lua, faatasi ma le motu o tagata mai i le ʻaufaitaulaga sili, ma le ʻautusiupu, ma le ʻautoeaina, ua iā i latou foʻi pelu ma pouvai. 44 Ua tuuina e lē na faalataina o ia le faailoga ua uma ona fuafuaina iā i latou e faapea: “O lē ou te sogi i ai, o ia lenā; ia outou puʻe iā te ia ma taʻitaʻi ese atu e leoleo.” 45 Ona savali saʻo mai lea o ia iā Iesu ma faapea mai: “Le Aʻoaʻo e!” ma sogi lemū mai iā te ia. 46 Ona latou fetagofi atu lea ma puʻe iā te ia. 47 Ae peitaʻi, o se tasi o ē o loo tutū latalata ane, ua seʻi e ia lana pelu, ma tā ai le pologa a le ositaulaga sili ma tipiesea ai lona taliga. 48 Ona fetalai atu lea o Iesu iā i latou: “Po ua outou ō mai ea ma pelu ma pouvai e puʻe iā te aʻu, e pei o se tagata faomea? 49 O aso taʻitasi na ou faatasi ai ma outou i le malumalu ma aʻoaʻo atu, ae tou te leʻi puʻeina ai aʻu. Ae ua oo nei mea uma ina ia taunuu ai mea ua tusia i Tusitusiga Paia.” 50 Ona tuua lea o ia e i latou uma ae sosola. 51 Ae e iai se tauleʻaleʻa o loo pulupulu lona tino i se ʻie lino lelei, ua mulimuli latalata atu iā te ia, a ua latou taumafai e puʻe o ia, 52 ae ua tiaʻi e ia lona ofu lino, ona sola lē lavalavā ai lea o ia. 53 Ua latou taʻitaʻiina atu Iesu i le ositaulaga sili, ua potopoto uma atu foʻi le ʻaufaitaulaga sili, o le ʻautoeaina ma le ʻautusiupu. 54 A ua mulimuli mamao mai Peteru iā te ia, ua oo i le lotoā o le ositaulaga sili; ua nofo o ia faatasi ma auauna o le fale e faamāfanafana ai i luma o le afi. 55 O le taimi foʻi lea ua saʻilia ai e le ʻaufaitaulaga sili ma alii uma o le Faamasinoga Sili, ni molimau iā Iesu ina ia faasalaina ai o ia i le oti, ae e leʻi maua lava. 56 O le mea moni, e toʻatele ua fai atu ni molimau pepelo e uiga iā te ia, ae e leʻi tutusa a latou molimau. 57 Ua ō mai foʻi nisi ma ua fai atu ni molimau pepelo iā te ia e faapea: 58 “Na matou faalogo na faapea mai o ia, ʻOu te talaina i lalo lenei malumalu na faia e lima, ma ou te toe fausia i aso e tolu se isi malumalu e lē faia e lima.’” 59 Ae e leʻi tutusa lava a latou molimau i nei mea.