Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • mwbr20 Ianuari itu. 1-11
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
  • Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2020
  • Tamaʻi Ulutala
  • IANUARI 6-12
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 1-2
  • ʻʻUa Foafoaina e Ieova le Ola i le Lalolagi”
  • it-1 527-528
  • Foafoaga
  • it-1 528 ¶5-8
  • Foafoaga
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • w15 6/1 5
  • Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi
  • Le umi talu ona iai le lalolagi ma le vateatea
  • it-2 52
  • Iesu Keriso
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 13-19
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 3-5
  • “O Āuga Mataʻutia o le Uluaʻi Pepelo”
  • w17.02 5 ¶9
  • O le a Faataunuuina le Finagalo o Ieova!
  • w00 11/15 25-26
  • E Mafai Ona Tatou Aʻoaʻoina Mai le Uluaʻi Ulugalii Faaletagata
  • Ua Faalogo Atamu i le Upu a Lana Avā
  • w12 9/1 4 ¶2
  • Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?
  • Po ua faamalaia e le Atua fafine?
  • w04 1/1 29 ¶2
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I
  • it-2 186
  • Tigā a Fanau
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • it-2 192 ¶5
  • Lameko
  • it-1 338 ¶2
  • Fai Upuleaga
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 20-26
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 6-8
  • “Ua Faapea Lava Ona Ia Faia”
  • w18.02 4 ¶4
  • Ia Faaaʻoaʻo i le Faatuatua ma le Usiusitaʻi o Noa, Tanielu, ma Iopu
  • w13 4/1 14 ¶1
  • ʻNa Savavali o Ia ma le Atua Moni’
  • w11 9/15 18 ¶13
  • Ia Taufetuli ma le Onosaʻi i le Tuuga
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • w04 1/1 29 ¶7
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I
  • w04 1/1 30 ¶1
  • Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I
  • Faitau Tusi Paia
  • IANUARI 27–FEPUARI 2
  • ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 9-11
  • “Sa Tautatala le Lalolagi Uma i le Gagana e Tasi”
  • it-1 239
  • Papelonia le Aai Tele
  • it-2 202 ¶2
  • Gagana
  • it-2 202 ¶3
  • Gagana
  • it-2 472
  • Atunuu
  • Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga
  • it-1 1023 ¶4
  • Hamo
  • it-2 503
  • Nimarota
  • Faitau Tusi Paia
Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano—2020
mwbr20 Ianuari itu. 1-11

Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano

IANUARI 6-12

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 1-2

ʻʻUa Foafoaina e Ieova le Ola i le Lalolagi”

(Kenese 1:3, 4) Ua fetalai ane le Atua: “Ia iai le malamalama.” Ona oo mai ai lea o le malamalama. 4 Ua silasila atu le Atua i le malamalama, ua lelei, ona tuueseese lea e le Atua o le malamalama ma le pōuliuli.

(Kenese 1:6) Ua fetalai ane le Atua: “Ia iai le vanimonimo i le va o vai, ina ia va aʻi vai mai i isi vai.”

(Kenese 1:9) Ua fetalai ane le Atua: “Ia faapotopoto vai o i lalo o le lagi i le mea e tasi ma ia aliaʻe le eleele mātūtū.” Ua faapea lava ona fai.

(Kenese 1:11) Ua fetalai ane le Atua: “Ia tutupu mai i le eleele le vao, ma laau ʻaina e iai fatu, ma laau ʻaina e iai fua e tusa ma ituaiga o ia laau, o laau ia ua iai fatu, i luga o le eleele.” Ua faapea lava ona fai.

it-1 527-528

Foafoaga

Ina ua fetalai le Atua i le Aso Muamua, “Ia iai le malamalama,” ona ati atu lea o le malamalama i ao ma oo atu i le lalolagi, e ui e leʻi mafai ona iloa atu le puna o lenā malamalama mai i le lalolagi. E foliga mai na faasolosolo ona tupu, e pei ona faailoa mai e se tasi o tagata faaliliu o J. W. Watts: “Ma ua faasolosolo ona oo mai le malamalama.” (Ke 1:3, A Distinctive Translation of Genesis) Na tuueseese e le Atua le malamalama mai le pōuliuli, ona faaigoa lea o le malamalama o le Ao ma le pōuliuli o le Pō. Ua faailoa mai ai o loo taamilo le lalolagi i le lā, ina ia mafai ai ona maua e itulagi i sasaʻe ma sisifo taimi mo le ao ma le pō.—Ke 1:3, 4.

I le Aso Lona Lua na faia ai e le Atua le vanimonimo e ala i le tuueseeseina o “vai mai i isi vai.” Na iai vai na totoe i le lalolagi ae o le tele o le vai na aveina i luga aʻe o le fogāeleele, ona iai lea o le vanimonimo i le va o ia vai. Na faaigoa e le Atua le vanimonimo o le Lagi, ae e patino lenā taʻu i le lalolagi, auā o vai i luga aʻe o le vanimonimo e lē o iai ni fetu po o isi mea o loo i le lagi.—Ke 1:6-8.

I le Aso Lona Tolu na faapotopoto ai e le Atua vai i le lalolagi e ala i lona mana, ma aliaʻe ai le eleele mātūtū ma faaigoa o le Eleele. Na foafoaina e le Atua i lenā aso le ola ina ia ola ai le vao, faatoʻaga ma laau, ae e leʻi faafuaseʻi ona iai pe na maua mai foʻi i se faagasologa faaevolusione. O nei vaega e tolu e mafai ona fua mai ma toe tutupu aʻe e tusa ma o latou “ituaiga.”—Ke 1:9-13.

(Kenese 1:14) Ona fetalai ane lea o le Atua: “Ia iai i le vanimonimo o le lagi o malamalama, ina ia tuueseese ai le ao ma le pō; ia avea ma faailoga e iloa ai tau ma aso ma tausaga.

(Kenese 1:20) Ua fetalai ane le Atua: “Ia iai i le vai le anoanoaʻi o meaola e feoaʻi, ia felelei solo manulele i luga aʻe o le eleele, i le vanimonimo o le lagi.”

(Kenese 1:24) Ua fetalai ane le Atua: “Ia tutupu mai i le laueleele, o meaola e tusa ma o latou ituaiga, o manu lalata, ma meaola fetolofi, ma manu ʻaivao o le laueleele e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga.” Ua faapea lava ona fai.

(Kenese 1:27) Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, ua ia faia o ia i le faatusa o le Atua; ua ia faia i laʻua o le tane ma le fafine.

it-1 528 ¶5-8

Foafoaga

E lelei foʻi ona iloa, e lē o faaaogā i le Kenese 1:16 le veape Eperu o le ba·raʼʹ, lea e uiga atu i le “foafoaina.” Nai lo lea, o loo faaaogā le veape Eperu ʻa sah’ o lona uiga o le “saunia.” Talu ai o loo aofia le la, masina ma fetu i “le lagi” lea o loo taʻua i le Kenese 1:1, ua faaalia ai na foafoaina a o leʻi oo i le Aso Lona Fa. I le aso lona fa na “saunia” ai e le Atua tulaga mo nei malamalama i le vanimonimo. Ina ua taʻua, “Ua tuu foʻi e le Atua malamalama nei i le vanimonimo i le lagi ina ia susulu mai i le lalolagi,” na faailoa mai ai ua mafai ona iloa atu na malamalama mai i le fogāeleele. E lē gata i lea, o le malamalama na “avea ma faailoga e iloa ai tau ma aso ma tausaga,” ma mulimuli ane saunia taʻitaʻiga mo tagata i auala eseese.—Ke 1:14.

Na foafoaina i le Aso Lona Lima meaola muamua i luga o le lalolagi. E leʻi foafoaina e le Atua se meaola se tasi ina ia tupuga mai ai isi ituaiga o meaola, ae na ia faia le anoanoaʻi o meaola e ala i lona mana. Ua tusia: “Ua foafoa foʻi e le Atua meaola lapopoʻa o le sami ma meaola uma e feoaʻi, o loo matuā anoanoaʻi i le sami e tusa ma o latou ituaiga, ma ua faia foʻi meaola e iai apaʻau e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga.” Sa matuā fiafia Lona finagalo i mea na ia faia, ma faamanuia iā i latou ma fetalai atu “ia tele.” Na mafai e nei meaola eseese uma ona fanafanau “e tusa ma o latou ituaiga.”—Ke 1:20-23.

I le Aso Lona Ono na ʻfaia e le Atua o manu ʻaivao o le laueleele e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga, o manu lalata e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga, ma meaola uma e fetolofi i le laueleele e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga.’ Na matuā lelei ia galuega e pei o isi galuega uma o le foafoaga a le Atua.—Ke 1:24, 25.

I le faaiʻuga o le aso lona ono o galuega o le foafoaga, na faia ai e le Atua le tagata, o se meafaiola e sili atu i manu ae maualalo ifo i agelu. Na ia faia i lona faatusa ma ia foliga iā te ia. O loo taʻua i le Kenese 1:27, “ua ia [Atua] faia i laʻua o le tane ma le fafine.” I le Kenese 2:7-9, o loo taʻua ai na faia e Ieova le Atua le tagata mai i le efuefu o le eleele, ma feula i ona pogaʻiisu le mānava ola, ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola ma tuu i se lalolagi parataiso. I lenei tulaga na faaaogā e Ieova le efuefu mai i le eleele i galuega o le foafoaga, ma ina ua uma ona ia faia o Atamu, ona Ia foafoaina lea o le fafine mai i lona ivi ʻasoʻaso. (Ke 2:18-25) Ina ua foafoaina le fafine, ona atoa ai lea o le tagata o se “ituaiga” e fanauina ni fanau.—Ke 5:1, 2.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Kenese 1:1) Na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.

w15 6/1 5

Aafiaga o Lou Olaga i le Faasaienisi

Le umi talu ona iai le lalolagi ma le vateatea

I se fua faatatau a saienitisi, ua pe ā ma le 4 piliona tausaga talu ona iai le lalolagi, ae e 13 i le 14 piliona tausaga talu ona iai le vateatea. E lē o taʻua i le Tusi Paia se aso patino na foafoaina ai le vateatea, pe faapea mai foʻi e na o le faitau afe tausaga talu ona iai le lalolagi. Ua faapea mai le uluaʻi fuaiupu o le Tusi Paia: “Na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga.” (Kenese 1:1) O lenā manatu, ua maua ai e saienitisi le avanoa e saʻili ai po o le ā le umi talu ona iai le lalolagi, e tusa ai ma mataupu faavae o le faasaienisi.

(Kenese 1:26) Ona fetalai mai lea o le Atua: “Seʻi o ta faia le tagata i lo taʻua faatusa ia pei o i taʻua, ma ia latou pule i iʻa o le sami, ma manufelelei o le lagi, ma manu lalata, ma le lalolagi atoa, ma meaola fetolofi uma o loo fetolofi i le eleele.”

it-2 52

Iesu Keriso

E leʻi avea o ia ma Lē na Toʻalua ma le Atua i le Foafoaina o Mea. Na fesoasoani le Alo i galuega o le foafoaga, peitaʻi, e leʻi taʻua ai o ia o Lē na toʻalua ma lona Tamā i le foafoaina o mea. O le malosiaga o le foafoaga e mai i le Atua, e ala i lona agaga paia po o le mana galue. (Ke 1:2; Sl 33:6) Talu ai o Ieova o le Puna o le ola, ua maua ai e meaola uma, o mea e vaaia ma mea e lē vaaia le ola ona o ia. (Sl 36:9) E leʻi avea le Atalii ma Lē na toʻalua ma le Atua i le foafoaina o mea, ae e ala iā te ia, na faia ai e Ieova, o Lē na foafoaina mea, isi mea uma. Na viiviia e Iesu lava ia lona Tamā i le foafoaga, e pei ona taʻua i Tusitusiga Paia uma.—Mat 19:4-6.

Faitau Tusi Paia

(Kenese 1:1-19) Na foafoaina e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga. 2 Na gaogao ma soona nunumi le lalolagi, na ufitia foʻi vai loloto i le pōuliuli; na fegaoioiaʻi foʻi le mana o le Atua i luga o vai loloto. 3 Ua fetalai ane le Atua: “Ia iai le malamalama.” Ona oo mai ai lea o le malamalama. 4 Ua silasila atu le Atua i le malamalama, ua lelei, ona tuueseese lea e le Atua o le malamalama ma le pōuliuli. 5 Ona faaigoa lea e le Atua o le malamalama o le Ao, a ua ia faaigoa le pōuliuli o le Pō. O le afiafipō ma le taeao, o le aso muamua lea. 6 Ua fetalai ane le Atua: “Ia iai le vanimonimo i le va o vai, ina ia va aʻi vai mai i isi vai.” 7 Ona faia lea e le Atua o le vanimonimo ma tuueseese vai i lalo ifo o le vanimonimo, ma vai i luga aʻe o le vanimonimo. Ua faapea lava ona fai. 8 Ona faaigoa lea e le Atua le vanimonimo o le Lagi. O le afiafipō ma le taeao, o le aso lona lua lea. 9 Ua fetalai ane le Atua: “Ia faapotopoto vai o i lalo o le lagi i le mea e tasi ma ia aliaʻe le eleele mātūtū.” Ua faapea lava ona fai. 10 Ona faaigoa lea e le Atua o le eleele mātūtū o le Eleele, a ua ia faaigoa vai ua faapotopotoina o le Sami. Ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. 11 Ua fetalai ane le Atua: “Ia tutupu mai i le eleele le vao, ma laau ʻaina e iai fatu, ma laau ʻaina e iai fua e tusa ma ituaiga o ia laau, o laau ia ua iai fatu, i luga o le eleele.” Ua faapea lava ona fai. 12 Ua tutupu mai i le eleele le vao, o laau ʻaina e iai fatu e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga, o laau ʻaina e fua mai ma e iai fatu e taʻitasi e tusa ma lona ituaiga. Ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. 13 O le afiafipō ma le taeao, o le aso lona tolu lea. 14 Ona fetalai ane lea o le Atua: “Ia iai i le vanimonimo o le lagi o malamalama, ina ia tuueseese ai le ao ma le pō; ia avea ma faailoga e iloa ai tau ma aso ma tausaga. 15 E fai foʻi ma malamalama i le vanimonimo o le lagi ina ia susulu mai i le lalolagi.” Ua faapea lava ona fai. 16 Ua saunia e le Atua malamalama tetele e lua, o le malamalama tele e pule i le ao, a o le malamalama itiiti e pule i le pō, ua saunia foʻi ma fetu. 17 Ua tuu foʻi e le Atua malamalama nei i le vanimonimo i le lagi ina ia susulu mai i le lalolagi, 18 ma ia pule foʻi i le ao ma le pō, ma tuueseese ai le malamalama ma le pōuliuli. Ua silasila atu i ai le Atua, ua lelei. 19 O le afiafipō ma le taeao, o le aso lona fā lea.

IANUARI 13-19

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 3-5

“O Āuga Mataʻutia o le Uluaʻi Pepelo”

(Kenese 3:1-5) Ua sili ona faaeteete o le gata i manu ʻaivao uma o le fanua na faia e Ieova le Atua. Ua fai mai o ia i le fafine: “E moni ea na fetalai mai le Atua, e aua neʻi lua aai mai i fua o laau uma o le faatoʻaga?” 2 Ona tali atu lea o le fafine i le gata: “O fua o laau o le faatoʻaga, e mafai ona ma aai ai. 3 A o le fua o le laau o loo i le ogatotonu o le faatoʻaga, na fetalai mai le Atua, ʻ Aua lava neʻi oulua aai ai, aua foʻi neʻi oulua papaʻi i ai, ina neʻi oulua feoti.’” 4 Ona fai mai lea o le gata i le fafine: “E lua te lē oti lava. 5 Auā ua silafia e le Atua, o le aso lava lua te aai ai e pupula ai o oulua mata, ona pei ai lea o oulua o le Atua, e iloa le lelei ma le leaga.”

w17.02 5 ¶9

O le a Faataunuuina le Finagalo o Ieova!

9 Na faaaogā e Satani le Tiapolo se gata e faasesē ai Eva ina ia lē usiusitaʻi i lona Tamā o Ieova. (Faitau le Kenese 3:1-5; Faaa. 12:9) Sa fesiligia e Satani pe moni e leʻi faatagaina e le Atua lana fanau ina ia aai “mai i fua o laau uma o le faatoʻaga.” E peiseaʻī na ia faapea atu: ʻO lona uiga e lē mafai ona e faia le mea e te manaʻo i ai?’ Ina ua uma, na ia fai atu se pepelo tuusaʻo: “E te lua lē oti lava.” Sa sosoo ai ma lona taumafai e faatalitonu Eva e lē manaʻomia ona ia faalogo i le Atua, e ala i le faapea atu: “Ua silafia e le Atua, o le aso lava lua te aai ai e pupula ai o oulua mata.” O le uiga o le tala a Satani, e leʻi manaʻo Ieova e aai Atamu ma Eva i le fua o le laau, ona o le a la maua ai le malamalama. Sa faia foʻi e Satani le isi folafolaga pepelo e faapea: “Ona pei ai lea o oulua o le Atua, e iloa le lelei ma le leaga.”

(Kenese 3:6) Ua vaai atu le fafine i le fua o le laau e lelei i le ʻai ua manaʻo foʻi i ai auā ua manaia i le vaai, e matuā matagofie lava. Ona tago atu lea o ia i le fua ma ʻai ai. Ua ia avatu foʻi le fua i lana tane ina ua la faatasi, ma ua ʻai ai foʻi ma ia.

w00 11/15 25-26

E Mafai Ona Tatou Aʻoaʻoina Mai le Uluaʻi Ulugalii Faaletagata

Pe sa avea o se agasala lē maalofia lea na faia e Eva? E matuā leai lava! Seʻi tuu la oe i lona tulaga. O tuuaʻiga a le gata ua matuā mimilosesē ai lava mea ia na taʻu atu e le Atua ma Atamu. O le ā sou manatu pe afai e tuuaʻia e se tagata ese se tasi e te alofa ma faatuatuaina faapea ua lē faamaoni? Sa ao ona gaoioi Eva i se isi auala, i le faaalia o le ʻinoʻino ma le lē fiafia, e oo lava i le musu e faalogo atu. Aemaise ai, o ai lava le gata o le a na ia fesiligia ai le amiotonu a le Atua ma le upu a lana tane? Ona o le faaaloalo mo le mataupu silisili i le tulaga ulu, sa ao ona saʻilia e Eva se fautuaga a o leʻi faia so o se faaiʻuga. E faapena foʻi i tatou pe afai e ofoina mai ia i tatou ni faamatalaga e feteenaʻi ma faatonuga ua tuuina mai le Atua. E ui i lea, na faatuatuaina e Eva upu a Lē Faaosooso, i le faanaunau e faia lava e ia le filifiliga o le mea e lelei ma le mea e leaga. O le umi na ia mafaufau ai i lea manatu, o le sili atu foʻi lena ona foliga e lelei ia te ia. Pagā se measesē na ia faia i lona taofi mau i se faanaunauga sesē, na i lo le aveesea mai lona mafaufau po o le talanoaina foʻi o mataupu ma le ulu o lona aiga!—1 Korinito 11:3; Iakopo 1:14, 15.

Ua Faalogo Atamu i le Upu a Lana Avā

E leʻi umi lava ae taaʻina e Eva ia Atamu e aufaatasi ma ia i lana agasala. O le a faapefea ona tatou faamatalaina le faigofie ona lolo atu o ia? (Kenese 3:6, 17) Na fesagaʻi Atamu ma se feteenaʻiga o le faamaoni i lona mafaufau. Pe o le a ia usiusitai ea i Lē na Foafoaina o ia, o lē na ia avatua ia te ia mea uma, e aofia ai ma lana paaga faapelepeleina, o Eva? Pe o le a saʻili atu ea Atamu mo le taʻitaʻiga a le Atua i le mea e ao ona ia faia nei? Po o le a filifili ea le tamāloa e aufaatasi atu i le gaoioiga a lana avā? Na iloa lelei e Atamu e lē mafai ona taunuu le mea lea sa faamoemoe lana avā e maua mai pe a ʻaina le fua o le laau na faasāina. Na faagaeeina le aposetolo o Paulo ina ia tusi e faapea: “E lei ʻolegia foi Atamu, a ua ʻolegia le fafine, ona solitulafono lea o ia.” (1 Timoteo 2:14) O lea sa filifili ma le loto i ai Atamu e tetee ia Ieova. E mautinoa sa sili atu lona fefe neʻi o la valavala ma lana avā na i lo lona faatuatua i le mana o le Atua e fofō ai le mataupu.

(Kenese 3:15-19) Ou te faatupuina le feitagaʻi i le va o oe ma le fafine, ma i le va o lau fanau ma lana fanau. O le a ia tuʻimomomoina oe i le ulu, ae o le a e tuʻimomomoina o ia i le mulivae.” 16 Ua fetalai mai o ia i le fafine: “Ou te matuā faateleina le tigā o lou maʻitō; e te fanau mai au tama ma le tigā, e uaʻi atu lou manaʻo i lau tane, ma e pule malosi foʻi o ia iā te oe.” 17 Ua ia fetalai mai foʻi iā Atamu: “Ona ua e faalogo i le upu a lau avā, ma ua e ʻai i le fua o le laau lea na ou poloaʻi atu ai iā te oe e ʻ Aua e te ʻai ai,’ ua malaia le laueleele ona o oe. E te ʻai ma le tigā meaʻai e maua mai i le laueleele, i aso uma e te ola ai. 18 E tutupu mai foʻi laau tuitui ma laau talatala mo oe, ma e te ʻai foʻi i laau ʻaina o le fanua. 19 E te ʻai au meaʻai ma le afu o ou mata seʻia e toe foʻi atu i le eleele, auā na faia mai ai oe. Auā o le efuefu oe, e te toe foʻi atu lava i le efuefu.”

w12 9/1 4 ¶2

Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?

Po ua faamalaia e le Atua fafine?

E leai, ae na faamalaia e le Atua le ʻuluaʻi gata, ua igoa foʻi i le Tiapolo.’ (Faaaliga 12:9; Kenese 3:14) O lea la, ina ua fetalai le Atua iā Atamu o le a “pule malosi” o ia i lana avā, e leʻi faapea ai ua finagalo o Ia e pulepuletutū tamāloloa i fafine. (Kenese 3:16) Nai lo lea, sa ia faailoa atu iʻuga leaga o le a oo i ai, ona o le agasala a le uluaʻi ulugalii.

w04 1/1 29 ¶2

Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I

3:17—O le ā le auala na malaia ai le laueleele, ma o le ā le umi? O le faamalaiaina o le laueleele, o lona uiga o le a faigatā tele ona atiaʻe le laueleele. Na matuā tofo ē na tupuga mai iā Atamu, i āuga o le faamalaiaina o le laueleele ma ona laau tuitui ma laau talatala. O lea la, na taʻua ai e Lameko le tamā o Noa, “le tigā o tatou lima, ona o le laueleele ua malaia iā Ieova.” (Kenese 5:29) Ina ua māeʻa le Lolo, na faamanuia Ieova iā Noa ma ona atalii, ma faailoa i ai Lana fuafuaga ina ia tumu le lalolagi. (Kenese 9:1) E foliga mai na aveeseina ai le faamalaiaina e le Atua o le laueleele.—Kenese 13:10.

it-2 186

Tigā a Fanau

E iai puapuaga pe a fanauina se pepe. Na faailoa atu e le Atua iā Eva āuga e oo i ai pe a ia fanauina ni fanau ona o lana agasala. Pe ana tumau ona usiusitaʻi, semanū e faaauau ona ia maua faamanuiaga mai i le Atua ma e leai se tigā pe a ia fanauina ni fanau, auā “o le faamanuiaga a Ieova, e faatamaoaiga ai ma e na te lē faaopoopo i ai se tigā.” (Fat 10:22) Peitaʻi ua avea o se mea masani, le aumaia e o tatou tino lē lelei atoatoa o tigā. O lea, na fetalai le Atua (o mea ua ia faataga e tutupu, ua faamatalaina e pei o loo ia faapogaia): “Ou te matuā faateleina le tigā o lou maʻitō; e te fanau mai au tama ma le tigā.”—Ke 3:16.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Kenese 4:23, 24) Ona fatuina lea e Lameko o nei upu mo ana avā o Ata ma Seela: “Avā e a Lameko, inā faalogo mai ia i loʻu leo; Ia uaʻi mai o oulua taliga i aʻu upu: Na ou fasiotia le tamāloa auā na ia faamanuʻalia aʻu, Ioe, o le tane talavou, auā na ia fasia aʻu. 24 Afai e tauia faafitu le tagata e fasiotia Kaino, E tauia faafitu sefulu ma le fitu la le tagata e fasiotia Lameko.”

it-2 192 ¶5

Lameko

O le solo na fatuina e Lameko mo ana avā (Ke 4:23, 24) na atagia mai ai uiga sauā i na aso. Ua faapea mai: “Avā e a Lameko, inā faalogo mai ia i loʻu leo; Ia uaʻi mai o oulua taliga i aʻu upu: Na ou fasiotia le tamāloa auā na ia faamanuʻalia aʻu, Ioe, o le tane talavou, auā na ia fasia aʻu. Afai e tauia faafitu le tagata e fasiotia Kaino, E tauia faafitu sefulu ma le fitu la le tagata e fasiotia Lameko.” E foliga mai na taumafai Lameko e puipuia lona ola ma talosaga mai e faapea, o lana gaoioiga na fai e lē o se fasioti tagata ma le loto i ai, e pei ona faia e Kaino. Ae na ia faapea mai, na ia fasiotia le tamāloa na faamanuʻalia o ia. O lea, o lenei solo o se ʻaiʻoiga ina ia faasao o ia mai i so o se isi na manaʻo e tauimasui iā te ia ona o le fasiotia o lē na fasia o ia.

(Kenese 4:26) Ua fanaua e Setu se atalii ona ia faaigoa lea o ia o Enosa. I lenā taimi ua amata ona faifai tagata i le suafa o Ieova.

it-1 338 ¶2

Fai Upuleaga

O le ʻfaifai o tagata i le suafa o Ieova’ lea na amata mai i aso o Enosa a o leʻi oo mai le Lolo, e lē o se tulaga na masani ai, auā a o leʻi oo i lenā taimi, na faaalia e Apelu le faatuatua malosi i le Atua ma lona suafa. (Ke 4:26; Epe 11:4) Na taʻua e nisi faitofā, na faifai tagata i le suafa o le Atua e ala i le faaaogā sesē, ma faaigoa ai tagata po o tupua ua ta, ma avea ai o se gaoioiga lē faaaloalo.

Faitau Tusi Paia

(Kenese 4:17–5:8) Mulimuli ane ona feusuaʻi lea o Kaino ma lana avā, ona tō ai lea o ia ma fanaua o Enoka. Ona ia faia lea o le aai ma ua ia faaigoa le aai i le igoa o lona atalii o Enoka. 18 Ua fanaua e Enoka o Irata. Ua fanaua e Irata o Mekuala, ua fanaua e Mekuala o Metusaeli, ua fanaua e Metusaeli o Lameko. 19 Ua faiavā Lameko i ni fafine se toʻalua. O Ata le igoa o le muamua a o Seela le igoa o lona lua. 20 Mulimuli ane ona fanaua lea e Ata o Iapalu. O ia ua amataina le olaga o ē e nonofo i faleʻie ma tausia lafumanu. 21 O le igoa o lona uso o Iupalu. O ia ua amataina le faaaogāina o le kitara ma le faaili. 22 Ua fanaua e Seela o Tupalu-kaino, o se tufuga i ituaiga o meafaigaluega uma ua faia i ʻapamemea ma uʻamea. O le tuafafine o Tupalu-kaino o Naana. 23 Ona fatuina lea e Lameko o nei upu mo ana avā o Ata ma Seela: “Avā e a Lameko, inā faalogo mai ia i loʻu leo; Ia uaʻi mai o oulua taliga i aʻu upu: Na ou fasiotia le tamāloa auā na ia faamanuʻalia aʻu, Ioe, o le tane talavou, auā na ia fasia aʻu. 24 Afai e tauia faafitu le tagata e fasiotia Kaino, E tauia faafitu sefulu ma le fitu la le tagata e fasiotia Lameko.” 25 Ua toe feusuaʻi Atamu ma lana avā, ua fanaua ai e ia se tama tama ma faaigoa o Setu, auā ua faapea ane Eva: “Ua tofia e le Atua mo aʻu se isi fanau e sui ai Apelu, auā na fasiotia e Kaino o ia.” 26 Ua fanaua e Setu se atalii ona ia faaigoa lea o ia o Enosa. I lenā taimi ua amata ona faifai tagata i le suafa o Ieova.

5 O le tusi lenei i le talaaga o Atamu. O le aso foʻi na faia ai Atamu e le Atua, na ia faia o ia e faatusa i le Atua. 2 Na ia faia i laʻua o le tane ma le fafine. Ona ia faamanuia atu lea iā i laʻua ma taʻua i laʻua o Tagata i le aso na faia ai i laʻua. 3 Na ola Atamu mo le selau tolu sefulu tausaga. Ona fanaua lea e ia o se atalii e foliga iā te ia, e faatusa iā te ia, ua ia faaigoa o ia o Setu. 4 O aso o Atamu ina ua ia fanaua o Setu e valu selau tausaga. Ua fanaua foʻi e ia o atalii ma afafine. 5 O aso uma na ola ai Atamu, e iva selau tolu sefulu tausaga, ona oti ai lea o ia. 6 Na ola Setu mo le selau ma le lima tausaga. Ona fanaua lea e ia o Enosa. 7 E valu selau ma le fitu isi tausaga sa ola ai Setu ina ua mavae ona fanaua e ia o Enosa. Ua fanaua foʻi e ia o atalii ma afafine 8 O aso uma o Setu e iva selau sefulu lua tausaga, ona oti ai lea o ia.

IANUARI 20-26

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 6-8

“Ua Faapea Lava Ona Ia Faia”

(Kenese 6:9) O le talaaga lenei o Noa. O Noa o se tane amiotonu. E lē ponā o ia i ē na latou ola faatasi. Na savavali Noa ma le Atua moni.

(Kenese 6:13) Ua fetalai mai le Atua iā Noa: “Ua ou iloa ua oo mai le taimi e tatau ai ona faaumatia tagata uma lava, ona ua tumu le lalolagi i faiga sauā ona o i latou; ma ou te faaumatia i latou atoa ma le lalolagi.

w18.02 4 ¶4

Ia Faaaʻoaʻo i le Faatuatua ma le Usiusitaʻi o Noa, Tanielu, ma Iopu

4 O ā luʻi na feagai ma Noa? E oo ane i le vaitaimi o Enoka le tamā o le tamā o le tamā o Noa, ua matuā lē matataʻu tagata i le Atua. Na iʻu lava ina latou fai atu “upu faifai” iā Ieova. (Iuta 14, 15) Na faatuputeleina faiga sauā. O le mea moni, na “tumu le lalolagi i faiga sauā” i aso o Noa. Na liutino tagata agelu amioleaga, fai a latou avā, ma fanauina ai ni atalii e sauā ma tinoeese. (Kene. 6:2-4, 11, 12) Peitaʻi, na tuese mai ai lava Noa. ʻNa maua e Noa le finagalo malie o Ieova. Na lē ponā o ia i ē na latou ola faatasi. Na savavali Noa ma le Atua moni.’—Kene. 6:8, 9.

(Kenese 6:14-16) Ia e faia se vaa mo oe i le laau o le kofa. Ia e faia ni potu i totonu o le vaa, ma ia e puluti totonu ma fafo i le tā. 15 Ia faapenei ona e faia le vaa: e tolu selau kupita le umi, lima sefulu kupita le lautele, ma e tolu sefulu kupita le maualuga. 16 Ia e faia se faamalama o le vaa, ia e faaumaina le itu o le vaa e gata mai i le tasi kupita mai i le taualuga, ia e faia se faitotoʻa i lona itu; ia e faia le fogāvaa i le pito i lalo, le fogāvaa lona lua, ma lona tolu.

w13 4/1 14 ¶1

ʻNa Savavali o Ia ma le Atua Moni’

Atonu e 40 i le 50 tausaga le umi na fausia ai lenei vaa, auā e tele laau na tatau ona tātuu ma toso i le nofoaga o loo fau ai. O lenei vaa e tolu ona fogāfale, e tele ona tamaʻi potu, e iai se faitotoʻa i autafa, o ni faamalama e lata i le taualuga, ma se taualuga atonu na fausia i se auala e lē toʻa ai le timu i luga.—Kenese 6:14-16.

(Kenese 6:22) Ua faia e Noa mea uma lava e pei ona poloaʻi mai ai le Atua iā te ia. Ua faapea lava ona ia faia.

w11 9/15 18 ¶13

Ia Taufetuli ma le Onosaʻi i le Tuuga

13 O le ā na mafai ai e nei auauna a Ieova ona onosaia ma taulau i le tuuga? Mātau le manatu na tusia e Paulo e uiga iā Noa. (Faitau le Eperu 11:7.) ʻO le lolo i le lalolagi lea na fano ai tagata ma meaola uma,’ o se mea e ʻleʻi vaaia’ muamua e Noa. (Kene. 6:17) O se mea e leʻi tupu muamua lava. Peitaʻi, e leʻi manatu iai Noa o se mea e lē mafai ona tupu, pe ailoga foʻi e tupu. Aiseā? Talu ai sa faatuatua o ia e tusa lava po o le ā le mea e fetalai mai ai Ieova, e na te faataunuuina lava. E leʻi manatu Noa ua faigatā tele le mea na poloaʻia o ia e fai. Nai lo lea, sa “faapea lava ona ia faia.” (Kene. 6:22) O le iloiloina o mea uma na faia e Noa—le fausiaina o le vaa, aoaoina o manu, faatumu le vaa i meaʻai mo tagata ma manu, talaʻia o se feʻau lapataʻi, ma le tausia o lona aiga ia malolosi faaleagaga—o se mea sa lē faigofie “ona ia faia.” E ui i lea, o le faatuatua ma le onosaʻi o Noa, na iʻu ai i le mauaina o le ola ma faamanuiaga mo ia ma lona aiga.   

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Kenese 7:2) Ia e ave taʻifitu o manu uma e mamā, o le manu poʻa ma le manu fafine; a o manu e lē mamā e taʻilua ia, o le manu poʻa ma le manu fafine;

w04 1/1 29 ¶7

Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I

7:2—O le ā le faavae na faaaogā e faaesea ai manu mamā ma manu lē mamā? O le faavae e iloa ai le eseesega e foliga mai na faasino atu i taulaga a manu na faia i le tapuaʻiga, ae e lē faasino i manu e mafai pe e lē mafai foʻi ona taumafaina. E leʻi taumafaina e tagata aano o manu a o lumanaʻi le Lolo. O upu “mamā” ma le “lē mamā” ia e faasino atu i meaʻai, na faatoʻā aliaʻe ina ua iai le Tulafono na tuu atu iā Mose, ma e leʻi toe iai ni eseesega na, ina ua muta le Tulafono. (Galuega 10:9-16; Efeso 2:15) E foliga mai na silafia e Noa po o ā manu e talafeagai mo taulaga i le tapuaʻiga iā Ieova. Ina ua faatoʻā ulufafo nai le vaa, “ona faia lea e Noa o le fata faitaulaga iā Ieova; ua avea foʻi e ia nisi manu i manu vaefā uma e mamā, ma manu felelei uma e mamā, ua ia fai aʻi taulaga mū i le fata.”—Kenese 8:20.

(Kenese 7:11) O le tausaga e ono selau o le olaga o Noa, o le masina lona lua, o le aso sefulu fitu o le masina, o le aso lea na lepeti ai punāvai o vai loloto tetele ma tatala ai pupuni o vai o le lagi.

w04 1/1 30 ¶1

Manatu Tāua Mai le Tusi o Kenese—I

7:11—O fea na maua mai ai le vai lea na māfua ai le Lolo tele? A o faagasolo le “aso” lona lua o le foafoaina o mea, lea na faia ai le “va nimonimo” o le lalolagi, na iai vai i “lalo o le va nimonimo” ma vai i “luga o le va nimonimo.” (Kenese 1:6, 7) O vai i “lalo” na faasino atu i vai na iai i le lalolagi. O vai i “luga” na faasino atu i le tele o vai na i luga aʻe o le lalolagi, lea na avea ma “moana sausau.” O na vai, na paʻūʻū ifo i lalo o le lalolagi i ona pō o Noa.

Faitau Tusi Paia

(Kenese 6:1-16) Ua oo ina amata ona toʻatele tagata i le fogāeleele, ma ua fanauina e i latou o afafine, 2 ona vaavaai mai lea o atalii o le Atua moni i afafine o tagata, ua lalelei lava i latou; ona latou ave lea o i latou e fai ma a latou avā, o fafine uma ua mananaʻo i ai. 3 Ua fetalai ane Ieova: “E lē faavavau ona faapalepale loʻu agaga i tagata, auā ua na o ni tagata i latou. O lea, o o latou aso e selau ma le lua sefulu tausaga ia.” 4 I na aso ma mulimuli ane ai, sa iai foʻi Nefilimi i le lalolagi, auā na faaauau pea ona feusuaʻi atalii o le Atua moni ma afafine o tagata, ma na fanaua e nei fafine ni atalii mai iā i latou, o nei atalii e taʻua o Nefilimi e malolosi ma taʻutaʻua i aso ua mavae. 5 O lea, ua silafia e Ieova ua matuā leaga amioga a tagata i le lalolagi, o manatu ma faanaunauga uma o o latou loto, e leaga i taimi uma lava. 6 Ona faanoanoa ai lea o Ieova ona o tagata na ia faia i le lalolagi, ma ua tigā ai lona finagalo. 7 Ua fetalai ane Ieova: “Ou te soloiesea tagata na ou foafoaina mai i le fogāeleele, o tagata, o manu lalata, o manu fetolofi ma manufelelei o le lagi, ua ou faanoanoa talu ai na ou faia i latou.” 8 A o Noa ua ia maua le finagalo malie o Ieova. 9 O le talaaga lenei o Noa. O Noa o se tane amiotonu. E lē ponā o ia i ē na latou ola faatasi. Na savavali Noa ma le Atua moni. 10 Mulimuli ane ona fanaua lea e Noa o atalii e toʻatolu, o Semu, Hamo, ma Iafeta. 11 I le silasila a le Atua moni, ua faaleagaina le lalolagi ma ua tumu le lalolagi i faiga sauā. 12 Ona silasila mai lea o le Atua i le lalolagi, tagaʻi foʻi! ua faaleagaina, auā ua faia e tagata uma lava mea leaga. 13 Ua fetalai mai le Atua iā Noa: “Ua ou iloa ua oo mai le taimi e tatau ai ona faaumatia tagata uma lava, ona ua tumu le lalolagi i faiga sauā ona o i latou; ma ou te faaumatia i latou atoa ma le lalolagi. 14 Ia e faia se vaa mo oe i le laau o le kofa. Ia e faia ni potu i totonu o le vaa, ma ia e puluti totonu ma fafo i le tā. 15 Ia faapenei ona e faia le vaa: e tolu selau kupita le umi, lima sefulu kupita le lautele, ma e tolu sefulu kupita le maualuga. 16 Ia e faia se faamalama o le vaa, ia e faaumaina le itu o le vaa e gata mai i le tasi kupita mai i le taualuga, ia e faia se faitotoʻa i lona itu; ia e faia le fogāvaa i le pito i lalo, le fogāvaa lona lua, ma lona tolu.

IANUARI 27–FEPUARI 2

ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | KENESE 9-11

“Sa Tautatala le Lalolagi Uma i le Gagana e Tasi”

(Kenese 11:1-4) Sa tautatala le lalolagi uma i le gagana e tasi, ma e tutusa upu sa faaaogāina. 2 A o latou malaga atu i le itu i sasaʻe, na latou tau atu ai i se vanu laugatasi i laufanua o Senara, ma na latou nonofo ai i inā. 3 Ona faapea ane lea o le tasi i le isi: “Ō mai ia! Seʻi tatou faia ni piliki ma tunu i le afi.” Na avea piliki ma maa mo i latou, a o le tā sa fai ma mea e sosoo ai piliki. 4 Ona latou faapea ane lea: “Ō mai ia! Seʻi o tatou fausia se aai ma se ʻolo e oo lona tumutumu i le lagi, ina ia taʻutaʻua ai i tatou, ina neʻi taapeape solo i tatou i le fogāeleele.”

it-1 239

Papelonia le Aai Tele

Uiga o Papelonia Anamua. Na fausia faatasi le aai o Papelonia i Fanua laugatasi o Senara ma le ʻOlo o Papelu. (Ke 11:2-9) O le māfuaaga autū o le fausiaina o lenei ʻolo ma le aai, “ina ia taʻutaʻua” ai i latou na fausiaina, ae e lē o le faamamaluina o le suafa o le Atua. O ʻolo na maua mai i toega o le faatafunaga o Papelonia ma nisi vaipanoa o Mesopotamia, na faamaonia ai e fesootaʻi nei fausaga i faiga faalotu. O le faalēaogāina e Ieova o le galuega o le malumalu i Papelu, ua faaalia manino mai ai na inosia e Ia, ona o i inā na faavae mai ai lotu sesē. O le igoa Eperu mo le aai o Papelu, e uiga atu i le “Fenuminumiaʻi.” O le igoa Sumeria (Ka-dingir-ra) ma le igoa Akatia (Bab-ilu) e uiga atu i le “Faitotoʻa o le Atua.” Na taumafai tagata na totoe ai i le aai e fetuunaʻi le faaupuina o lona igoa e ʻalofia ai le uiga sesē, ae na faailoa mai ai pea e le igoa na suia ai o se aai e fesootaʻi i faiga faalotu.

it-2 202 ¶2

Gagana

Ua faamatala i le tusi o Kenese le aufaatasi o tagata a o leʻi oo i le Lolo, i se galuega na tetee atu ai i le finagalo o le Atua, lea na taʻu atu iā Noa ma ona atalii. (Ke 9:1) Nai lo o le taapeape solo ma “tumu ai le lalolagi,” na latou maumauaʻi e nonofo faatasi, i se nofoaga na taʻua o Fanua Laugatasi o Senara i Mesopotamia. E foliga mai na avea foʻi ma nofoaga autū o lotu, ma na iai se ʻolo faalotu.—Ke 11:2-4.

(Kenese 11:6-8) Ua fetalai ane Ieova: “Faauta! e tasi le nuu ma e tasi foʻi le gagana e tautatala ai, a o lea ua latou faia lenei mea. Po o ā lava mea latou te mananaʻo e fai, e mafai lava ona latou faia. 7 Sau ia! Seʻi o ta ō ifo ma faafenuminumiaʻi la latou gagana, ina ia lē malamalama ai le tasi i le gagana a le isi.” 8 Ona faataapeapeina lea o i latou e Ieova mai i lea mea i le lalolagi atoa, ma ua latou tuua ai le fausiaina o le aai.

it-2 202 ¶3

Gagana

Na taofia e le Atua e Ona le Malosi Uma Lava la latou galuega, i le aveesea o lo latou autasi, e ala i le faafenuminumiaʻi o la latou gagana. Na iʻu ai i le taapeape solo o nei tagata i so o se vaega o le lalolagi. O le fenuminumiaʻi o gagana, na ono taofia ma faaitiitia ai foʻi le faaauiluma o se ala sesē, o le ala lea e tetee atu i le Atua, auā na faafaigatā ai i tagata ona fesootaʻi ma faia galuega na latou mananaʻo i ai. Na faigatā ai foʻi ona malamalama i le tele o tomai o gagana eseese na iai, o tomai mai i le poto masani ma le iloa o tagata, ae lē mai i le Atua. (Faatusatusa i le Fai 7:29; Te 32:5.) A o salalau atu lenei fevaevaeaʻiga tele i le lalolagi, na matuā aogā le faafenumiaʻi o gagana a tagata, e avatu ai lapataʻiga i le tuliloaina o sini e lamatia ma tigā ai. (Ke 11:5-9; faatusatusa i le Isa 8:9, 10.) O mea ua tutupu i o tatou taimi ona o le tele o le atamai o le lalolagi ma le faaaogā sesē o lenā atamai, tatou te iloa ai o le mea lenā na muaʻi silafia e le Atua o le a tupu, pe ana ia faatagaina le ʻolo o Papelu e faaauau pea.

(Kenese 11:9) O le mea lea ua faaigoa ai lea nofoaga o Papelu, auā o i inā na faafenuminumiaʻi ai e Ieova le gagana a le lalolagi, ma na faataapeapeina e Ieova i latou mai i lea mea i le lalolagi atoa.

it-2 472

Atunuu

Talu ai ua eseese gagana e fesootaʻi ai, ua faavae ai e vaega o tagata e tautatala i gagana taʻitasi a latou lava aganuu, talaaga, tū ma aga, ma tapuaʻiga, i a latou lava auala. (Le 18:3) Ua latou vavaeese mai le Atua, ma faia le tele o tupua mai i a latou tala tuu.—Te 12:30; 2Tu 17:29, 33.

Saʻiliʻiliga Loloto mo ʻOa Faaleagaga

(Kenese 9:20-22) Ona amata lea ona galue Noa o se faifaatoʻaga ma ua ia totōina se togāvine. 21 Ua ia inu le uaina ma ua onā, ona lē lavalavā ai lea o ia i totonu o lona faleʻie. 22 Ua iloa atu e Hamo le tamā o Kanana, le lē lavalavā o lona tamā, ona ia alu atu lea i fafo ma taʻu atu i ona uso e toʻalua.

(Kenese 9:24, 25) Ua ala Noa ma ua teʻa lona onā, ua ia iloa le mea ua faia e lana uii iā te ia. 25 Ona ia fai atu lea: “Ia malaia Kanana. Ia avea o ia ma pologa e aupito i faatauvaa i ona uso.”

it-1 1023 ¶4

Hamo

E mafai ona faapea atu na aofia Kanana i le mea na tupu ae e leʻi aʻoaʻia o ia e lona tamā o Hamo. Pe atonu foʻi na tautala faavaloaga Noa e ala i le agaga paia, e valoia faanaunauga leaga o Hamo, atonu lea ua faaalia e lona atalii o Kanana, ma o le a tuufaasolo atu i ana fanau. Na faataunuu se vaega o lenā faamalaia ina ua nofoia Kanana e tagata Isaraelu na tupuga mai iā Semu. O i latou e leʻi faaumatia (mo se faaaʻoaʻoga, o tagata Kipeona [Ios 9]) na avea ma pologa iā Isaraelu. I senituri mulimuli ane, na faataunuu le faamalaiaina ina ua pulea Kanana le atalii o Hamo e le pulega o malo malolosi a Iafeta, o Metai ma Peresia, Eleni ma Roma.

(Kenese 10:9, 10) O ia foʻi na avea ma tulimanu malosi, ma o sē na tetee iā Ieova. O le mea lea ua iai se faaupuga e faapea: “E pei o Nimarota o se tulimanu malosi ma o sē e tetee iā Ieova.” 10 O le amataga o lona malo, o Papelu, o Areka, o Akata ma Kalene i le atunuu o Senara.

it-2 503

Nimarota

O le amataga o le malo o Nimarota na aofia ai aai o Papelu, o Areka, o Akata ma Kalene i le atunuu o Senara. (Ke 10:10) E foliga mai na ia taʻitaʻia le fausiaina o Papelu ma lona ʻolo. O lenei tulaga na ōgatusa ma le aganuu masani a tagata Iutaia. Na tusia e Iosefasa: “Na faasolosolo mālie ona liua e Nimarota le tulaga filemu o le aai i se tulaga sauā, ma faailoa mai e pau le auala e vavaeese ai tagata mai le mataʻu i le Atua, o le faaauau ona faalagolago i lo latou lava malosi. Na ia faamataʻu mai, e na te tauimasui i le Atua pe a ia toe aumaia se lolo i le lalolagi; i lona faia o se ʻolo e maualuga atu e lē mafai ona lofia e le vai, lea na faaumatia ai ona augātamā. Na naunau tagata e usitaʻia lea faatonuga a [Nimarota], ma manatu o loo latou gauaʻi i le Atua; o lea na latou fuafua loa e fausia se ʻolo . . . ma na vave lenā galuega nai lo le mea na latou faatalitalia.”—Jewish Antiquities, I, 114, 115 (iv, 2, 3).

Faitau Tusi Paia

(Kenese 10:6-32) O atalii o Hamo, o Kuso, o Misaraimo, o Futu ma Kanana. 7 O atalii o Kuso, o Sepa, o Havila, o Sapeta, o Ragama ma Sapeteka. O atalii o Ragama, o Seepa ma Titana. 8 Na fanaua e Kuso o Nimarota. O ia o le tagata muamua na avea ma toa i le lalolagi. 9 O ia foʻi na avea ma tulimanu malosi, ma o sē na tetee iā Ieova. O le mea lea ua iai se faaupuga e faapea: “E pei o Nimarota o se tulimanu malosi ma o sē e tetee iā Ieova.” 10 O le amataga o lona malo, o Papelu, o Areka, o Akata ma Kalene i le atunuu o Senara. 11 Na alu atu o ia mai i lenā atunuu i Asuria ma fausia aai o Nineva, o Reopo-Iri ma Kala, 12 o Resena i le va o Nineva ma Kala: ma o ia aai na fai aʻe ai le aai tele. 13 Na fanaua e Misaraimo o Luti, o Anama, o Leapi, o Nafatui, 14 Pateruse, o Kaselui (o lē na tupuga mai ai tagata Filisitia,) ma Kafatori. 15 Na fanaua e Kanana o lana ulumatua o Saitonu ma Heti 16 ma tagata Iepusē, o tagata Amorī, o tagata Kirekasē, 17 o tagata Hivī, o tagata Areki, o tagata Seni, 18 o tagata Arati, o tagata Semari ma tagata Amato; ma mulimuli ane na taapeape solo aiga o tagata Kanana. 19 O le tuaoi foʻi o tagata Kanana e amata mai i Saitonu seʻia oo atu i Kira e lata i Kasa, ma e oo atu i Sotoma ma Komoro, o Atama ma Sepoiima, e lata i Lasa. 20 O atalii nei o Hamo e tusa ma o latou aiga, e tusa ma a latou gagana, i o latou laueleele ma o latou nuu. 21 Na fanaua e Semu ona atalii, ma o ia o le augātamā o atalii uma o Eperu, o ia foʻi o le uso laʻitiiti o Iafeta. 22 O atalii o Semu, o Elama, o Asura, o Afasata, o Luti ma Arama. 23 O atalii o Arama, o Usa, o Hulo, o Kiteru ma Masi. 24 Na fanaua e Afasata o Selaa, ma na fanaua e Selaa o Eperu. 25 Na fanaua e Eperu o atalii e toʻalua. O le igoa o le tasi o Peleko, auā o ona aso ia na vaevaeina ai le lalolagi; ma o le igoa o lona uso o Ioketana. 26 Na fanaua e Ioketana o Alemotata, o Salefo, o Asamoveta, o Iaraa, 27 o Aturamo, o Usala, o Tikelu, 28 o Upalu, o Apimalu, o Seepa, 29 o Ofeira, o Havila ma Iopapa; o atalii uma ia o Ioketana. 30 O le mea na latou nonofo ai e amata mai i Mesa e oo i Sefara, le itu maugā i Sasaʻe. 31 O atalii nei o Semu e tusa ma o latou aiga, ma a latou gagana, i o latou laueleele ma o latou nuu. 32 O aiga ia o atalii o Noa e tusa ma o latou gafa, e tusa ma o latou nuu, ma na tupuga mai i ia aiga, o nuu uma na ʻainā ai le lalolagi ina ua mavae le lolo.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga