Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
ME 2-8
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 SAMUELU 27-29
“O Fuafuaga a Tavita mo le Taua”
it-1 41
Akisa
A o fesolasolataʻi Tavita mai iā Saulo, e faalua ona ia sulufaʻi atu i vaipanoa na pulea e le tupu o Akisa. I le taimi muamua na sulufaʻi atu ai Tavita iā Akisa, na ia faafoliga atu o se tagata valea ina ua masalomia o ia o se fili, ma iʻu ai ina faasaʻoloto o ia e Akisa. (1Sa 21:10-15; Sl 34:UT; 56:UT) I le taimi lona lua, na faatasi atu ai iā Tavita le toʻa 600 o tagata totoa ma o latou aiga, ma na tofia ai i latou e Akisa e nonofo i Sekeleka. A o nonofo i inā Tavita ma ona tagata mo le tausaga ma le fā masina, na manatu Akisa na latou osofaʻia aai o Iuta. Peitaʻi, na osofaʻia e Tavita tagata Kasuri, tagata Kisera ma tagata Amaleka. (1Sa 27:1-12) Na matuā taulau Tavita i le faasesēina o Akisa ma na tofia o ia e Akisa e puipuia o ia, a o faamaopoopo e tagata Filisitia se osofaʻiga i le tupu o Saulo. Ae ona o le faatauanau atu o isi “alii ua pule faatasi” o Filisitia, na toe faafoʻi atu ai Tavita ma ona tagata i Sekeleka. (1Sa 28:2; 29:1-11) Ina ua avea Tavita ma tupu ma faasagatau atu iā Kata, e leʻi fasiotia Akisa ma na soifua pea seʻia oo i le pulega a Solomona.—1Tu 2:39-41.
Uso Talavou—E Faapefea Ona Maufaatuatuaina Outou e Isi?
8 Seʻi manatu i se isi luʻi na fesagaʻia e Tavita. Ina ua uma ona faauuina Tavita e avea ma tupu, na faatalitali o ia mo le tele o tausaga seʻia avea aloaʻia o ia ma tupu o Iuta. (1 Samu. 16:13; 2 Samu. 2:3, 4) I lenā taimi umi, o le ā na fesoasoani iā te ia e faatalitali ai ma le onosaʻi? Na uaʻi atu Tavita i mea na mafai ona ia faia nai lo le lofitūina i le lotovaivai. O se faaaʻoaʻoga, a o fesolasolataʻi Tavita i nuu o Filisitia, na ia faaaogā lenā avanoa e tau ai ma fili o Isaraelu. O lona faia faapea, na ia puipuia ai tuaoi o Iuta.—1 Samu. 27:1-12.
it-2 245 ¶6
Pepelo
E moni o loo taʻusalaina i le Tusi Paia le pepelo ma le loto i ai, peitaʻi e lē uiga atu ai e tatau i se tasi ona faailoa atu faamatalaga moni i ē e lē manaʻomia ona iloa. Na fautua mai Iesu Keriso: “Aua neʻi avatua mea paia i taʻifau, aua foʻi neʻi lafoina a outou penina i puaa, ina neʻi soli ai i o latou vae, ma liliu mai ai ma saeia outou.” (Mat 7:6) O lea, na iai taimi e leʻi faamatalaina atu ai e Iesu faamatalaga uma, pe avatu ni tali maʻoti i ni fesili na ono lamatia ai o ia. (Mat 15:1-6; 21:23-27; Ioa 7:3-10) O le tatou vaaiga foʻi lenā e tatau ona iai i mea na faia e Aperaamo, Isaako, Raava ma Elisaia, ina ua latou faasesēina pe faailoa atu foʻi faamatalaga uma i ē e lē tapuaʻi iā Ieova.—Ke 12:10-19; mata. 20; 26:1-10; Ios 2:1-6; Ia 2:25; 2Tu 6:11-23.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Pe e Mafai Ona Fesoasoani Mai Ē ua Maliliu?
Ua taʻua i le Tusi Paia, pe a maliu se tasi, “e toe foʻi atu o ia i le eleele” ma ʻe faaumatia ona manatunatuga.’ (Salamo 146:4) Na iloa e Saulo ma Samuelu, na taʻusalaina e le Atua le fesootaʻi atu i ē e saʻili i agaga. I se taimi muamua atu, na taʻimua ai Saulo i le aveeseina o faiga faaagaga i le nuu.—Levitiko 19:31.
Seʻi mafaufau i ai. Pe ana faapea e ola pea Samuelu o se agaga, po o le a ia solia le tulafono a le Atua ma fesootaʻi atu iā Saulo e ala i sē e saʻili i agaga? Na lē toe fia talanoa Ieova iā Saulo. Pe e mafai la e sē e saʻili i agaga ona faamalosia le Atua o Lē e ona le malosi uma lava e talanoa iā Saulo e ala mai iā Samuelu o lē ua maliu? E leai. E manino mai, o le “Samuelu” lenei e lē o faasino atu i le perofeta faamaoni a le Atua. Ae o ia o se temoni, na faafoliga mai iā Samuelu.
ME 9-15
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 SAMUELU 30-31
“Faamalosia Oe Lava i le Fesoasoani a Ieova Lou Atua”
Ia Mataʻu iā Ieova ma ia Fiafia!
12 O le mataʻu o Tavita iā Ieova, na ia faia ai nisi mea e ese mai le taofia o le faia o le mea sesē. Na faamalosia ai o ia e gaoioi maumauaʻi ma le atamai pe a fesagaʻi ma tulaga faigatā. E tausaga atoa ma masina e fā o lalafi Tavita ma ona tagata mai iā Saulo i Sekeleka i Filisitia. (1 Samuelu 27:5-7) I se isi aso a o ō ese atu tane o le nuu, na osofaʻia ai e Amaleka le aai ma susunu i lalo, ma ave foʻi avā a tamāloloa, o atalii ma afafine, ma lafumanu. Ina ua foʻi ane Tavita ma ona tagata ma vaaia le mea ua tupu, sa latou fetagisi. Na vave ona liua lenā faavauvau i le lotoa, ma na tautala tagata o Tavita o le a latou fetogi iā te ia. E ui sa mafatia Tavita ae sa leʻi faavaivai ai. (Faataoto 24:10) O lona mataʻu i le Atua na ia liliu atu ai iā Ieova mo se fesoasoani, ma sa ʻfaamalosia o ia e Ieova.’ O inā na mafai ai e Tavita ma ona tagata ona latou manumalo mai ia Amaleka, ma toe faafoʻi mai mea uma na aveesea.—1 Samuelu 30:1-20.
E Leoleomaluina i Tatou e Ieova mo le Faaolataga
14 Na fesagaʻia e Tavita le tele o tulaga faigatā i lona olaga. (1 Samu. 30:3-6) O loo taʻua i le Tusi Paia na silafia e Ieova faalogona o Tavita. (Faitau le Salamo 34:18; 56:8.) E silafia lelei foʻi e le Atua o tatou faalogona. Pe a ʻmomomo o tatou loto’ pe “nutimomoia” foʻi, o le a Ia faalatalata mai iā i tatou. Ua mafai e lenei mea ona aumaia iā i tatou faamāfanafanaga, e pei o Tavita o lē na pese: “Ou te fiafia ma olioli i lou alofa faamaoni, ona ua e silasila mai i loʻu puapuaga; ua e silafia foʻi oʻu mafatiaga.” (Sala. 31:7) Ae e sili atu mea e faia e Ieova nai lo o le tau ina iloa o o tatou popolega. E na te faamalosia i tatou e ala i faamāfanafanaga ma faalaeiauga. O se tasi o auala ua ia faia ai faapea, e ala mai i sauniga faa-Kerisiano.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi Muamua a Samuelu
30:23, 24. Ua faaalia i lenei filifiliga na faavae i le Numera 31:27, e tāua iā Ieova i latou e auauna ma le felagolagomaʻi i le faapotopotoga. O lea la, po o le ā lava o tatou faia, seʻi o tatou “faia ma le loto, peiseaʻī ua faia i le Alii, a e lē o tagata.”—Kolose 3:23.
ME 16-22
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 1-3
“O le ā e Tatou te Aʻoaʻoina Mai i le Pese ʻO le Aufana’?”
O le ā le Agaga o Loo E Faaalia?
11 Ia tatou manatua, o le finagalo o Ieova ua ia faaaogā ai toeaina e ʻleoleoina le faapotopotoga a le Atua.’ (Galu. 20:28; 1 Pete. 5:2) E atamai ona tatou faaaloalo i faatulagaga a Ieova, e tusa po o i tatou o ni toeaina pe leai. O le iai o se vaaiga saʻo o le a tatou lē naunau ai e maua faaeaga ma le tulaga pule. Ina ua masalosalo Saulo o loo taumafai Tavita e faoa lona tulaga tautupu, ona ia ʻlamalama lea o Tavita.’ (1 Samu. 18:9) O lenā manatu sesē, na ia taumafai ai loa e fasiotia Tavita. E lē tatau ona tatou faatāua naʻuā le tulaga pule e pei o Saulo, nai lo o lea, e tatau ona tatou faataʻitaʻi iā Tavita. E ui i faiga lē tonu na fesagaʻia e Tavita, ae na ia faaalia pea le faaaloalo i ē na tofiaina e le Atua.—Faitau le 1 Samuelu 26:23.
O le Faalata o se Vala o le Faailoga o Aso e Gata Ai!
8 O loo faamatalaina foʻi i le Tusi Paia le toʻatele o isi tagata faamaoni. O le a tatou iloiloina ni tagata se toʻalua, ma ni lesona e tatou te aʻoaʻoina mai iā i laʻua, e amata mai i se tagata o lē na faamaoni iā Tavita. Na ono avea Ionatana le atalii ulumatua o le tupu o Saulo, ma suli o le nofoālii o Isaraelu. Peitaʻi, na filifilia e Ieova Tavita. Na faaaloalogia e Ionatana le filifiliga a le Atua, ma e leʻi lotoleaga iā Tavita. Ae sa ʻpipiimau le loto o Ionatana i le loto o Tavita,’ ma na tautō atu Ionatana o le a faamaoni iā te ia. Na faaaloalogia foʻi e Ionatana le avea ai o Tavita ma tupu, e ala i le avatu iā te ia o “ona ofu, o lana pelu, o lana ʻaufana, ma lona fusipaʻu.” (1 Samu. 18:1-4) Sa faia taumafaiga uma a Ionatana ina ia ʻfaamalosia ai le faatuatua o Tavita,’ e oo lava i le tuu o lona ola i se tulaga lamatia ina ia puipuia ai Tavita mai iā Saulo. Na faamaoni Ionatana ma faapea atu iā Tavita: “E avea lava oe ma tupu o Isaraelu, o aʻu foʻi ou te pito atu iā te oe.” (1 Samu. 20:30-34; 23:16, 17) E lētioa ina ua mavae le maliu o Ionatana, sa faaalia le faanoanoa ma le alofa o Tavita mo ia, i se pese faavauvau.—2 Samu. 1:17, 26.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 369 ¶2
Uso
E mafai foʻi ona taʻua i latou e tutusa o latou fuafuaga ma sini o “uso.” O se faataʻitaʻiga, na taʻua e Hiramo le tupu o Turo le tupu o Solomona o lona uso. E lē gata ona o le tutusa o o la tulaga, ae na tutusa foʻi o la sini i le saunia o laupapa ma isi mea mo le malumalu. (1Tu 9:13; 5:1-12) “Faauta! Maʻeu le lelei ma le matagofie pe a nonofo faatasi o uso i le autasi!” O upu nei na tusia e Tavita ua faaalia mai ai le manatu, e lē na o faiā faaleaiga e mafai ona maua ai le filemu ma le autasi. (Sl 133:1) O le mea moni, na taʻua e Tavita Ionatana o lona uso ona o le māfana o le la faiā ae e lē ona o se faiā faaleaiga. (2Sa 1:26) E mafai foʻi ona taʻua o uso ni uō e tutusa uiga ma amioga, e tusa lava pe leaga.—Fat 18:9.
ME 23-29
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 4-6
“Faatumauina o le Mataʻu Iā Ieova”
Manatu Tāua Mai le Tusi e Lua a Samuelu
6:1-7. E ui lava sa lelei faanaunauga o Tavita ae o lona taumafai e avatu le Atolaau i le fata faataavalevale, sa lē usitaia ai le faatonuga a le Atua ma oo ai i tulaga faanoanoa. (Esoto 25:13, 14; Numera 4:15, 19; 7:7-9) O le tago atu o Usa e taofi le Atolaau, e faaalia ai foʻi e lē avea faanaunauga lelei ma mea e suia ai mea e faafinagaloina e le Atua.
E Fai Mea Tonu Ieova i Taimi Uma
20 Ia manatua, e ao ona masani lelei Usa i le Tulafono. O le Atolaau, na fai ma sui o le afio ai o Ieova. Na faamatala patino e le Tulafono, e lē tatau ona paʻi atu i ai se tasi e leʻi faatagaina, ma na maʻoti mai e fasiotia ē e solia lenā tulafono. (Numera 4:18-20; 7:89) O lea la, o le feaveaʻiina o lenā atolaau paia, e lē o se galuega e manatu māmā i ai. E foliga mai o Usa o se sa Levī (ae lē o se ositaulaga), o lea sa tatau ona masani lelei o ia i le Tulafono. E lē gata i lea, i tausaga ua teʻa, na avatu ai le Atolaau e tuu i le fale o lona tamā. (1 Samuelu 6:20–7:1) Na tuu ai i inā mo le 70 tausaga, seʻia oo ina fuafua Tavita e toe ave. O lea la, mai lava i lona laʻitiiti na iloa lelei e Usa tulafono e faatatau i le Atolaau.
E Fai Mea Tonu Ieova i Taimi Uma
21 E pei ona taʻua muamua, e silafia e Ieova loto. Talu ai ua taʻua i le Afioga a le Atua, na faaumatia Usa ona o “lona sesē,” atonu na silafia e Ieova ni faanaunauga manatu faapito ia e lē o taʻua i le tala. Pe na avea Usa o se tagata manatu faamaualuga pe sopo tapulaa? (Faataoto 11:2) Pe na avea lona taʻitaʻia i luma o tagata o le Atolaau, lea na leva ona tuua i lona aiga, ma māfuaaga e faamaualuga ai? (Faataoto 8:13) Pe na lē faatuatua Usa ma mafaufau ai ua faapuupuuina le aao o Ieova e puipuia ai le atolaau paia lea e faailogaina ai Lona afio ai? Po o le ā lava le tulaga, e mafai ona tatou mautinoa na faia e Ieova le mea saʻo. E lē taumatea na ia silafia faanaunauga i le loto o Usa lea na māfua ai ona faaoo vave le faasalaga.—Faataoto 21:2.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Tuuina Atu Pea ia Ieova Ou Popolega
I le avea o Tavita ma tupu sa tatau ona ia faia se vaega mo lenei mea. O lana gaoioiga ua faaalia ai e faapea e oo lava ia i latou o ē e lelei la latou faiā ma Ieova e mafai ona lē lelei la latou tali atu i nisi tulaga faigata. Muamua lava na toatamaʻi Tavita. Ona oso aʻe lea o lona fefe. (2 Samuelu 6:8, 9) Na matuā tofotofoina le la faiā maufaatuatuaina ma Ieova. O lenei mea na aliali mai ai lona lē taulau i le tuuina atu ia Ieova o ona popolega, ina ua ia lē mulimuli i ana poloaiga. Pe lē o le tulaga foi lea ia i tatou i nisi taimi? Pe o tatou tuuaʻia ea Ieova mo faafitauli e oo mai ona o lo tatou lava lē amanaiaina o ana faatonuga?—Faataoto 19:3.
ME 30–IUNI 5
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 7-8
“Osia e Ieova se Feagaiga ma Tavita”
ʻE Mausalī Lou Malo’
Na fiafia le finagalo o Ieova i le faanaunauga o le loto o Tavita. I le tali atu i le faamaoni o Tavita ma e tusa ai ma valoaga, na osia ai e le Atua se feagaiga ma Tavita e faapea, e faatūina e Ia se tasi i le aiga tautupu o Tavita, o le a pule e faavavau. Na faailoa atu e Natano iā Tavita le folafolaga aloaʻia a le Atua: “E mausalī lou aiga ma lou malo i ou luma i aso uma lava; e matuā faatumauina foʻi lou nofoālii i aso uma.” (Fuaiupu e 16) O ai le Suli tumau o lenei feagaiga, o Lē o le a pule e faavavau?—Salamo 89:20, 29, 34-36.
ʻE Mausalī Lou Malo’
O Iesu le Nasareta, o sē e tupuga mai iā Tavita. Ina ua faalauiloa mai le fanau mai o Iesu, na faapea mai le agelu: “E foaʻiina atu e Ieova le Atua iā te ia le nofoālii o Tavita lona tamā, ma o le a fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau, o lona malo foʻi e leai sona gataaga.” (Luka 1:32, 33) O lona uiga, na faataunuuina iā Iesu Keriso le feagaiga ma Tavita. O lea la, e lē o le filifiliga a tagata na avea ai o ia ma pule, ae e ala i le folafolaga aloaʻia a le Atua, ua maua ai e ia le aiā e pule ai e faavavau. Seʻi o tatou manatua, e faataunuuina lava folafolaga a le Atua.—Isaia 55:10, 11.
Ia Mausalī Lou Faatuatua i le Malo
14 Seʻi iloilo le folafolaga na fai atu e Ieova i le tupu o Isaraelu, o Tavita, e ala i le feagaiga ma Tavita. (Faitau le 2 Samuelu 7:12, 16.) Sa osia e Ieova lenei feagaiga ma Tavita a o faagasolo lana pulega i Ierusalema, ma folafola atu i ai o le a tupuga mai iā te ia le Mesia. (Luka 1:30-33) Sa faailoa atu e Ieova faamatalaga atili e faatatau i le gafa e tupuga mai ai le fanau, ma o le a iai i se suli o Tavita “le pule faaletulafono” i le nofoālii o le Malo faa-Mesia. (Eseki. 21:25-27) E mautinoa o le a “matuā faatumauina” le pulega a Tavita e ala iā Iesu. O le a ʻtumau pea le fanau a Tavita i aso uma lava, ma lona nofoālii e pei o le lā.’ (Sala. 89:34-37) Ioe, o le a lē taitai ona faaleagaina le pulega a le Mesia, ma o le a tumau e faavavau faamanuiaga e maua mai ai!
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-2 206 ¶2
Aso e Gata ai
Valoaga a Palaamo. A o leʻi ulu atu Isaraelu i le Nuu Folafolaina na fai atu le perofeta o Palaamo iā Palako le tupu o Moapi: “O le mea lea, seʻi oʻu fautua atu ai iā te oe, i le mea o le a faia mulimuli ane e lenei nuu [Isaraelu] iā te outou i le faaiʻuga o aso. . . . O le a sau se fetu mai iā Iakopo, o le a tulaʻi mai se tootoo mai i Isaraelu. O le a ia vaeluaina le muāulu o Moapi ma ipu a atalii uma o loo vevesi i le taua.” (Nu 24:14-17) O le faataunuuga muamua o lenei valoaga, na avea ai Tavita o le “fetu” lea na pulea tagata Moapi. (2Sa 8:2) Na amata foʻi “le faaiʻuga o aso” ina ua avea Tavita ma tupu. Talu ai na faaata mai e Tavita le taimi na avea ai Iesu ma Tupu Faa-Mesia, e mafai foʻi ona faatatau atu lenei valoaga i le taimi o le a faatoʻilaloina ai e Iesu ona fili.—Isa 9:7; Sl 2:8, 9.
IUNI 6-12
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 9-10
“Na Faaalia e Tavita le Alofa Faamaoni”
Ia Faaauau Pea Ona Faaalia le Alofa Faamaoni o le Tasi i le Isi
7 O le eseesega o le faamaoni e pei ona talanoaina i le palakalafa e 6 ma le alofa faamaoni, o le uunaʻiga e faaalia ai e tagata lenā uiga. I le Tusi Paia, aiseā na faaalia ai e tagata o le Atua le alofa faamaoni? Na uunaʻia tagata o le Atua e faaalia le alofa faamaoni ona na latou mananaʻo ai, ae lē ona o se tiute tauave e tatau ona latou faia. Seʻi mātau le faaaʻoaʻoga a Tavita. Na uunaʻia o ia e lona loto e faaalia le alofa faamaoni i lana uō pele o Ionatana, e ui lava na taumafai le tamā o Ionatana e fasioti o ia. I tausaga mulimuli ane ai ina ua mavae le maliu o Ionatana, na faaauau pea ona faaalia e Tavita le alofa faamaoni iā Mefiposeta, le atalii o Ionatana.—1 Samu. 20:9, 14, 15; 2 Samu. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.
Manatu Tāua Mai le Tusi e Lua a Samuelu
9:1, 6, 7. Na tausia pea e Tavita lana folafolaga. E ao foʻi ona tatou taumafai e fai mea ua tatou tautō e fai.
Na Latou Faafetaiaʻia Mea Matuitui i o Latou Tino
10 Ona o le alofa tele o le tupu o Tavita mo Ionatana, na ia faaalia ai le agalelei iā Mefiposeta i nai tausaga mulimuli ane ai. Na tuuina atu e Tavita meatotino uma a Saulo iā te ia ma tofia le auauna a Saulo o Sipa e avea ma lē e vaaia lenei fanua. Na taʻu atu foʻi e Tavita iā Mefiposeta e faapea: ʻE le aunoa ona e ʻai i laʻu laoai’ (2 Samuelu 9:6-10) E mautinoa na faamāfanafanaina Mefiposeta i le agalelei o Tavita ma na fesoasoani lea tulaga e faaitiitia ai le tigā o le lē atoatoa o lona malosi. Maʻeu se lesona lelei ua maua mai ai! E tatau foʻi ona tatou faaalia le agalelei iā i latou o loo tauivi ma le mea matuitui i le tino.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 266
ʻAva
Na manatu le toʻatele o tagata i Sasaʻe anamua e aofia ai ma tagata Isaraelu, o le ʻava o se mea e tautele ma na faamamaluina ai se tane. Na faasā i le tulafono a le Atua na tuuina atu iā Isaraelu le sele faapupuu o lauulu i le vā o mata ma taliga faapea le ʻava atoa. (Le 19:27; 21:5) Na faia lenei tulafono ona o se tū faalotu i nisi tagata faapaupau le sele mamā o o latou ʻava.
IUNI 13-19
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 11-12
“Aua Neʻi Pulea Oe e Faanaunauga Leaga”
E Mafai Ona E Sao Mai i Mailei a Satani!
10 O le manaʻo tele na galo ai i le tupu o Tavita mea na avatu e Ieova iā te ia, e aofia ai le tamaoaiga, se tulaga taualoa ma le faatoʻilaloina o ona fili. Na faailoa mai e Tavita lona lotofaafetai i le ʻmatuā tele ma le lē mafaitaulia’ o meaalofa a le Atua. (Sala. 40:5) Ae na iai le taimi na galo ai iā Tavita meaalofa a Ieova. E leʻi faamalieina o ia ae na manaʻo tele. E ui ina tele avā a Tavita, ae na tuʻinanau o ia i le avā a se isi tamāloa. O le fafine o Patisepa ma o lana tane o Uria le sa Hetī. Na manatu faapito Tavita ma na la feusuaʻi ma Patisepa ma tō ai le fafine. Na matuā leaga le mea na fai e Tavita, ae na ia toe faia se isi mea na sili atu ona leaga. Na ia fafau se auala ina ia fasiotia ai Uria. (2 Samu. 11:2-15) O le ā nai le mafaufau o Tavita? Pe na manatu o ia e lē o silafia e Ieova lana agasala na fai? E ui o Tavita o se auauna faamaoni a Ieova, ae na lolo atu o ia i le manaʻo tele ma na oo ai le tele o mafatiaga iā te ia. Ae na taʻutino e Tavita lana agasala ma faaalia le salamo. Maʻeu lona lotofaafetai i lona toe mauaina o le finagalo malie o Ieova!—2 Samu. 12:7-13.
Ia Lotomalie e Gauaʻi iā Ieova—Aiseā ma e Faapefea?
15 Na tofia e Ieova Tavita e avea ma ulu o lona aiga, ae ia pule foʻi i le malo atoa o Isaraelu. A o avea Tavita ma tupu na tele se pule na iā te ia. E iai taimi na ia faaaogāsesē ai lenā pule, ma ia faia ai agasala matuiā. (2 Samu. 11:14, 15) Peitaʻi, na faaalia lona gauaʻi iā Ieova e ala i le talia o aʻoaʻiga. Na faailoa atu e Tavita mea o loo i lona loto iā Ieova, e ala i le tatalo. Ma ia taumafai malosi e usitaʻi i aʻoaʻiga a Ieova. (Sala. 51:1-4) E lē gata i lea, na lotomaulalo Tavita e talia fautuaga lelei mai i tane ma fafine. (1 Samu. 19:11, 12; 25:32, 33) Na aʻoaʻo e Tavita ni lesona mai i ana mea sesē, ma ia faamuamua i lona olaga lana auaunaga iā Ieova.
Ia Toleni Lou Lotofuatiaifo i Tulafono ma Mataupu Silisili a le Atua
7 E tatou te lotofaafetai foʻi, ona e tau lē manaʻomia ona tatou tofo i āuga o le solia o tulafono a le Atua, ina ia aʻoaʻoina mai ai ni lesona tāua. E mafai ona tatou aʻoaʻoina ni lesona mai i mea sesē na faia e isi o loo faamauina i le Afioga a le Atua. Ua faapea mai le Faataoto 1:5: “O le tagata atamai e faalogo ma ave i fale faatonuga.” O le mea moni, o loo tatou maua faatonuga e sili ona lelei mai i le Atua, pe a tatou faitau ma manatunatu loloto i tala o mea moni na tutupu i olaga o tagata i le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, seʻi manatu i tigā na oo i le tupu o Tavita ina ua lē usiusitaʻi i le poloaʻiga a Ieova, ma la faia ai le mulilua ma Patesepa. (2 Samu. 12:7-14) A o faitau ma manatunatu loloto i lenei tala, ia fesili ifo iā i tatou lava: ʻNa ono mafai faapefea ona ʻalofia e le tupu o Tavita tigā ona o lona faia o le mulilua ma Patesepa? Pe a ou fesagaʻia foʻi se tofotofoga faapea, po o le a ou maua le malosi e tetee atu ai? Po o le a ou sola ese e pei o Iosefa, po o le mea o le a ou lolo atu e pei o Tavita?’ (Kene. 39:11-15) O le manatunatu i āuga leaga o le faia o le agasala, e mafai ona faamalosia ai o tatou loto ina “ia ʻinoʻino i le leaga.”
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 590 ¶1
Tavita
Peitaʻi, na silasila mai Ieova ma faaalialia i lumāmea lenei mea matuā leaga. Pe ana faapea na faataga e Ieova ni faamasino faaletagata e taulima le mataupu a Tavita ma Patesepa e ala i le Tulafono faa-Mose, semanū e fasiotia i laʻua, ma maʻimau ai le ola o le pepe o loo i le manava o le tinā. (Te 5:18; 22:22) Peitaʻi, na taulima e Ieova le mataupu ma faaalia le alofa mutimutivale iā Tavita ona o le feagaiga o le Malo, le faaalia e Tavita o le alofa mutimutivale ma ona na silafia e Ieova le salamō na faaalia e Tavita ma Patesepa. (2Sa 7:11-16; 1Sa 24:4-7; faatusatusa i le Ia 2:13; Sl 51:1-4) E ui i lea, e leʻi puipuia i laʻua mai i faasalaga uma, ona na fetalai Ieova e ala i le perofeta o Natano: “Ou te faatupuina mai i lou lava aiga o puapuaga e oo iā te oe.”—2Sa 12:1-12.
IUNI 20-26
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 13-14
“O le Manatu Faapito o Amanono na Iʻu ai i Āuga Leaga”
it-1 32
Apisaloma
Fasiotia Amanono. Na iai le tuafafine o Apisaloma e igoa iā Tamara, ma lona ʻafa uso matua e igoa iā Amanono. O le aulelei tele o Tamara na māfua ai ona alofa faavalea Amanono iā te ia. Na faatagā maʻi Amanono ina ia sau ai Tamara e fai se meaʻai mo ia, ona ia faamalosi ai lea iā te ia. Na suia le alofa faavalea o Amanono iā Tamara i le matuā ʻinoʻino ma tuliesea ai o ia. Na saeia e Tamara lona ofu faapitoa na iloa ai o ia o se afafine taupou a le tupu ma tuu lefulefu i luga o lona ulu. Na faafetaiaʻia o ia e Apisaloma ma na vave faailoa atu e Apisaloma lona masalomia o Amanono. E iloa mai i inei, ua leva ona iloa e Apisaloma faanaunauga leaga a lona ʻafa uso. Peitaʻi na faatonu e Apisaloma lona tuafafine e aua le faia se tagi e faatatau i le mataupu ma ave o ia e faanofo i lona fale.—2Sa 13:1-20.
Ia Atiaʻe le Amio Pulea
11 O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia faaaʻoaʻoga lapataʻi o ē e leʻi faaalia le amio pulea e tusa ai o feusuaʻiga, ma āuga leaga na iʻu i ai. O so o se tasi o loo feagai ma lenei faaosoosoga e pei o Kim, e lelei ona manatunatu i le tauleʻaleʻa e leai se poto masani lea e taʻua i le Faataoto mataupu e 7. Ia mafaufau foʻi i le gaoioiga na faia e Amanono ma iʻuga matagā na iʻu i ai. (2 Samu. 13:1, 2, 10-15, 28-32) E mafai ona fesoasoani mātua i a latou fanau ia atiaʻe le amio pulea ma le atamai e tusa ai o faigāuō ma le isi itupā, e ala i le talanoaina o lenei mataupu i le tapuaʻiga a le aiga e faaaogā ai nei faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia.
it-1 33 ¶1
Apisaloma
Ua mavae le lua tausaga. Ua oo i le taimi fiafia o le seleina o fulufulu o mamoe, o lea na faamaopoopo ai e Apisaloma se faigaʻai i Paala-asora lea e pe ā ma le 22km i le itu i mātū i sasaʻe o Ierusalema. Na ia valaaulia atalii o le tupu ma Tavita. Ina ua lē talia e Tavita le valaaulia, na tauanau o ia e Apisaloma e auina atu Amanono lana ulumatua e suitulaga iā te ia. (Fat 10:18) I le faigaʻai, ina ua “fiafia le loto” o Amanono i le uaina, na faatonuina e Apisaloma ana auauna e fasiotia o ia. Na toe foʻi isi atalii o le tupu i Ierusalema ae sola Apisaloma i le tamā o lona tinā, o se tagata Suria i le malo o Kasuri o loo i le itu i Sasaʻe o le Sami o Kalilaia. (2Sa 13:23-38) Ua oo mai le “pelu” na valoia e le perofeta o Natano i le “aiga” o Tavita, ma o le a iai pea i lona olaga atoa.—2Sa 12:10.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O Lē Fea Aulelei e Sili Ona Tāua?
Ae e leʻi faapena Apisaloma, o se tasi o atalii o Tavita. O ia o se tagata e leʻi tausaafia i isi e ui o se tagata e aulelei tele. Ua fai mai le Tusi Paia: “Sa leai se tagata i Isaraelu uma e pei o Apisaloma ona aulelei; sa matuā viia ai lava o ia; e afua mai i ona alofivae e oo i lona tumuaʻi, e leai se pona iā te ia.” (2 Samuelu 14:25) Ae na foua e Apisaloma le nofoaiga a lona tamā ona o lona faanaunauga faasausili. Na oo foʻi ina alu o ia i palake a lona tamā. Na toʻasā Ieova iā te ia ma iʻu ai ina oti i se auala tugā.—2 Samuelu 15:10-14; 16:13-22; 17:14; 18:9, 15.
Pe e te fiafia la iā Apisaloma? O le mea moni, e leai. A fua atu i ai, e lē o ia o se tagata lelei. E leʻi aogā lona aulelei ona o lona faasausili ma lona lē faamaoni, ma e leʻi taofia ai foʻi lona iʻuga leaga. Ae e tele ni faataʻitaʻiga o loo i le Tusi Paia o ni tagata e popoto ma e tausaafia o latou uiga, ae e lē o taʻua o latou foliga pe faapeʻī. E manino la, o le mea e sili ona tāua, o o latou uiga tausaafia.
IUNI 27–IULAI 3
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 15-17
“Na Fouvale Apisaloma Ona o le Faamaualuga”
O Lesona Mai i Auauna Faamaoni a Ieova
E leʻi faamaoni foʻi i le Atua Apisaloma le atalii o Tavita, ona e leʻi lotomaulalo o ia. Na manaʻo o ia e avea ma tupu ma o le māfuaaga lea na ia faia ai “se kariota mo ia, atoa ma solofanua, ma tagata e toʻalima sefulu e taufetuli i ona luma.” (2 Samu. 15:1) Na ia taumafai e faaliliu tagata Isaraelu ina ia faamaoni iā te ia. Na ia taumafai foʻi e fasiotia lona tamā, e ui na ia iloa sa tofia e Ieova Tavita e avea ma tupu o Isaraelu.—2 Samu. 15:13, 14; 17:1-4.
Auauna i le Atua o le Saʻolotoga
5 O loo iai i le Tusi Paia le tele o faaaʻoaʻoga o i latou na avea o ni taaʻiga leaga i isi. O se tasi o i latou o Apisaloma, se tasi o atalii o le tupu o Tavita, ma o se alii e aulelei tele. Peitaʻi, i le pei o Satani, na amata ona tuputupu aʻe i lona loto se faanaunauga leaga. Sa manaʻo o ia e avea ma tupu nai lo o lona tamā, e ui lava e leai sana aiā i lenā tulaga. Ina ia maua le mea sa ia manaʻo i ai, na taumafai Apisaloma e faatalitonu tagata, e sili atu lona naunau e fesoasoani iā i latou nai lo o le tupu. E pei lava ona faia e le Tiapolo i le faatoʻaga i Etena, sa faapena foʻi ona faatalitonuina e Apisaloma tagata e faapea, o loo ia manatu mamafa iā i latou, ae i le taimi e tasi, sa ia faia se tala taufaaleaga e faatatau i lona tamā.—2 Samu. 15:1-5.
it-1 1083-1084
Heperona
I nai tausaga mulimuli ane, na toe foʻi ai le atalii o Tavita o Apisaloma i Heperona, ma taumafai e foua le tulaga tautupu o lona tamā. Peitaʻi e leʻi taulau o ia. (2Sa 15:7-10) Atonu na filifilia e Apisaloma le aai o Heperona e amata ai lana fouvalega, ona na iai se taimi na avea ai lenei aai ma laumua o Iuta, ma o i inā na ola aʻe ai o ia. Mulimuli ane, na toe fausia Heperona e le tupu o Reopoamo, le atalii o le atalii o Tavita. (2No 11:5-10) Ina ua mavae le faatafunaga o Iuta e tagata Papelonia ma le toe foʻi mai o tagata Iutaia na faaaunuua, na nonofo nisi tagata Iutaia i Heperona (Kiriata-arapa).—Ne 11:25.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Po ua E Maua Faamatalaga Moni?
11 Atonu e iai taimi e tigā ai o tatou faalogona, pe a faia e nisi ni nai faamatalaga moni po o faamatalaga e lē atoatoa e faatatau iā i tatou. Seʻi iloilo le faaaʻoaʻoga i le tupu o Tavita ma Mefiposeta. Na lotoalofa ma agalelei Tavita iā Mefiposeta, ma toe faafoʻi atu iā te ia fanua uma o Saulo, le tamā o lona tamā. (2 Samu. 9:6, 7) Ae i se taimi mulimuli ane, na maua ai e Tavita se tala lē lelei e faatatau iā Mefiposeta. E aunoa ma le faamautinoa pe e moni na faamatalaga, na filifili Tavita e aveese fanua uma mai iā Mefiposeta. (2 Samu. 16:1-4) Ina ua toe talanoa mulimuli ane Tavita iā Mefiposeta, na iloa ai e Tavita lona sesē ma toe faafoʻi atu ai iā Mefiposeta se vaega o fanua. (2 Samu. 19:24-29) Na mafai ona ʻalofia nei faiga lē tonu pe ana taumafai Tavita e saʻili faamatalaga moni, nai lo o le vave fai o se faaiʻuga e fua i faamatalaga e lē atoatoa.