Lomiga mo le Polokalame mo le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano
IULAI 4-10
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 18-19
“Pasili—O se Faaaʻoaʻoga o le Faamaulalo”
Pasili—O se Tane e Nofouta i Mea e Gata ai Lona Malosi
E mautinoa na matuā talisapaia e Tavita le fesoasoani a Pasili. E foliga mai e leʻi tau ina manaʻo le tupu e tauia le agalelei o Pasili i le saunia o ni manaʻoga faaletino. E leʻi manaʻomia e Pasili o lē e tamaoaiga lenā ituaiga o fesoasoani. Atonu na manaʻo Tavita ia iai Pasili i lona maota, ona o uiga lelei o lenei tamā matua. O le maua o se nofoaga tumau i le maota o le tupu, o se faaeaga mamalu auā o le a olioli ai Pasili i le faauōga ma le tupu.
Pasili—O se Tane e Nofouta i Mea e Gata ai Lona Malosi
O se tasi o pogai o le faaiʻuga a Pasili, atonu ona ua matua lona soifua ma ua gata mai mea e mafai i lona malosi. Atonu na ia lagona e lē o toe umi ni aso e ola ai. (Salamo 90:10) Na ia faia le mea na te mafaia e lagolago ai Tavita, ae na ia nofouta foʻi i mea e gata ai lona malosi ona o le soifua matua. E leʻi faataga e Pasili le manatu i le mamalu ma le fia lauiloa e taofia ai o ia mai le iloiloina ma le talafeagai o mea e na te gafatia ona fai. E leʻi pei Pasili o Apisaloma lea na faasausili, ae na ia faaalia ma le poto le loto maulalo.—Faataoto 11:2.
Pasili—O se Tane e Nofouta i Mea e Gata ai Lona Malosi
Ua faamatilatila mai i le tala iā Pasili le manaʻomia ona fetuutuunaʻi. I le isi itu, e lē tatau ona tatou teena se faaeaga o le auaunaga pe ʻalofia foʻi le taumafai e ausia lenā faaeaga, ona e tatou te mananaʻo i se olaga toʻafilemu pe lagona foʻi le lē agavaa e amo le avega tauave. O le a fesoasoani le Atua i lo tatou lē agavaa pe a tatou faalagolago iā te ia mo le malosi ma le poto.—Filipi 4:13; Iakopo 4:17; 1 Peteru 4:11.
I le isi itu, e ao ona tatou iloa mea e gata ai lo tatou malosi. O se faaaʻoaʻoga, atonu o loo pisi tele se Kerisiano i mea faaleagaga. Ua ia iloa o le taliaina o nisi faaeaga, o le a ia lafoaʻia ai tiute tauave faale-Tusi Paia e pei o le tausia o lona aiga. I lea tulaga, pe lē o se faailoaga ea o le loto maulalo ma le fetuutuunaʻi mo ia le teena o nisi faaeaga mo lea taimi?—Filipi 4:5; 1 Timoteo 5:8.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia “Faaiʻuina le Tausinioga”
19 Pe afai ua itiiti mea e mafai ona e faia ma e te lagona e lē malamalama isi i lou tulaga, atonu e faalaeiauina oe i le faaaʻoaʻoga a Mefiposeta. (2 Samu. 4:4) E pipili Mefiposeta ma e leʻi tonu le auala na feutagaʻi ai le tupu o Tavita ma ia. O faafitauli na ia fesagaʻia e leʻi māfua ona o ni ana mea sesē na fai. E ui i lea e leʻi sesē ai le vaai a Mefiposeta, ae na ia talisapaia mea lelei na tutupu iā te ia. Na ia lotofaafetai i le agalelei o Tavita iā te ia i le taimi ua mavae. (2 Samu. 9:6-10) O lea, ina ua lē tonu le auala na feutagaʻi ai Tavita ma Mefiposeta, na ia taumafai e manatunatu i le silafaga a Ieova. E leʻi avea le mea sesē a Tavita ma māfuaaga e teuloto ai e Mefiposeta le ita. E na te leʻi tuuaʻia foʻi Ieova ona o le mea sesē na fai e Tavita. Na taulaʻi atu Mefiposeta i mea e mafai ona ia faia e lagolagoina ai le tupu tofia a Ieova. (2 Samu. 16:1-4; 19:24-30) Na faamauina e Ieova i le Tusi Paia le faaaʻoaʻoga mataʻina a Mefiposeta, ina ia tatou aʻoaʻoina mai ai ni lesona aogā.—Roma 15:4.
IULAI 11-17
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 20-21
“O Ieova o le Atua o le Faamasinotonu”
it-1 932 ¶1
Kipeona
A o faagasolo senituri, na faaauau pea ona iai tagata Kipeona o se nuu, e ui na faufau le tupu o Saulo e tafiesea i latou. Na faatalitali pea ma le onosaʻi tagata Kipeona, i le taimi e faalialia ai e Ieova faiga lē tonu. Na faia faapea e Ieova e ala i lona faaoo mai o se oge mo le tolu tausaga, i le taimi o le pulega a Tavita. Ina ua fesili atu Tavita iā Ieova ma ia iloa ai ua oo mai le oge ona o le nofosala i le toto, na ia fesili atu ai loa i tagata Kipeona po o le ā se mea e na te faia e fai ma togisala. Na talafeagai lelei le tali atu a tagata Kipeona e latou te “lē mananaʻo i ni siliva po o ni auro,” auā pe a fua i le Tulafono, e lē tatau ona talia se togiola mo le ola o se fasioti tagata. (Nu 35:30, 31) Na latou iloa foʻi e lē mafai ona latou fasiotia se tasi e aunoa ma se faatagaga faaletulafono. O lea, na faatoʻā latou talosaga atu e tuuina mai ni “atalii” se toʻafitu o Saulo, ina ua fesiligia i latou e Tavita. O le nofosala o Saulo ma lona aiga i le toto, ua faailoa mai ai, e ui na taulamua Saulo i le fasioti tagata, ae atonu na auai ai foʻi ma ona “atalii,” pe na latou faia se gaoioiga e lagolagoina ai. (2Sa 21:1-9) I lenā la mea na tupu, e leʻi fasiotia atalii ona o agasala a o latou tamā, (Te 24:16) ae o se gaoioiga e faaalia ai le faamasinotonu ina ia ōgatusa ma le tulafono “o le ola e sui ai le ola.”—Te 19:21.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O Toeaina—O se ʻʻAufaigaluega mo lo Tatou Olioli’
14 O loo faaauau pea ona tatou auauna iā Ieova, e ui i luʻi mai iā Satani ma ē tetee mai. O nisi o i tatou e feagai ma faafitauli e pei o ni mauga tetele. Peitaʻi, e tatou te maufaatuatuaina atoatoa Ieova. E lē gata i lea, e tatou te maua foʻi le malosi e tumau faamaoni ai e ui i faigatā. O le malosi foʻi lenā na fasiotia ai e Tavita Koliata. Peitaʻi, e iai taimi e tatou te manatu ai ua leai so tatou malosi e tetee atu ai i le lalolagi a Satani. E faigofie ona faavaivaia ai i tatou, e ui o faafitauli e mafai ona tatou taulimaina. I taimi faapena, o faalaeiauga mai toeaina e mafai ona tatou faaauau ai i le auaunaga iā Ieova ma le fiafia. Na taʻua e se tuafafine paeonia ua silia ma le 60 ona tausaga e faapea: “E iai le taimi na ou maʻi ma faavaivai ai i le talaʻiga. Na talanoa mai se toeaina iā te aʻu, ina ua ia maitauina lea tulaga. Na faalaeiauina aʻu i la ma talanoaga faale-Tusi Paia. Na ou maua aogā ina ua ou faatatauina fautuaga na tuuina mai.” Na ia toe faaopoopo mai: “Maʻeu le alofa o lea toeaina, ina ua ia maitauina loʻu vaivai ma tuuina mai le fesoasoani.” E mataʻina le iai o toeaina e nofosauni e fesoasoani mai, e pei ona nofosauni Apisai e fesoasoani iā Tavita.
IULAI 18-24
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 22
“Faalagolago iā Ieova mo le Fesoasoani”
Pe Mafai Moni Ona E “Faalatalata Atu i le Atua”?
11 Ua tatou faitau ai e faapea o le Atua e ʻtele lona mana.’ (Isaia 40:26) Ua tatou faitau ai foʻi ma iloa le auala na ia laveaʻiina ai Isaraelu i le Sami Ulaula, ma tausia i latou mo tausaga e 40 i le vaomatua. E mafai ona faaata i lou mafaufau le paʻō o le pipisi o le vai a o vaeluaina i autafa. E mafai ona e mafaufau i le nuu—atonu pe 3,000,000 lo latou aofaʻiga—o loo savavali i le ilititai mātūtū, ae o loo faafaupuʻe le sami i itu e lua e pei o ni pa tetele. (Esoto 14:21; 15:8) E faamaonia ai iā te oe le malupuipuia o le tausiga a le Atua i le vaomatua. Sa tafe ifo le vai mai le papa. Sa fola le laueleele i meaʻai sa foliga o ni fatu papaʻe. (Esoto 16:31; Numera 20:11) Ua faaalia i inā e Ieova, e iai lona mana, ma e na te faaaogāina foʻi lea mana mo se lelei o ona tagata. Pe lē o se faalaeiauga ea lea e iloa ai, o loo tatou tatalo atu i le Atua malosi, “o lo tatou malu ia ma lo tatou malosi; e fai o ia ma fesoasoani silisili i puapuaga”?—Salamo 46:1.
“E te Faamaoni”
Seʻi o tatou iloiloina totoʻa upu a Tavita. O le upu Eperu ua faaliliuina i le “faamaoni,” e mafai foʻi ona faaliliuina i le “alofa faamaoni.” E faavae le faamaoni moni i le alofa. E pipii atu ma le agaalofa Ieova i ē e faamaoni iā te ia.
Ia mātau foʻi, o le faamaoni e lē na o se faalogona, ae o se mea e fai. E faamaoni Ieova, e pei ona iloa e Tavita i mea na oo iā te ia. I taimi sa sili ona faigatā o le olaga o Tavita, na gaoioi Ieova mo ia, i le puipuia ma le taʻitaʻia o le tupu faamaoni. Na iloa ma le lotofaafetai e Tavita, e na o Ieova e laveaʻiina o ia “mai i lima o ona fili uma.”—2 Samuelu 22:1.
O le ā le uiga o upu a Tavita mo i tatou? E lē faavaivai pe fesuisuiaʻi Ieova. (Iakopo 1:17) E faamaoni pea o ia i ana tapulaa ma faataunuu ana folafolaga. I se tasi o ana salamo, na tusi Tavita e faapea: ʻE lē tuua e Ieova ē e faamaoni iā te ia.’—Salamo 37:28.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Ia Taumafai e Avea ma Tagata Faatauvaa
7 Na iai se aafiaga tele o le lotomaulalo o Ieova iā Tavita. Na ia pese e faapea: ʻE te tuuina mai iā te aʻu o lou talita o le faaolataga, o lou agamalu ua faasilisiliina ai aʻu.’ (2 Samu. 22:36) O le manatu o Tavita, na māfua ona faaeaina o ia, ona sa faamaulaloina e le Atua o Ia lava, ina ia la feutagaʻi. (Sala. 113:5-7) Ae e faapefea i tatou? Pe e iai ni tomai ma ni faaeaga ua tatou mauaina “e leʻi foaʻiina” mai e Ieova iā i tatou? (1 Kori. 4:7) E matuā tautele i le silafaga a Ieova se auauna lotomaulalo, ma ona o lenā tulaga, ua avea ai o ia ma sē “e sili.” (Luka 9:48) O lea, seʻi o tatou vaai pe e faapefea ona tupu lenā mea.
IULAI 25-31
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 2 SAMUELU 23-24
“Po o E Faia ni Faataulaga?”
it-1 146
Aruna
E foliga mai na ofo atu e Aruna le fanua faatasi ma povi ma fafie mo le taulaga e aunoa ma se totogi, ae na maumauaʻi pea Tavita e totogi atu se tau. O loo taʻua i le 2 Samuelu 24:24, na faatau mai e Tavita le mea e soli ai saito ma povi, mo le lima sefulu sekeli siliva ($110). Peitaʻi, o loo taʻua i le 1 Nofoaiga a Tupu 21:25, na totogi e Tavita sekeli auro e 600 (pe ā ma le $77,000) mo le fanua. O loo talanoa le tusitala o le Lua Samuelu i le faatauina o le mea e faatū ai le fata faitaulaga ma mea e osi ai taulaga, ma e foliga mai o le tau lea na ia taʻua, e mo na o mea lava na. Ae o loo talanoa le tusi tala o le Muamua Nofoaiga a Tupu e faatatau i le malumalu lea na fausia mulimuli ane i lenā nofoaga, ma o le tau na ia taʻua e fesootaʻi atu i lenā galuega. (1No 22:1-6; 2No 3:1) Talu ai e telē le lotoā o le malumalu, e foliga mai la o le tau e 600 sekeli auro, e faasino atu i le faatauina o lenā vaega tele o le fanua, ae e lē o le vaega itiiti lea na manaʻomia e Tavita e fausia ai le fata faitaulaga.
Ia Aʻoaʻo Mai i ʻle Faavae o le upu Moni’
8 Pe afai na ofo atu ma le lotomalie e se tagata Isaraelu se taulaga e faailoa atu ai lona lotofaafetai iā Ieova, pe ina ia maua ai lona finagalo malie e pei ona faia i se taulaga mū, sa faigofie la ona ia filifilia le manu e matuā sili ona lelei e ofo atu. Sa fiafia le tagata tapuaʻi e ofo atu iā Ieova le mea e matuā sili ona lelei. E lē o ofoina atu e Kerisiano i aso nei ni taulaga moni e pei ona faamaʻoti mai i le Tulafono a Mose, peitaʻi o loo latou ofo atu taulaga, e ala i le faaaogā o lo latou taimi, malosi ma alagāʻoa ina ia auauna atu ai iā Ieova. Sa faasino atu le aposetolo o Paulo i le ʻfaailoa atu i tagata’ o le faamoemoe o Kerisiano, “le faia o mea lelei, ma le tufa atu o mea i isi,” o taulaga ia e fiafia i ai le Atua. (Epe. 13:15, 16) O le uunaʻiga lea e māfua ai ona auai tagata o Ieova i le faia o na galuega, ua faailoa atu ai lo latou lotofaafetai ma le talisapaia o mea uma lava ua aumaia e le Atua mo i latou. O lea la, e tutusa uiga ma uunaʻiga o i latou o loo auai i le auaunaga faa-Kerisiano i aso nei, ma i latou sa ofoina atu ma le lotomalie taulaga i aso anamua.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi e Lua a Samuelu
23:15-17. Sa matuā faaaloalogia e Tavita tulafono a le Atua e faatatau i le ola ma le toto lea sa ia ʻaloese ai i le faia e oo lava i se mea e foliga e solia ai lenā tulafono. E tatau ona tatou atiina aʻe lenā uiga i tulafono uma lava a le Atua.
AOKUSO 1-7
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 1-2
“Pe E te Aʻoaʻoina ni Lesona Mai i Au Mea Sesē?”
it-2 987 ¶4
Solomona
Ina ua faalogo Atonia ma tagata na latou faatasi i le leo o musika i Kiona, o se nofoaga e lē mamao ese, ma le alalaga o tagata “Ia soifua le Tupu o Solomona,” ona latou sosola ai lea ona o le fefefe ma le fememeaʻi. Na faaata mai e Solomona le filemu o le a maua i lana nofoaiga, e ala i lona lē faia o le tauimasui ma taʻuleagaina ai lona tulaʻi mai o se tupu. Ae ana faapea o Atonia lea na avea ma tupu, atonu e na te tauimasui atu e ala i le fasiotia o Solomona. Na sola Atonia ma sulufaʻi atu i le faleʻie, ona auina atu lea e Solomona o se feʻau i inā e aumai Atonia i ona luma. Na faailoa atu e Solomona iā Atonia e lē fasiotia o ia seʻi vaganā ua ia faia se mea leaga, ona ia tuu atu lea o ia e alu i lona fale.—1Tu 1:41-53.
it-1 49
Atonia
Peitaʻi, ina ua maliu Tavita, ona alu atu lea o Atonia iā Patesepa ma tauanau o ia ina ia talanoa atu iā Solomona mo ia, ina ia tuuina mai Apiseka le palake a Tavita e fai ma ana avā. O le faapea mai o Atonia, “na semanū e fai le malo mo aʻu, ma na vaavaai uma mai foʻi Isaraelu iā te aʻu e avea ma tupu” ua faailoa mai ai, na manatu o ia ua aveesea lana aiā, e ui na ia taʻutino lona iloa lelei o le finagalo o le Atua i le mataupu. (1Tu 2:13-21) E ui na faavae lana talosaga i lona faanaunauga e taui atu lona lē mauaina o le malo, ae ua faaalia mai ai foʻi na faaauau pea ona faaalia e Atonia le faamaualuga, auā pe a fua i le tulafono a vaipanoa i Sasaʻe anamua, o avā ma palake a se tupu e fai mo lē e sosoo atu iā te ia. (Faatusatusa le 2Sa 3:7; 16:21.) Na iloilo e Solomona lenei talosaga na faaui atu i lona tinā, ma faatonuina ai loa le fasiotia o Atonia, lea na faataunuuina e Penaia i le taimi lava lenā.—1Tu 2:22-25.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Manatu Tāua Mai le Tusi Muamua a Tupu
2:37, 41-46. Pagā le mataʻutia pe a manatu se tasi e mafai ona ia sopotapulaa pe solia tulafono a Ieova e aunoa ma le faasalaina! O i latou na liliuese mai le mulimuli atu ʻi le ala lauitiiti e tau atu i le ola,’ o le a pagatia i āuga o lenā filifiliga valea.—Mataio 7:14.
AOKUSO 8-14
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 3-4
“Le Tāua o le Atamai”
Po o Solomona o se Faaaʻoaʻoga Lelei, po o se Lapataʻiga mo oe?
4 I le amataga o le pulega tautupu a Solomona, na faaali mai ai le Atua iā te ia i se miti, ma fetalai mai ia talosaga atu i se mea o loo manaʻo ai. Talu ai na iloa e Solomona e lē lava lona poto masani, o lea na talosaga atu ai mo le atamai. (Faitau le 1 Tupu 3:5-9.) Talu ai sa fiafia le finagalo o le Atua ina ua talosaga atu le tupu mo le atamai nai lo o le ʻoa ma le mamalu, o lea na ia foaʻi atu ai iā Solomona “se loto e atamai ma malamalama,” faapea le tamaoaiga. (1 Tu. 3:10-14) E pei ona taʻua e Iesu, sa faalogo le tupu tamaʻitaʻi o Seepa e faatatau i le maoaʻe o le atamai o Solomona, ma na alu sana malaga umi ina ia feiloaʻi iā Solomona ma vaaitino i lona atamai.—1 Tu. 10:1, 4-9.
5 E tatou te lē faatalitalia o le a faavavega ona tatou maua le atamai. Na taʻua e Solomona “o Ieova e na te foaʻi mai le atamai,” ae na tusi foʻi o ia e tatau ona tatou taumafai malosi ia maua lenā uiga o le Atua: “Ia uaʻi atu . . . ou taliga i le atamai, ma faasaga atu . . . foʻi lou loto i le faautaga loloto.” E fesootaʻi atu i lenā mea, na faaaogā e Solomona faaupuga e pei o le “valaau atu,” “saʻili pea,” ma le “suʻesuʻe” i le atamai. (Faata. 2:1-6) E manino mai la, e mafai ona tatou maua le atamai.
6 E lelei ona fesili ifo iā i tatou lava, ʻPo o oʻu mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Solomona o le faatāua o le atamai mai i le Atua?’ Ona o le faalētonu o le tulaga tau tamaoaiga, ua uunaʻia ai le toʻatele e uaʻi uma atu i a latou galuega ma tupe, pe ua taaʻina ai foʻi a latou filifiliga i le ituaiga aʻoaʻoga ma le tele e ao ona saʻilia. Ae faapefea oe ma lou aiga? Po o faaalia i a outou filifiliga o loo outou faatāua ma saʻilia le atamai mai i le Atua? Po o le a avea le toe fetuunaʻi o mea e tou te taulaʻi i ai po o sini, ma itu e tou te maua atili ai le atamai? O le mea moni, o le mauaina ma le faaaogāina o le atamai e mo lou lelei tumau. Na tusi Solomona: “Ona e malamalama ai lea i le amiotonu, o le faamasinotonu ma le amio saʻo, o ala lelei uma ia.”—Faata. 2:9.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
O Ieova o le Atua o Feagaiga
15 Ina ua faamaopoopoina ē na tupuga mai ia Aperaamo e avea o se nuu i lalo o le Tulafono, na faamanuia ai i latou e Ieova e tusa o lana folafolaga i le augātamā faatuatua. I le 1473 T.L.M., na taitaia atu ai e Iosua, o lē na soloai ane ina ua mavae Mose, le nuu o Isaraelu i Kanana. O le vaevaega na sosoo ane ai o le laueleele i ituaiga sa faataunuu ai le folafolaga a Ieova ina ia tuuina atu le laueleele i le fanau a Aperaamo. Ina ua faamaoni Isaraelu, sa faataunuu ai e Ieova lana folafolaga ina ia tuuina atu ia i latou le manumalo i o latou fili. Sa matuā moni lenei mea i le taimi o le pulega a le tupu o Tavita. E oo mai i le taimi o le nofoaiga a Solomona le atalii o Tavita, sa faataunuu ai le vala lona tolu o le feagaiga faa-Aperaamo. “Ua toatele Iuta ma Isaraelu, e pei o le oneone i le matafaga ona toatele, o loo aai, ma feinu, ma olioli.”—1 Tupu 4:20.
AOKUSO 15-21
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 5-6
“Galulue Mamafa Ona o le Alolofa iā Ieova”
E te Silafia?
Sa sili ona lauiloa arasi o Lepanona ona o le anagatā, e mananaia, e manogi lelei, ma e lē ʻatia foʻi e iniseti. O lea, na faaaogā ai e Solomona laau e aupito sili ona lelei mo le malumalu. I aso nei, e lē o toe tele ni arasi i mauga o Lepanona, ua na o ni nai togā arasi e tū tū solo.
it-1 424
Laau o le Arasi
O le tele o le faaaogāina o le laupapa arasi, na manaʻomia ai le faitau afe o tagata faigaluega e tā i lalo laau ma auina atu i Turo po o Saitonu i le talafatai o le Metitirani, e ala i le saisaiina faatasi o laau ma faatafea atu i le talafatai, atonu e agaʻi atu i Iopa, ona latou aveina aʻe lea i Ierusalema. Na mafai ona faia lenei galuega, ona o se maliega i le vā o Solomona ma Hiramo. (1Tu 5:6-18; 2No 2:3-10) Mulimuli ane, na faaauau pea ona saunia laupapa ma mafai ai ona faapea atu, na faia e Solomona ʻlaupapa arasi ia matuā tele lava e pei o laau o le sukamoru,’ i le taimi o lana nofoaiga.—1Tu 10:27; faatusatusa i le Isa 9:9, 10.
it-2 1077 ¶1
Malumalu
Na faamaopoopoina e Solomona le galuega ma aumai tane e 30,000 mai i Isaraelu, ma aauina atu i latou i Lepanona i ni vaega e taʻi toʻa 10,000 i le masina. E auauaʻi na vaega e galulue taʻi masina ona ō lea e mālōlō i o latou aiga mo le lua masina, a o leʻi toe ō atu i Lepanona. (1Tu 5:13, 14) Na ia aumaia tagata e toʻa 70,000 mai i “tagata ese” sa iai i le nuu e fai ma ave avega, ma le toʻa 80,000 e fai ma ē e tipi maa. (1Tu 5:15; 9:20, 21; 2No 2:2) Na tofia e Solomona alii pule e 550 ma pule lagolago e 3,300 e galulue o ni fomeni e vaavaaia le galuega. (1Tu 5:16; 9:22, 23) E foliga mai o le toʻa 250 o i latou o tagata Isaraelu, ma le toʻa 3,600 o “tagata ese” na iai i Isaraelu.—2No 2:17, 18.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
Le Tusi Paia—O se Tusi o Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi Vaega 1
O LE TAUSI TAIMI SAʻO AʻIAʻI
O se faataʻitaʻiga o le tāua o le saʻo aʻiaʻi ona faamauina o taimi i le Tusi Paia, o loo faaalia mai i le 1 Tupu 6:1, lea e faasino atu i le taimi na amata ai e le tupu o Solomona le galuega o le malumalu i Ierusalema. E faitauina e faapea: “I le fā selau valu sefulu tausaga [479 tausaga atoatoa] talu ona tuua e le fanauga a Isaraelu le nuu o Aikupito, o le tausaga lona fā [o le nofoaiga a Solomona] i le masina lona lua o Sefa, ina ua faia Solomona ma tupu o Isaraelu, na amata ai ona ia faia le fale mo Ieova.”
I taimi o mea na tutupu i le Tusi Paia, o loo faamauina ai o le tausaga lona fā o le nofoaiga a Solomona, o le 1034 T.L.M. Pe a faitau tausaga atoatoa e 479 agaʻi i tua e amata mai i lenā aso, e tatou te taunuu ai i le 1513 T.L.M., le tausaga o le faigāmalaga a Isaraelu.
AOKUSO 22-28
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 7
“Lesona e Aʻoaʻoina Mai i Poutū e Lua”
E te Eli Mai i Mauga le ʻApamemea
Na faaaogā e le tupu o Solomona le tele o le ʻapamemea e faamatagofie ai le malumalu i Ierusalema. Ae o le tele o na ʻapamemea na saunia mai e lona tamā o Tavita, mai le taimi na ia faatoʻilalo ai Suria. (1 Nofoaiga a Tupu 18:6-8) E 17,500 kalone (66,000 L) le tele o le vai e mafai ona iai i totonu o le “vai apamemea” po o le faatanoa telē apamemea, lea e faaaogā e ositaulaga e fufulu ai o latou lima ma vae, ma e oo atu le mamafa i le 30 tone. (1 Tupu 7:23-26, 44-46) Na fausia foʻi ni poutū ʻapamemea se lua, lea o loo i le faitotoʻa o le malumalu. E 26 futu (8 m) le uumi, ma e 7.3 futu (2.2 m) le uumi o ulupou. E ʻōʻō totonu o nei poutū, e 3 inisi le mafiafia (7.5 cm), ma e 5.6 futu. (1.7 m) le lautele. (1 Tupu 7:15, 16; 2 Nofoaiga a Tupu 4:17) E mataʻutia le tele o le ʻapamemea na alu i le faia o nei mea.
it-1 348
Poasa, II
O le poutū pito i mātū o poutū tetele ʻapamemea e lua, lea na fausia i le faapaologa o le malumalu matagofie na faia e Solomona, na faaigoa iā Poasa. Atonu e uiga atu “I le Malosi.” O le poutū pito i saute na faaigoa iā Iakinu. O lona uiga, “Tau Ina ia Matuā Faamausalīina e [Ieova].” Pe a faitau faatasi nei igoa e lua mai i le itu taumatau i le itu tauagavale a o e faasaga i le itu i sasaʻe, e maua ai le manatu ʻTau Ina ia Matuā Faamausalīina e [Ieova le malumalu] i le malosi.’—1Tu 7:15-21.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 263
Tāʻele
E tatau ona mamā faaletino tagata tapuaʻi o Ieova, ina ia paia ma mamā le latou tapuaʻiga. E faamaonia lenei manatu pe a fua i faatulagaga na iai i le faleʻie paia, ma le auaunaga i le malumalu i se taimi mulimuli ane. Ina ua faauuina Arona le Ositaulaga Sili ma ona atalii, sa tatau ona latou tāʻeele muamua a o leʻi faaofuina i latou i ofu o ositaulaga. (Eso 29:4-9; 40:12-15; Le 8:6, 7) Ina ia fufulu lima ma vae o ositaulaga, na latou faaaogāina vai mai i le faatanoa ʻapamemea sa iai i le lotoā o le faleʻie paia, ma le vai ʻapamemea telē na iai i le malumalu o Solomona mulimuli ane ai. (Eso 30:18-21; 40:30-32; 2No 4:2-6) E tatau ona tāʻele faalua le ositaulaga sili i le Aso o le Togisala. (Le 16:4, 23, 24) O i latou na aveina aʻe le ʻoti mo Asaseli, o mea na totoe o manu na osi ai taulaga, ma le povi mūmū mo le taulaga i tua o le togālauapi, na tatau ona latou tāʻeele ma tatā o latou ofu, a o leʻi toe foʻi atu i le togālauapi.—Le 16:26-28; Nu 19:2-10.
AOKUSO 29–SETEMA 4
ʻOA TAUTELE MAI I LE AFIOGA A LE ATUA | 1 TUPU 8
“Le Tatalo Lotomaulalo a Solomona Mai i Lona Loto, i Luma o le Nuu”
Faaleleia Au Tatalo e Ala i le Suʻesuʻeina o le Tusi Paia
9 Ina ia faafofogaina au tatalo, e ao ona sau mai i le loto. Na ofo atu e Solomona se tatalo mai i le loto, lea e faamauina i le 1 Tupu mataupu e 8, i luma o tagata na faapotopoto ane i Ierusalema mo le faapaiaga o le malumalu o Ieova i le 1026 T.L.M. Ina ua uma ona tuu atu le atolaau o le feagaiga i le Mea e Sili ona Paia, ma faatumulia le malumalu i le ao mai iā Ieova, ona vivii lea o Solomona i le Atua.
10 Ia suʻesuʻe le tatalo a Solomona, ma mātau le auala o loo faasino atu ai i le loto. Sa iloa e Solomona e na o Ieova e silafia mea o loo i le loto o se tagata. (1 Tu. 8:38, 39) O loo faaalia foʻi i lenā tatalo, e iai le faamoemoe mo se tagata agasala ua ʻliliu atu i le Atua ma lona loto atoa.’ Pe a puʻea e se fili tagata o le Atua, o le a faafofogaina a latou ōlega pe afai e atoatoa o latou loto iā Ieova. (1 Tu. 8:48, 58, 61) O lea la, e tatau ona sau mai i le loto au tatalo.
Ia Sisii Aʻe Lima Faamaoni i le Tatalo
7 Pe tatou te faia se tatalo mo le lautele po o ni a tatou lava tatalo totino, o le mataupu silisili tāua faale-Tusi Paia e ao ona teu i mafaufau e faapea, e tatau ona tatou faaalia se uiga lotomaulalo i a tatou tatalo. (2 Nofoaiga a Tupu 7:13, 14) Sa faaalia e le tupu o Solomona le lotomaulalo i lana tatalo e faia mo le lautele i le taimi na faapaia ai le malumalu o Ieova i Ierusalema. Sa faatoʻā uma lava ona fausia e Solomona se tasi o fale sili ona ofoofogia ua fausiaina i le lalolagi. E ui i lea, fai mai lana tatalo lotomaulalo: “Pe moni ea, e afio le Atua i le lalolagi? Faauta, o le lagi ma le lagi o lagi, e le ofi ai oe, e le atili ai ea ona ē le ofi i lenei fale ua ou faia?”—1 Tupu 8:27.
8 I le pei o Solomona, e tatau ona tatou lotomaulalo pe a fai i tatou ma sui o isi i le ofoina atu o se tatalo mo le lautele. E ui e tatau ona tatou alofia le fai atu o o tatou leo fia mamalu, ae mafai e o tatou leo ona aliali atu ai le lotomaulalo. O tatalo lotomaulalo e lē feei pe faia i ni leo mafatia faatagafai. E tatau ona tataʻi ai manatu, e lē i le tagata o loo tatalo, ae i Lē o loo avatu i ai le tatalo. (Mataio 6:5) E faaalia foi le lotomaulalo i mea o loo tatou taʻua i le tatalo. Pe afai tatou te tatalo ma le lotomaulalo, o le a lē pei ai la o tatou leo e peiseai o loo tatou faatonu atu le Atua ia fai mai nisi o mea i la tatou auala. Na i lo lea, o le a tatou ole atu ia Ieova ina ia gaoioi i se auala e ogatusa ma lona finagalo paia. Sa faaaʻoaʻo mai e le faisalamo le uiga e tatau ona iai ina ua ia faatoga atu: “Ieova e, ou te aioi atu ia e faaola mai lava; ou te aioi atu, Ieova e, ia e faamanuia mai lava.”—Salamo 118:25; Luka 18:9-14.
Saʻiliʻiliga mo ʻOa Faaleagaga
it-1 1060 ¶4
Lagi
Na faapea mai Solomona o lē na fausiaina le malumalu i Ierusalema, “o le lagi, ioe, o le lagi o lagi” e lē mafai ona ofi ai le Atua. (1Tu 8:27) Talu ai o Ieova na faia le lagi, e sili mamao atu la lona tulaga i na mea uma, ma “e na o lona suafa lava e silisili ona maualuga. O lona mamalu e sili lea i le lalolagi ma le lagi.” (Sl 148:13) E matuā faigofie lava iā Ieova ona fuaina le lagi faaletino, e pei lava ona faigofie i se tagata ona fuaina se mea i se aga, po o le vā o le tumutumu o lona limamatua agaʻi i le tumutumu o le limatamatama, pe a tatala le alofilima. (Isa 40:12) E lē o uiga atu le faamatalaga a Solomona e faapea, e leai se afioaga o le Atua. E lē uiga atu foʻi e faapea e afio le Atua i so o se mea ma i mea uma. E moni lenā manatu auā na taʻua foʻi e Solomona, o Ieova o loo “faafofoga mai mai i le lagi i [lona] afioaga tumau,” po o le lagi lea e iai foafoaga agaga.—1Tu 8:30, 39.