Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bt mata. 14 itu. 108-115
  • “Ua Matou Malilie Faatasi”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “Ua Matou Malilie Faatasi”
  • ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • “Ua Ōgatusa . . . ma Upu a le ʻAu Perofeta” (Galuega 15:13-21)
  • ʻAauina Atu Tane ua Filifilia’ (Galuega 15:22-29)
  • Na ʻLatou Olioli i Faalaeiauga’ (Galuega 15:30-35)
  • E Faapefea Ona Galulue le Vaega Pule i Aso Nei?
    O Ai o Loo Faia le Finagalo o Ieova i Aso Nei?
  • O Ai Moni o Loo Taʻitaʻia Tagata o le Atua i Aso Nei?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega)—2017
  • Felagolagomai ma le Vaega Pule i Aso Nei
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1990
  • “Ina ua Mavae Sina Taimi o Fevaevaeaʻi”
    ‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
Faitau Atili
‘Avatu se Molimau Māeʻaeʻa’ e Faatatau i le Malo o le Atua
bt mata. 14 itu. 108-115

MATAUPU 14

“Ua Matou Malilie Faatasi”

Le faaiʻuga na faia e le vaega pule ma iʻu ai i ni iʻuga lelei o le autasi o le faapotopotoga

Faavae i le Galuega 15:13-35

1, 2. (a) O ā fesili tāua na fesagaʻi ma le vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri? (e) O le ā na fesoasoani i na uso ina ia faia ai se faaiʻuga saʻo?

UA LĒ ma nonofo tagata uma a o faatalitali i se faaiʻuga. Ua fetepaaʻi solo le ʻauaposetolo ma toeaina o loo iai i lenei potu i Ierusalema, ua latou iloa, ua oo mai le taimi e sili ona mataʻina. O le mataupu i le peritome, na lāgā ai ni fesili tāua. Po o tausia pea e Kerisiano le Tulafono a Mose? Pe e tatau ona iai se faaeseesega i le vā o Kerisiano Iutaia ma Kerisiano o Nuu Ese?

2 E tele faamaoniga sa iloiloina e tane o loo taʻimua. Sa latou mafaufau i upu faavaloaga a le Atua, faatasi ma molimau na vāaitino i faamanuiaga a Ieova. Na faamatala mea uma na latou iloa e uiga i le mataupu. O le anoanoaʻi o faamaoniga e faatatau i le mataupu, e matuā manino ai, o loo taʻitaʻia i latou e le agaga o Ieova. Po o le a talia e nei tagata na taʻitaʻiga?

3. O ā aogā e tatou te maua i le suʻesuʻeina o faamatalaga i le Galuega mataupu e 15?

3 E manaʻomia le faatuatua moni ma le lototele e talia ai taʻiala a le agaga i lenei mataupu. Atonu o le a faateteleina ai le ʻinoʻino o taʻitaʻi lotu Iutaia iā i latou. Ma o le a fesagaʻi foʻi i latou ma teteega mai i tagata o le faapotopotoga, o ē o loo maumauaʻi e toe faafoʻi tagata o le Atua, ina ia tausia le Tulafono a Mose. O le ā o le a faia e le vaega pule? Seʻi o tatou vāai. A o tatou iloiloina le mataupu, o le a iloa ai pe na faapefea ona faataatia e na tane se faaaʻoaʻoga e mulimuli ai le Vaega Pule o Molimau a Ieova i aso nei. O le faaaʻoaʻoga lava lenā e tatau ona tatou mulimuli i ai, a o fesagaʻi ma luʻi i o tatou olaga o ni Kerisiano.

“Ua Ōgatusa . . . ma Upu a le ʻAu Perofeta” (Galuega 15:13-21)

4, 5. O le ā le malamalamaga mai i le Afioga faavaloaga a le Atua na taʻua e Iakopo i le talanoaga?

4 Ua tulaʻi le soo o Iakopo le ʻafa uso o Iesu, ma tautala atu.a E foliga mai sa avea o ia ma taʻitaʻifono i lenei fono. O ana upu, na manino mai ai ua malilie i latou i se iʻuga autasi. Na faapea atu Iakopo i tamāloloa o loo auai: “Ua uma ona faamatala auʻiliʻili atu e Simeona le uluaʻi taimi na silasila ai le Atua i nuu ese, ina ia filifilia mai ai ni tagata mo lona suafa. Ua ōgatusa lenei mea ma upu a le ʻau Perofeta.”—Galu. 15:14, 15.

5 O le lauga a Simeona, po o Simona Peteru, faapea ma faamaoniga na tuuina mai e Panapa ma Paulo, atonu na manatua ai e Iakopo mau talafeagai na faamalamalamaina ai le mataupu o loo talanoaina. (Ioa. 14:26) Ina ua uma ona fai atu e faapea, “ua ōgatusa lenei mea ma upu a le ʻau Perofeta,” ona sii mai lea e Iakopo upu i le Amosa 9:11, 12. O lenā tusi o loo lisiina i le vaega o le Tusitusiga Eperu, e masani ona taʻua o “le ʻau Perofeta.” (Mata. 22:40; Galu. 15:16-18) O le a e iloa ai, e iai sina eseesega o upu na sii mai e Iakopo i lo o upu o loo i le tusi a Amosa i aso nei. E foliga mai na sii mai e Iakopo nei upu mai le Septuagint, o le faaliliuga Eleni o Tusitusiga Eperu.

6. Na faapefea ona faamalamalamaina i Tusitusiga Paia le mataupu sa talanoaina?

6 Na valoia e Ieova e ala i le perofeta o Amosa, o le a oo mai le taimi e na te faatūina ai “le faleʻie o Tavita,” o lona uiga o le gafa tautupu e taʻitaʻia atu ai i le Malo faa-Mesia. (Eseki. 21:26, 27) Po o le a toe avea Iutaia faaletino ma nuu o Ieova? E leai. Ua toe faapea mai le valoaga, o le a aoaoina faatasi “tagata o nuu uma, ia ua faaigoaina i loʻu [le Atua] igoa.” Ia manatua, o lea faatoʻā uma ona taʻutino e Peteru o le Atua, e “na te leʻi faaeseeseina foʻi i tatou [Kerisiano Iutaia] ma i latou [tagata talitonu o Nuu Ese], i lona faamamāina o o latou loto i le faatuatua.” (Galu. 15:9) I nisi faaupuga, o le finagalo o le Atua, ia avea tagata Iutaia faapea ma tagata o Nuu Ese ma suli o le Malo. (Roma 8:17; Efe. 2: 17-19) E leai lava ma se vaega o lenā valoaga faagaeeina o faapea mai, e tatau i tagata talitonu o Nuu Ese ona peritomeina i le tino, pe avea ma tagata liulotu.

7, 8. (a) O ā ni fautuaga na avatu e Iakopo? (e) E faapefea ona tatou malamalama i upu a Iakopo?

7 I le uunaʻia e nei faamaoniga malolosi faale-Tusi Paia na ia faalogo iai, sa avatu e Iakopo nei upu ina ia manatunatu iai: “O lea la, o laʻu filifiliga, ia aua neʻi faapopoleina tagata o nuu ese o ē ua liliu atu i le Atua, ae ia tusi atu iā i latou ina ia taumamao mai i mea ua leaga ona o le ifo i tupua, ma amioga lē mamā taufeusuaʻiga, ma mea ua titina, ma le toto. Auā talu mai aso anamua, e iai i latou na talaʻi mai i lea aai i lea aai e faatatau iā Mose, auā na faitauina i sunako i sapati uma mea na ia tusia.”—Galu. 15:19-21.

8 Ina ua faapea mai Iakopo “o lea la, o laʻu filifiliga,” pe na ia faamalosia mai ai lana pule—o se taʻitaʻifono—nai lo o isi uso, ma ia filifili ai po o le ā e tatau ona fai? E matuā leai lava! O le faaupuga Eleni “o laʻu filifiliga,” e mafai foʻi ona uiga atu, o “laʻu faamasinoga” po o “loʻu manatu.” Nai lo o le fia pule i le tino atoa o toeaina, sa avatu ai e Iakopo se fautuaga ina ia latou iloiloina, e faavae i faamaoniga ua latou faalogo iai, ma mea o loo fai mai ai Tusitusiga Paia e uiga i lenei mataupu.

9. O ā ni aogā na maua mai i fautuaga a Iakopo?

9 Pe e lelei fautuaga na avatu e Iakopo? O le mea moni, e lelei, auā na talia mulimuli ane e aposetolo ma toeaina. O ā ni aogā? Muamua, o fautuaga na avatu e lē “faapopoleina” pe “faafaigatā ai” i Kerisiano o Nuu Ese, ona tausia mea e manaʻomia mai i le Tulafono a Mose. (Galu. 15:19; New International Version) Lona lua, o lenei faaiʻuga e faaalia ai le faaaloalo mo lotofuatiaifo o Kerisiano Iutaia, ia ua tele tausaga o latou faalogo o ʻfaitauina i sunako i sapati uma mea na tusia e Mose.’b (Galu. 15:21) O lenei fautuaga e mautinoa o le a faamalosia ai sootaga i le va o Kerisiano Iutaia ma Kerisiano o Nuu Ese. E lē gata i lea, o le a faafiafiaina ai Ieova le Atua, talu ai o lenei faaiʻuga e ōgatusa ma lona finagalo. Maʻeu se auala matagofie, e foʻia ai se faafitauli e faamataʻuina ai le autasi o le faapotopotoga atoa o tagata o le Atua! O se faaaʻoaʻoga e sili ona lelei mo faapotopotoga Kerisiano i aso nei!

A o lauga atu Albert Schroeder i le tauaofiaga faavaomalo i le 1998

10. E faapefea ona mulimuli le Vaega Pule i aso nei i le faaaʻoaʻoga a misionare i le uluaʻi senituri?

10 E pei ona taʻua i le mataupu faatoʻā mavae, e vāai atu le Vaega Pule o Molimau a Ieova i aso nei iā Ieova, le Pule Silisili Ese Aoao ma Iesu Keriso le Ulu o le faapotopotoga, mo taʻiala i mataupu uma, e pei ona faia e misionare i le uluaʻi senituri.c (1 Kori. 11:3) E faapefea ona faia lenei mea? Ua faamatala mai e Albert D. Schroeder, o se tasi o le Vaega Pule mai le 1974 seʻia oo ina faaiʻuina lona soifuaga faalelalolagi iā Mati 2006: “E feiloaʻi le Vaega Pule i Aso Lulu, ma e amata le fono i le tatalo e talosagaina ai le taʻitaʻiga a le agaga o Ieova. E fai taumafaiga uma ina ia mautinoa, ua ōgatusa ma le Tusi Paia mataupu uma e taulimaina ma faaiʻuga uma e faia.” E faapena foʻi iā Milton G. Henschel, o se sui ua leva ona auauna i le Vaega Pule, na faaiʻuina lona soifuaga faalelalolagi iā Mati 2003, na ia faatūina se fesili faavae i le ʻaufaauu o le vasega 101, o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. Na ia fesili atu, “Pe e iai se isi lava faalapotopotoga i le lalolagi, e saʻili atu lana Vaega Pule i le Tusi Paia, le Afioga a le Atua a o leʻi faia ni a latou filifiliga tāua?” E manino le tali.

ʻAauina Atu Tane ua Filifilia’ (Galuega 15:22-29)

11. Na faapefea ona faailoa atu e le vaega pule i faapotopotoga la latou faaiʻuga?

11 Na autasi le vaega pule i Ierusalema i se faaiʻuga i le mataupu o le peritome. Peitaʻi, ina ia autasi uso i faapotopotoga, e manaʻomia la ona avatu le faaiʻuga i se auala manino, saʻo ma alofa. O le ā le auala sili e faia ai lenei mea? Ua faamatala mai e faapea: “Ona filifili lea o le ʻauaposetolo, ma toeaina faapea le faapotopotoga atoa, e aauina atu i Anetioka faatasi ma Paulo ma Panapa, nisi o tane ua filifilia mai iā i latou; na latou aauina atu Iuta o lē ua igoa iā Pasapa faapea ma Sila, o ē e taʻimua i le ʻauuso.” E lē gata i lea, na saunia se tusi ma auina atu faatasi ma nei tamāloloa, ina ia faitauina i faapotopotoga uma i Anetioka, Suria ma Kilikia.—Galu. 15:22-26.

12, 13. O ā ni mea lelei na faataunuuina ona o le aauina atu o (a) Iuta ma Sila? (e) se tusi mai i le vaega pule?

12 I le avea ma “ē e taʻimua i le ʻauuso,” o Iuta ma Sila o ni tagata ua matuā agavaa e fai ma sui o le vaega pule. O le sāvali a tamāloloa e toʻafā, e faamanino ai o le feʻau na latou avatu, e lē na o se tali i le uluaʻi fesili, ae o loo taʻu atu ai se faatonuga fou mai i le vaega pule. O le iai o nei ʻtane filifilia,’ ua maua ai se faiā vavalalata e galulue faatasi ai Kerisiano Iutaia i Ierusalema ma Kerisiano o Nuu Ese. Maʻeu se faatulagaga atamai ma alofa! E mautinoa na faateleina ai le filemu ma le autasi o tagata o le Atua.

LE AUALA O LOO FAAMAOPOOPO AI LE VAEGA PULE I ASO NEI

E pei o Kerisiano i le uluaʻi senituri, o loo taʻitaʻia Molimau a Ieova i aso nei e se Vaega Pule o tane ua tuuina atu, ma faauuina e le agaga paia. E feiloaʻi le Vaega Pule i vaiaso taʻitasi. Ua faamaopoopoina foʻi ona sui i komiti e ono, e tofu komiti taʻitasi ma ona tiute tauave.

  • O le Komiti o Sooupu, e latou te vaaia mataupu faaletulafono, ma le faaaogāina o le ʻaufaifaasalalauga ina ia mafai ona avatu se faamatalaga saʻo, e faatatau i o tatou talitonuga. E tali atu foʻi i mala faalenatura, ma pe a tutupu foʻi ni sauāga ma isi faalavelave faafuaseʻi, e aafia ai Molimau a Ieova i so o se itu o le lalolagi.

  • O le Komiti o le ʻAufaigaluega, e gafa ma le vaavaaia o fuafuaga mo le lelei faaleagaga, ma le tulaga faaletino o sui o le aiga Peteli o loo auauna i ofisa o lālā o Molimau a Ieova i le lalolagi atoa. E lē gata i lea, o lenei komiti e gafa ma le valaauliaina o nisi sui fou e auauna i ofisa o lālā.

  • O le Komiti Lomitusi, e gafa ma le lolomiina, tufaina o tusi, ma le laʻuina o lomiga faale-Tusi Paia. E latou te vaavaaia fale lomitusi, ma meatotino ua lesitalaina faaletulafono a le sosaiete lea ua faaaogā e Molimau a Ieova, ma le fausiaina o ofisa o lālā, faapea ma Maota mo Sauniga ma Maota Fono. O lenei komiti, e vaavaaia le faaaogāina o tupe ua foaʻi mo le galuega o le Malo.

  • O le Komiti o le Auaunaga, e vaavaaia le galuega talaʻi faatasi ma mataupu e aafia ai toeaina o le faapotopotoga, ovasia matagaluega ma i latou uma o loo i le auaunaga faataimi atoa. E valaaulia ma tofia foʻi e lenei komiti tagata mo le Aʻoga o Kiliata, ma le sini ina ia faamalosia ma faamautūina faapotopotoga i le lalolagi aoao.

  • O le Komiti Tauaʻoaʻoga, e saunia faatonuga ia e maua i fonotaga, tauaofiaga ma sauniga a le faapotopotoga, faapea foʻi ma le saunia o polokalame e puʻeina ai leo ma vitiō. E saunia foʻi mataupu eseese mo le Aʻoga i Kiliata, le Aʻoga mo le Auaunaga Paeonia, ma isi aʻoga ma polokalame faaleagaga mo ē tauofo e galulue i ofisa o lālā.

  • O le Komiti o Tusitusiga, e saunia meaʻai faaleagaga mo faapotopotoga ma tagata lautele. E taliina foʻi fesili faale-Tusi Paia, e vaavaaia galuega faaliliu i le lalolagi aoao, ma faamaonia mataupu e pei o tala faatino ma auivi o lauga.

E faalagolago le Vaega Pule i le taʻitaʻiga a le agaga paia o le Atua. E lē manatu nei uso o i latou o ni taʻitaʻi o tagata o Ieova. Nai lo lea, e pei o Kerisiano faauuina uma o i le lalolagi, e latou te “mulimuli atu pea i le Tamaʻi Mamoe [Iesu Keriso] i mea uma e alu i ai.”—Faaa. 14:4.

13 O lenei tusi ua avatu ai faatonuga ma taʻiala manino mo Kerisiano o Nuu Ese, e lē gata i le mataupu e uiga i le peritome, ae faapena foʻi i le auala e latou te mauaina ai le finagalo malie ma faamanuiaga a Ieova. Ua faapea mai le manatu autū o le tusi: “Ua tonu i le agaga paia ma i matou nei, ia lē faaopoopo atu nisi avega iā te outou, ae e na o mea nei e tatau: ia faaauau ona taumamao mai i mea ua faataulaga mo tupua, ma le toto, ma mea ua titina, ma amioga lē mamā taufeusuaʻiga. Afai tou te matuā taumamao mai i nei mea, ona lelei ai lea o outou. Ia outou manuia!”—Galu. 15:28, 29.

14. E mafai faapefea ona galulue autasi tagata o Ieova i aso nei i se lalolagi fevaevaeaʻi?

14 I aso nei, e silia ma le 8,000,000 Molimau a Ieova ma e sili i le 100,000 faapotopotoga i le lalolagi aoao, o loo autasi i o latou talitonuga ma gaoioiga. E faapefea ona maua lenei autasi, aemaise pe a tatou vāai i le tulaga faigatā ma le fevaevaeaʻi o manatu o tagata i le lalolagi i aso nei? O le māfuaaga autū o le autasi, ona o le taliaina o faatonuga manino mai iā Iesu Keriso le Ulu o le faapotopotoga, o loo auina mai e ala i le “pologa faamaoni ma le faautauta,” po o le Vaega Pule. (Mata. 24:45-47) O le autasi foʻi e māfua ona o le lagolagosua ma le loto iai o le ʻauuso i le lalolagi aoao i le taʻitaʻiga a le Vaega Pule.

Na ʻLatou Olioli i Faalaeiauga’ (Galuega 15:30-35)

15, 16. O le ā le iʻuga o le mataupu i le peritome, ma o ā ni māfuaaga mo lenei faaiʻuga?

15 O loo taʻua i le tusi o Galuega, ina ua taunuu atu i Anetioka uso na aauina mai i Ierusalema, ona ʻlatou faapotopoto faatasi lea o le toʻatele o le ʻausoo, ma tuu atu le tusi iā i latou.’ Na faapefea ona tali atu le ʻauuso i faatonuga ma taʻiala mai i le vaega pule? “Ina ua uma ona faitauina le tusi, ona latou olioli lea i faalaeiauga ua maua mai ai.” (Galu. 15:30, 31) E lē gata i lea, sa faalaeiau e Iuta ma Sila “le ʻauuso i le tele o lauga ma faamalosia i latou.” O lona uiga, o i laʻua nei o ni “perofeta,” e pei o Panapa, Paulo ma isi sa taʻua o perofeta—o se taʻu e faasino i ē e faalauiloa atu le finagalo o le Atua.—Galu. 13:1; 15:32; Eso. 7:1, 2.

16 E manino mai, sa iai le faamanuiaga a Ieova i lenei faatulagaga atoa, ma maua ai se faaiʻuga fiafia. O le ā le māfuaaga autū o lenei iʻuga lelei? E lē mafesiligia, ona o faatonuga manino e faavae i le Afioga a le Atua, ma le taʻitaʻiga a le agaga paia na avatu e le vaega pule i le taimi tatau. E le gata i lea, o le auala alofa ma le magafagafa na faailoa atu ai i faapotopotoga faaiʻuga e uiga i lenei mataupu.

17. Na faapefea ona faataatia se faaaʻoaʻoga mo nisi vala o asiasiga a ovasia matagaluega i o tatou aso?

17 I le mulimuli ai i lenā faatulagaga, e avatu e le Vaega Pule o Molimau a Ieova i aso nei faatonuga i le taimi tatau mo le ʻauuso i le lalolagi aoao. A maua se iʻuga, e latou te faafesootaʻia faapotopotoga i se auala manino ma tuusaʻo. O se tasi o auala, o asiasiga a ovasia matagaluega. O nei uso faataulagaina, e faimalaga atu mai i le tasi faapotopotoga i le isi ina ia avatu faatonuga manino ma faalaeiauga māfana. I le pei o Paulo ma Panapa, e latou te faaaluina le tele o le taimi i le faiva, e “aʻoaʻo ma folafola atu le tala lelei o le afioga a Ieova, faatasi ai foʻi ma isi e toʻatele.” (Galu. 15:35) I le pei o Iuta ma Sila, e latou te ʻfaalaeiau le ʻauuso i le tele o lauga ma faamalosia i latou.’

18. E faapefea ona mautinoa e tagata o le Atua e faaauau pea ona latou maua faamanuiaga a Ieova?

18 Ae faapefea faapotopotoga? E faapefea ona tumau le olioli, filemu ma le autasi o faapotopotoga e ui i se lalolagi fevaevaeaʻi? Ia manatua, na tusi mulimuli ane le soo o Iakopo: “A o le atamai mai i lugā, e muamua ona mamā, e filemu, e magafagafa, e gauaʻigofie . . . E fua mai foʻi le amiotonu pe a lūlūina i se siʻomaga filemu, mo i latou ua faatupuina le filemu.” (Iako. 3:17, 18) E tatou te lē iloa pe na mafaufau Iakopo i le fono sa fai i Ierusalema, i le taimi na ia tusia ai le tusi. Ae o le iloiloina o mea na tutupu e pei ona faamauina i le Galuega mataupu e 15, e mautinoa ai e na o le autasi ma le felagolagomaʻi e iai le faamanuiaga a Ieova.

19, 20. (a) E faapefea ona manino mai i le faapotopotoga i Anetioka le filemu ma le autasi? (e) O le ā ua amata nei ona faia e Paulo ma Panapa?

19 Na manino mai, o le filemu ma le autasi i le faapotopotoga i Anetioka, o se faamaoniga lea o lenā mea. Nai lo o le fefinauaʻi ma uso mai Ierusalema, sa faatāua e uso i Anetioka le asiasiga a Iuta ma Sila. Ua faapea mai le tala: “Ua mavae sina taimi, ona tuu atu lea o i laʻua e le ʻauuso e ō ma le filemu i ē na aauina mai i laʻua,” i Ierusalema.d (Galu. 15:33) E tatou te mautinoa foʻi, na olioli uso i Ierusalema ina ua faalogo atu o faamatala mai e nei tane e toʻalua mea e uiga i la laʻua malaga. Faafetai i le alofa ma le agalelei o Ieova, na faataunuu ai ma le fiafia la laʻua malaga!

20 A o iai pea Paulo ma Panapa i Anetioka, ua amata nei ona uaʻi atu a la taumafaiga ina ia taʻimua i le galuega faaevagelia, e pei foʻi ona faia e ovasia matagaluega i aso nei, pe a asiasi atu i faapotopotoga o loo latou vaavaaia. (Galu. 13:2, 3) Maʻeu se faamanuiaga mo tagata o Ieova! Ae na faapefea ona faaaogā atili ma faamanuia e Ieova nei faievagelia maelega e toʻalua? O le a tatou iloa i le mataupu e sosoo mai.

O se tuafafine ma sana tama o loo iai i le tauaofiaga ma o loo la iloiloina le tusi lona 2 o le “Questions Young People Ask—Answers That Work.”

Ua maua e Kerisiano i aso nei aogā mai sauniuniga faaleagaga e ala i le Vaega Pule ma ona sui

IAKOPO—“LE USO O LE ALII”

O Iakopo, o le tama a Iosefa ma Maria, e muamua i le faasologa o ʻafa uso o Iesu. (Mata. 13:54, 55) O lea la, atonu o ia o le tama lona lua a Maria. Na ola faatasi aʻe Iakopo ma Iesu, na mātauina e ia lana faiva, ma iloa “galuega mamana” a Iesu, e ui atonu e leʻi iloa pe na vaaitino i ai. Peitaʻi, i le taimi a o faagasolo le auaunaga a Iesu, “o le mea moni, e leʻi faatuatua [Iakopo ma] ona uso” iā Iesu lo latou uso matua. (Ioa. 7:5) Atonu sa tutusa le manatu o Iakopo ma isi tauaiga o Iesu i le faapea atu: “Ua faalētonu lona mafaufau.”—Mare. 3:21.

O loo faitau e Iakopo se tusi tāʻai.

Ae na suia na mea uma ina ua maliu Iesu ma toetū mai. E ui e toʻatolu tagata e igoa iā Iakopo o loo taʻua i le Tusi Paia Eleni, ae e manino mai, na faaali Iesu i lona ʻafa uso o Iakopo, i le 40 aso talu ona toe faatūina mai o ia. (1 Kori. 15:7) I lenei mea na tupu, atonu na faia ai e Iakopo se faaiʻuga saʻo e faatatau i lona uso matua, po o ai moni o ia. O lea, e leʻi atoa le sefulu aso talu ona afio aʻe Iesu i le lagi, na faapotopoto ai Iakopo, lona tinā, ma ona uso faatasi ma aposetolo i se potu pito i luga e tatalo ai.—Galu. 1:13, 14.

Na iʻu ina avea Iakopo ma sui aloaʻia o le faapotopotoga i Ierusalema, o lea na taʻua ai o ia o se aposetolo, po o “lē ua auina atu” mai i lenā faapotopotoga. (Kala. 1:18, 19) Na faamaonia le aloaʻia o Iakopo, auā ina ua tatala faavavega mai le aposetolo o Peteru mai le falepuipui, na ia taʻu atu i le ʻausoo e faapea: “Ia taʻu atu nei mea iā Iakopo ma le ʻauuso.” (Galu. 12:12, 17) Ina ua avatu le mataupu e faatatau i le peritome i luma o “aposetolo ma toeaina” i Ierusalema, e foliga mai o Iakopo na avea ma taʻitaʻifono i le talanoaga. (Galu. 15:6-21) Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea, o Iakopo faatasi ma Kefa (Peteru), ma le aposetolo o Ioane, “o ē na taʻua o ni poutū” o le faapotopotoga i Ierusalema. (Kala. 2:9) E oo lava i tausaga mulimuli ane, ina ua toe foʻi Paulo i Ierusalema i lana malaga faamisionare lona tolu, na ia lipoti atu ʻiā Iakopo ma toeaina uma’ sa iai i inā.—Galu. 21:17-19.

O Iakopo lenei o lē na taʻua e Paulo o “le uso o le Alii,” e mautinoa o ia na tusia le tusi o le Tusi Paia o loo faaigoa i lona igoa. (Kala. 1:19) I lenā tusi, na faailoa ai ma le lotomaulalo e Iakopo o ia e lē o se aposetolo, e lē o se uso o Iesu, ae o se “pologa a le Atua ma le Alii o Iesu Keriso.” (Iako. 1:1) Ua faaalia i le tusi o Iakopo, i le pei o Iesu, sa matuā fiafia o ia e mātauina le natura o le lalolagi ma tagata. Ina ia iloa upu moni e uiga i le Atua, sa faavae ana faaaʻoaʻoga i mea faalenatura e aofia ai le sami ua sousou, vanimonimo vavaloloa, le vevela o le lā, o fugālaau matagofie, o mū i togāvao, ma manu lalata. (Iako. 1:6, 11, 17; 3:5, 7) O lona malamalama mai i le Atua i olaga ma uiga o tagata, ua aumaia ai fautuaga lelei, e faatatau i le tausia o ni faiā lelei ma isi.—Iako. 1:19, 20; 3:2, 8-18.

Ua faaalia i upu a Paulo i le 1 Korinito 9:5 e faapea, na faaipoipo Iakopo. Ae e lē o taʻua i le Tusi Paia le taimi ma le auala na maliu ai Iakopo. Ae peitaʻi, na tusia e le tusitala Iutaia o le talafaasolopito o Josephus e faapea, e leʻi pine lava talu ona maliu le Kovana Roma o Pokio Feso pe tusa o le 62 T.A., ma a o leʻi soloaʻi ane Alipinuso e sui iā te ia, na faapotopoto e le ositaulaga sili o Anania “faamasino o le ʻau Saniterini ma avatu i o latou luma le tagata e igoa iā Iakopo, o le uso o Iesu o lē ua igoa o le Keriso, ma isi tagata.” E tusa ma le faamatalaga a Josephus, “na tuuaʻia [e Anania] i latou ua solia le tulafono, ma tuuina atu i latou ia fetogia i maa.”

a Tagaʻi i le pusa “Iakopo—ʻLe Uso o le Alii.’”

b Sa faasino atu ma le atamai e Iakopo i tusitusiga a Mose, ia na aofia ai e lē gata o le Tulafono, ae o faamaumauga o feutagaʻiga a le Atua, faapea ma le faailoaina mai o Lona finagalo a o leʻi oo mai le Tulafono. O se faaaʻoaʻoga, ua faailoa manino mai i le tusi o Kenese le silafaga a le Atua i le toto, mulilua, ma le ifo i tupua. (Kene. 9:3, 4; 20:2-9; 35:2, 4) O lea, ua faailoa mai ai e Ieova ana mataupu silisili e tatau ona tausia e tagata uma lava, e tusa po o ni Iutaia po o tagata o Nuu Ese.

c Tagaʻi i le pusa “Le Auala o Loo Faamaopoopo ai le Vaega Pule i Aso Nei.”

d I le fuaiupu e 34, ua faaaofia ai e nisi o faaliliuga upu e faailoa ai na filifili Sila e nofo pea i Anetioka. (King James Version) Peitaʻi, o nei faaupuga e faatoʻā maua i lomiga na mulimuli mai.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga