Manumalo Mai i a Satani ma Ana Mailei
“O le mea lea ia outou gauai ai i le Atua; ia outou tetee atu i le tiapolo, ona sola ese ai lea o ia ia te outou.”—IAKOPO 4:7.
1. Ua faapefea ona afaina tagata i aso nei i “le lima o lē amio leaga”?
NA SAʻO le faapea mai a Iopu: “Ua tuuina mai le lalolagi i le lima o lē amio leaga.” (Iopu 9:24) Ma ua tatou fesagai nei ma taimi e sili ona faigata i le talafaasolopito atoa o le tagata. Aisea? Auā o aso nei, o “aso e gata ai” o le pulega faatemoni a Satani i le lalolagi. E lētioa la, talu ai uunaiga malolosi a Satani, ‘ua faasolo atu ai tagata amioleaga ma ē taufaasese ina matuā faateteleina lo latou leaga, i le faaseseina ma ua taitaiseseina.’ (2 Timoteo 3:1, 13) E lē gata i lea, o sauaga, o le lē faamasinotonu, o faiga sauā, o soligatulafono, o toatuga tau i le tamaoaiga, o maʻi faaumiumi o le tino, o mafatiaga i le tino matua, o mafatiaga i faalogona ootia—o nei mea ma isi mea e tele, ua tatou matuā faanoanoa ma aafia ai.
2. E ono mafai faapefea ona tatou faafetaiaia osofaiga a Satani i aso nei?
2 O loo matuā faatoʻatoʻa e le fili sili, o Satani le Tiapolo, lana osofaiga i tagata ae maise lava tagata tapuai moni a le Atua. O lona sini ina ia faaliliu ese i latou uma lava o loo tausia le faamaoni, ina ia tetee atu i le Atua, ona faaumatia faatasi ai lea ma ia ma ana agelu o temoni. E ui i lea, ua tatou mautinoa, pe a tatou tutumau i le faamaoni, o le a sola ese le Tiapolo mai i a i tatou. I le pei o Iesu, e mafai ona tatou ‘aʻoaʻoina le usiusitai’ atu i le Atua e ala i mea o loo tatou mafatia ai, ma e ala mai foi i Lona alofa tunoa, e mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau.—Eperu 5:7, 8; Iakopo 4:7; 1 Peteru 5:8-10.
3, 4. (a) O ā isi tofotofoga ese sa tatau i a Paulo ona tauivi i ai? (e) O le ā sa manatu mamafa i ai Paulo i le avea o ia o se toeaina Kerisiano?
3 Sa tofotofoina foi le aposetolo o Paulo i le tele o vala. I le tusiaina o faamaoniga o lona agavaa o se faifeau a Keriso, na ia tusi mai: “Ua sili aʻu; ua sili i galuega, ua matuā tele i sasaina, ua tele ona tuuina i fale puipui, ua atu lasi i oti, ua atu lima ona sasaina o aʻu e Iutaia, e taitolugafulu ma le iva oʻu ta, ua atu tolu ona sasaina o aʻu i laau, ua tasi le fetogia o aʻu i maa, ua atu tolu ona malaia o folauga sa ou i ai, ua atoa le po ma le ao sa ou i le vasa; ua atu lasi aʻu malaga se manū aʻu leaga i e fao mea, se manū aʻu leaga i tagata o loʻu lava nuu, se manū aʻu leaga i tagata o nuu ese, se manū aʻu leaga i le aai, se manū aʻu leaga i le vao, se manū aʻu leaga i le vasa, se manū aʻu leaga i uso pepelo; na ou i le galuega mamafa ma le tiga, o le mataala soo, o le fia ʻai ma le fia inu; o le anapogi soo, o le maalili ma le le lavalavā.
4 “Tuu ia o isi mea, a o le mea e mafatia ai aʻu i aso fai soo, o le popole lea ona o ekalesia uma. Po o ai le ua vaivai, ou te le vaivai ai? Po o ai le ua tausuai, ou te le tiga ai?” (2 Korinito 11:23-29) O lea, na tumau ai Paulo i le faamaoni a o fesagai ma sauaga ma tofotofoga mai tagata ese, ma i le avea foi o se toeaina Kerisiano, sa matuā manatu mamafa o ia i le tau faamalosia o uso ma tuafāfine o le faapotopotoga sa vaivai, i le fesoasoani atu lea i ai ina ia latou tumau i le faamaoni. Maeu se faaaoaoga lelei mo toeaina Kerisiano i aso nei!
Faamaoni i Taimi o Sauaga
5. O le ā le talipupuni i sauaga e tuusao mai?
5 O ā mailei ua faaaogā e Satani ina ia talepe ai le faamaoni? E pei ona faamaonia mai luga, o se tasi o togafiti sili ona leaga a Satani, o sauaga tuusao, peitai e iai se talipupuni. Ua fautuaina i tatou e le Efeso 6:10, 11: “Ia outou loto tetele i le Alii, ma le malosi o lona mana. Ia oofu outou i ofutau atoatoa mai le Atua, ina ia outou mafaia ona tetee atu i togafiti [po o, “gaoioiga faaʻoleʻole,” faaopoopoga i le pito i lalo i le NW] a le tiapolo.”
6. Ua mafai faapefea ona faaalia le “manumalo aiai” o Molimau a Ieova?
6 E masani lava i nei aso e gata ai, e ao ai i Molimau a Ieova ona tauivi ina ia manumalo mai tofotofoga. O lea e mafai ai ona tatou fai atu faatasi ma Paulo: “A ua tatou manumalo aiai i nei mea uma lava, ona o ia ua alofa mai ia te i tatou.” (Roma 8:37) E faamaonia lenei mea i tala faamaumau o le faamaoni o Molimau a Ieova i falepuipui i Siamani, i Oseteria, i Polani, ma Yugoslavia i le vaitaimi o le Nasi i le va o le 1933 ma le 1945, i le taimi a o faapuapuagatia e faiga faa-Komunisi i Europa i Sasaʻe i le va o le 1945 ma le 1989, ma le vaitaimi o sauaga lea na aafia ai ni vaega o Aferika ma Amerika Latina i ni tausaga e leʻi leva tele atu.
7. O ā faaaoaoga mataina o le faamaoni ua lipotia mai i Aitiope?
7 Na faia e Molimau a Ieova i Aitiope se faaaoaoga faagaee loto o le faamaoni i le va o le 1974 ma le 1991. O se tasi o tamaloa na matuā aafia i polotiki na ia faapea atu i se uso sa faafalepuipui: “E sili ai pe a faasaoloto leona la e i le pa na i lo o le toe faasaoloto o outou!” Sa matuā faamoʻamoʻa faiga sauā a nei faaoosala i auauna a Ieova, ma ina ua mavae ni tausaga, sa toe faia se apili i le faamasinoga ma faatonuina ai le faia o faasalaga oti. Na faaaliali atu i se nofoaga faitele le tino o se tasi uso, e fai ma faaaoaoga lapatai. O isi uso o ē na latou toe apiliina le faasalaga oti sa faasaoloto mai i se faamasinoga e tau fuafua tatau ana faaiuga, ma o nisi o nei uso faamaoni ‘na manumalo mai’ sa latou faamatalaina mea na tutupu i le polokalama o le Tauaofiaga Itumalo o “Aʻoaʻoga Mai le Atua” i Addis Ababa i le amataga lava o le 1994.a—Ioane 16:33; faatusatusa i le 1 Korinito 4:9.
8. Ua faapeī le taumafai o Satani ina ia taulau i le faaaogāina o “faatamaiaga i va o ituaiga ma lotu”?
8 Ua lē taulau ona taofia e Satani le faamaoni o na uso ma tuafāfine faamaoni i le faaaogaina o ana osofaiga tuusao. O ā la isi mailei faaʻoleʻole na te faaaogaina? Ua taʻua i le Faaaliga 12:12 e uiga i nei aso e gata ai e faapea: “Oi talofa ia te outou le fanua ma le sami, auā ua alu ifo ia te oulua le tiapolo ua lotoa tele, auā ua na iloa ua saasaa ona po.” Ina ua lē taulau ona ia faatamaiaina tagata faamaoni o le Atua e ala i sauaga, ona ia taumafai lea ma le lotoa e faatamaia le faitau aofai o tagata i nisi o atunuu, ae e mautinoa o lona faanaunauga ina ia fasiotia faatasi ai tagata o le Atua ma isi uma tagata. O lea la, o faatamaiaga i va o ituaiga ma lotu ua faasolo atu pea i nisi vaega o atunuu sa taʻua muamua o Yugoslavia, ma faatamaiaga i le va o lanu ma faiga faapolotiki ua tutupu i Laiperia, Burundi, ma Rwanda.
9. Aisea e masani ai pea ona lē manuia togafiti a Satani? Taʻu mai ni faaaoaoga.
9 Peitai, e masani lava i togafiti a Satani ona toe faasagasaga atu i a te ia, auā e avea nei aafiaga faasatani e fagufagu atu ai i tagata loto faamaoni ina ia latou mautinoa, ua na o le pau lo latou faamoemoe o le Malo o le Atua, lea ua folafola atu ma le maelega e Molimau a Ieova. (Mataio 12:21) Ioe, ua matuā lolofi atu i le Malo ē o loo loto naunau! Mo se faaaoaoga, i Bosnia ma Herzegovina o loo aasa ai fetauaiga, na auai atu ai le toʻa 1,307 i le faamanatuina o le Faamanatuga o le maliu o Iesu na faia i a Mati 26, 1994, ma e tusa lea ma le 291 ua silia ai na i lo le aofaiga i le tausaga ua mavae. Sa taʻua mai ni tumutumuga o aofia i Sarajevo (414), Zenica (223), Tuzla (339), Banja Luka (255), ma isi aai. I le aai tuaoi o Croatia, sa iai se tumutumuga fou o le aofia e 8,326. O faiga sauā sa faia i nofoaga tonu o loo latou nonofo ai, sa lē taofia ai le usiusitai atu o Molimau a Ieova i na atunuu i le poloaiga ina ia “faailoa atu . . . le maliu o le Alii seia afio mai o ia.”—1 Korinito 11:26.
I Rwanda Lea o loo Aasa ai Fetauaiga
10, 11. (a) O le ā ua tupu i Rwanda lea sa faapea mai o ni Kerisiano? (e) Ua faapefea ona faaleo mai lagona o ni misionare faamaoni?
10 E toʻa 2,080 tagata talaʻi o le Malo sa iai i Rwanda i le 1993, ae toʻa 4,075 na auai i le Tauaofiaga Itumalo o “Aʻoaʻoga Mai le Atua,” ma le toʻa 230 na papatisoina. Mai i a i latou nei na papatisoina, e toʻa 142 na talosaga vave atu mo le auaunaga paeonia lagolago. Na oso aʻe i le 7,655 suesuega faale-Tusi Paia na faia i le 1994—e mautinoa ua matuā lē fiafia ai Satani i lenei faatelega! E ui lava o le vaega sili ona toatele o le faitau aofai o tagata e faapea mai o i latou o Kerisiano, ae o i inā na amata mai ai fetauaiga i le va o ituaiga. Ua taʻutino mai le nusipepa a le Vatikana o le L’Osservatore Romano e faapea: “O se faatamaiaga maoaʻe lenei, auā e faanoanoa ona o loo faia ai foi se vaega a Katoliko.” O se fua faatatau e ʻafa miliona tane, o fafine, ma tamaiti ua maliliu ai, ma pe tusa ma le lua miliona ua leai ni ō latou fale po o le sosola ese i nisi nofoaga. O lo latou tutumau pea i le solitu faa-Kerisiano e lē aafia i faiga sauā, sa taumafai ai Molimau a Ieova e nonofo faatasi. E faitau selau ō tatou uso ma tuafāfine na fasiotia. Ae i se faapotopotoga e 65 lana ʻau talaʻi o le Malo, lea na fasiotia le toʻa 13 o ona sui, e oo atu i a Aokuso i le 1994, ua faateleina i le 170 le aofia e auai i sauniga. O fesoasoani laveai mai Molimau i isi atunuu sa aofia ai i uta a vaa na muai taunuu ane. Tatou te tatalo atu mo nai ō tatou uso o loo faasaoina mai.—Roma 12:12; 2 Tesalonia 3:1, 2; Eperu 10:23-25.
11 A o vevela pea faiga matautia, na sosola ese mai ai ni misionare se toatolu sa iai i Rwanda. Na latou tusi mai e faapea: “Ua matou iloatino le tatau i ō tatou uso o loo i le lalolagi aoao ona fesagaia tulaga foi faapea, po o le sili atu ona leaga, ma matou te iloa, o vaega uma nei o le faailoga o vaitaimi faaiuiu o lenei faiga leaga o mea. Peitai, pe a aafia totino se tasi, e atili ai ona faamautinoaina i a te ia le tulaga moni ua iai mea, ma ia talisapaia ai le tautele o le ola o loo iai. E iai mau ua iai ni ō latou faatauaina atili i a i matou, ma ua matou tulimatai atu i le taimi o le a lē toe manatua ai mea muamua. I le taimi lenei, matou te fia faia pea ni galuega se tele i le auaunaga i a Ieova.”
O Talavou o loo Tausia le Faamaoni
12, 13. (a) O le ā le auala na tausia ai e se tasi talavou le faamaoni? (e) O fea e ono maua ai e ō tatou talavou i aso nei ni faalaeiauga?
12 Na faaalia e Iesu e faapea, o i latou ua teena e ō latou aiga ona o le upu moni o le a tauia e “taisautuaselau.” (Mareko 10:29, 30) Na faamaonia le moni o lenei mea i a Entellia, o se teineitiiti mai Aferika i mātū e sefulu ona tausaga, o lē na alofa i le suafa o le Atua—o Ieova—i le taimi lava na ia muai faalogo i ai. Sa suesue o ia ma Molimau a Ieova ma e 90 minute e savali atu ai i sauniga, ma le isi 90 minute e toe foi ai i le fale, e ui lava ina loka soo o ia i fafo o le fale e lona aiga tetee, i taimi e foi atu ai. Ina ua 13 ona tausaga, sa amata ona ia talaʻi mai lea fale i lea fale, ma na atili faifai tetele ai teteega a le aiga. I se tasi aso, na saisai ai e lona aiga ona lima ma vae ma faataatia o ia i fafo i le aasa o le la mo le fitu itula, ma i nisi taimi latou te asu atu i a te ia ni vai palapalā. Sa latou matuā sasaina o ia, ma ivi ai le isi ona mata, ma na iu lava ina latou tuliesea o ia mai le aiga. Peitai ane, na maua sana galuega i le falemai ma na mulimuli ane faamaonia e avea ma teine tausimai. Ina ua 20 ona tausaga, ona papatisoina lea ma ulu atu loa i le paeonia lagolago. Ona o le maofa o lona aiga i lona faamaoni, na latou toe talia ai o ia i lo latou aiga, ma e toaiva nisi o i latou na taliaina le faia o ni ā latou suesuega faale-Tusi Paia.
13 Na maua e Entellia le tele o faalaeiauga mai le Salamo 116, ae maise lava i fuaiupu e 1-4, lea e na te faitauina pea lava pea. “Ou te alofa, auā ua faafofoga mai Ieova i loʻu leo ma aʻu aioi. Auā na liliu mai ona fofoga ia te au, o lea ou te valaau ai ia te ia i loʻu olaga. Na siomia aʻu i mailei e oti ai; na maua aʻu e puapuaga o le tuugamau; na maua aʻu e le puapuaga ma le faanoanoa. Ona ou valaau atu lea i le suafa o Ieova, Ieova e, ou te aioi atu ia e laveai mai ia te au.” Ua talia e Ieova na tatalo!
14. Ua faapefea ona matilatila le faaalia e Molimau i Polani o le faamaoni?
14 E pei ona sa faia i aso o Iesu, ua masani pea ona faaaogā e Satani faiga maelega valea faalotu e faagaepu aʻe ai sauaga—ae lē taulau. Ua matilatila mai le faaaoaoga a ō tatou uso i Polani, e pei ona faamatalaina i le 1994 Yearbook of Jehovah’s Witnesses. E oo lava i ē talavou sa manaomia ona faamaonia o i latou o ni ē tausia le faamaoni. I le 1946, sa faatonuina se tasi o ia talavou, o se teineitiiti e 15 ona tausaga e faapea: “Ia tau lava o le faataitai mai o le faailoga faa-Katoliko o le koluse. Pe a lē faia, o le a fana loa oe!” Ona o lona tausisi i le faamaoni, na toso faatātā atu ai o ia i le togavao, na matuā faatamaia faamoʻamoʻa, ma fanaina loa.—Faatusatusa i le Mataio 4:9, 10.
Isi Mailei Faaʻoleʻole a Satani
15, 16. (a) O le ā le tulafono faatemoni a Satani, ma e mafai faapefea ona tatou teena o ia? (e) Aisea e lē manaomia ai e ō tatou talavou ona paʻūū atu?
15 O le tulafono faatemoni a Satani e faapea, “ia pule i ai, a leai, ua matuā faaleaga i ai”! E tele ana auupega o loo faaaogā i ana faiga sauā. Ua lē faateia la i le lapataiga a le aposetolo o Paulo e faapea: “Tatou te le tau ma tagata, a o alii sili, ma faipule, ma alii o le pouliuli o lenei lalolagi, atoa ma agaga leaga i mea o i le lagi. O le mea lea ia outou tago ai i ofutau atoatoa mai le Atua, ina ia outou mafaia ona tutu ma tetee atu pe a oo i le aso vale, pe a uma foi ona outou faia o mea uma, tou te tutumau ai lava.” (Efeso 6:12, 13) O tuinanauga i le matapeapea i meafaitino, o faafiafiaga ma faamatalaga lē mamā, o musika faasatani, o omiga mai ē tupulaga i le aʻoga, o le faaaogaseseina o vailaau oona, ma le onā—o nei mea uma, e mafai ona faaleagaina ai ō tatou ola. O lea, ua faapea mai atili le fautuaga a le aposetolo: “Ia faaopoopo i na mea uma ona tago atu i le talipupuni o le faatuatua, tou te mafai ai ona tinei o u fanafana mu uma lava a lē o loo leaga.”—Efeso 6:16.
16 E foliga mai ua talafeagai patino lava lenei mea i aso nei, pe a vaai atu i musika matautia ua matuā faaofi mai e Satani i lenei lalolagi. I nisi tulaga, e iai se fesootaiga tuusao atu i mea faa-Satani. Na iai se lipoti mai se tasi o ofisa o leoleo i se itumalo i San Diego (Iunaite Setete) e faapea: “I sa matou faafiafiaga tele na faia i inei, na faaaogā ai e se aufaili ni tamaiti e 15,000 latou te usuina pea lava pea le faaupuga ‘Natas’—o lona uiga, o le upu Satan o loo sipela e amata mai i le mataitusi mulimuli.” O faiga faa-Satani ua faamatalaina e faapea o se lua i le eleele ua paʻūū atu i ai nisi o le tupulaga, “talu ai lo latou fesaeai solo ma le lē mautonu, ua feita ma ua tuua na o i latou.” O outou talavou i le faapotopotoga Kerisiano, e lē manaomia fua ona outou paʻūū ai! Ua saunia e Ieova mo outou le ofutau faaleagaga lea o le a lē taitai ona ati ai ū fanafana a Satani.—Salamo 16:8, 9.
17. E ono mafai faapefea ona foia mafatiaga tau i faalogona ootia?
17 O ū fanafana mu faa-Satani ua fafauina e faagaepu aʻe ai faalogona ootia. O omiga o le olaga, e pei o maʻi o le tino po o ni mafatiaga tugā, ua mafai ai e lē o loo fai ma ō tatou fili ona faapogaia isi ina ia iai le lagona o le lē toe aogā. Atonu e faavaivai se tasi ona o le lē mafai ona tele ni itula na te faaaluina i le auaunaga a le Atua pe ona o lona lē auai i nisi o sauniga a le faapotopotoga. O le tausiga alofa la mai toeaina ma isi uso ma tuafāfine agalelei e mafai ona aogā i le foiaina o faigata. Ia manatua pea, e alofa Ieova i ana auauna faamaoni. (1 Ioane 4:16, 19) Ua faapea mai le Salamo 55:22: “Ia e tuuina atu ia Ieova o mea e te popole vale ai; o ia lava na te tausia oe; na te le tuuna e faavavau le amiotonu ia faagaeetia.”
18. O ā togafiti faasatani o loo tauivi ma isi?
18 E talu ai nei lava, na faaui mai ai foi “togafiti” faaʻoleʻole a Satani i nisi mea. I nisi atunuu, ua toatele tagata matutua ua oo i ai manatu e faapogaia ai ni mafaufauga malolosi e faapea, i le taimi a o laiti sa faaleagaina ai i latou i ni lotu faasatani. O fea e pogai mai ai na mafaufauga? E ui ina faia ni sailiiliga maeaea, ae ua tele se eseesega o manatu mai tagata popoto faalelalolagi. O nisi tagata ua manatu o na mafaufauga o ni mea moni lava ua latou toe manatuaina, o isi e manatu i ai ua na o ni mafaufauga faavalea—atonu ua faaseseina e se togafitiga e lualuagia ma nisi faiga—ae o isi o loo manatu pea e faapea o se ituaiga o mafatiaga atonu e mafua mai i se mea matautia na tupu i le vaitaimi a o tamaitiiti.
19. (a) O ā mafaufauga sa tauivi ma Iopu? (e) E mafai faapefea ona faataitai toeaina i le faaaoaoga a Eliu?
19 E lelei ona mātauina, sa tauivi Iopu, le auauna a le Atua, ma ‘mafaufauga popole’ na faatupu i ai e Satani e faaauala atu i a Elifasa ma Sofara. (Iopu 4:13-18; 20:2, 3) Ona pologa ai lea o Iopu i le “tiga,” na iu ai i le ‘soona tautala’ e faatatau i “mea matautia” na aafia ai lona mafaufau. (Iopu 6:2-4; 30:15, 16) Sa faalologo atu Eliu i a Iopu ma fesoasoani moni atu ina ia maua e Iopu le vaaiga atamai a Ieova e faatatau i mataupu. E faapena foi i aso nei, e faaalia e toeaina magafagafa lo latou manatu mamafa i ē ua mafatia, e ala i le lē toe faaopoopo atu o nisi “omiga” i a i latou. Ae i le pei o Eliu, latou te onosai e faalogologo atu i na tagata, ona tuuina atu lea i a i latou o le uu mālū o le Afioga a le Atua. (Iopu 33:1-3, 7; Iakopo 5:13-15) So o se tasi la e faagaepuina ona lagona ootia e ni mea matautia, po o ni mea moni po o ni mafaufauga faavalea, po o sē ua ‘fefe i ni miti, ma ni faaaliga e faaali i ai,’ i le pei o Iopu, e mafai ona latou maua faamafanafanaga mālū faale-Tusi Paia, i le faapotopotoga.—Iopu 7:14; Iakopo 4:7.
20. E mafai faapefea ona maua e Kerisiano o loo mafatia se fesoasoani ina ia tausisia ai lo latou paleni faaleagaga?
20 I le taimi nei, e mafai e se Kerisiano ona mautinoa, o loo iai Satani i tua o mea uma lava e pogai mai ai nei mafaufauga taufaafefe. Pe afai e mafatia ai nisi o le faapotopotoga i lenei itu, o se atamai mo i latou le manatu atu i na mafaufauga taufaafefe, o se lui tuusao a Satani e faasalavei ane i lo latou tulaga paleni faaleagaga. E manaomia e i latou se lagolagosua faale-Tusi Paia e faia i le onosai ma le malamalama. O le tatalo atu i a Ieova ma le maua o aogā mai asiasiga a leoleo mamoe faaleagaga, o le a maua ai e i latou o loo mafatia, le malosi e sili atu i mea e masani ai. (Isaia 32:2; 2 Korinito 4:7, 8) Ona mafai ai lea ona latou tumau ma le faamaoni ma teena le faatagaina o mafaufauga leaga e aafia ai le filemu o le faapotopotoga. (Iakopo 3:17, 18) Ioe, o le a mafai ai ona latou tetee atu i le Tiapolo, i le faaalia lea o le agaga e tasi na faaalia e Iesu ina ua ia fetalai: “Ina alu ese ia oe Satani.”—Mataio 4:10; Iakopo 4:7.
21. Ua faapefea ona lapatai mai le Tusi Paia e faatatau i auala faatogafiti a Satani?
21 Ua tatou iloa o le faanaunauga autū a Satani ina ia faaleagaina ō tatou mafaufau, e pei ona lapatai mai le aposetolo o Paulo i le 2 Korinito 11:3: “A e ou te fefe, ina neʻi pei ona faaseseina o Eva e le gata i lana togafiti, e faapea ona faaleagaina o outou manatu ina ia le tonu ia Keriso.” O le faaleagaina i le taimi nei o tagata uma, po o le sosaiete o tagata o ē ua vavae ese mai le Atua, e faamanatu mai ai i a i tatou le faaleagaina na faia e “tagata malolosi” ae amioleaga ma sauā i aso o Noa. (Kenese 6:4, 12, 13, faamatalaga i le pito i lalo; Luka 17:26) Ua lē o se mea la e ofo ai, le sailia e Satani o gaoioiga faaʻoleʻole ma auala faatogafiti ina ia faasasao mai ai lona lotoa, ae maise lava i tagata o le Atua.—1 Peteru 5:8; Faaaliga 12:17.
22. Ona o lea o le a lē toe iai Satani, o ā la faamanuiaga e mafai ona faatalitalia?
22 E lē o taʻua lava Satani i mataupu faaiu o le tusi o Iopu i le Tusi Paia. O lana luʻi amioleaga e faapea e lē mafai e tagata ona faamaoni pea i le Atua, sa faamaonia le sese ona o le faamaoni o Iopu. E faapena foi i le lumanai ua lē o toe mamao atu, pe a “o mai nai le puapuaga tele” le “motu o tagata e toatele” o ē na tausi i le faamaoni, ona lafoina ai lea o Satani i le to e lē gata. O tane ma fafine o le faatuatua, e aofia ai ma le tagata faamaoni o Iopu, o le a auaufaatasi atu i lena “motu o tagata e toatele,” ina ia olioli ai i faamanuiaga i le parataiso, lea e sili atu na i lo o faamanuiaga na tauia ai Iopu!—Faaaliga 7:9-17; 20:1-3, 11-13; Iopu 14:13.
[Faaopoopoga i lalo]
a Tagaʻi i le 1992 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau 177.
Fesili o le Autaluga
◻ O ā faaaoaoga matagofie o le faamaoni na faataatitia e Iopu, o Iesu, ma Paulo?
◻ Ua faapefea ona fesagai ē tausia le faamaoni, ma Satani?
◻ E ono mafai faapefea ona teena e talavou togafiti faaʻoleʻole a Satani?
◻ O le ā e mafai ona faia ina ia manumalo mai ai i togafiti faasatani?
[Ata i le itulau 7]
Ua auauna nei Meswat ma Yoalan i Aitiope i le auaunaga faataimi atoa i a Ieova, o se faaaoaoga mai lo la tamā, o lē na fasiotia
[Ata i le itulau 7]
O Entellia, o se talavou mai Aferika i mātū, o lē na tausia le faamaoni