-
O Ovasia e Leoleoina le LafuUa Faamaopoopo Ina ia Faia le Finagalo o Ieova
-
-
MATAUPU 5
O Ovasia e Leoleoina le Lafu
A O FAAGASOLO le faiva a Iesu i le lalolagi, na faamaonia mai ai o ia o “le leoleo mamoe lelei.” (Ioa. 10:11) Ina ua silasila atu o ia i se motu o tagata sa mulimuli atu ma le naunautaʻi iā te ia, “ona mutimutivale ai lea o lona alofa iā i latou, auā ua pei i latou o mamoe ua faamanuʻalia ma agaleagaina, ua leai so latou leoleo mamoe.” (Mata. 9:36) Na mātauina e Peteru ma isi aposetolo le alofa naunau na faaalia e Iesu. Maʻeu le ese o Iesu mai i leoleo mamoe pepelo o Isaraelu! Na latou tuulafoaʻia le lafu, ma na iʻu ai ina faataapeapeina le lafu ma matelāina ai faaleagaga. (Eseki. 34:7, 8) Na faataatia e Iesu ni faaaʻoaʻoga lelei i le auala na ia aʻoaʻo atu ai faapea le tausiaina o mamoe, ma na oo ai lava ina tuuina atu lona ola e maliu mo i latou. O na faaaʻoaʻoga na aʻoaʻoina ai e le ʻauaposetolo auala e fesoasoani ai i ē faatuatua, ina ia toe foʻi mai iā Ieova “le leoleo mamoe, ma le ovasia o o [latou] ola.”—1 Pete. 2:25.
2 Ina ua talanoa atu Iesu iā Peteru i se tasi o taimi, na ia faamamafa ai le tāua o le fafagaina ma le leoleoina o mamoe. (Ioa. 21:15-17) Na matuā pāʻia le loto o Peteru i na upu. I se taimi mulimuli ane, na ia apoapoaʻi atu ai i toeaina i le faapotopotoga Kerisiano i le uluaʻi senituri: “Ia leoleo i le lafu mamoe a le Atua o loo outou tausia, aua le manatu i ai o se avega mamafa, ae ia faia ma le lotomalie; aua le faia ona o le fia maua o mea i se auala faapiʻopiʻo, ae ia faia ma le lotonaunau; aua foʻi le fia pule i tagata o le Atua, a ia avea ma faaaʻoaʻoga lelei i le lafu mamoe.” (1 Pete. 5:1-3) E faatatau atu foʻi upu nei a Peteru i ovasia i faapotopotoga i aso nei. E latou te faataʻitaʻi iā Iesu, e ala i le auauna ma le lotomalilie ma naunautaʻi e avea o ni faaaʻoaʻoga i le lafu, e taʻimua i le auaunaga iā Ieova.—Epe. 13:7.
E faaaʻoaʻo toeaina iā Iesu, e ala i le auauna ma le lotomalilie ma naunautaʻi e avea o ni faaaʻoaʻoga i le lafu ma e taʻimua i le auaunaga iā Ieova
3 E tatou te lotofaafetai mo ovasia ua tofia e le agaga paia i le faapotopotoga. E anoanoaʻi aogā e tatou te maua mai i le auala o loo latou tausia ai i tatou. O se faaaʻoaʻoga, e avatu e ovasia faalaeiauga ma uaʻi totoʻa atu i manaʻoga o tagata uma o le faapotopotoga. I vaiaso taʻitasi, e latou te taʻimua ai ma le filigā i sauniga a le faapotopotoga, lea e fafagaina ai faaleagaga ē uma o i le faatuatua. (Roma 12:8) O a latou taumafaiga ina ia puipuia le lafu mai i aafiaga leaga e pei o tagata amioleaga, e saosaolaumea i lo tatou mauaina o le saogalemu faaleagaga. (Isa. 32:2; Tito 1:9-11) O lo latou taulamua i le faiva i le fanua, ua faamalosia ai i tatou e faaalia le maelega i le talaʻia o le tala lelei e lē aunoa i masina taʻitasi. (Epe. 13:15-17) Ua faia e Ieova ni sauniuniga lelei e atiaʻe ai le faapotopotoga e ala i nei “meaalofa i tagata.”—Efe. 4:8, 11, 12.
O AGAVAA MO OVASIA
4 Ina ia faamautinoa ua tausia lelei le faapotopotoga, e tatau i tane e tofia e auauna o ni ovasia ona ausia agavaa manaʻomia o loo faatulaga mai i le Afioga a le Atua. Seʻi vaganā ua latou ausia nei agavaa, ona faatoʻā faapea atu lea o i latou o ni ē ua tofia e le agaga paia. (Galu. 20:28) O le mea moni, e maualuluga tapulaa faale-Tusi Paia mo ovasia Kerisiano, talu ai o le avea ma ovasia o se tiute tauave e tāua tele. Peitaʻi, e lē faapea e maualuluga naʻuā nei tapulaa e lē mafai ai ona ausia e tane Kerisiano, o ē alolofa moni iā Ieova ma lotomalilie e faaaogā i latou e Ieova mo le auaunaga. E tatau ona manino i tagata uma, o ovasia o ni tagata e faatatauina fautuaga mai i le Tusi Paia, i vala uma o o latou soifuaga i aso taʻitasi.
Ina ia faamautinoa ua tausia lelei le faapotopotoga, e tatau i tane e tofia e auauna o ni ovasia ona ausia agavaa manaʻomia o loo faatulaga mai i le Afioga a le Atua
5 Na tusia e le aposetolo o Paulo nisi o agavaa faale-Tusi Paia mo ovasia, i lana uluaʻi tusi iā Timoteo ma lana tusi iā Tito. I le 1 Timoteo 3:1-7, na tusi ai Paulo e faapea: “Afai e fia aapa atu se tasi i le tofi o se ovasia, e naunau o ia i galuega lelei. E tatau i le ovasia ona lē taʻuleagaina, o se tane e toʻatasi lana avā, e pulea lana amio, e mafaufau lelei, e fai mea maopoopo, e talimālō, ma e agavaa e aʻoaʻo atu, e lē o sē e onā ma faamisa, e lē o sē e fasi tagata, ae e magafagafa o ia, e lē faatupu vevesi, e lē o sē e manaʻo tele i tupe, o se tane e pule lelei i lona lava aiga, e gauaʻi ma e faaaloalo lana fanau; (afai e lē iloa e se tane ona pule i lona lava aiga, e faapefea la ona ia tausia le faapotopotoga a le Atua?) e lē o se tane faatoʻā liliu mai i le faatuatua, ina neʻi faafefeteina i le faamaualuga, ma paʻū ai i le faasalaga lea foʻi e oo i le Tiapolo. E tatau foʻi ona taʻuleleia o ia e tagata o i tua, ina neʻi faifai mai tagata iā te ia ma paʻū ai i le mailei a le Tiapolo.”
6 Na tusi atu Paulo iā Tito: “O le mea lea na ou tuua ai oe i Kereta, ina ia e faasaʻoina mea sa faalētonu, ma ia e tofia ni toeaina i lea aai ma lea aai e pei ona ou faatonu atu ai iā te oe; afai e iai se tane e lē taʻuleagaina, o se tane e tasi le avā, e talitonu lana fanau ma e lē tuuaʻia foʻi i latou i amioga valea pe e lē taupulea. Auā e lē tatau ona taʻuleagaina se ovasia ona o ia o se auauna pule a le Atua, e lē lotomaaa, e lē maitaita, e lē o sē e onā ma faamisa, e lē o sē e fasi tagata, e lē o sē e matapeʻapeʻa i mea e maua e ala i faiga faapiʻopiʻo, ae e talimālō, e fiafia i amioga lelei, e mafaufau lelei, e amiotonu, e faamaoni, e amio pulea, e taofimau i upu faamaoni e tusa ai ma lona tomai e aʻoaʻo atu, ina ia mafai ona ia apoapoaʻi atu e ala i aʻoaʻoga e aogā, ma aʻoaʻi i ē e tetee mai.”—Tito 1:5-9.
7 E ui ina foliga mai e faigatā ona ausia nei agavaa faale-Tusi Paia mo ovasia, peitaʻi e lē tatau ai ona faatalatū tane Kerisiano i le aapa atu. Pe a latou faaalia uiga lelei faa-Kerisiano lea e manaʻomia mai i ovasia, o le a faalaeiauina ai foʻi isi o le faapotopotoga e faia faapea. Na tusi Paulo ua saunia nei “meaalofa i tagata” “ina ia fetuunaʻi tulaga o le ʻaupaia, ia faia le galuega o le auauna atu i isi, ma atiaʻe le tino o Keriso, seʻi oo ina tasi i tatou uma i le faatuatuaga, ma le poto saʻo e faatatau i le Alo o le Atua, ia oo ina avea ma tagata matua,” o lona uiga, seʻia oo ina avea i tatou ma Kerisiano taʻumatuaina.—Efe. 4:8, 12, 13.
8 O ovasia e lē o ni uso e lāiti i tausaga po o ni tane faatoʻā liliu mai i le faatuatua. Nai lo o lea, e tatau ona avea o ni uso ua leva ona soifua e tusa ai ma tapulaa faa-Kerisiano, ua lava ma e loloto lo latou malamalama i le Tusi Paia, ma e alolofa moni i uso o le faapotopotoga. O nei tane e lototetele e tautatala atu e faasaʻo ni tagata fai mea sesē, ma puipuia ai le lafu mai i so o se tasi e ono faileagaina i latou. (Isa. 32:2) E mātaulia nei ovasia e tagata uma o le faapotopotoga, o ni tane taʻumatuaina faaleagaga o ē e manatu mamafa i le lafu a le Atua.
9 E faaalia e i latou ua agavaa e tofia o ni ovasia, le atamai aogā i o latou olaga. Pe afai o se ovasia ua faaipoipo, e na te tausia tapulaa faa-Kerisiano mo faaipoipoga, i le avea ai ma se tane e toʻatasi lana avā, ma e pule lelei i lona lava aiga. Pe afai o se ovasia e talitonu lana fanau, e gauaʻi ma e faaaloalo ma e lē tuuaʻia foʻi i latou i amioga valea pe e lē taupulea, o le a maufaatuatuaina o ia e le faapotopotoga e talanoa atu i ai mo ni faatonuga ma fautuaga, i mataupu i le olaga faaleaiga ma le faa-Kerisiano. O le ovasia foʻi o se tane e lē taʻuleagaina, ma e tatau foʻi ona taʻuleleia o ia e tagata o i tua. E leai foʻi ni faamaoniga o ni tuuaʻiga i amioga lē tatau e faasaga iā te ia, e faaleagaina ai le talaaga lelei o le faapotopotoga. E lē o ia foʻi o se uso na aʻoaʻia i se taimi e leʻi mamao atu ona o se agasala matuiā. E naunau isi i le faapotopotoga e faataʻitaʻi i lana faaaʻoaʻoga lelei, ma faatuatuaina le auala o loo ia tausia ai lo latou ola faaleagaga.—1 Kori. 11:1; 16:15, 16.
10 O tane agavaa faapenei e mafai ona auauna i le faapotopotoga Kerisiano i tulaga e talitutusa ma toeaina o Isaraelu, o ē na faamatalaina e faapea o ni ē e “atamamai, e faautauta ma agavaa.” (Teu. 1:13) E lē faapea e leai ni agasala a toeaina Kerisiano. Peitaʻi, e mātaulia i latou i le faapotopotoga ma le vaipanoa o loo aumau ai, o ni ē e faimea tonu ma matataʻu i le Atua. O i latou foʻi o ni tane ua umi se taimi o faaalia atu o loo latou ola e tusa ai ma mataupu silisili a le Atua. O lo latou tulaga lē taʻuleagaina, e latou te saʻoloto ai e tautatala atu i luma o le faapotopotoga.—Roma 3:23.
11 O tane ua agavaa e tofia o ni ovasia, e pulea a latou lava amioga masani faapea foʻi i a latou feutagaʻiga ma isi. E lē soona faasāsā naʻuā i le auala e latou te ola ai ae atagia atu se uiga paleni ma amio pulea. E latou te faaalia foʻi le pulea lelei i mataupu e pei o taumafa, meainu, faiga mālōlōga, o mea e fiafia e fai faapea faafiafiaga. O i latou o ni ē e pulea lelei le faaaogāina o le ʻava malosi, ina ia lē tuuaʻia ai i latou i le onā pe avea o ni ē e onanā i le tele o taimi. O se tasi ua aafia lona mafaufau ona o le inuina o le ʻava malosi, e faigofie ona lē pulea o ia lava, ma lē mafai ai ona tausia manaʻoga faaleagaga o le faapotopotoga.
12 Ina ia vaavaaia mataupufai a le faapotopotoga, e manaʻomia i se uso ona fai mea maopoopo. O ana masaniga lelei e atagia mai i ona foliga vaaia, o lona fale ma ana gaoioiga i aso taʻitasi. E na te ʻalofia le fai mea tuu, ae e iloa le mea e tatau ona fai ma gaoioi loa. E pipii atu o ia i mataupu silisili a le Atua.
13 E tatau i se ovasia ona magafagafa. E tatau ona avea o se tasi e mafai ona galulue autasi ma felagolagomaʻi ma isi sui o le ʻautoeaina. E tatau ona saʻo lana vaai iā te ia lava, ma e lē tatau ona ia faatalitalia ni mea e sili atu mai i isi nai lo o mea e mafai ona latou faia. I le avea ai o ia o se tagata magafagafa, e lē maumaututū se ovasia i ona lava manatu e faapea e sili ona manatu i lo o isi toeaina. Atonu e iai ni uiga ma tomai o isi toeaina e sili atu nai lo o ia. E faaalia e se toeaina le magafagafa pe a faavae ana faaiʻuga i le Tusi Paia, ma taumafai malosi e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu Keriso. (Fili. 2:2-8) E lē faatupu vevesi se toeaina ma e lē o sē e fasi tagata, ae e na te faaalia le faaaloalo talafeagai i isi i le manatu e sili atu isi nai lo o ia. E lē lotomaaa o ia, i le maumaututū pea i lana lava auala po o ona lava manatu e faapea o le mea lea e ao ona fai. E lē maitaita, ae e na te tausia le filemu i le auala e feagai ai ma isi.
14 I se tulaga tutusa, o se tasi ua agavaa e auauna o se ovasia i le faapotopotoga, e tatau ona mafaufau lelei. O lona uiga o ia o sē e paleni lana vaai ma toʻafilemu, ma e lē faataalise ona ia faia ni faaiʻuga. E malamalama lelei i mataupu silisili a Ieova ma le auala e faatatau ai. O se tasi foʻi e mafaufau lelei, e faigofie ona ia taliaina fautuaga ma taʻitaʻiga. E lē o ia foʻi o sē e faagutugutulua.
15 Na faamanatu atu e Paulo iā Tito, o sē e avea ma ovasia e fiafia o ia i le amio lelei. E tatau ona avea o ia ma sē e amiotonu ma faamaoni. E atagia atu nei uiga i ana feutagaʻiga ma isi, atoa ai ma lona maumauaʻi e lagolagoina le mea saʻo ma le mea lelei. E lē maluelue o ia i lona tuutoina atu iā Ieova, ma e lē faagutugutulua i le auala e na te tausia ai mataupu silisili amiotonu. E na te lē faailoaina atu foʻi faalauaʻitele ni mataupu faalilolilo. O se tasi e avea ma ovasia e na te faaalia le agaga talimālō moni, ma lotomalie e ofoina atu o ia lava ma ana meatotino mo le lelei o isi.—Galu. 20:33-35.
16 Ina ia uigā le faatinoina o lona tofiga, e tatau i se ovasia ona avea ma sē e agavaa e aʻoaʻo atu. E tusa ai ma upu a Paulo iā Tito, o se ovasia “e taofimau i upu faamaoni e tusa ai ma lona tomai e aʻoaʻo atu, ina ia mafai ona ia apoapoaʻi atu e ala i aʻoaʻoga e aogā, ma aʻoaʻi i ē e tetee mai.” (Tito 1:9) E mafai ona ia fefulifulisaʻi ma isi, avatu ni faamaoniga, faafetaiaʻia ni teteega, ma faaaogā le Tusi Paia i se auala e faatalitonuina ai isi ma faamalosia ai lo latou faatuatua. E mafai e se ovasia ona faaalia atu na tomai e aʻoaʻo atu i taimi e sologa lelei ai ma taimi e lē sologa lelei ai. (2 Timo. 4:2) E iā te ia le onosaʻi lea e manaʻomia e aʻoaʻi atu ai ma le agamalu i se tasi ua fai mea sesē, pe faatalitonuina ai sē ua tautevateva faaleagaga, ma uunaʻia ai o ia e faia galuega lelei ona o le faatuatua. O lona agavaa e aʻoaʻo atu i luma o se aofia pe aʻoaʻo atu foʻi i se tagata e toʻatasi, e faamaonia ai lona ausia o lenei agavaa tāua.
17 E tāua i toeaina ona faia ma le maelega so latou sao i le faiva i le fanua. E tatau foʻi ona mātaulia i latou i lenei auala, o loo latou taumafai e faaaʻoaʻo iā Iesu, o lē na vaai i le talaʻia o le tala lelei o le mea e sili ona tāua. Na faaalia e Iesu le naunau i ona soo, e ala i le fesoasoani iā i latou e avea o ni faievagelia tomai. (Mare. 1:38; Luka 8:1) O le maumauaʻi o toeaina e faaalu o latou taimi i le faiva e ui lava i le pisi o a latou faasologa, e uunaʻia ai le faapotopotoga atoa e faaalia foʻi lea maelega i le faiva. A o galulue faatasi toeaina ma sui o latou lava aiga faapea ma isi o le faapotopotoga, o le a maua ai avanoa e “fefaalaeiauaʻi ai.”—Roma 1:11, 12.
18 O nei agavaa uma e ono foliga mai ai e tele ni mea e faatalitalia mai i se tasi e auauna o se ovasia. O le mea moni, e leai se ovasia e mafai ona ausia atoatoa tapulaa maualuluga ua faatulaga mai i le Tusi Paia. Peitaʻi, e lē tatau foʻi ona matuā matilatila mai le lē ausiaina e se toeaina tofia i le faapotopotoga o se tasi o nei uiga manaʻomia, lea e mafai ona manatu i ai o se faafitauli matuiā. E iai nisi toeaina e matuā iloga i nisi uiga, a o isi toeaina e sili atu ona lelei i isi foʻi uiga. O le iʻuga pe a latou galulue faatasi o se ʻautoeaina, o le a latou maua uiga lelei uma lea e manaʻomia mo le tausia lelei o le faapotopotoga a le Atua.
19 A o galulue faatasi le ʻautoeaina i le faatutūina atu o suafa o ni tane e filifilia e avea ma ovasia, e tatau iā i latou ona manatua upu nei a Paulo: “Ou te fai atu ai iā te outou taʻitoʻatasi, ina ia aua neʻi faasili le manatu o se tasi iā te ia lava, i lo o le mea e tatau ona manatu i ai; a ia mafaufau lelei, ia taʻitasi ma faia e tusa ma le tele o le faatuatua ua tuuina mai e le Atua iā te ia.” (Roma 12:3) E tatau i toeaina taʻitasi uma ona manatu ifo e sili atu isi iā te ia. E lē tatau i se toeaina ona “amiotonu naʻuā” pe a iloiloina agavaa o isi. (Fai. 7:16) Talu ai ua malamalama lelei le ʻautoeaina i agavaa faale-Tusi Paia mo ovasia, o lea e latou te iloiloina ai se uso ua faatulaga e talanoaina, po ua ia ausia i se tulaga talafeagai nei agavaa manaʻomia. E tatau ona amanaʻia e toeaina tulaga lē lelei atoatoa faaletagata, ma ʻalofia le faaituʻau ma uiga faafiaamiotonu. O le faia faapea, o le a latou faia ai ni faaiʻuga i se auala e atagia atu ai lo latou faaaloalo i tapulaa amiotonu a Ieova, ma e mo le lelei o le faapotopotoga. Pe a talanoaina ni uso ua faatutū mai, e tatalo atu toeaina i le Atua mo le taʻitaʻiga a lona agaga paia, ma iloiloina lelei nei uso po ua latou ausia agavaa faale-Tusi Paia. O se tasi lenei o tiute tauave tāua tele e faatinoina e toeaina, ma e tatau ona latou faia e ōgatusa ma le timaʻiga a Paulo: “Aua lava neʻi vave faaee atu ou lima i se tagata.”—1 Timo. 5:21, 22.
O LE FUA O LE AGAGA
20 E tatau i tane ua agavaa faaleagaga ona faamaonia atu o loo taʻitaʻia i latou e le agaga paia, ma e latou te faaalia atu le fua o le agaga i o latou olaga. Na taʻua e Paulo vala e iva o le fua o le agaga, o “le alofa, o le olioli, o le filemu, o le faapalepale, o le agalelei, o le mataalofa, o le faatuatua, o le agamalu, ma le amio pulea.” (Kala. 5:22, 23) A o faaalia e ovasia nei vala o le fua o le agaga, o le a faafouina ai sui o le faapotopotoga ma fesoasoani e autasia ai i latou e faia le auaunaga paia. O auala e amioaʻi ai toeaina ma fua o a latou galuega, e faamaonia ai o i latou ua tofia e le agaga paia.—Galu. 20:28.
TANE O Ē FAAMALOSIA LE AGAGA AUTASI
21 E matuā tāua ona galulue soosootauʻau le ʻautoeaina ina ia faamalosia le agaga autasi o le faapotopotoga. E ui e matuā eseese o latou uiga, peitaʻi e latou te tausisia pea le autasi o le ʻautoeaina e ala i le faalogologo ma le faaaloalo o le tasi i le isi, e ui atonu e latou te lē ioe i mataupu uma o loo talanoaina. Pe afai o se tulaga e lē o solia ai se mataupu silisili o le Tusi Paia, e tatau i toeaina taʻitoʻatasi ona lotomalilie e lolo atu ma lagolago le faaiʻuga a le ʻautoeaina. O le lotomalie e lolo atu, e faaalia ai o loo taʻitaʻia se toeaina e “le atamai mai i lugā” lea ʻe filemu ma e magafagafa.’ (Iako. 3:17, 18) E lē tatau i se toeaina ona manatu e sili o ia nai lo o isi toeaina, ma e lē tatau foʻi ona pulepuletutū i isi toeaina. O le mea moni, pe a galulue felagolagomaʻi le ʻautoeaina mo le lelei o le faapotopotoga, e faamaonia atu ai foʻi o loo latou galulue felagolagomaʻi ma Ieova.—1 Kori. mataupu 12; Kolo. 2:19.
AAPA ATU
22 E tatau i tane Kerisiano taʻumatuaina ona naunau e avea ma ovasia. (1 Timo. 3:1) Peitaʻi, o le auauna o se ovasia e manaʻomia ai galuega ma le faataulaga totino. O lona uiga, o le faaavanoa atu lea o ia e tautua i manaʻoga o uso ma tausia o latou manaʻoga faaleagaga. O le aapa atu la e avea ma ovasia, e aofia ai le taumafai ina ia ausia agavaa ua faatulaga mai i le Tusi Paia.
E ONO SUIA TULAGA O USO
23 E ono iai se uso o loo auauna pea ma le faamaoni i le tele o tausaga, ae atonu ua oo iai maʻi po ua lē lava foʻi le malosi o le tino. Pe atonu foʻi o le tulaga matua ua lē mafai ai ona ia toe faatino ona tiute o se ovasia. E ui i nei tulaga, e tatau lava ona faaaloalo i ai ma vaai iā te ia o se toeaina, auā o loo iai pea lona tofiga. E lē manaʻomia ona faamavae o ia mai i lona tofiga o se toeaina, ona ua faatapulaa mea e na te mafaia. E alagatatau ona faaaloalogia o ia e pei ona faaalia i toeaina uma o loo galulue mamafa, o ē o loo faia le mea sili e latou te mafaia i le leoleoina o le lafu.
24 Peitaʻi, afai e manatu se uso e sili atu mo ia ona faamavae mai i lona faaeaga, ona ua suia lona tulaga ma ua itiiti mea e mafai ona ia faia, e ono filifili o ia e faia faapea. (1 Pete. 5:2) E tatau ona faaaloalogia pea o ia. E tele mea lelei e mafai ona ia faia i le faapotopotoga, e ui lava e lē o toe iai ni ona tofiga ma ni tiute tauave o se toeaina.
O TIUTE TAUAVE I LE FAAPOTOPOTOGA
25 E gafa toeaina ma tiute tauave eseese i totonu o le faapotopotoga. E iai le sooupu a le ʻautoeaina, le failautusi, le ovasia o le auaunaga, o le Faisuʻesuʻega o le Olomatamata ma se ovasia o le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano. O le toʻatele o toeaina e avea ma ovasia o vaega. E lē faatapulaaina le umi e auauna ai nei toeaina i tofiga eseese ua tofia i ai. Ae pe afai e siitia le uso i se isi faapotopotoga, lē mafai ona faatino lona tiute ona o lona soifua mālōlōina, po ua lē toe agavaa foʻi ona ua ia lē ausia agavaa faale-Tusi Paia, o le a filifilia loa se isi toeaina e tauaveina lea faaeaga. I faapotopotoga e lē toʻatele ni ovasia e iai, e ono manaʻomia ona faafoe e se toeaina le sili atu i le tasi se tofiga, seʻia oo ina agavaa isi uso e avea o ni toeaina.
26 O le sooupu a le ʻautoeaina, o ia lea e avea ma taʻitaʻifono i fono a le ʻautoeaina. E galue o ia ma le lotomaulalo faatasi ma isi toeaina i le tausia o le lafu a le Atua. (Roma 12:10; 1 Pete. 5:2, 3) O ia o se tasi e lelei le auala e na te faamaopoopo ai mea, ma e matuā filigā i le auala e taʻimua ai.—Roma 12:8
27 O le failautusi e na te taulimaina faamaumauga a le faapotopotoga, ma logo toeaina uma i ni mataupu tāua e tatau ona latou silafia. Afai e manaʻomia, e ono tofia se isi toeaina po o se auauna o le faiva agavaa, e fesoasoani iā te ia.
28 O fuafuaga mo le auaunaga i le fanua ma isi mataupu e fesootaʻi atu i le galuega talaʻi, e i lalo o le vaavaaiga a le ovasia o le auaunaga. E faatulaga ni ana asiasiga faifai pea i vaega uma mo le talaʻiga i le fanua, ina ia mafai ai ona ia asia se vaega se tasi i se faaiʻuga o se vaiaso i masina taʻitasi. I faapotopotoga lāiti e lē tele ni vaega, e ono faatulaga e le ovasia ina ia asia vaega uma, e faalua i le tausaga. I le taimi o lana asiasiga, e taʻimua o ia i le faatasiga mo le talaʻiga, galulue ma le vaega i le talaʻiga, ma fesoasoani i le ʻautalaʻi i a latou toe asiga ma suʻesuʻega faale-Tusi Paia.
OVASIA O LE VAEGA
29 O se tasi o faaeaga mataʻina i le faapotopotoga o le auauna lea o se ovasia o le vaega. O tiute o le ovasia o le vaega e aofia ai (1) e naunau patino lava i le itu faaleagaga o tagata taʻitasi i le vaega mo le talaʻiga; (2) fesoasoani i tagata taʻitasi i le vaega ina ia faia e lē aunoa se sao uigā, ma ia fiafia i le talaʻiga; ma (3) fesoasoani ma toleni auauna o le faiva i le vaega ina ia aapa atu ma agavaa mo tiute tauave i le faapotopotoga. E iloiloina e le ʻautoeaina po o ai uso e sili ona agavaa e faatinoina vala uma o lenei tofiga.
30 Ona o mea e aofia ai i lenei tofiga, o uso la e tofia e avea ma ovasia o le vaega, e tatau ona avea o se toeaina e fua i le tulaga o mea i le faapotopotoga. E ono tofia foʻi i ai se auauna o le faiva agavaa, seʻia maua se toeaina e tauaveina lea tofiga. O se auauna o le faiva o loo faatinoina lea tofiga e taʻua o le auauna o le vaega, talu ai e lē o gaoioi o ia o se ovasia i le faapotopotoga. Nai lo o lea, e galue o ia i lalo o le vaavaaiga a toeaina i le faatinoina o lona tiute.
31 O se vala tāua o le galuega a le ovasia o le vaega, o le taʻimua lea i le faiva i le fanua. O lona auai e lē aunoa, maelega, ma le naunau i le faiva e faalaeiauina ai i latou o loo i lana vaega. E matuā talisapaia e tagata talaʻi faalaeiauga ma le fesoasoani e maua pe a galulue faatasi i le fanua. O lea, e lelei ona faatulaga se faasologa mo talaʻiga i vaega e talafeagai ma le toʻatele. (Luka 10:1-16) E faamautinoa e le ovasia e lava le oganuu mo le talaʻiga. I le tele o taimi, o ia e taʻimua i le faatasiga mo le talaʻiga, ma faatulaga tagata talaʻi mo le talaʻiga o lenā aso. Pe a lē auai atu o ia i le talaʻiga, e tatau ona ia faatulaga se isi toeaina, po o se auauna o le faiva e taʻimua. Pe a leai se toeaina po o se auauna o le faiva, e mafai ona ia faatulaga se tagata talaʻi agavaa e faatino nei tiute, ina ia faamautinoa e maua e tagata talaʻi taʻiala manaʻomia.
32 E tatau i le ovasia o le vaega ona fuafua mamao mo le asiasiga a le ovasia o le auaunaga, ma logo lana vaega e faatatau i le asiasiga ma faaosofia lo latou naunau mo aogā o le a maua mai ai. Pe a malamalama lelei tagata o le vaega i lenei faatulagaga, o le a latou naunau foʻi e lagolagoina.
33 O vaega mo talaʻiga, e fuafua ina ia toʻaitiiti i latou e aofia ai. O le faia faapea, o le a mafai ai ona malamalama lelei le ovasia o le vaega i tagata o i lana vaega. I le avea ai ma se leoleo mamoe alofa, e naunau patino o ia i sui taʻitoʻatasi uma. E taumafai o ia e fesoasoani patino i sui taʻitasi ma faalaeiau i ai mo le faiva i le fanua, faapea le lagolagoina o sauniga a le faapotopotoga. E taumafai malosi foʻi e faia so o se mea e manaʻomia e fesoasoani ai i sui taʻitasi, e faatumau ai lo latou malosi faaleagaga. O i latou e maua i maʻi faaletino pe aafia i le lotomafatia, e latou te maua aogā pe a asia i latou. O ni manatu faalaeiau po o ni fautuaga e avatu e ovasia, e ono uunaʻia ai isi e aapa atu mo nisi faaeaga faaopoopo i le faapotopotoga, ma o le a matuā fesoasoani lea i o latou uso tapuaʻi. O le tele o taumafaiga a le ovasia o le vaega, e taulaʻi atu lea iā i latou o i lana lava vaega. Peitaʻi, ona o ia o se toeaina ma o se leoleo mamoe, e manatu alofa o ia i sui uma o le faapotopotoga, ma nofosauni e fesoasoani i so o se tasi pe a manaʻomia.—Galu. 20:17, 28.
34 O se tasi o tiute tauave o le ovasia o le vaega, o le fesoasoani lea i le aoina mai o lipoti o le auaunaga i le fanua a tagata talaʻi o i lana vaega. O nei lipoti e tuuina atu i le failautusi. E mafai ona fesoasoani tagata talaʻi uma taʻitoʻatasi i le ovasia o le vaega, e ala i le vave lea ona avatu o a latou lipoti. E mafai ona faaoo atu a latou lipoti i le ovasia o le vaega i faaiʻuga o masina taʻitasi, pe tuu foʻi i totonu o le pusa ua faatulaga mo lipoti i le Maota mo Sauniga.
KOMITI O LE AUAUNAGA A LE FAAPOTOPOTOGA
35 E iai nisi o tiute tauave patino e feagai ma le Komiti o le Auaunaga a le Faapotopotoga, lea e faia aʻe i le sooupu a le ʻautoeaina, le failautusi ma le ovasia o le auaunaga. Mo se faataʻitaʻiga, e faamaonia e le komiti o le auaunaga le faaaogāina o le Maota mo Sauniga mo faaipoipoga ma sauniga o maliu. E latou te tofia foʻi tagata talaʻi i vaega mo le talaʻiga. O le komiti foʻi e latou te faamaonia talosaga mo paeonia lagolago ma paeonia sauatoa ma isi vala o le auaunaga. E galulue lenei komiti i lalo o le taʻitaʻiga a le ʻautoeaina.
36 O tiute patino mo nei uso, e aofia ai le uso e faia le Suʻesuʻega o Le Olomatamata, ovasia o le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano ma isi o loo faia aʻe ai le ʻautoeaina, e faatulaga mai e le ofisa o le lālā.
37 E faia fono a le ʻautoeaina i faapotopotoga taʻitasi mai i lea taimi i lea taimi, e talanoaina ai mataupu e fesootaʻi atu i le tuputupu aʻe faaleagaga o le faapotopotoga. E faaopoopo atu i le fono a le ʻautoeaina lea e faia i le taimi o le asiasiga a le ovasia matagaluega, e faia foʻi se isi fono pe ā o le tolu masina pe a māeʻa le asiasiga a le ovasia matagaluega. E mafai foʻi e le ʻautoeaina ona faatulaga i so o se taimi nisi fono, pe afai e manaʻomia ona faia faapea.
IA GAUAʻI
38 O ovasia o ni tane e lē lelei atoatoa. E ui i lea, ua uunaʻia sui uma o le faapotopotoga ina ia gauaʻi atu iā i latou, auā o le faatulagaga lea a Ieova. E tatau i ovasia ona fai atu se tala iā Ieova e tusa ai ma a latou gaoioiga. O ovasia o loo fai ma sui o Ieova ma lana pule. Ua faapea mai le Eperu 13:17: “Ia usiusitaʻi i ē o taʻimua iā te outou ma ia gauaʻi iā i latou, auā o loo leoleoina e i latou o outou ola talu ai e tatau ona latou fai atu se tala; ina ia latou faia ma le olioli ae e lē ma le ōi, auā e leaga lea mo outou.” E pei lava ona faaaogā e Ieova lona agaga paia e tofia ai se tane, e faapena foʻi ona ia faaaogāina lona agaga paia e aveesea ai se tane mai i le auauna o se ovasia, pe a lē taulau ona ia fuaina mai le fua o le agaga, ma e lē o ola foʻi e tusa ai ma agavaa faale-Tusi Paia manaʻomia.
39 Pe e tatou te lē talisapaia moni ea galuega mamafa ma faaaʻoaʻoga lelei a ovasia i faapotopotoga? I lana tusi i le faapotopotoga i Tesalonia, na ʻaiʻoi atu ai Paulo i uso i inā e faapea: “Le ʻauuso e, ua matou talosaga atu iā te outou, ia outou manatu mamafa i ē o loo galulue fitā mo outou, ma vaavaaia outou i le galuega a le Alii, ma apoapoaʻi atu iā te outou; ma ia matuā faaaloalo iā i latou ma le alofa ona o la latou galuega.” (1 Tesa. 5:12, 13) O le tele o galuega mamafa o loo faatinoina e ovasia i faapotopotoga, ua faafaigofie ma maua ai le olioli i la tatou auaunaga i le Atua. I lana uluaʻi tusi iā Timoteo, na faamatala ai e Paulo le vaaiga lea e tatau ona iai i tagata uma o le faapotopotoga agaʻi i ovasia e faapea: “O toeaina o ē o loo avea ma taʻimua lelei, e tatau ona faaluaina i ai le āva, aemaise i latou e galulue mamafa i le upu ma le aʻoaʻo atu.”—1 Timo. 5:17.
O ISI TIUTE TAUAVE I LE FAALAPOTOPOTOGA
40 E tofia mai i lea taimi i lea taimi toeaina e auauna o ni sui o le Vaega e Asiasi i Tagata Mamaʻi. O nisi toeaina e auauna i le Komiti o Mataupu Tau Falemaʻi, ma asiasi i falemaʻi ma fomaʻi, ina ia faalaeiau le faaaogāina o isi togafitiga, e togafitia ai Molimau a Ieova e aunoa ma le tuiina o le toto. Ua faaauiluma e isi ovasia manaʻoga o le Malo, e ala i le fesoasoani i le fausiaina ma le tausiaina o Maota mo Sauniga ma Maota mo Fonotaga, pe auauna foʻi o ni sui o Komiti o Tauaofiaga. E matuā talisapaia e tagata uma o le faalapotopotoga galuega mamafa a nei uso, ma lo latou lotomalilie e faaaogāina i latou i nei faaeaga. O le mea moni, e “faaauau ona [tatou] faapelepele i tane faapena.”—Fili. 2:29.
OVASIA O LE MATAGALUEGA
41 E faatulaga e le Vaega Pule le tofiaina o ni toeaina agavaa e auauna o ni ovasia o le matagaluega. E tofia i latou e ofisa o lālā e asia faapotopotoga o loo faia aʻe ai matagaluega. E masani lava e faalua i le tausaga ona asia e le ovasia o le matagaluega faapotopotoga. E latou te asia foʻi paeonia o loo galulue i oganuu e leʻi tofia i se faapotopotoga. E faatulaga a latou faasologa o faapotopotoga o le a asia, ona vave faailoa atu lea i na faapotopotoga ina ia mafai ai ona latou maua le tele o aogā mai i nei asiasiga.
42 O le sooupu a le ʻautoeaina e tausolomua i le faamaopoopoina o mea e manaʻomia, ina ia avea ai le asiasiga ma mea e faafouina ai sui uma o le faapotopotoga. (Roma 1:11, 12) Pe a maua mai le tusi e faatatau i le asiasiga faapea faamatalaga i mea e manaʻomia e le ovasia o le matagaluega ma lona faletua (pe afai ua faaipoipo), o le a faatulaga e le sooupu a le ʻautoeaina e ala i isi uso, nofoaga e api ai le ovasia o le matagaluega faapea isi mea e manaʻomia. E faamautinoa e le sooupu ua logo tagata uma faapea le ovasia o le matagaluega e faatatau i nei fuafuaga.
43 O le a faafesootaʻi e le ovasia o le matagaluega le sooupu a le ʻautoeaina, e faatatau i le faasologa mo sauniga e aofia ai ma faatasiga mo talaʻiga. E faatulaga nei faasologa e tusa ai ma fautuaga mai i le ovasia o le matagaluega, ma taʻiala mai i le ofisa o le lālā. E tatau ona vave faailoa i tagata uma taimi ma nofoaga mo sauniga a le faapotopotoga, fono ma paeonia, fono ma toeaina ma auauna o le faiva, faapea taimi ma nofoaga o faatasiga mo le talaʻiga.
44 I le aoauli o le Aso Lua, e iloiloina ai e le ovasia o le matagaluega Faamaumauga mo le Tagata Talaʻi a le Faapotopotoga, faamaumauga mo aofia i sauniga, faamaumauga o oganuu ma tupe a le faapotopotoga. O lona faia faapea, o le a ia malamalama ai i nisi o manaʻoga o le faapotopotoga, ma auala e ono fesoasoani atu ai i uso o loo gafa ma le vaavaaia o nei faamaumauga. E tatau i le sooupu a le ʻautoeaina ona vave faia ni fuafuaga, ina ia faaoo atu nei faamaumauga i le ovasia o le matagaluega.
45 A o faagasolo le asiasiga a le ovasia o le matagaluega, e na te faaalu se taimi e talanoa atu ai i sui taʻitoʻatasi o le faapotopotoga i le tele e mafai ai i taimi o sauniga, a o auai i le galuega i le faiva i le fanua, faapea foʻi taimi e faiʻaiga faatasi ai ma isi lava taimi. E faaopoopo atu i lenā, e fono foʻi le ovasia o le matagaluega ma toeaina ma auauna o le faiva, ina ia avatu fautuaga talafeagai faale-Tusi Paia, o manatu aogā ma faalaeiauga. O le a fesoasoani lea iā i latou i le faafoeina o o latou tiute tauave, ina ia leoleoina le lafu o loo latou tausia. (Faata. 27:23; Galu. 20:26-32; 1 Timo. 4:11-16) E fono foʻi le ovasia o le matagaluega ma paeonia, ina ia faalaeiau i ai i la latou galuega, ma avatu fesoasoani patino mo ni faafitauli atonu o loo latou fesagaʻia i le faiva.
46 Pe afai e iai nisi mataupu e manaʻomia ona taulimaina, e mafai ona fesoasoani i ai le ovasia o le matagaluega i le tele e mafai ai a o faagasolo le vaiaso o le asiasiga. Pe afai e lē uma i lenā taimi, e mafai e le ovasia matagaluega ona fesoasoani i toeaina po o i latou o loo aofia ai, i le saʻilia o taʻiala faale-Tusi Paia e faatatau i lea mataupu. Pe afai e iai se mea e manaʻomia mai e le ofisa o le lālā i le mataupu ua tulaʻi mai, o le ovasia o le matagaluega ma toeaina e saunia se lipoti auʻiliʻili, ma avatu i le ofisa o le lālā.
47 A o asia e le ovasia o le matagaluega se faapotopotoga, e auai atu o ia i sauniga masani a le faapotopotoga. E ono fetuunaʻi nei sauniga mai i lea taimi i lea taimi, e tusa ai ma faatonuga mai i le ofisa o le lālā. O le a faia ai e le ovasia lauga ua fuafua e faalaeiau, faagaeetia, aʻoaʻoina ma faamalosia ai le faapotopotoga. E taumafai o ia ina ia atiaʻe lo latou alofa ma le talisapaia o Ieova, Iesu Keriso ma le faalapotopotoga.
48 O se tasi o fuafuaga o le asiasiga a le ovasia o le matagaluega, o le faalaeiauina lea o faapotopotoga ina ia faia se sao maelega i le faiva, ma saunia mai ni manatu aogā mo le talaʻiga. E ono fetuunaʻi e le toʻatele i le faapotopotoga a latou faasologa, ina ia faia ai se sao atoatoa i le auaunaga i le fanua i lea vaiaso. Atonu e latou te faia faapea e ala i le fuafua e paeonia lagolago i le masina e paʻū i ai le asiasiga. E mafai foʻi ona faia fuafuaga mo i latou e fia galulue ma le uso faapea lona faletua. O le a tele aogā e maua mai i le galulue faatasi ma le ovasia o le matagaluega po o lona faletua, i le faia o suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma toe asiga. E matuā talisapaia a outou taumafaiga faaopoopo, ina ia lagolagoina atoatoa lea vala o le asiasiga a o faagasolo le vaiaso.—Faata. 27:17.
49 I tausaga taʻitasi, e faatulaga ai ni fonotaga matagaluega e faalua ona fai i le tausaga mo matagaluega taʻitasi. O le ovasia o le matagaluega e gafa ma le faamaopoopoina o nei faatasiga. E tofia e le ovasia o le matagaluega se ovasia o le fonotaga ma se ovasia fesoasoani o le fonotaga. O i laʻua nei e galulue soosootauʻau ma le ovasia o le matagaluega i le faamaopoopoina o fonotaga. O lenei faatulagaga o le a mafai ai ona uaʻi totoʻa atu le ovasia o le matagaluega i le polokalame o le fonotaga. E filifilia foʻi e le ovasia o le matagaluega isi uso agavaa e latou te vaavaaia nisi o matagaluega. E na te faatulaga foʻi le suʻeina o tusi mo tupe a le matagaluega pe a māeʻa fonotaga taʻitasi. O se tasi o nei fonotaga, o le a avea ai se sui o le lālā ma failauga asiasi. Ona o le vavamamao o nofoaga o loo iai faapotopotoga pe ona o le lāiti foʻi o maota e faia ai fonotaga, o lea e vaevaeina ai nisi o matagaluega i vaega. E faia fonotaga matagaluega mo nei vaega taʻitasi.
50 E lipoti saʻo atu e le ovasia o le matagaluega i le ofisa o le lālā lana auaunaga i le fanua i faaiʻuga o masina taʻitasi. Pe a lē gafatia e le faapotopotoga o loo asia e le ovasia o le matagaluega ona totogi ana tupe faaalu mo mea e pei o femalagaaʻiga, taumafa, nofoaga e api ai ma isi mea e manaʻomia, e mafai ona ia talosaga atu i le ofisa o le lālā mo se fesoasoani. Ua mautinoa e nei sui femalagaaʻi, pe a faaauau ona latou faamuamua manaʻoga o le Malo o Ieova, o le a tausia pea o latou manaʻoga faaletino e pei ona folafola mai e Iesu. (Luka 12:31) O le a mataalia foʻi faapotopotoga i lo latou faaeaga, o le faaalia lea o le agaga talimālō i nei tane tuutoina atu o loo auauna mo i latou.—3 Ioa. 5-8.
KOMITI O LE LĀLĀ
51 I ofisa o lālā taʻitasi a Molimau a Ieova i le lalolagi aoao, e tofia ai ni tane agavaa ma taʻumatuaina faaleagaga se toʻatolu pe sili atu, e auauna o se Komiti o le Lālā. E vaavaaia e le Komiti o le Lālā le galuega talaʻi i le atunuu, po o atunuu o loo i lalo o le vaavaaiga a lea lālā. O se sui e toʻatasi o lenei komiti, e avea ma sooupu o le Komiti o le Lālā.
52 E tauaaoina e i latou o loo auauna i le Komiti o le Lālā, mataupu e patino i faapotopotoga uma o loo i le oganuu a le lālā. E vaavaaia e le komiti le talaʻia atu o le tala lelei o le Malo i vaipanoa uma o loo i la latou oganuu. E latou te saunia foʻi taʻiala mo faapotopotoga ma matagaluega, ina ia mafai ai ona tali atu i manaʻoga faaleagaga o tagata o loo talaʻi atu i ai. E uaʻi atu foʻi le Komiti o le Lālā i galuega a misionare, paeonia faapito, paeonia sauatoa ma paeonia lagolago. Pe a faia ni fonotaga ma tauaofiaga, e faia e le komiti ni fuafuaga ma tofiga, ina “ia faia mea uma i se tulaga talafeagai ma le maopoopo.”—1 Kori. 14:40.
53 I isi atunuu, e tofia ai se Komiti o le Atunuu e galue i lalo o le vaavaaiga a se Komiti o le Lālā o loo i se isi atunuu. O le faia faapea, ua mafai ai ona uaʻi totoʻa atu i le galuega i le atunuu lea o loo iai le Komiti o le Atunuu. E vaavaaia e le Komiti o le Atunuu le Aiga Peteli ma le ofisa, taulimaina fesootaʻiga ma lipoti, faapea isi vala o le galuega talaʻi. E galulue soosootauʻau le Komiti o le Atunuu ma le Komiti o le Lālā, auā le faaauilumaina o manaʻoga o le Malo.
54 O le Vaega Pule e latou te tofia uso uma o loo galulue i Komiti o le Lālā ma Komiti o le Atunuu.
SUI O LE OFISA ULU
55 E mai i lea taimi i lea taimi, e faia ai e le Vaega Pule ni faatulagaga mo ni uso agavaa e asiasi atu i lālā taʻitasi i le lalolagi aoao. O uso o loo galulue i lenei faaeaga e taʻua o sui o le ofisa ulu. O la latou galuega autū o le avatu lea o faalaeiauga i aiga Peteli, ma fesoasoani i Komiti o le Lālā i faafitauli po o ni fesili e ono tulaʻi mai, i le faatinoina o le galuega talaʻi ma le faia o soo. E fono foʻi le sui o le ofisa ulu ma ovasia matagaluega ua filifilia ma e fono mai i lea taimi i lea taimi ma misionare i le fanua. O le faia faapea, e talanoa faatasi ai ma i latou e faatatau i faafitauli, manaʻoga, ma avatu faalaeiauga manaʻomia i la latou galuega e sili ona tāua, o le talaʻia lea o le Malo ma faia isi ma soo.
56 E naunau faapitoa le sui o le ofisa ulu i mea o loo faataunuuina i le fanua i le talaʻia lea o le Malo, atoa ma isi galuega a faapotopotoga. Pe a lava le taimi, e ono asiasi atu foʻi o ia i ofisa faaliliu eseese. A o asia e se sui o le ofisa ulu se lālā, e faia foʻi sona sao i le galuega talaʻi i le tele e mafai ai.
A o faaauau pea ona tatou gauaʻi atu i ovasia tofia o loo leoleoina le lafu, ua tatou autasi ai foʻi ma le Ulu o le faapotopotoga, o Keriso Iesu
SE TAUSIGA ALOFA
57 O galuega mamafa ma le tausiga alofa a nei tane Kerisiano taʻumatuaina uma, ua mafai ai ona tatou maua le tele o aogā. A o faaauau pea ona tatou gauaʻi atu i ovasia tofia o loo leoleoina le lafu, ua tatou autasi ai foʻi ma le Ulu o le faapotopotoga, o Keriso Iesu. (1 Kori. 16:15-18; Efe. 1:22, 23) O le iʻuga, ua galue ai le agaga o le Atua i faapotopotoga uma i le lalolagi, ma ua avea ai le Afioga a le Atua ma taʻiala i le galuega o loo faia i le lalolagi aoao.—Sala. 119:105.
-
-
E Faia e Auauna o le Faiva se Auaunaga TāuaUa Faamaopoopo Ina ia Faia le Finagalo o Ieova
-
-
MATAUPU 6
E Faia e Auauna o le Faiva se Auaunaga Tāua
I LANA tusi i le faapotopotoga i Filipi, na faapea atu ai le aposetolo o Paulo: “O i maʻua o Paulo ma Timoteo, o pologa a Keriso Iesu, o le tusi lenei i le ʻaupaia uma o loo autasi ma Keriso Iesu o ē o i Filipi, atoa ma ovasia ma auauna o le faiva.” (Fili. 1:1) Mātau mai, o lea e aofia ai auauna o le faiva i ē o loo ia taʻua i le amataga o lana tusi. E manino mai na faatinoina e nei tane se matafaioi tāua, e lagolago ai i toeaina i le faapotopotoga i le uluaʻi senituri. E faapena foʻi i aso nei. O loo faia foʻi e auauna o le faiva le tele o tiute e fesoasoani ai i ovasia, ma saosaolaumea ai i le tulaga maopoopo o le faapotopotoga.
2 Pe e te iloa po o ai auauna o le faiva i la outou faapotopotoga? Po o e silafia galuega o loo latou faia auā lou lelei, faapea le lelei o le faapotopotoga atoa? E mautinoa le matuā talisapaia e Ieova o taumafaiga a nei tane. Na tusi Paulo: “O tane o ē e auauna lelei, e taʻuleleia i latou ma e matuā saʻoloto e tautala atu i le faatuatua iā Keriso Iesu.”—1 Timo. 3:13.
AGAVAA FAALE-TUSI PAIA MO AUAUNA O LE FAIVA
3 E faatalitalia auauna o le faiva ina ia ola i ni olaga mamā faa-Kerisiano, e maufaatuatuaina, ma e taulimaina lelei o latou tiutefai. E manino mai lenei mea pe a tatou iloiloina faamatalaga a Paulo i lana tusi iā Timoteo, e faatatau i agavaa o auauna o le faiva: “E tatau i auauna o le faiva ona matutua i o latou mafaufau, e lē faagutugutulua, e lē inu tele i le uaina, e lē matapeʻapeʻa i mea e maua e ala i faiga faapiʻopiʻo, ae o loo taofi i le mea lilo paia o le faatuatua ma le lotofuatiaifo mamā. Ia muamua foʻi ona tofotofoina i latou po ua agavaa, ona avea ai lea o i latou o ni auauna, auā ua lē taʻuleagaina i latou. O auauna o le faiva, ia taʻitasi a latou avā, ia pule lelei foʻi i le fanau ma o latou lava aiga.” (1 Timo. 3:8-10, 12) O le pipii mau atu i nei agavaa maualuluga ua faatulaga mai mo auauna o le faiva, e puipuia ai le faapotopotoga mai i ni tuuaʻiga e tulaʻi mai e faatatau i tane e tuuina atu i ai tiute tauave.
4 E tusa pe talavou pe matutua auauna o le faiva, ae e tatau ona latou galulue ma le filigā i le talaʻiga i masina taʻitasi. E latou te faaaʻoaʻo iā Iesu e ala i le maelega i le faiva. O lo latou maelega, e faaatagia atu ai le naunau o Ieova ina ia faaolaina le fanau a tagata.—Isa. 9:7.
5 O tane foʻi o loo auauna o ni auauna o le faiva, e tatau ona avea ma faaaʻoaʻoga lelei i o latou laʻei, teuga, mea e latou te tautatala ai, uiga ma amioga. E latou te faaalia foʻi le mafaufau lelei lea e faaaloalogia ai i latou e isi. E lē gata i lea, e latou te matuā faatāua la latou faiā ma Ieova, ma o latou faaeaga i le faapotopotoga.—Tito 2:2, 6-8.
6 O nei tane na muamua foʻi “tofotofoina i latou po ua agavaa.” A o leʻi maua o latou tofiga, ua uma ona latou faamaonia atu o i latou o ni tane tuuina atu moni. E latou te faaalia atu lo latou faamuamuaina o manaʻoga o le Malo i o latou olaga, ma e latou te aapa atu i so o se faaeaga e ono avanoa mai mo i latou. E moni, o i latou o ni faaaʻoaʻoga e faataʻitaʻi i ai isi i le faapotopotoga.—1 Timo. 3:10.
O AUAUNAGA E LATOU TE FAIA
7 E faia e auauna o le faiva le tele o galuega aogā eseese mo o latou uso ma tuafāfine. O le faia faapea, ua tele ai le taimi mo toeaina e uaʻi atu ai i le tausiaina o tiute tauave tāua, o le aʻoaʻo atu ma le leoleoina o mamoe. Pe a faatulaga tiutefai o auauna o le faiva, e iloilo e le ʻautoeaina tomai o uso taʻitasi faapea manaʻoga o le faapotopotoga.
E faia e auauna o le faiva le tele o galuega aogā eseese, ina ia tele ai le taimi mo toeaina e uaʻi ai i le aʻoaʻo atu ma tiute tauave faaleoleo mamoe
8 Seʻi manatu i nisi o auaunaga o loo faia e auauna o le faiva: E ono tofia se auauna o le faiva e vaaia lomiga e pei o polosiua, sāvali ma tusi a le faapotopotoga, lea e faigofie ai mo i tatou uma ona maua tusi e tatou te manaʻomia mo i tatou lava, ma lomiga e faaaogā i le faiva i le fanua. O isi e tofia e vaaia faamaumauga o tupe a le faapotopotoga, pe vaaia faamaumauga o le galueaʻiina o oganuu. E tofia nisi auauna o le faiva e feaveaʻia maikorofoni, vaaia mea faaleotele leo, galulue o se ʻautautua ma fesoasoani i toeaina i isi auala. E tele galuega e manaʻomia i le tausia pea ma le faamamāina o Maota mo Sauniga, ma e masani lava e manaʻomia auauna o le faiva e fesoasoani i le taulimaina o nei tiute tauave.
9 I nisi faapotopotoga, atonu e lava auauna o le faiva ma e tofu i latou ma se tasi o nei tiute. Ae i isi faapotopotoga, e ono vaaia e se auauna o le faiva e toʻatasi ni tofiga eseese. I nisi taimi, e ono tofia ai ni auauna o le faiva e sili atu i le toʻatasi e faatinoina se tiute e tasi. Pe afai e lē lava auauna o le faiva e faatinoina nisi o nei tiute tauave, e ono faaaogā e le ʻautoeaina isi uso papatiso o loo avea ma faaaʻoaʻoga lelei e faia nisi o ia galuega. O le faia faapea, o le a latou maua ai foʻi le poto masani lea o le a aogā iā i latou, pe a agavaa mulimuli ane e tofia o ni auauna o le faiva. Afai e leai ni uso, e mafai ona talosagaina se tuafafine o loo avea ma faaaʻoaʻoga lelei e fesoasoani i nisi o mea, e ui e lē tofia o ia e avea o se auauna o le faiva. E avea se tasi o se faaaʻoaʻoga lelei, pe a amioaʻi ma tapuaʻi i se auala talafeagai, lea e tatau ona faataʻitaʻi i ai. E avea se uso po o se tuafafine o se faaaʻoaʻoga lelei mo isi i lona auai lea e lē aunoa i sauniga, faia se sao i le faiva, lona olaga faaleaiga, le filifilia o ana faafiafiaga, laʻei ma teuga ma isi lava vala.
10 I faapotopotoga e lē toʻatele ni toeaina, e mafai ona faaaogā se auauna o le faiva e agavaa pe a autaluina fesili mo le papatisoga, lea e fesootaʻi atu i aʻoaʻoga faale-Tusi Paia. O vaega nei o loo maua i le Faaopoopoga: “Vaega 1—Aʻoaʻoga Faavae o le Tusi Paia” ma le “Vaega 3—Faatulagaga a Ieova mo le Faamaopoopoina o Mea.” Talu ai o le “Vaega 2—Tapulaa Amiotonu a Ieova” o loo aofia ai ni mataupu maʻaleʻale e fitoitonu i le tagata lava ia, e tatau la i se toeaina ona taulimaina le vaega lea.
11 Pe afai e iai ni māfuaaga talafeagai, atonu e manatu le ʻautoeaina e aogā ona fesuiaʻi tofiga e tuuina atu i auauna o le faiva mai i lea taimi i lea taimi. Peitaʻi, e telē se aogā o le faaauau pea ona taulima e se uso o le tofiga lava e tasi, ina ia faateleina ai le tomai ma le poto masani.
12 E faalagolago i tulaga o le faapotopotoga, atonu e iai isi auaunaga e mafai ona tofia atu i auauna o le faiva, o ē o loo ʻiloa e tagata uma lo latou agaʻigaʻi i luma.’ (1 Timo. 4:15) Pe afai e lē lava ni toeaina, e mafai ona tofia se auauna o le faiva o se fesoasoani i le ovasia o le vaega. I nisi tulaga, e ono tofia se auauna o le faiva e avea ma auauna o le vaega, i lalo o le vaavaaiga a toeaina. E ono tofia foʻi auauna o le faiva e faia nisi o vaega i le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano, lea e aofia ai le taulimaina o le Suʻesuʻega Faale-Tusi Paia a le Faapotopotoga pe a manaʻomia, ma faia lauga i le lautele. E iai isi faaeaga e mafai ona faasafua atu i auauna o le faiva pe a iai se manaʻoga patino, ma pe afai foʻi ua latou ausia mea e manaʻomia mo lea tofiga. (1 Pete. 4:10) A o fesoasoani atu i toeaina, e tatau i auauna o le faiva ona ofo atu ma le lotomalie i latou lava.
13 E ui ina ese galuega a auauna o le faiva mai i galuega o loo faatino e toeaina, peitaʻi ua avea a latou galuega o se vaega o le auaunaga paia i le Atua. E tāua foʻi a latou galuega mo le sologa lelei o le faapotopotoga. Mulimuli ane, pe afai e lelei ona faatinoina e auauna o le faiva o latou tiute, ma ua agavaa foʻi e auauna o ni leoleo mamoe ma faiaʻoga, o le a mafai ona faatutū atu o latou suafa e avea ma toeaina.
14 Pe afai o oe o se uso talavou laʻitiiti po o se uso foʻi faatoʻā uma ona papatiso, po o e aapa atu ina ia agavaa e avea ma auauna o le faiva? (1 Timo. 3:1) A o faatoʻateleina pea i latou e gasolo mai i le upu moni i tausaga taʻitasi, o le manaʻomia foʻi lea o ni uso agavaa faaleagaga e faatinoina tiute tauave i le faapotopotoga. E mafai ona e aapa atu, e ala i le atiaʻe lea o se faanaunauga e fia fesoasoani i isi. O se tasi o auala e faia ai faapea, o le manatunatu loloto lea i le faaaʻoaʻoga lelei a Iesu. (Mata. 20:28; Ioa. 4:6, 7; 13:4, 5) O le a faatuputeleina lenā faanaunauga, a o e tofo i le olioli e maua mai i le foaʻi atu i isi. (Galu. 20:35) O lea, ia tauofo e avatu ni fesoasoani aogā i isi, fesoasoani i le tausia o le Maota mo Sauniga, pe tauofo foʻi e suitulaga i se failauga i le Sauniga o le Faiva ma le Olaga Faa-Kerisiano. O le aapa atu, e aofia ai foʻi le atiaʻe o uiga faaleagaga, e ala i le iai o se faasologa masani mo suʻesuʻega a le tagata lava ia. (Sala. 1:1, 2; Kala. 5:22, 23) E lē gata i lea, o se uso o loo aapa atu e faaalia o ia o se uso e maufaatuatuaina ma faamaoni, pe a faatino ona faaeaga i le faapotopotoga.—1 Kori. 4:2.
15 O auauna o le faiva na tofia e le agaga paia mo le lelei o faapotopotoga. E mafai e le faapotopotoga atoa ona faaalia lo latou talisapaia o galuega mamafa a auauna o le faiva, e ala i le lagolagosua iā i latou a o faatinoina o latou tiute. O le faia faapea, o le a faaalia ai foʻi e le faapotopotoga lo latou talisapaia o sauniuniga a Ieova, ina ia faatumauina le maopoopo i le aiga i le faatuatua.—Kala. 6:10.
-