10 “Laau e Faapuapuagatia Ai”
Eleni, σταυρός (stau·rosʹ); Latina, crux
O le “laau e faapuapuagatia ai” lea e taʻua i le Mataio 27:40, e fesootaʻi atu i le fasiotia o Iesu i le fanua ua taʻua o le Ulupoo. E leai se faamaoniga e faapea, na faasino atu le upu Eleni stau·rosʹ i le koluse, e pei ona sa faaaogā e tagata faapaupau i a latou tapuaʻiga, a o leʻi taitai ona soifua mai Keriso.
O le upu stau·rosʹ i le gagana maotua a Eleni na faasino atu i se laau saʻo, po o se pou, po o ni faaputuga laau e pei ona faaaogā mo le faavae o se mea. O le veape stau·roʹo, o lona uiga o le faia lea o se pā po o se lotoā i ni pou. Na faaaogā e tusitala o Tusitusiga Eleni le gagana Eleni (koi·neʹ) na masani ai tagata, ma na latou faaaogāina le upu stau·rosʹ e faasino atu i le mea lava lea e tasi e pei ona maua foʻi i le gagana maotua a Eleni, o le laau po o se pou, e aunoa ma se laau na faalava ai i luga. E leai se faamaoniga e faapea na faaaogā le koluse. Na taʻua foʻi e Peteru ma Paulo le upu xyʹlon, e faasino atu i le laau na faapuapuagatia ai, lea na tutuʻi ai i luga Iesu. E faaalia ai o se laau saʻo e aunoa ma se laau faalava, auā o le uiga tonu lenā o le xyʹlon i lenei mataupu. (Galuega 5:30; 10:39; 13:29; Kalatia 3:13; 1 Peteru 2:24) O loo taʻua foʻi i le Tusi Paia o le Septuagint le upu xyʹlon i le Esera 6:11 (2 Esdras 6:11), lea ua faaliliuina o se pou e faatautau ai se tagata solitulafono, e pei foʻi ona taʻua i le Galuega 5:30; 10:39.
Na taʻua e W. E. Vine i lana tusi An Expository Dictionary of New Testament Words (na toe lomia i le 1966), Tusi I, itu. 256, e faatatau i le upu stau·rosʹ: “O le SATAURO (σταυρός) e faasino atu i se pou saʻo po o se laau. O laau na na tutuʻi ai i luga tagata solitulafono mo lo latou faasalaga oti. O le nauna ma le veape stauroō, ia e faasino atu i le faamauina i luga o se laau po o se pou, e matuā ese lava mai i le laau faalava lea e faaaogā e lotu. Na tupuga mai foliga o le koluse i Kaletaia anamua, ma na fai ma faailoga o le atua o Tamusa (ua foliga i le mataʻitusi muamua o lona igoa o le T po o le Tau), ma na faaaogā i lenā atunuu ma atunuu na lata ane, e aofia ai ma Aikupito. E oo ane i le ogatotonu o le senituri lona tolu T.A., ua lē toe talitonu le lotu i nisi o aʻoaʻoga faa-Kerisiano, pe na latou mimilo sesē foʻi ia aʻoaʻoga. Ina ia maua e lenei lotu lea na fulitua i le lotu Kerisiano moni, se tulaga aloaʻia, na latou taliaina ai tagata faapaupau i le lotu e aunoa ma lo latou faaalia o le faatuatua, ma na mafai lava ona faaaogā pea e na tagata a latou faailoga ma faatusa faapaupau. O lea, na taliaina ai lenā faailoga o le T po o le Tau e fai ma koluse a Keriso, ae na tuutuu i lalo le mea faalava.”
O loo faamatalaina i le lomifefiloi Latina a Lewis ma Short, le uiga tonu o le upu crux e faapea “o se laau, pou, po o ni laau sa faaaogā e fasioti ai tagata, lea na tutuʻi pe tautauina ai pagota.” Na suia mulimuli ane le upu crux e faasino atu i le “koluse.” Na taʻua le laau saʻo lea na tautau ai se pagota o le crux simʹplex i le gagana Latina. Na tusia e le alii o Justus Lipsius (1547-1606) le ata o se laau na faapuapuagatia ai pagota, i lana tusi De cruce libri tres, Antwerp, 1629, itu. 19, ma o loo iai lenā ata i lenei mataupu.
Ua faapea mai le tusi Das Kreuz und die Kreuzigung (Le Koluse ma le Faasatauroina), na tusia e Hermann Fulda, Breslau, 1878, itu. 109: “E iai taimi na lē maua ai ni laau i le mea na fuafua e faaoo ai le faasalaga oti i luma o le lautele. O le ala lea na faatūina ai pou saʻo. E saisai agaʻi i luga pe e tutuʻi foʻi i fao lima ma vae o tagata solitulafono.” Ina ua uma ona ia tusia le tele o faamaoniga, na faapea mai ai Fulda i le itu. e 219, 220: “Na maliu Keriso i luga o se laau saʻo: O māfuaaga nei e lagolago ai lenā manatu (a) o le mea lenā na masani ona faaaogā e faaoo ai le faasalaga oti i tagata i atunuu na, (e) o le tala i puapuaga o Iesu (i) ma le anoanoaʻi o faamatalaga o tamā o le lotu.”
Na iloilo totoʻa e Paul Wilhelm Schmidt le upu Eleni o le stau·rosʹ, o ia o se polofesa o le Iunivesite o Basel, i lana tusi Die Geschichte Jesu (O le Talaaga o Iesu), Tusi 2, Tübingen ma Leipzig, 1904, itu. 386-394. Na faapea mai o ia i le itu. 386 o lana tusi: “O loo faatatau le σταυρός [stau·rosʹ] i pou saʻo po o ogālaau uma.” Na tusi P. W. Schmidt i le itu. e 387-389 e faatatau i le faasalaga oti o Iesu: “E pei ona taʻua i tala o evagelia, ina ua faasalaina Iesu, e lē gata na sasa faamoʻamoʻa o ia, ae na faasatauroina e pei ona masani ai le ʻau Roma, o le tautau lea o le tino e aunoa ma ni ofu tele i luga o le laau. O le mea foʻi lenā na amoina pe tosoina e Iesu i le nofoaga e fasioti ai o ia, ina ia atili faaluma ai. . . . Ua iloa na tautau o ia i le laau saʻo ona o le anoanoaʻi o pagota na masani ona fasiotia faatasi i lenā lava auala: e toʻa 2000 na fasiotia e Varus (Jos. Ant. XVII 10. 10), e Quadratus (Jewish Wars II 12. 6), e le Faipule o Filiki (Jewish Wars II 15. 2 [13.2]), e Tito (Jewish Wars VII. 1 [V 11. 1]).”
E augapiu ma ni faamaoniga e lagolago ai le manatu e faapea, na faasatauroina Iesu Keriso i luga o le laau faalava. Matou te lē fia faaopoopoina se mea i le Afioga a le Atua, e ala i le tuu i ai o le talitonuga faapaupau o le koluse. Peitaʻi, ua matou faaliliuina le upu stau·rosʹ ma le xyʹlon e tusa ai ma le uiga tonu o nei upu. Talu ai na faaaogā e Iesu le upu stau·rosʹ e faaatagia ai mafatiaga, o le faalumaina, po o le faapuapuagatiaina o ona soo (Mataio 16:24), o le mea lea ua matou faaliliuina ai le upu stau·rosʹ i le “laau e faapuapuagatia ai,” ina ia ese mai i le upu xyʹlon, lea ua matou faaliliuina o le “laau.”
[Ata i le itulau 1936]
O le ata o le laau na tautau ai pagota