Tusi o le Tusi Paia Numera 9—1 Samuelu
O Ē na Tusia: Samuelu, Kato, Natano
Nofoaga na Tusia Ai: Isaraelu
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 1078 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 1180 e oo i le 1078 T.L.M.
1. O le ā le suiga tele i le faamaopoopoina o le nuu o Isaraelu na oo ane i le 1117 T.L.M., ma o ā tulaga na tutupu mulimuli ane ai?
O LE tausaga e 1117 T.L.M., na oo ane ai se suiga mataʻina i le faamaopoopoina o le nuu o Isaraelu. Na tofia ai se tupu faaletagata! E tupu lenei mea a o avea Samuelu ma perofeta a Ieova i Isaraelu. E ui lava sa uluaʻi silafia ma valoʻia foʻi e Ieova lenei mea, ae sa avea pea le suiga o le avea ma malo e pulea e se tupu, e pei ona faatagisia ai e tagata o Isaraelu, o se tā malosi ia Samuelu. Ona o lona tuutōina atu i le auaunaga ia Ieova e pei ona ia faia talu lona fanau mai, ma lona matuā amanaʻia ma le faaaloalo o le tulaga tau tupu o Ieova, na mafai ai e Samuelu ona ia muaʻi iloa iʻuga mataʻutia e oo i ai o ē sa avea faatasi ma ia o ni tagata o le nuu paia o le Atua. Na faatoʻā lolo atu lava Samuelu i lo latou manaʻo ina ua faatonu mai e Ieova. “Ona taʻu atu lea e Samuelu i le nuu o le uiga o le malo, ma na tusia i le tusi, ma na teua i luma o Ieova.” (1 Samu. 10:25) O iinā na gata ai le vaitaimi o faamasino, ma ua amata nei le vaitaimi o tupu faaletagata lea o le a siitia ai Isaraelu i se malosi ma se lauiloa e leʻi iai muamua, ma iʻu ina mulimuli ane ai paʻū maulalo i le faalumaina ma teʻa ese ai mai le mauaina o le finagalo malie o Ieova.
2. O ai na tusia le Samuelu Muamua, ma o ā o latou agavaa?
2 O ai e agavaa e faia faamaumauga faagaeeina o mea tutupu i lenei vaitaimi mataʻina? Ma le talafeagai lava, na filifilia e Ieova Samuelu faamaoni e amata le tusiaina. O Samuelu o lona uiga “Le Suafa o le Atua,” ma sa mataʻina moni lava lona faaeaina o le suafa o Ieova i na aso. E foliga mai na tusia e Samuelu uluaʻi mataupu e 24 o le tusi. Ae ina ua maliu, ona faaauau mai lea ona tusia e Kato ma Natano, le faamaeʻaina o nai mataupu mulimuli o faamaumauga seʻi oo mai i le maliu o Saulo. O loo faaalia mai lenei mea i le 1 Nofoaiga a Tupu 29:29, lea e faitauina faapea: “O mea na faia e le tupu o Tavita, o mea na muamua, ma mea na mulimuli, faauta, ua tusia i le tala a Samuelu le tagata vaai, ma le tala a Natano le perofeta, ma le tala a Kato le tagata vaai.” E ese mai ai i tusi o Tupu ma Nofoaiga a Tupu, e lē o taʻua lava e tusi o Samuelu se faamatalaga i faamaumauga na muamua atu, o lea o tupulaga a Tavita o Samuelu, Kato, ma Natano ua faamaonia o i latou ia na tusia. Sa i tane uma nei e toʻatolu ni tofiga maufaatuatuaina e fai ma perofeta a Ieova ma sa latou tetee atu i ifoga i tupua lea na faavaivaia ai le malosi o le nuu.
3. (a) Na faapēfea ona avea le Samuelu Muamua o se isi tusi e tasi o le Tusi Paia? (e) O anafea na maeʻa ai, ma o le ā le vaitaimi o loo aofia ai?
3 Sa avea muamua tusi e lua o Samuelu o se tusitaai, po o se tusi e tasi. Na vaevae le Samuelu i tusi e lua ina ua lomia le faaliliuga faa-Eleni o le Septuagint. I le Septuagint, sa taʻua ai le Samuelu Muamua o Malo Muamua. O lenei tuueseesega atoa ma le igoa Tupu Muamua sa maua mai i le faaliliuga faa-Latina o le Vulgate ma faaauau mai ai i Tusi Paia faa-Katoliko seʻia oo mai i aso nei. O le uluaʻi avea o le Samuelu Muamua ma le Lua ma tusi e tasi o loo faaalia mai lea i faamaumauga a le Masoreta e uiga i le 1 Samuelu 28:24, lea e taʻua ai faapea o le fuaiupu lenei e i le ogatotonu o le tusi o Samuelu. E aliali mai na maeʻa le tusi pe tusa o le 1078 T.L.M. E foliga mai la o loo aofia i le Samuelu Muamua se vaitaimi e sili laitiiti lava i le selau tausaga, e tusa mai le 1180 i le 1078 T.L.M.
4. Ua faapēfea ona lagolagoina le moni aʻiaʻi o faamatalaga o loo i le Samuelu Muamua?
4 E anoanoaʻi faamaoniga e iloa ai le saʻo atoatoa o faamaumauga o iai. O tulaga o laufanua o iai e fetaui lelei ma mea na tutupu o faamatala mai. O se tasi o mea mataʻina, o le osofaʻiga taulau manuia a Ionatana i se leoleoga a Filisitia i Mekemase, lea na matuā faatoʻilaloina ai tagata Filisitia, sa toe faia le mea lava foʻi lena i le Taua Muamua a le Lalolagi e se taʻitaʻiʻau Peretania, o lē na lipotia mai lona matuā faatoʻilaloina o ʻautau a Take e ala i lona mulimuli i faailoilo o loo faamatalaina i le tala faagaeeina a Samuelu.—14:4-14.a
5. Ua faapēfea ona molimauina e tusitala o le Tusi Paia le moni o le Samuelu Muamua?
5 Peitaʻi, o loo iai isi faamaoniga malolosi e iloa ai le faagaeeina atoa ma le moni aʻiaʻi o le tusi. O loo aofia ai le faataunuuga matilatila o le valoaga a Ieova e faapea o le a faatagisia e Isaraelu se tupu. (Teu. 17:14; 1 Samu. 8:5) I tausaga mulimuli ane, sa faamautinoa ai e Hosea lea faamaumauga, i lona sii mai o le fetalaiga a Ieova e faapea, “na ou avatu ia te oe le tupu i loʻu tiga; na ou aveeseina foi o ia i loʻu ita.” (Ho. 13:11) E ioe Peteru sa faagaeeina le Samuelu ina ua ia faailoa mai Samuelu e faapea o se perofeta o lē na ‘muaʻi faailoa maia aso’ o Iesu. (Galu. 3:24) Na sii mai e Paulo le 1 Samuelu 13:14 ina ua ia faamatilatila puupuu mai le talafaasolopito o Isaraelu. (Galu. 13:20-22) Na faamautinoa mai e Iesu lava ia le moni aʻiaʻi o le faamatalaga e ala i lona fesili atu i Faresaio i ona aso: “E lei faitaulia ea e outou le mea na faia e Tavita, ina ua fia ʻai o ia, atoa ma i latou sa ia te ia?” Ona ia faamatala atu lea o le tala i le taimi lea na manaʻo ai Tavita i le areto. (Mata. 12:1-4; 1 Samu. 21:1-6) E pei ona ua uma ona taʻua, sa talia foʻi e Esera le moni o faamatalaga.—1 No. 29:29.
6. O le ā le isi faamaoniga a le Tusi Paia lava ia e faaalia ai le moni aʻiaʻi o le Samuelu Muamua?
6 Ona o le uluaʻi faamatalaga lenei i mea sa faia e Tavita, o taimi uma lava la e taʻua ai Tavita i le Tusi Paia e faamautinoa ai le avea o le tusi o Samuelu ma vaega o le Afioga faagaeeina a le Atua. O nisi o faamatalaga o mea na tutupu o loo iai o loo taʻua i ulutala o salamo a Tavita, e pei o le Salamo 59 (1 Samu. 19:11), Salamo 34 (1 Samu. 21:13, 14), ma le Salamo 142 (1 Samu. 22:1 po o le 1 Samu. 24:1, 3). O lea la, o faamaoniga o loo i le Afioga a le Atua lava ia o loo matuā molimau mai i le moni aʻiaʻi o le Samuelu Muamua.
LE POGAI E AOGĀ AI
27. (a) O ā mea sa lē taulau ai Eli ma Saulo? (e) I ā mea ua avea ai Samuelu ma Tavita o ni faaaʻoaʻoga lelei mo ovasia atoa ma faifeʻau talavou?
27 Maʻeu se talafaasolopito o loo aofia ai i le Samuelu Muamua! E matuā faamatala saʻo mai lava mea uma, o loo taʻua ai vaivaiga atoa ma mea sa malosi ai Isaraelu. O taʻitaʻi nei e toʻafā o Isaraelu, e toʻalua sa usiusitaʻi i le tulafono a le Atua ma le toʻalua sa leʻi faia faapea. Mātau le auala na lē taulau ai Eli ma Saulo: O le isi na lē taulau ona gaoioi, a o le isi na gaoioi ma le faamaualuga. I le isi itu, sa faaalia e Samuelu ma Tavita le alofa i ala o Ieova mai lava i o la talavou ma faasolo mai ai, ma sa taulau manuia mea na la faia. Maʻeu ni lesona lelei ua tatou maua iinei mo ovasia uma! E tāua tele ia i latou nei le maumauaʻi, ia mataalia mo le mamā ma le sologa lelei o le faalapotopotoga a Ieova, ia faaaloalo i ana faatulagaga, ia lē fefefe, ia lē itaitagofie, ia loto tetele, ma ia manatu ma le alofa i isi! (2:23-25; 24:5, 7; 18:5, 14-16) E mātauina foʻi e faapea, o le toʻalua lea sa taulau manuia sa maua se toleniga lelei faatiokarate mai o la olaga talavou ma faasolo mai ai ma sa la loto tetele foʻi mai lava a o laiti e taʻu atu le feʻau a Ieova ma puipui mea sa tuuina atu ia i laʻua. (3:19; 17:33-37) Tau ina ia avea tagata tapuaʻi talavou uma a Ieova i aso nei e pei o talavou o “Samuelu” ma “Tavita”!
28. Ua faapēfea ona faamamafa mai le usitaʻi, ma o ā fautuaga i le Samuelu Muamua o loo toe aumaia mulimuli e isi tusitala o le Tusi Paia?
28 Mai i upu aogā uma o loo i lenei tusi, e ao ina manino le manatuaina o upu sa faagaeeina e Ieova Samuelu e faaleo atu i le faamasinoina o Saulo i lona lē taulau ona “soloiesea le faamanatuga o Amaleka ai le lalolagi.” (Teu. 25:19) O le lesona faapea ‘e sili le usitaʻi na i lo le taulaga’ o loo toe taʻua i ni faatulagaga eseese i le Hosea 6:6, Mika 6:6-8, ma le Mareko 12:33. (1 Samu. 15:22) E tāua ia i tatou i aso nei ona maua aogā mai lenei tusi faagaeeina e ala i le matuā usiusitaʻi atoatoa atu i le siufofoga o Ieova lo tatou Atua! O loo taʻu mai ai foʻi ia i tatou le tāua o le usiusitaʻi i le paia o le toto i le 1 Samuelu 14:32, 33. O le taumafaina o aano o manu e aunoa ma le faamasaa lelei o le toto sa vaai i ai o se ‘agasala ia Ieova.’ O lenei tulaga e faatatau atu foʻi i le faapotopotoga Kerisiano, e pei ona faamanino mai i le Galuega 15:28, 29.
29. O loo faataʻitaʻia mai i le Samuelu Muamua iʻuga o ā sesē faaleatunuu sa faia e Isaraelu, faatasi ai ma le ā le lapataʻiga i tagata finau vale?
29 Ua faataʻitaʻia mai e le tusi o Samuelu Muamua le mataʻutia o le sesē o se atunuu e manatu e lē aogā le pule mai o le Atua mai le lagi. (1 Samu. 8:5, 19, 20; 10:18, 19) O masei ma le lē taulau o pulega faaletagata o loo faaāta mai i mea na tutupu faapea foʻi i faamatalaga faavaloaga. (8:11-18; 12:1-17) I le amataga lava o loo faaalia ai Saulo e faapea o ia o se tagata agamalu o lē sa iai le agaga o le Atua (9:21; 11:6), peitaʻi na iʻu ina lē saʻo ana filifiliga atoa ai ma lona loto ita a o mou atu lona alofa i le amiotonu atoa ma lona faatuatua i le Atua. (14:24, 29, 44) O lona talaaga lelei i lona maelega sa iai muamua na faaleaogāina mulimuli ane i ana gaoioiga faamaualuga, lē usiusitaʻi, ma le lē faamaoni i le Atua. (1 Samu. 13:9; 15:9; 28:7; Eseki. 18:24) O lona lē faatuatua na faapogaia ai lona lē saogalemu, oo ai i le matauʻa, le ʻinoʻino, ma le fasioti tagata. (1 Samu. 18:9, 11; 20:33; 22:18, 19) Na maliu lava o iai i le tulaga e pei ona sa ia soifua ai, o sē na lē taulau i lona Atua atoa ma ona tagata, ma o se lapataʻiga mo so o se tagata o sē e “finau vale” e pei ona ia faia.—2 Pete. 2:10-12.
30. O ā uiga o Samuelu e ono ati aʻe ma maua ai aogā e faifeʻau i aso nei?
30 Ae ui i lea, sa tuufaafeagai ma ni lelei sa iai. Mo se faaaʻoaʻoga, mātau le ala na uia e Samuelu faamaoni, o lē sa auauna ia Isaraelu i lona soifuaga atoa e aunoa ma se faiga faapiopio, faailoga tagata, po o le talia o se taui ina ia faapiʻo ai le faamasinoga. (1 Samu. 12:3-5) Sa ia naunau e usitaʻi mai lava i lona tamaitiiti (3:5), sa āva ma faaaloalo (3:6-8), sa maufaatuatuaina i le faatinoina o ona tiute (3:15), sa leʻi liliu ese mai i lona tuuina atu ma lona tuutōina (7:3-6; 12:2), sa naunau e faalogo atu (8:21), sa nofo sauni e faataunuu faaiʻuga a Ieova (10:24), sa maumauaʻi i ana faaiʻuga e tusa lava po o ā uiga faaletagata e faaalia (13:13), sa manatu mamafa i le usitaʻi (15:22), ma faamalosi e faataunuu se tofiga (16:6, 11). Sa maua foʻi lipoti lelei mai isi e faatatau ia te ia. (2:26; 9:6) E lē gata o lana faiva mai lona laitiiti e ao ona faamalosia ai le ʻautalavou ina ia auai i le faiva i aso nei (2:11, 18) ae o lona faaauau e aunoa ma le taofia seʻi oo i le iʻuga o lona soifua, e ono faamalosia ai foʻi i latou ua fai ifo le malosi ma afu le soifua.—7:15.
31. O le ā na avea ai Ionatana ma faaaʻoaʻoga lelei?
31 E faapena foʻi le faaaʻoaʻoga matagofie a Ionatana. Na te leʻi faaalia se lē fiafia ina ua faauuina Tavita i le tofiga tautupu lea sa ono tuufaasolo atu ia te ia mai lona tamā. Na i lo lena, sa ia iloa uiga lelei o Tavita ma osia se feagaiga o se faauōga ma ia. O ni fefaauōaʻiga lē manatu faapito faapena o le a sili ona ati aʻe ma faalaeiʻauina ai i latou o loo auauna ma le faamaoni ia Ieova i aso nei.—23:16-18.
32. O ā uiga lelei e ao ona mātauina i fafine o Hana ma Apikaila?
32 Mo fafine, o loo iai le faaaʻoaʻoga a Hana, o lē sa ō atu e lē aunoa ma lana tane i le nofoaga o le tapuaʻiga ia Ieova. Sa avea o ia o se fafine loto maulalo, ma tatalo e lē aunoa, o lē na ia lafoaʻia le la mafutaga faatasi ma lana tama tama ona o lona tausisi i lana upu ma faaalia lona talisapaia o le agalelei o Ieova. E matuā matagofie le taui na ia maua i lona vaai atu a o ola aʻe lana tama i lona olaga atoa i se auaunaga fuatele ia Ieova. (1:11, 21-23, 27, 28) E lē gata i lena, o loo iai le faaaʻoaʻoga a Apikaila, o lē na faaalia le gauaʻi atu e ao ona iai i fafine atoa ma le mafaufau lelei lea sa viiviia e Tavita, o lea na mulimuli ane ai avea o ia ma ana avā.—25:32-35.
33. E ao ona uunaʻia i tatou e le alofa lē fefe ma le faamaoni o Tavita e fai le ā?
33 O le alofa o Tavita mo Ieova o loo faaupuina ma le naunautaʻi i salamo na fatuina e Tavita a o tulituliloa e Saulo i le vao, o lē na “faauuina e Ieova” ae na fulitua. (1 Samu. 24:6; Sala. 34:7, 8; 52:8; 57:1, 7, 9) Ma e maʻeu se loto talisapaia na faapaia ai e Tavita le suafa o Ieova a o ia tali atu e luʻi lē na taufaifai ane o Koliata! “Ou te alu atu ia te oe i le suafa o Ieova o ʻau . . . O le aso nei e tuuina mai ai oe e Ieova i loʻu lima . . . e iloa ai le lalolagi uma, o i ai le Atua ia Isaraelu. E iloa ai foi e lenei faapotopotoga uma, e le faaolaina tagata e Ieova i se pelu ma se tao; auā o loo ia Ieova le taua, na te tuuina mai outou i o matou lima.” (1 Samu. 17:45-47) O Tavita, o lē loto tele ma le alofa faamaoni o lē na “faauuina” a Ieova, sa ia faalauiloaina Ieova o le Atua o le lalolagi uma ma ua na o ia le Puna moni o le faaolataga. (2 Samu. 22:51) Tau ina ia tatou mulimuli atu pea i lana faaaʻoaʻoga lē fefe!
34. Ua faapēfea ona faailoa mai isi fuafuaga o le Malo o Ieova i le fesootaʻi atu ia Tavita?
34 O le ā o fai mai ai le Samuelu Muamua e faatatau i le gasologa mai o fuafuaga o le Malo o le Atua? Iinei, ua aumaia ai i tatou i le manatu autū moni lava o lenei tusi o le Tusi Paia! Auā o iinei lea ua tatou iloa ai Tavita, o lona suafa atonu e uiga “O lē ua alofaina.” Sa alofagia e Ieova Tavita ma filifilia ai o se “tagata mona e tatau ma lona finagalo,” o lē ua talafeagai e fai ma tupu o Isaraelu. (1 Samu. 13:14) O le pogai lea o le tuuina atu o le malo i le ituaiga o Iuta, ina ia talafeagai ma le faamanuiaga a Iakopo o loo i le Kenese 49:9, 10, ma e ao ona tumau le tulaga tau tupu i le ituaiga o Iuta seʻia afio mai le Pule o lē e usitaʻi i ai tagata uma.
35. Na faapēfea ona fesootaʻi atu le igoa o Tavita i le Fanau o le Malo, ma o ā uiga o Tavita o le a oo ina faaalia e lena Fanau?
35 E faaopoopo atu i lena, e fesootaʻi atu le igoa o Tavita i le Fanau o le Malo, o lē sa fanau mai foʻi i Peteleema ma i le gafa o Tavita. (Mata. 1:1, 6; 2:1; 21:9, 15) O ia lena o Iesu Keriso faamamaluina, “le Leona o le itu aiga o Iuta, o le Aa o Tavita,” ma o “le Aa ma le fanau a Tavita, o le fetuao pupula.” (Faaa. 5:5; 22:16) Ona e pule i le mana o le Malo, o le a faaalia ai e lenei “atalii o Tavita” le tumau ma le loto tele o lona augātamā taʻutaʻua i le tau e faatoʻilaloina fili o le Atua ma faapaiaina le suafa o Ieova i le lalolagi uma. Maʻeu le malosi o lo tatou mautinoa i lenei Fanau o le Malo!
[Faaopoopoga i lalo]
a The Romance of the Last Crusade, 1923, Major Vivian Gilbert, itulau 183-186.