Tusi o le Tusi Paia Numera 11—1 Tupu
Lē na Tusia: Ieremia
Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema ma Iuta
Māeʻa Ona Tusia: 580 T.L.M.
Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 1040 e oo i le 911 T.L.M.
1. (a) Na faapēfea i le tulaga tamaoaiga o Isaraelu ona paʻū maulalo ma oo ina faaleagaina? (e) E ui i lea, aiseā e ono faamatalaina ai le Tupu Muamua e faapea e “moni aʻiaʻi ma aogā”?
O MANUMALO sa faia e Tavita na faalautele atu ai laueleele o le mālō o Isaraelu i ona tuaoi mai le Atua, e mai le vaitafe o Eufirate i mātū e oo atu i le vaitafe o Aikupito i saute. (2 Samu. 8:3; 1 Tu. 4:21) E oo ane i le taimi o le maliu o Tavita ma ua pule lona atalii o Solomona e suitulaga ia te ia, “ua toatele Iuta ma Isaraelu, e pei o le oneone i le matafaga ona toatele, o loo aai, ma feinu, ma olioli.” (1 Tu. 4:20) Sa pule Solomona ma le atamai tele lava, o se atamai sa sili mamao atu na i lo le atamai o tagata Eleni anamua. Sa ia fausia se malumalu matagofie ia Ieova. Peitaʻi, e oo lava ia Solomona na paʻū ese atu i tapuaʻiga i atua sesē. Na vaeluaina le malo ina ua mavae lona maliu, ma o tupu amioleaga sa faasolo ane e pule i malo fetauaʻi o Isaraelu ma Iuta sa leaga amio, na faapogaia ai le mapuitīgā o tagata, e pei lava ona sa valoia mai e Samuelu. (1 Samu. 8:10-18) I tupu e 14 o ē sa pule i Iuta ma Isaraelu ina ua mavae le maliu o Solomona ma e pei ona autaluina i le tusi o Tupu Muamua, e na o le toʻalua na taulau i le faia o le mea saʻo i le silafaga a Ieova. Pe o nei ea la faamaumauga, e “moni aʻiaʻi ma aogā”? O le mea moni lava lena, e pei ona o le a tatou vaai i ai i ona faatonuga, o ona valoaga ma faatusatusaga faafaatusa, atoa ma lona sootaga i le matua aoao o le Malo i “Tusi Paia uma lava.”
2. Na faapēfea i faamaumauga o loo i le Tupu Muamua ma le Lua ona iai i tusi tāʻai e lua, ma sa faapēfea ona aoaoina ma tuufaatasia nei faamatalaga?
2 O le tusi o Tupu sa avea muamua ma tusi tāʻai e tasi, po o se tusi e tasi, ma sa taʻua o le Mela·khimʹ (o Tupu) i le faa-Eperu. Sa taʻua e le ʻaufaaliliu o le Septuagint o le Ba·si·leiʹon, “o Malo,” ma o i latou ia na uluaʻi vaevaeina i tusi tāʻai e lua mo le faafaigofieina. Mulimuli ane sa taʻua ai o le Tupu e Tolu ma le Fa, ma o loo faaauau mai pea lena taʻu i aso nei i Tusi Paia faa-Katoliko. Peitaʻi, i aso nei ua masani lava ona iloa e le toʻatele e faapea o le Tupu Muamua ma le Lua. E ese mai i le Samuelu Muamua ma le Lua auā o loo ia taʻua igoa o uluaʻi faamaumauga ia sa fai ma puna autū na maua mai ai faamatalaga a lē na tuufaatasia. O lē na ia tuufaatasia, i tusi uma e lua, ua faasefululima ona ia taʻua le faaupuga lea “le tusi o tala i nofoaiga a tupu o Iuta,” e faasefuluvalu taimi o faasino atu i “le tusi o tala i nofoaiga a tupu o Isaraelu,” atoa foʻi ma “le tusi i mea na faia e Solomona.” (1 Tu. 15:7; 14:19; 11:41) E ui ua matuā leiloloa uma lava isi faamaumauga anamua ia e pei ona taʻua, ae o loo iai pea le tuufaatasiga lea sa faagaeeina—o faamatalaga aogā ia o loo i le Tupu Muamua ma le Lua.
3. (a) E aunoa ma se masalosalo o ai na tusia tusi o Tupu, ma aisea ua e tali mai ai faapena? (e) O anafea na maeʻa ai ona tusia, ma o le ā le vaitaimi o loo aofia ai i le Tupu Muamua?
3 O ai na tusia tusi o Tupu? Ona o loo faamamafaina ai galuega a perofeta, ae maise lava Elia ma Elisaia, e faailoa mai ai o le tusitala o ia o se perofeta a Ieova. O le tali tutusa o le gagana o loo faaaogāina, o le faatulagaina, atoa ma le auala o loo tusia ai ua aliali mai ai o le tusitala lava foʻi lea o le tusi o Ieremia. O le tele o upu ma faaupuga Eperu e na o tusi lava o Tupu ma Ieremia e maua ai, e lē o iai i isi tusi o le Tusi Paia. Peitaʻi, afai o Ieremia na tusia tusi o Tupu, aiseā ua lē taʻua ai o ia i nei tusi? Sa lē manaʻomia ona faia faapea, auā ua uma ona tālaina mai lena galuega i le tusi o loo taʻu ai lona igoa. E lē gata i lena, na tusia tusi o Tupu ina ia faamamaluina ai Ieova ma Lana tapuaʻiga, ae lē o le faaopoopo atu i le taʻuleleia o Ieremia. O le mea moni lava ia, o tusi o Tupu ma le Ieremia o loo fesoasoani atu le tasi tusi i le isi tusi i le tele o vaega, e aumai e le isi tusi mea e lē o taʻua e le isi tusi. E faaopoopo atu i lena, o loo iai ni faamatalaga e tutusa lelei, mo se faaaʻoaʻoga, 2 Tupu 24:18–25:30 ma le Ieremia 39:1-10; 40:7–41:10; 52:1-34. Ua faamaonia mai e faiga ma tu faa-Iutaia e faapea o Ieremia na tusia le Tupu Muamua ma le Lua. E lē taumatea na amata ona ia tuufaatasia nei tusi i Ierusalema, ma e foliga mai o le tusi lona lua na faamāeʻaina i Aikupito pe tusa o le 580 T.L.M., ona loo ia faasino atu i mea na tutupu i lena tausaga i le faaiʻuiʻuga o lana faamaumauga. (2 Tu. 25:27) O loo taʻua i le Tupu Muamua le talafaasolopito o Isaraelu mai le iʻuga o le Samuelu e Lua ma faaauau mai seʻi oo i le 911 T.L.M., ina ua maliu Iosefatu.—1 Tu. 22:50.
4. E faapēfea i talafaasolopito i aso nei atoa ma suʻesuʻega i toēga o mea mai anamua o loo tanumia i le eleele ona faamaonia le moni o le Tupu Muamua?
4 Ua matuā saʻo atoatoa le iai o le Tupu Muamua i le kanona o le Tusi Paia, ma ua talia e tagata atamamai uma. E lē gata i lena, o mea tutupu o loo taʻua i le Tupu Muamua o loo faamaonia mai e talafaasolopito i aso nei a Aikupito ma Asuria. E lagolagoina foʻi e suʻesuʻega i toēga o mea mai anamua o loo tanumia i le eleele le tele o faamatalaga o i le tusi. Mo se faataʻitaʻiga, i le 1 Tupu 7:45, 46 tatou te faitau ai e faapea o le “eleele laugatasi o Ioritana . . . i le va o Sukota ma Saretana” na faia ai e Hiramo ia tanoa, ma suō, ma ipu ʻapa memea mo le malumalu o Solomona. O tagata e suʻesuʻea toēga o mea mai anamua o loo tanumia i le eleele na latou eliina se vaega o Sukota anamua ma latou maua ai faamaoniga o gaoioiga o le tunuina o apa memea sa faia ai iinā.a E faaopoopo atu i lena, o se ata i se pa o se malumalu i Karnak (o Thebes anamua) o loo faaalialia ai le osofaʻiga a le tupu Aikupito o Sheshonk (Sesaka) i Iuta, lea e taʻua i le 1 Tupu 14:25, 26.b
5. O ā faamatalaga faagaeeina e faamaonia ai le moni aʻiaʻi o le Tupu Muamua?
5 O faamatalaga a isi tusitala o le Tusi Paia e faatatau atu i ai atoa ma le faataunuuina o valoaga ua lagolagoina ai le moni aʻiaʻi o le Tupu Muamua. Sa taʻua e Iesu faamatalaga e faatatau ia Elia atoa ma le fafine Sarefata ua oti lana tane e faapea o ni mea moni faatalafaasolopito. (Luka 4:24-26) I le taʻua o Ioane le Papatiso, na fetalai Iesu e faapea: “O Elia lava lea na tuu e sau.” (Mata. 11:13, 14) Iinei o loo faasino atu ai Iesu i le valoaga a Malaki, o lē sa talanoa foʻi e faatatau i se aso i le lumanaʻi e faapea: “Faauta, ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta, a o lei oo mai le aso o Ieova e sili, ma le matautia.” (Mala. 4:5) Sa faamaonia atili e Iesu le talafeagai ona avea le Tupu Muamua ma vaega o le kanona e ala i lona faasino atu i mea o loo tusia i lena tusi e faatatau ia Solomona atoa ai ma le tupu fafine o le itu i toga.—Mata. 6:29; 12:42; faatusatusa i le 1 Tupu 10:1-9.
LE POGAI E AOGĀ AI
23. O le ā le faamautinoaga ma le faalaeiʻauga ua saunia mai e le Tupu Muamua e faatatau i le tatalo?
23 E telē se aogā e mafai ona maua mai i faatonuga tauatua o loo i le Tupu Muamua. Manatu muamua, i le mataupu o le tatalo, lea o loo aliali mai i le tele o taimi i lenei tusi. Ina ua fesagaʻi Solomona, ma le tiute tauave sili ona telē o le avea ma tupu i Isaraelu, sa tatalo atu ma le loto maulalo faapei o se tamaitiiti ia Ieova. Sa ia talosaga mo na o le faautauta atoa ai ma se loto usiusitaʻi, peitaʻi e faaopoopo atu i le poto matuā tele lava, na foaʻi mai ia te ia e Ieova le tamaoaiga ma le mamalu. (3:7-9, 12-14) Tau ina ia tatou mautinoa i aso nei e faapea o a tatou tatalo ma le loto maulalo mo le poto atoa ma le taʻitaʻiga i le auaunaga ia Ieova o le a taliina mai! (Iako. 1:5) Tau ina ia faaauau ona tatou tatalo faatauanau mai le loto, faatasi ai ma se talisapaia loloto o le agalelei uma o Ieova, e pei ona faia e Solomona ina ua faapaiaina le malumalu! (1 Tu. 8:22-53) Tau ina ia faia a tatou tatalo i le talitonu aʻiaʻi atoa ma le mautinoa ia Ieova, e faapei o tatalo a Elia i taimi o tofotofoga ma ina ua faafesagaʻi ma se atunuu e tapuaʻi i temoni! E matagofie le auala e saunia ai e Ieova mea mo i latou e saili atu ia te ia e ala i le tatalo.—1 Tu. 17:20-22; 18:36-40; 1 Ioa. 5:14.
24. O ā faaaʻoaʻoga lapataʻi o loo iai i le Tupu Muamua, ma aiseā e tatau ai ona mātauina, ae maise lava i ovasia?
24 O le isi mea, e ao ona lapataʻia i tatou i faaaʻoaʻoga a i latou o ē sa lē faamaulalo i luma o Ieova. Maʻeu le matuā ‘tetee atu o le Atua i ia tagata faamaualuluga’! (1 Pete. 5:5) Sa iai Atonia, o lē na manatu e mafai ona ia sopotapulaa i tofiga faatiokarate a Ieova (1 Tu. 1:5; 2:24, 25); o Semi, o lē na manatu e mafai ona ia solia tapulaa ma toe foʻi mai i totonu (2:37, 41-46); o Solomona i ona tausaga mulimuli, ona o lona lē usitaʻi na faatūina mai ai e Ieova nisi e tetee ia te ia (11:9-14, 23-26); atoa ai ma tupu o Isaraelu, o ē ona o a latou tapuaʻiga sesē na malaia ai (13:33, 34; 14:7-11; 16:1-4). E faaopoopo atu i lena, sa iai Iesepela amioleaga matapeʻapeʻa, o le taaʻiga malosi sa i le nofoālii o Aapo, o lana faaaʻoaʻoga matuā leaga lava sa faaaogāina pe tusa o le afe tausaga mulimuli ane ai i se lapataʻiga i le faapotopotoga i Tuatira e faapea: “A ua ia te au ni nai mea ou te le fiafia ai ia te oe, ona ua e tuu pea le fafine o Iesepela, ua taʻua o ia e ia o le perofeta fafine, e aʻoaʻo ma faasese i aʻu auauna, ina ia faitaaga, ma aai mea ua fāsia mo tupua.” (Faaa. 2:20, LF) E ao i ovasia ona tausia faapotopotoga ia mamā ma ia aunoa ma ni taaʻiga faa-Iesepela!—Faatusatusa i le Galuega 20:28-30.
25. O ā valoaga o le Tupu Muamua sa mataʻina le faataunuuina, ma e faapēfea i le manatuaina o nei valoaga ona fesoasoani ia i tatou i aso nei?
25 O le mana o Ieova i valoaga o loo faaalia manino i le faataunuuina o le tele o valoaga o loo i le Tupu Muamua. Mo se faaaʻoaʻoga, o le valoaga matilatila, lea sa fai e silia i le 300 tausaga a o lumanaʻi ai, e faapea o Iosia o le a na lepeti le fata faitaulaga a Ierepoamo i Peteli. Sa faia faapea e Iosia! (1 Tu. 13:1-3; 2 Tu. 23:15) Peitaʻi, e sili ona matilatila valoaga e fesootaʻi atu i le maota o Ieova, na fausia e Solomona. Na taʻu atu e Ieova ia Solomona e faapea o le paʻū ese atu i atua sesē o le a iʻu ai i le faaumatia e Ieova o Isaraelu ai le fogāʻeleʻele atoa ma Lona lafoaʻiina atu ai i Ona luma o le maota na Ia faapaiaina mo lona suafa. (1 Tu. 9:7, 8) I le 2 Nofoaiga a Tupu 36:17-21 tatou te faitau ai i le moni aʻiaʻi sa faataunuuina ai lenei valoaga. E faaopoopo atu i lena, na faaalia e Iesu e faapea o le malumalu lea na fausia mulimuli ane e Herota le Sili i le tulaga na tū ai le malumalu muamua o le a mafatia foʻi i le iʻuga lava e tasi ona o le pogai lava foʻi e tasi. (Luka 21:6) Maʻeu le moni na oo foʻi i lenei mea! E ao ona tatou manatua nei mala ma le pogai na māfua ai, ma e ao ona faamanatu mai ai ia i tatou ina ia savavali e lē aunoa i ala o le Atua moni.
26. O ā uluaʻi vaaiga o le malumalu o Ieova atoa ma le Malo o loo iai i le Tupu Muamua?
26 Sa malaga mamao atu le tupu fafine o Seepa mai lona atunuu ma māofa ai i le poto o Solomona, le manuia o ona tagata, atoa ma le mamalu o lona malo, e aofia ai ma le maota matagofie o Ieova. Peitaʻi, e oo lava ia Solomona na ia taʻutino atu ia Ieova e faapea: “O le lagi ma le lagi o lagi, e le ofi ai oe, e le atili ai ea ona ē le ofi i lenei fale ua ou faia!” (1 Tu. 8:27; 10:4-9) Peitaʻi i senituri mulimuli ane na afio mai ai Keriso Iesu e faia se galuega o se fausaga faaleagaga, e fesootaʻi faapitoa lava i le toe faafoʻisia o le tapuaʻiga moni i le malumalu sili faaleagaga o Ieova. (Epe. 8:1-5; 9:2-10, 23) E faatatau atu ia te ia lenei, o lē sili ia Solomona, ua moni le folafolaga a Ieova e faatatau i ai: “Ona ou faatumauina lea o le nofoālii o lou malo i Isaraelu e faavavau.” (1 Tu. 9:5; Mata. 1:1, 6, 7, 16; 12:42; Luka 1:32) O loo i le Tupu Muamua foʻi ni uluaʻi vaaiga e faagaeeina ai o le malumalu faaleagaga o Ieova atoa ma le manuia, le olioli, ma le fiafia e matuā tele o i latou uma e ō mai e ola i le pulega atamai o le Malo o Ieova e ala ia Keriso Iesu. E faaauau pea ona tupu lo tatou talisapaia o le tāua o le tapuaʻiga moni atoa ma le sauniuniga matagofie a Ieova o lona Malo e ala i le Fanau!
[Faaopoopoga i lalo]
a The International Standard Bible Encyclopedia, Tusi 4, 1988, faasaʻosaʻoina e G. W. Bromiley, itulau 648.