Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • bsi00 itu. 15-16
  • Tusi o le Tusi Paia Numera 12—2 Tupu

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Tusi o le Tusi Paia Numera 12—2 Tupu
  • “O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 7
  • Tamaʻi Ulutala
  • LE POGAI E AOGĀ AI
“O Tusitusiga Paia Uma”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā, Tusi 7
bsi00 itu. 15-16

Tusi o le Tusi Paia Numera 12—2 Tupu

Lē na Tusia: Ieremia

Nofoaga na Tusia Ai: Ierusalema ma Aikupito

Māeʻa Ona Tusia: 580 T.L.M.

Vaitaimi o Aofia Ai: Pe tusa o le 920 e oo i le 580 T.L.M.

1. O ā talafaasolopito o loo faamatalaina i le Tupu e Lua, ma i le faaeaina o le ā?

O LOO faaauau ona faamatalaina i le tusi o Tupu e Lua le tulaga vevesi sa uia e mālō o Isaraelu ma Iuta. Na mauaina e Elisaia le ofu o Elia ma sa faamanuiaina i le faaluaina i ai o le agaga o Elia, ma ia faia ai vavega e 16, e faatusatusa i le 8 na faia e Elia. Sa faaauau ona ia vavalo mai i le iʻuga malaia o Isaraelu aposetate, lea sa na o Ieu ai lava sa saunia se māʻelegā mo Ieova mo se taimi puupuu. Sa faaauau e lē aunoa ona fai e tupu o Isaraelu le amioleaga, seʻia oo ina faaumatia le mālō i mātū e Asuria i le 740 T.L.M. Sa iai ni nai tupu mataʻina, i le mālō o Iuta i le itu i toga, e matilatila ai lava Iosefatu, o Ioasa, o Esekia, ma Iosia, sa latou taofia le faaaposetasi mo se vaitaimi, peitaʻi na oo ina aumaia e Nepukanesa le faamasinoga a Ieova e ala i le faaumatiaina o Ierusalema, lona malumalu, atoa ma le laueleele o Iuta i le 607 T.L.M. O lea na faataunuuina ai iinā valoaga a Ieova, ma na faaeaina ai lana afioga!

2. O le ā e ono fai atu ai e uiga i lē na tusia atoa ma le avea ai o le Tupu e Lua ma vaega o le kanona, ma o le ā le vaitaimi o loo aofia ai?

2 Talu ai sa uluaʻi avea le Tupu e Lua ma tusi tāʻai e tasi faatasi ai ma le Tupu Muamua, o manatu la ua uma ona taʻua e uiga i tusitusiga a Ieremia e faatatau tonu lava foʻi iinei, e faapena foʻi ma faamaoniga o le avea o le tusi ma vaega o le kanona, atoa ma le moni aʻiaʻi. Na māeʻa ona tusia pe tusa o le 580 T.L.M. ma o loo aofia ai le vaitaimi e amata mai i le nofoaʻiga a Aasaia i Isaraelu pe tusa o le 920 T.L.M. ae faaiʻuina i le lona 37 tausaga o le tafeaga o Ioakina, i le 580 T.L.M.—1:1; 25:27.

3. O ā ni mea mataʻina na maua i suʻesuʻega o toēga o mea o loo tanumia i le eleele o loo lagolagoina ai le Tupu e Lua?

3 O le lagolagoina o le tala a le Tupu e Lua e mea na maua i suʻesuʻega o toēga o mea o loo tanumia i le eleele, o le isi lea faamaoniga o lona moni. Mo se faaaʻoaʻoga, o le Maa Moapi taʻutaʻua, o loo tusia ai faamatalaga a le tupu Moapi o Mesa e uiga i le fetauaʻiga i le va o Moapi ma Isaraelu. (3:4, 5) O loo iai foʻi le maanamu faamanatu uliuli e faatafafā ona itu a Salemanesa III le Asuria, lea o loo faaalia nei i le Fale Mataaga i Lonetona, i Peretania, lea o loo taʻua ai se tupu Isaraelu i lona suafa o Ieu. O loo iai foʻi tusitusiga a le tupu Asuria o Tikila-pilesa III (Pula), o loo taʻua ai igoa o tupu Isaraelu ma Iuta, e aofia ai Manaema, o Aasa, ma Peka.—15:19, 20; 16:5-8.a

4. O le ā e faamaonia ai o le Tupu e Lua o se vaega tāua o le Tusi Paia faagaeeina?

4 O se faamaoniga manino lava o le moni aʻiaʻi o le tusi o le matuā taʻutino mai lea o mea na tutupu e pei o le faamatalaina o le sala tau faamasinoga a Ieova i ona lava tagata. Na muamua le mālō o Isaraelu ona sosoo ai lea ma le mālō o Iuta na matuā faatafunaina lava, o lea, ua tatou molimauina ai le malosi o valoaga tau faamasinoga a Ieova na o loo i le Teuteronome 28:15–29:28. I le faaumatiaina o na mālō, “na tupu foi le toasa o Ieova i lena nuu, ina ia faaoo i ai o mala uma ua tusia i lenei tusi.” (Teu. 29:27; 2 Tu. 17:18; 25:1, 9-11) O isi mea tutupu ua tusia i le Tupu e Lua o loo faamaninoina i isi vaega o le Tusi Paia. I le Luka 4:24-27, ina ua uma ona faasino atu Iesu ia Elia ma le fafine Sarefata ua oti lana tane, ona ia fetalai lea e uiga ia Elisaia ma Naamanu i le faailoaina mai o le māfuaaga ua lē talia ai o ia o se perofeta i lona lava nuu. O lea la, ua aliali mai o le Tupu Muamua ma le Lua o ni vaega tāua o le Tusi Paia.

LE POGAI E AOGĀ AI

33. O ā faaaʻoaʻoga lelei o loo saunia mai e le Tupu e Lua mo i tatou e mulimuli ai?

33 E ui ina faamatalaina mai ai le faaumatiaga o mālō o Isaraelu ma Iuta, ae o loo faamatilatila mai foʻi e le Tupu e Lua le tele o faaaʻoaʻoga o le faamanuiaina e Ieova o tagata taʻitoʻatasi o ē sa faaalia le alofa ia te ia atoa ma ana mataupu silisili tonu. Faapei o le fafine Sarefata ua oti lana tane o lē na muamua atu ia te ia, na faapena foʻi ona maua e le fafine Sunema le tele o faamanuiaga ona o lona agaga talimālō sa faaalia i le perofeta a le Atua. (4:8-17, 32-37) O le tomai o Ieova e saunia ai pea lava pea mea manaʻomia, sa faaalia mai ina ua fafaga e Elisaia le toʻaselau o tagata i areto e 20, e pei lava foʻi ona fai e Iesu vavega faapena mulimuli ane ai. (2 Tu. 4:42-44; Mata. 14:16-21; Mare. 8:1-9) Mātau se faamanuiaga na maua e Ionatapa ina ua valaaulia e Ieu e oso mai i lana kariota ma la ō atu e vaai i le faaumatiaga o ē tapuaʻi ia Paala. Ma aiseā? Ona sa ia faia le gaoioiga mautinoa o le sau lea e faafetaiaʻi ia Ieu māʻelegā. (2 Tu. 10:15, 16) O le manatu mulimuli, o loo iai faaaʻoaʻoga matagofie a Esekia ma Iosia, i lo la loto maulalo atoa ma le faaaloalo tatau mo le suafa o Ieova ma le Tulafono. (19:14-19; 22:11-13) O ni faataʻitaʻiga lelei tele nei mo i tatou e mulimuli ai.

34. O le ā ua aʻoaʻoina ai i tatou e le Tupu e Lua e faatatau i le faaaloalo i auauna tofia atoa ma le nofosala i le toto?

34 E lē tuufauina e Ieova le faaauau pea ona faaalia o uiga lē faaaloalo i ana auauna tofia. Ina ua taufāifai tamaiti lē pulea ia Elisaia i le avea ai o se perofeta a Ieova, sa vave lava ona Ia aumai le taui. (2:23, 24) E lē gata i lena, e faaaloalogia e Ieova le toto o ē lē sala. Sa mamafa lana faamasinoga i luga o le aiga o Aapo e lē gata ona o le tapuaʻiga ia Paala ae atoa foʻi ma le faamasaatoto sa aofia ai. O lea na faauuina ai Ieu e taui ma sui “ia Iesepela . . . . le toto o auauna uma a Ieova.” Ina ua avatu le faasalaga tau faamasinoga ia Ioramo, na manatua e Ieu le faalauiloaga mai ia Ieova e faapea e māfua ona o le “toto o Napota ma le toto o ona atalii.” (9:7, 26) E faapena foʻi, sa avea le nofosala o Manase i le toto na iʻu ai ina mautinoa le faasalaga o Iuta. E faaopoopo atu i lana agasala o le faia o le tapuaʻiga sesē, ‘na faatumu foʻi e Manase Ierusalema i le toto mai le tasi pito e oo i le tasi pito.’ E ui lava na mulimuli ane salamō Manase mai lona ala leaga, ae sa tūmau pea le nofosala i le toto. (2 No. 33:12, 13) E leʻi mafai e oo lava i le nofoaʻiga lelei a Iosia, atoa ma lona tuueseina o ifoga i tupua uma, ona aveesea ai le nofosala o le nuu i le toto mai lava i le nofoaʻiga a Manase. I tausaga mulimuli ane, ina ua amata ona aumai e Ieova tagata e faataunuuina ana faasalaga ia Ierusalema, sa ia faailoa mai na māfua ona o Manase na ia “faatumuina Ierusalema i le toto o e le sala; na le mafai e Ieova ona faamagaloina ai.” (2 Tu. 21:16; 24:4) I se tulaga faapena, na faalauiloa atu e Iesu e faapea o le a faaumatia Ierusalema o le senituri muamua T.A. ona o ana faitaulaga o fanau a i latou sa faamasaaina le toto o perofeta, ‘ina ia oo ai ia te i latou le toto uma o ē amiotonu ua faamaligiina i le lalolagi.’ (Mata. 23:29-36) Ua lapataʻi mai le Atua i le lalolagi e faapea, o le a ia tauia le toto o ē lē sala ua faamaligiina, ae maise lava le toto “o e na fasiotia ona o le afioga a le Atua.”—Faaa. 6:9, 10.

35. (a) E faapēfea ona faamaonia o Elia, o Elisaia, ma Isaia o ni perofeta moni lava? (e) I le fesootaʻi atu ia Elia, o le ā na fai mai ai Peteru e faatatau i valoaga?

35 O loo faaalia foʻi i le Tupu e Lua faamautinoaga lē masesē o le faataunuuina e Ieova o ana valoaga tau faamasinoga. O loo taʻu mai ai ia i tatou ni perofeta iloga e toʻatolu, o Elia, Elisaia, ma Isaia. O loo faaalia mai ai le mataʻina o le faataunuuina uma o a latou valoaga taʻitoʻatasi. (2 Tu. 9:36, 37; 10:10, 17; 3:14, 18, 24; 13:18, 19, 25; 19:20, 32-36; 20:16, 17; 24:13) O loo faamautinoa mai ai foʻi o Elia o se perofeta moni i lona aliali mai faatasi ma le perofeta o Mose ma le Perofeta Sili, o Iesu Keriso, i le vaaiga o le liliuga i luga o le mauga. (Mata. 17:1-5) E faatatau i le matagofie na iai lena vaaiga, na faapea mai Peteru: “O loo ia te i tatou foi le upu o le valoaga e sili lona mausali, e lelei ona outou naunau i ai, e pei o se molī e mumū i le mea pogisa, seia tafa mai ata, seia alu ae foi le fetu ao i o outou loto.”—2 Pete. 1:19, LF.

36. Aiseā na faaalia ai e Ieova le alofa mutimutivale i ona tagata, ma ua faapēfea ona faalolotoina ai lo tatou mautinoa i le Fanau o le Malo?

36 O mea tutupu o loo tusia i le Tupu e Lua ua faaalia manino ai e faapea o le faamasinoga a Ieova faasaga ia i latou uma e faia tapuaʻiga sesē ma ē uma e faamasaaina ma le loto i ai le toto o ē lē sala, o le tafiesea lea. Peitaʻi, na faaalia e Ieova le finagalo malie ma le alofa mutimutivale i ona tagata “ona o lana feagaiga ma Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo.” (2 Tu. 13:23) Na ia faasaoina i latou “ona o lana auauna o Tavita.” (8:19) O le a ia faaalia le ituaiga alofa mutimutivale lava lea ia i latou o ē liliu atu ia te ia i aso nei. A o tatou autaluina faamaumauga ma folafolaga a le Tusi Paia, e maʻeu le matuā faalolotoina ai o lo tatou vaai ma le mautinoa i luma i le Malo o le “atalii o Tavita,” o Iesu Keriso le Fanau folafolaina, lea o le a lē toe iai le faamasaatoto atoa ma le amioleaga!—Mata. 1:1; Isa. 2:4; Sala. 145:20.

[Faaopoopoga i lalo]

a Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 152, 325; Tusi 2, itulau 908, 1101.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga