Suʻesuʻega e 4—Le Tusi Paia ma Ona Tusi Moni ua Faamaonia
Le mea na maua mai ai le faaupuga “Tusi Paia”; iloiloina o tusi e talafeagai ona iai i le Tusi Paia; teena le Apokerifa.
ONA o loo taʻua tusi mai le Atua o le “Tusi Paia,” tatou te fia iloa po o fea na maua mai ai lenā faaupuga ma po o le ā foʻi lona uiga. O le upu faa-Peretania “Bible” lea ua faa-Samoa o le “Tusi Paia,” na maua mai i le upu Eleni bi·bliʹa, o lona uiga o “tamaʻitusi.” O le bi·bliʹa na maua mai i le upu biʹblos, e faasino atu i totonu o le laau o le papyrus lea na gaosi ai “pepa” e faaaogā i tusitusiga i aso anamua. (O le taulaga i Foinie o Kavali lea na laʻu mai ai paʻulaau mai Aikupito, na faaigoa e tagata Eleni o Byblos.a) O bi·bliʹa le taʻu o le tele o tusi na fai mai i paʻulaau. O lea la, o le upu bi·bliʹa na faasino atu i tusitusiga, tusi tāʻai, tusi, pepa po o le tuufaatasiga o ni tamaʻitusi.
2 E oo ane i le senituri lona lua T.L.M., ua taʻua tusi o le Tusi Paia Eperu (ua taʻua foʻi o le Feagaiga Tuai) o le ta bi·bliʹa i le gagana Eleni. Na tusi Tanielu i le Tanielu 9:2: “O aʻu o Tanielu na aʻu iloa ai i tusi . . . ” O loo faaaogā e le Tusi Paia Septuagint le upu biʹblois, o le nauna numera tele o le biʹblos. Na tusi Paulo i le 2 Timoteo 4:13: “A ē sau, ia e au mai . . . tusi [Eleni, bi·bliʹa].” E sili atu i le 40 taimi o loo taʻua ai le upu bi·bliʹon ma le biʹblos i le Tusi Paia Eleni (ua taʻua foʻi o le Feagaiga Fou) lea e masani ona faaliliuina “tusi tāʻai” po o “tusi.” Mulimuli ane o le upu bi·bliʹa i le faa-Latina na faasino atu i se tusi se tasi, ma o i inā na maua mai ai le upu “Bible” i le gagana Peretania.
3 Le Afioga a le Atua. E ui lava e eseese tane na tusia le Tusi Paia ma faaliliu e isi mai uluaʻi gagana i gagana faaonapōnei, ae o le Tusi Paia o le Afioga a le Atua, o lana faaaliga lea i tagata. O taofi na a tusitala o le Tusi Paia e pei ona faamaonia i a latou faaupuga e pei “o mea uma e tulei mai i le fofoga o Ieova” (Teu. 8:3), “afioga uma a Ieova” (Iosua 24:27), “poloaʻiga a Ieova” (Esera 7:11), “tulafono a Ieova” (Sala. 19:7), “afioga a Ieova” (Isa. 38:4), “afioga uma e tulei mai i le fofoga o le Atua” (Mata. 4:4), ma le “afioga a le Alii” (1 Tesa. 4:15).
TUSI A LE ATUA
4 O le Tusi Paia e pei ona iai i le taimi nei, o se tuufaatasiga o tusi anamua mai le Atua. Na tusia ma tuufaatasia i se vaitaimi e silia i le 16 senituri. E pei ona taʻua e Ierome, o le tuufaatasiga o nei tusi ua taʻua i le faa-Latina o le Bibliotheca Divina, po o Tusi a le Atua. O nei tusi ua patino lava i le Tusi Paia. E lē o aofia ai tusi e lē o faamaonia. O Ieova le Atua o lē e ana nei tusi, ma o ia na faatulaga maia tusitusiga e ao ona faaaofia ai. O lea la, e na o le 66 tusi o le Tusi Paia na tusia e ala i le agaga paia o le Atua.
5 Iloiloina le Moni o Tusi. O ā ni mea ua faailoa mai e le Atua e iloa ai le moni o tusi e 66 o le Tusi Paia? Muamua lava, e ao ona faaaofia ai gaoioiga a Ieova i le lalolagi e faaliliuina tagata i lana tapuaʻiga ma uunaʻia i latou ia faatāua lona suafa atoa foʻi ma ana galuega i le lalolagi. E tatau ona iai se faamaoniga na tusia nei tusi e ala i le agaga paia. (2 Pete. 1:21) E tatau ona uunaʻia ai le alofa i le Atua ma le tapuaʻi iā te ia, na i lo o faiga faataulāitu po o le tapuaʻi i manu. E lē tatau lava ona feteenaʻi faamatalaga o i tusi taʻitasi ma le Tusi Paia atoa, ae ia talafeagai ma lē e ana tusi o Ieova le Atua. Tatou te faatalitalia foʻi e saʻo aʻiaʻi faamaoniga o loo iai i mea uma. E iai foʻi isi mea patino e iloa ai o le Tusi Paia e mai le Atua e tusa ai ma faamatalaga o tusi taʻitasi, ma o loo iloiloina faatomuaga o tusi taʻitasi i polosiua ua taʻua “O Tusi Paia Uma Lava”—E Moni Aʻiaʻi ma Aogā. E iai foʻi tulaga e patino lava i le Tusi Paia Eperu ma le Tusi Paia Eleni, lea e fesoasoani e iloa ai tusi moni ua faamaonia o le Tusi Paia.
LE TUSI PAIA EPERU
6 E lē tatau ona manatu faapea, na faatoʻā taliaina le Tusi Paia ina ua māeʻa ona faamaonia le Tusi Paia Eperu i le senituri lona lima T.L.M. O tusitusiga a Mose e ala mai i le agaga o le Atua, na talia e tagata Isaraelu o ni tusi mai le Atua. Ina ua māeʻa, na avea le Penetatuka (Kenese e oo i le Teuteronome) ma tusi ua faamaonia i le taimi lenā. O isi faaaliga na faailoa atu i tane e uiga i le finagalo o Ieova, sa tatau ona ōgatusa ma taʻiala faavae o le tapuaʻiga moni o loo maua i le Penetatuka. Ua iloa le moni o lenei mea pe a iloiloina tusi eseese o le Tusi Paia aemaise le sootaga ma le matua o le Tusi Paia, o le faapaiaina lea o le suafa o Ieova ma faaeaea lana pule silisili ese e ala i le Malo i aao o Keriso, le fanau folafolaina.
7 E tele valoaga o loo i le Tusi Paia Eperu. Na saunia e Ieova e ala iā Mose le faavae e iloa ai le moni o valoaga pe mai le Atua pe leai, ma na fesoasoani lenei mea e iloa ai le moni o se tusi faavaloaga. (Teu. 13:1-3; 18:20-22) O se auʻiliʻiliga o tusi taʻitasi faavaloaga o le Tusi Paia Eperu faatasi ai ma le Tusi Paia atoa ma mea na tutupu i le talafaasolopito o le lalolagi, ua faamaonia ai o “le upu” lea na latou taʻuaina mai, na faia i le suafa o Ieova. A lē ‘faataunuu’ atoatoa ia ua faataunuu foʻi sona vaega pe a faasino atu i le lumanaʻi, ma na faaliliuina ai tagata i le Atua. I le ma lea, na faamausalī ai le moni o le valoaga e mai le Atua.
8 Ina ua taʻua e Iesu ma isi tusitala o le Tusi Paia Eleni mau mai le Tusi Paia Eperu, ua faigofie ai ona faamaonia le moni o le tele o tusi o le Tusi Paia Eperu. Ae latou te leʻi taʻua isi tusi e pei o le Eseta ma le Failauga. Pe a iloiloina le moni o tusi, e ao ona manatua le isi vala sili ona tāua lea e faasino atu i le Tusi Paia atoa. E pei lava ona osofia tane e le agaga o Ieova ia faamaumau ana fetalaiga mo le aʻoaʻoina, faamalosia ma le faalaeiauina o i latou i lana tapuaʻiga, e talafeagai foʻi la ona faatonutonu ma taʻitaʻia e Ieova le tuufaatasia o tusitusiga paia ma faamautū tusi moni ua faamaonia o le Tusi Paia. E na te faia lenei mea ina ia lē fesiligia ai e tagata lana Afioga, ma o se auala e fua ai upu moni o le tapuaʻiga moni. Na pau lea o le auala e faaauau ai e tagata ona ‘fanaufouina i le afioga a le Atua’ ma taʻutino atu o “le afioga a le Alii e tumau lea e faavavau lava.”—1 Pete. 1:23, 25.
9 Faamautūina Tusi ua Faamaonia o le Tusi Paia Eperu. E tusa ai ma tagata Iutaia, o Esera na amataina le tuufaatasiga o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia Eperu, ae faamāeʻa e Neemia. Na lava ta oso Esera mo lenā galuega auā o ia o se tusitala o le Tusi Paia, o se ositaulaga, o sē na lelei ona aʻoaʻoina ma o le tusiupu aloaʻia o tusitusiga paia. (Esera 7:1-11) E leai se māfuaaga e masalosalo ai i le manatu faapea na faamautūina tusi ua faamaonia o le Tusi Paia Eperu i le faaiʻuga o le senituri lona lima T.L.M.
10 E 39 tusi o le Tusi Paia Eperu ua iai i aso nei; ae o tusi ua faamaonia e tagata Iutaia lea e aofia ai ma na tusi, e 24 lo latou aofaʻi. O le faitau a isi e 22 tusi, e ala i le tuufaatasi o le tusi o Ruta ma Faamasino, o Auega ma Ieremia.b O le faia faapea ua tutusa ai le aofaʻi o tusi o le Tusi Paia ma mataʻitusi o le alafapeta Eperu. O le lisi o loo mulimuli mai, o tusi e 24 e tusa ai ma tusi ua faamaonia e tagata Iutaia:
Le Tulafono (Le Penetatuka)
1. Kenese
2. Esoto
3. Levitiko
4. Numera
5. Teuteronome
Le ʻAu Perofeta
6. Iosua
7. Faamasino
8. Samuelu (Muamua ma le Lua i le tusi e tasi)
9. Tupu (Muamua ma le Lua i le tusi e tasi)
10. Isaia
11. Ieremia
12. Esekielu
13. Perofeta e 12 (Hosea, Ioelu, Amosa, Opetaia, Iona, Mika, Nauma, Sapakuka, Sefanaia, Hakai, Sakaria, ma Malaki, i le tusi e tasi)
O Tusitusiga (Hagiographa)
14. Salamo
15. Faataoto
16. Iopu
17. Le Pese a Solomona
18. Ruta
19. Auega
20. Failauga
21. Eseta
22. Tanielu
23. Esera (Tuufaatasi le Neemia ma le Esera)
24. Nofoaiga a Tupu (Muamua ma le Lua i le tusi e tasi)
11 O le lisi lenei o tusi o le Tusi Paia na talia e Keriso Iesu ma le uluaʻi faapotopotoga Kerisiano. Na pau nei o tusitusiga na taʻua e tusitala o le Tusi Paia Eleni, ma na latou faamautinoa mai o Afioga na a le Atua e ala i le faatomua o nei faamatalaga i upu e “pei ona tusia.” (Roma 15:9) A o fetalai Iesu i tusi uma o le Tusi Paia na tusia e oo ane i le taimi o lana faiva, na ia taʻua ai mea na tusia “i le tulafono a Mose, ma le ʻau perofeta, ma salamo.” (Luka 24:44) O loo taʻua i inei “salamo” o le uluaʻi tusi o le Hagiographa, lea e faasino atu i lenei vaega atoa. O le tusi o Neemia le tusi mulimuli lava o loo uaʻi atu i le talafaasolopito i le Tusi Paia Eperu. O le agaga o le Atua na faatonutonua lenei mea auā e pau lenei o le tusi e tatou te iloa ai le auala e amata ai ona faitau le valoaga a Tanielu, “e afua mai i le oo atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema” seʻi afio mai le Mesia, o lona uiga la e 69 vaiasosa faavaloaga. (Tani. 9:25; Nee. 2:1-8; 6:15) O loo taʻua foʻi i le tusi o Neemia le talafaasolopito o le tusi mulimuli faavaloaga o Mika. E lē mafesiligia le iai o le tusi o Mika i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia, auā na taʻua e Iesu le Alo o le Atua nisi o faaupuga mai le Mika a o fetalai atu i tagata. (Mata. 11:10, 14) E ui lava na taʻua mau faapena i le tele o tusi o le Tusi Paia Eperu, peitaʻi ane e leʻi taʻua e tusitala o le Tusi Paia Eleni ni faaupuga mai ni tusitusiga paia ina ua mavae aso o Neemia ma Malaki e oo atu i ona pō o Iesu. Ua faamausalī ai talitonuga a tagata Iutaia ma le faapotopotoga Kerisiano o le uluaʻi senituri T.A., na māeʻa tusi faamaonia o le Tusi Paia Eperu i tusi a Neemia ma Malaki.
TUSI APOKERIFA O LE TUSI PAIA EPERU
12 O le ā le Apokerifa? O tusitusiga ia ua faaaofia e isi i le Tusi Paia ae ua teena e isi ona e leai se faamaoniga e iloa ai o tusi mai le Atua. O le upu Eleni a·poʹkry·phos e faasino atu i “mea e nātia” po o mea e “lilo.” (Mare. 4:22; Luka 8:17; Kolo. 2:3) O lenā upu e faasino atu i tusi e masalomia o tagata na tusiaina pe e lē lava foʻi ni faamaoniga e iloa ai e mai le Atua, e ui ina latou manatu e aogā mo le faitau. Na taʻua o ni tusi ua “nātia” auā na tuuesea ma e leʻi faitauina i luma o le lautele. I le fono i Carthage i le 397 T.A., na aʻe ai se tofā ina ia faaopoopo tusi e fitu o le Apokerifa i le Tusi Paia Eperu, faatasi ai ma faaopoopoga i le tusi o Eseta ma Tanielu. Ae i le 1546 i le fono i Trent, na faamautinoa ai e le Lotu Katoliko Roma lo latou taliaina o nei tusi faaopoopo i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia. O nei tusi faaopoopo o le Topita, Iutita, vaega faaopoopo o le Eseta, Poto, Ekelesiatiko, Paruka, vaega faaopoopo e tolu o le Tanielu, Muamua i le ʻAu Makapaio, ma le Lua i le ʻAu Makapaio.
13 E ui lava e lē o iai le tusi Muamua i le ʻAu Makapaio i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia, ae o loo iai ni faamatalaga faaosonaunau o le talafaasolopito. O loo faamatala ai le tauiviga a tagata Iutaia mo le tutoʻatasi i le senituri lona lua T.L.M., i le taʻitaʻiga a le ʻauaiga ositaulaga o le ʻAu Makapaio. Ua faatumulia isi tusi o le Apokerifa i talafatu, faiga faataulāitu ma mea sesē. E leʻi taʻua lava e Iesu po o isi tusitala o le Tusi Paia Eleni na tusi.
14 O Iosefasa, o se alii poto i talafaasolopito o tagata Iutaia o lē na soifua i le uluaʻi senituri T.A., na ia taʻua i lana tusi Against Apion (I, 38-41 [8]) tusi uma na amanaʻia e tagata Eperu o ni tusitusiga paia. Na faapea mai o ia: “E lē o iā i tatou le tele o tusi e femoumouaʻi ma feteenaʻi. E 22 [e talitutusa ma le 39 i aso nei e pei ona faaalia i le palakalafa e 11], a tatou tusi ua faamaonia lea o loo faamatala ai le talafaasolopito mai le amataga. O loo aofia ai tusi e lima a Mose lea e iai tulafono ma le talafaasolopito o le fanau mai o le tagata seʻi oo i le maliu o Mose. . . . Mai le maliu o Mose seʻi oo iā Aretaseta lea na suitulaga i le isi Aretaseta e fai ma tupu o Peresia, na tusia ai e perofeta na sosoo ane iā Mose mea na tutupu i o latou aso i tusi e 13. O tusi mulimuli e fā o loo iai pese o viiga i le Atua ma tulafono i amioga a tagata.” O lea la, ua faaalia e Iosefasa ua leva ona faamautūina tusi ua faamaonia o le Tusi Paia Eperu, a o leʻi taitai oo i le uluaʻi senituri T.A.
15 O le alii poto i le Tusi Paia e suafa iā Ierome, o lē na faamāeʻaina le faaliliuga o le Tusi Paia Latina o le Vulgate pe tusa o le 405 T.A. Na maumaututū o ia i lona taofi e uiga i tusi o le Apokerifa. E pei ona faitauina e Iosefasa, e 22 tusi o le Tusi Paia Eperu na tusia e Ierome i lana faatomuaga o le Samuelu ma le Tupu i le Vulgate: “O lea la, e 22 tusi . . . O lenei faatomuaga o le Tusi Paia e mafai ona fai ma taʻiala mautū mo tusi uma e faaliliuina mai le gagana Eperu i le faa-Latina; ina ia tatou iloa ai o tusi uma e mulimuli mai e tatau ona faaaofia i le apokerifa.”
LE TUSI PAIA ELENI
16 Ua taʻutino mai le Lotu Katoliko Roma e faapea, o i latou na faia le faaiʻuga i tusi e ao ona faaaofia i tusi ua faamaonia o le Tusi Paia, ma o loo faasino atu i le Fono i Carthage (397 T.A.), lea na faia ai se lisi o tusi. Peitaʻi ane, e lē moni lenā manatu auā ua leva ona mautū le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia Eleni, ona o le taʻitaʻiga a le agaga paia o le Atua lea na faapogaia foʻi le tusiaina o tusi na, ae e lē faapea o se faatonuga a se fono. E aogā faamatalaga a isi tagata na tuufaatasia mulimuli ane le lisi o tusi, ina ia lagolagoina le lisi o tusi o le Tusi Paia, lea na faamaonia e le agaga o le Atua.
17 Faamaoniga o Uluaʻi Lisi o Tusi. Pe a tagaʻi ane i le siata, o loo iai nisi o lisi o tusi o le Tusi Paia Eleni i le senituri lona fā a o leʻi faia le fono o loo taʻua i luga, lea e tutusa lelei ma le lisi o tusi e pei ona iai i aso nei, ma o isi lisi e lē o iai le tusi o Faaaliga. A o leʻi māeʻa le senituri lona lua, sa talia e tagata popoto tusi e fā o le Evagelia, Galuega ma tusi e 12 a Paulo. E itiiti lava ni tusi na lē mautonu ai i nisi o vaipanoa. E lē taumatea na faigatā le tufatufaina atu o nei tusi i le taimi muamua. O lea la, na fai si umi ona faatoʻā talia lea o nei tusi e avea ma tusi ua faamaonia.
18 O se tasi o uluaʻi lisi e sili ona mataʻina, o se tusi na maua e L. A. Muratori i le faletusi o Ambrosia i Milan i Italia, lea na ia lomia i le 1740. E ui e lē o maua le amataga, ae o loo taʻua ai e faapea o Luka le tusi Evagelia lona tolu, lea e faaalia ai na taʻua muamua Mataio ma Mareko. O le tusi a Muratori i le gagana Latina, na tusia i le faaiʻuga o le senituri lona lua T.A. O se tusi mataʻina e pei ona faaalia i le faaliliuga lenei: “O le tusi lona tolu o le Evagelia o Luka. Na faaigoa e Luka i lona igoa, o ia o se fomaʻi lauiloa . . . O le tusi lona fā o le Evagelia o Ioane, o se tasi o le ʻausoo. . . . E lē fevaevaeaʻi le faatuatua o ē talitonu, e ui lava e eseese faamatalaga o mea na tutupu i tusi taʻitasi o le Evagelia, ae na tusia i le taʻitaʻiga a le Agaga mea e fesootaʻi atu i le soifua mai o Iesu, o lona pō mulimuli, toe tū, talanoaga ma ona soo, ma lona afio mai i se auala faalumaina ona o faiga inosia, ma lona toe afio mai i le mamalu o le mana tautupu lea o loo lumanaʻi pea, ua uma ona folafolaina. E leai se mea e ofo ai ona na taʻua soo e Ioane mea nei i ana tusi: ‘O mea ua matou vāaitino, faalogo ma fetagofi atu i ai, o mea na ua matou tusia.’ O lea la, na ia taʻutino mai e faapea, na vaai ma faalogo i ai ma na ia faamatalaina foʻi mea matagofie uma a le Alii, e tusa ma lo latou faasologa. Ua tusia foʻi galuega uma a le ʻauaposetolo i le tusi e tasi. Na tusia e Luka mo le alii o Teofilo . . . O tusi a Paulo ma o le a faailoa atu e tusi i le tagata malamalama, māfuaaga na auina atu ai na tusi i faapotopotoga. Muamua lava, e umī lana tusi i le ʻau Korinito e taofia ai fevaevaeaʻiga, ona tusi atu lea i le ʻau Kalatia e [lē manaʻomia] le peritomeina, ma i tagata Roma o mataupu tāua i le Tusi Paia, ma faailoa ai foʻi o le Keriso o le autū o na mea uma—e manaʻomia ona tatou talanoaina nei tusi taʻitasi aemaise na mulimuli Paulo i le faaaʻoaʻoga a Ioane, ma tusi atu i faapotopotoga e fitu e tusa ai o le faasologa lenei: i le ʻau Korinito (muamua), i le ʻau Efeso (lua), i le ʻau Filipi (tolu), i le ʻau Kolose (fā), i le ʻau Kalatia (lima), i le ʻau Tesalonia (ono), i le ʻau Roma (fitu). E ui lava na ia tusi faalua e faasaʻo ai le ʻau Korinito ma le ʻau Tesalonia e tasi lava le lotu o loo taapeape solo i le lalolagi e pei ona faaalia [?o se faaaʻoaʻoga, e ala i nei tusi e fitu]; e faapena foʻi le Faaaliga a Ioane, e ui lava na tusi atu i faapotopotoga e fitu, ae o loo talanoa atu iā i latou uma. Peitaʻi, ona o le alofa faapelepele o Paulo, [na ia tusia ai] se tusi e tasi iā Filemoni, tasi iā Tito ae e lua iā Timoteo; [ma o nei tusi] e paia ma e faatāuaina e le Ekalesia. . . . E lē gata i lea, o loo aofia ai le tusi o Iuta ma tusi e lua o Ioane . . . E na o faaaliga a Ioane ma Peteru ua matou taliaina, ma e lē mananaʻo nisi o i matou e faitau le faaaliga a Peteru i totonu o le falesā.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1956, Tusi VIII, itulau 56.
19 I le faaiʻuga o le tusi a Muratori, e na o le lua lava tusi a Ioane o loo taʻua ai. Ae e tusa ai ma lenei manatu, ua taʻua e le lomifefiloi o i luga i le itulau e 55, o tusi e lua a Ioane “e faasino atu i le tusi lona lua ma le tolu, auā o loo taʻua e le tusitala ia lava o ‘le toeaina.’ Talu ai na ia iloiloina le tusi o le Evagelia a Ioane ma le 1 Ioane, e mafai ona tatou mautinoa na talitonu o ia e faapea o na tusi e lua na tusia e Ioane. O lea la, o le 2 Ioane ma le 3 Ioane, na tusia foʻi e Ioane.” Na toe faapea mai lenei tusi e tusa ai o le leai o se faamatalaga e uiga i le uluaʻi tusi a Peteru: “O se faamalamalamaga o lenā mea atonu ua misi ni upu po o se fuaiupu, lea e taʻua ai le taliaina o le I Peteru ma le Faaaliga a Ioane.” O lea la, e tusa ai ma le manatu o le tusi a Muratori, o le faaiʻuga lenei a le lomifefiloi i le itulau e 56: “E mautinoa lava o loo faia aʻe le Feagaiga Fou i Evagelia e fā, o le Galuega, o tusi e 13 a Paulo, o le Faaaliga a Ioane, atonu o tusi e tolu a Ioane, o le Iuta ma atonu o le I Peteru, e ui o loo iai pea masalosaloga i le isi tusi a Peteru.”
20 Na talia e Origen pe tusa o le 230 T.A., le tusi o Eperu ma Iakopo i tusi o le Tusi Paia, lea na lē iai i le tusi a Muratori. E ui lava na ia faapea mai na masalosalo nisi pe e tatau ona talia le Eperu ma le Iakopo i le lisi aloaʻia, ae ua faaalia e lenei mea e oo ane i le taimi lenā ua uma ona talia le tele o tusi o le Tusi Paia Eleni, ae e toʻaitiiti lava ē na masalosalo i nisi o tusi laiti e lē lauiloa. Mulimuli ane, na amanaʻia e Athanasius, Ierome, ma Aokusotino isi lisi tuai e ala i le faapea mai e 27 tusi ua faamaonia e pei ona iai i o tatou aso.c
21 O le tele o lisi o i le siata, o ni lisi maʻoti e faaalia ai tusi moni ua uma ona faamaonia. Na faamāeʻaina lisi a Irenaeus, o Kelemene o Alesania, Tetuliano, ma Origen mai faamatalaga na latou faia, lea na faaalia ai o latou taofi i tusitusiga na. Na faamaonia nei lisi i faamaumauga a le tusitala o talafaasolopito o Eusipio. Peitaʻi ane, e lē fesiligia fua le moni o na tusi pe afai e lē o taʻua e nei tusitala nisi o tusi o le Tusi Paia. E leʻi taʻua e tusitala na tusi ona o la latou lava filifiliga pe ona o le mataupu o loo iloiloina. Ae aiseā e lē o maua ai ni lisi maʻoti e muamua atu i le tusi a Muratori?
22 Na amata ona fesiligia po o ā tusi e ao ona taliaina e Kerisiano, ina ua tulaʻi mai le ʻaufaitofā e pei o Marcion i le senituri lona lua T.A. Na fai e Marcion lana lava lisi o tusi ina ia fetaui ma ana aʻoaʻoga, lea na iai nisi o tusi a Paulo ma le Luka ma na tele suiga na ia faia i ai. O le māfuaaga lea ma le tele o isi tusitusiga apokerifa na salalau atu i le lalolagi, na ala ai ona fesiligia po o ā tusi e ao ona taliaina.
23 Tusitusiga Apokerifa. O faamaoniga o loo iai i tusi o le Tusi Paia ua faamautinoa ai le eseesega o tusitusiga Kerisiano ma tusitusiga lē moni. O tusi Apokerifa o ni talafatu ma e tele ni mea sesē o iai.d Ia mātau faamatalaga a tagata popoto e faatatau i nei tusi:
“E leai se mea o le a masalomia ai fua le lē iai o nei tusi i le Feagaiga Fou: e māfua ona o na tusi pepelo.”—M. R. James, The Apocryphal New Testament, itulau xi, xii.
“Tatou te mātauina le matuā telē o le eseesega pe a faatusatusa tusi o le Feagaiga Fou i isi lomiga sesē. O evagelia pepelo o le faamaoniga sili lava lenā o le moni o le Tusi Paia.”—G. Milligan, The New Testament Documents, itulau 228.
“E lē mafai ona faapea atu ua faaopoopoina i aso nei i tusi ua faamaonia, se tusi e ese mai i le Feagaiga Fou lea na faasaoina mai i le tauamataga o le Lotu.”—K. Aland, The Problem of the New Testament Canon, itulau 24.
24 O Tusitala na Faaosofia e le Agaga Paia. E faaosonaunau lenei manatu. O tusitala uma lava o le Tusi Paia Eleni na latou fesootaʻi vavalalata ma le uluaʻi vaega pule o le faapotopotoga Kerisiano, lea na aofia ai le ʻauaposetolo na filifilia patino e Iesu Keriso. O Mataio, Ioane ma Peteru na aofia ai i uluaʻi aposetolo e 12, ma na filifilia mulimuli ane Paulo o se aposetolo ae e leʻi faitauina o ia i aposetolo e 12.e E ui lava e leʻi iai Paulo ina ua liligiina ifo le agaga paia i le Penetekoso, ae na iai Mataio, Ioane, Peteru, Iakopo, Iuta ma atonu o Mareko. (Galu. 1:13, 14) Na faaaofia e Peteru tusi a Paulo i “isi Tusi” o le Tusi Paia. (2 Pete. 3:15, 16) O Mareko ma Luka o ni uō lelei a Paulo ma Peteru ma na faimalaga faatasi i latou. (Galu. 12:25; 1 Pete. 5:13; Kolo. 4:14; 2 Timo. 4:11) Na tuuina atu e le agaga paia i nei tusitala le mana faivavega, a lē o taimi na liligiina ifo ai le agaga paia e pei o le aso o le Penetekoso ma ina ua liulotu Paulo (Galu. 9:17, 18) pe e lē taumatea i le mea na tupu iā Luka, lea na faaee i ai aao o le ʻauaposetolo. (Galu. 8:14-17) Na māeʻa le tusiaina o tusi Eleni uma o le Tusi Paia i le taimi na iai meaalofa faapitoa o le agaga paia.
25 O le faatuatua i le Atua malosi o Lē e ana le Tusi Paia ma o Lē na faasaoina foʻi lana Afioga, ua tatou mautinoa ai o ia na faatonutonuina le tuufaatasia o tusi o le Tusi Paia. O lea la, tatou te taliaina atoatoa tusi Eleni e 27 ma tusi Eperu e 39 o le Tusi Paia e faia aʻe ai le Tusi Paia atoa, ma o Ieova le Atua o Lē e ana le Tusi Paia atoa. O lana Afioga lea e 66 tusi e iai ua fai ma o tatou taʻiala, ma o le lē feteenaʻi o na tusi ua faamaonia ai le lelei atoatoa o le Tusi Paia. E ave le faaneetaga iā Ieova le Atua, o Lē e ana lenei tusi lē mafaatusalia! Ua lava saunia ai i tatou ma mafai ai ona tatou savavali i le ala i le ola. Tau ina ia tatou faaaogā lelei le Tusi Paia i avanoa uma lava.
[Faaopoopoga i lalo]
a Na lauiloa le taulaga o Byblos i le gaosiga o pepa e fai ai tusi mai paʻulaau. Na faasino atu le upu bi·bliʹa i tusitusiga, tusi tāʻai, tusi atoa ai ma le tuufaatasiga o tamaʻitusi o le Tusi Paia.
b Encyclopaedia Judaica, 1973, Tusi 4, vaega 826, 827.
c The Books and the Parchments, 1963, F. F. Bruce, itulau 112.
[Siata i le itulau 7]
Uluaʻi Lisi Iloga o le Tusi Paia Eleni
T - Taliaina o se vaega o le Tusi Paia ma o se tusi ua faamaonia
M - Masalomia e nisi
MT - Masalomia e nisi, ae talia e ē na faia lisi o se vaega o le
Tusi Paia ma o se tusi ua faamaonia
? - Lē mautinoa tagata popoto i ona faamatalaga po o manatu e
faatatau i lenā tusi
- Ua faaalia i le avanoa e leʻi faaaogāina le tusi pe taʻua e
lenā tusitala
Igoa ma Nofoaga
Tusi a Muratori, Irenaeus, Kelemene Tetuliano,
Asia Itiiti o Alesania Aferika i Mātū
Italia
Pe tusa o
Tausaga T.A. 170 180 190 207
Mataio T T T T
Mareko T T T T
Luka T T T T
Ioane T T T T
Galuega T T T T
Roma T T T T
1 Korinito T T T T
2 Korinito T T T T
Kalatia T T T T
Efeso T T T T
Filipi T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonia T T T T
2 Tesalonia T T T T
1 Timoteo T T T T
2 Timoteo T T T T
Tito T T T T
Filemoni T T T T
Eperu M MT MT
Iakopo ?
1 Peteru T? T T T
2 Peteru M? T
1 Ioane T T MT T
2 Ioane T T MT
3 Ioane T?
Iuta T
Faaaliga T T T T
Igoa ma Nofoaga
Origen, Eusipio, Cyril o Lisi a
Alesania Palesitina Ierusalema Cheltenham,
Aferika i Mātū
Pe tusa o
Tausaga T.A. 230 320 348 365
Mataio T T T T
Mareko T T T T
Luka T T T T
Ioane T T T T
Galuega T T T T
Roma T T T T
1 Korinito T T T T
2 Korinito T T T T
Kalatia T T T T
Efeso T T T T
Filipi T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonia T T T T
2 Tesalonia T T T T
1 Timoteo T T T T
2 Timoteo T T T T
Tito T T T T
Filemoni T T T T
Eperu MT MT T
Iakopo MT MT T
1 Peteru T T T T
2 Peteru MT MT T M
1 Ioane T T T T
2 Ioane MT MT T M
3 Ioane MT MT T M
Iuta MT MT T
Faaaliga T MT T
Igoa ma Nofoaga
Athanasius, Epifania, Kelekolio Amphilocius,
Alesania Palesitina Nazianzus, Asia Itiiti
Asia Itiiti
Pe tusa o
Tausaga T.A. 367 368 370 370
Mataio T T T T
Mareko T T T T
Luka T T T T
Ioane T T T T
Galuega T T T T
Roma T T T T
1 Korinito T T T T
2 Korinito T T T T
Kalatia T T T T
Efeso T T T T
Filipi T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonia T T T T
2 Tesalonia T T T T
1 Timoteo T T T T
2 Timoteo T T T T
Tito T T T T
Filemoni T T T T
Eperu T T T MT
Iakopo T T T T
1 Peteru T T T T
2 Peteru T T T T
1 Ioane T T T T
2 Ioane T T T T
3 Ioane T T T T
Iuta T T T T
Faaaliga T MT T
Igoa ma Nofoaga
Philaster, Ierome, Aokusotino, Fono Lona 3
Italia Italia Aferika i a Carthage,
Mātū Aferika i
Mātū
Pe tusa o
Tausaga T.A. 383 394 397 397
Mataio T T T T
Mareko T T T T
Luka T T T T
Ioane T T T T
Galuega T T T T
Roma T T T T
1 Korinito T T T T
2 Korinito T T T T
Kalatia T T T T
Efeso T T T T
Filipi T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonia T T T T
2 Tesalonia T T T T
1 Timoteo T T T T
2 Timoteo T T T T
Tito T T T T
Filemoni T T T T
Eperu MT MT T T
Iakopo T MT T T
1 Peteru T T T T
2 Peteru T MT T T
1 Ioane T T T T
2 Ioane T MT T T
3 Ioane T MT T T
Iuta T MT T T
Faaaliga MT MT T T
[Siata i le itulau 10]
TUSI O LE TUSI PAIA
(E lē o mautinoa nisi o tausaga [ma nofoaga na tusia ai]. O le mataʻitusi m. o lona uiga o se mea ua “mavae”; l., e mo le “lumanaʻi”; ma le p., e “pe tusa.”)
Tusi o le Tusi Paia Eperu i Tausaga a o Leʻi Maliu Mai Iesu (T.L.M.)
Igoa o Lē na Nofoaga Māeʻa Ona Vaitaimi
le Tusi Tusia na Tusia Ai Tusia o Aofia Ai
Kenese Mose Vaomatua 1513 “I le amataga”
e oo i le
1657
Esoto Mose Vaomatua 1512 1657-1512
Levitiko Mose Vaomatua 1512 1 masina (1512)
Numera Mose Vaomatua/ 1473 1512-1473
Laufanua
o Moapi
Teuteronome Mose Laufanua 1473 2 masina (1473)
o Moapi
Iosua Iosua Kanana p. 1450 1473-p. 1450
Faamasino Samuelu Isaraelu p. 1100 p. 1450–p. 1120
Ruta Samuelu Isaraelu p. 1090 11 tausaga o le
pulega a faamasino
1 Samuelu Samuelu; Isaraelu p. 1078 p. 1180-1078
Kato;
Natano
2 Samuelu Kato; Isaraelu p. 1040 1077–p. 1040
Natano
1 Tupu ma
le 2 Tupu Ieremia Iuta/Aikupito 580 p. 1040-580
Esera Esera Ierusalema p. 460 537–p. 467
Neemia Neemia Ierusalema m. 443 456–m. 443
Eseta Moretekai Susana, p. 475 493–p. 475
Elama
Iopu Mose Vaomatua p. 1473 E silia i 140
tausaga i le va o
le 1657 ma le 1473
Salamo Tavita p. 460
ma isi
Faataoto Solomona; Ierusalema p. 717
Akuru;
Lemueli
Failauga Solomona Ierusalema l. 1000
Pese a Solomona Ierusalema p. 1020
Solomona
Isaia Isaia Ierusalema m. 732 p. 778–m. 732
Ieremia Ieremia Iuta/Aikupito 580 647-580
Auega Ieremia Lata ane i 607
Ierusalema
Esekielu Esekielu Papelonia p. 591 613–p. 591
Tanielu Tanielu Papelonia p. 536 618–p. 536
Hosea Hosea Samaria m. 745 l. 804–m. 745
(Itumalo)
Ioelu Ioelu Iuta p. 820 (?)
Amosa Amosa Iuta p. 804
Opetaia Opetaia p. 607
Iona Iona p. 844
Mika Mika Iuta l. 717 p. 777-717
Nauma Nauma Iuta l.632
Sapakuka Sapakuka Iuta p. 628 (?)
Sefanaia Sefanaia Iuta l. 648
Hakai Hakai Ierusalema 520 112 aso (520)
Sakaria Sakaria Ierusalema 518 520-518
Malaki Malaki Ierusalema m. 443
Tusi o le Tusi Paia Eleni na Tusia i Tausaga Talu Ona Afio Mai le Alii (T.A.)
Igoa o Lē na Nofoaga Māeʻa Ona Vaitaimi
le Tusi Tusia na Tusia Ai Tusia o Aofia Ai
Mataio Mataio Palesitina p. 41 2T.L.M.–33 T.A.
Mareko Mareko Roma p. 60-65 29-33 T.A.
Luka Luka Kaisareia p. 56-58 3T.L.M.–33 T.A.
Ioane Aposetolo Efeso pe p. 98 Uma le faatomuaga,
o Ioane latalata ane i ai 29-33 T.A.
Galuega Luka Roma p. 61 33–p. 61 T.A.
Roma Paulo Korinito p. 56
1Korinito Paulo Efeso p. 55
2Korinito Paulo Maketonia p. 55
Kalatia Paulo Korinito po p. 50-52
o Suria Anetioka
Efeso Paulo Roma p. 60-61
Filipi Paulo Roma p. 60-61
Kolose Paulo Roma p. 60-61
1Tesalonia Paulo Korinito p. 50
2Tesalonia Paulo Korinito p. 51
1Timoteo Paulo Maketonia p. 61-64
2Timoteo Paulo Roma p. 65
Tito Paulo Maketonia (?)p. 61-64
Filemoni Paulo Roma p. 60-61
Eperu Paulo Roma p. 61
Iakopo Iakopo Ierusalema l. 62
(uso o Iesu)
1Peteru Peteru Papelonia p. 62-64
2Peteru Peteru Papelonia (?)p. 64
1Ioane Aposetolo Efeso, pe p. 98
o Ioane latalata ane i ai
2Ioane Aposetolo Efeso, pe p. 98
o Ioane latalata ane i ai
3Ioane Aposetolo Efeso, pe p. 98
o Ioane latalata ane i ai
Iuta Iuta (uso Palesitina (?)p. 65
o Iesu)
Faaaliga Aposetolo Patamo p. 96
o Ioane