Tusi o le Tusi Paia Numera 34—Nauma
Lē na Tusia: Nauma
Nofoaga na Tusia Ai: Iuta
Māeʻa Ona Tusia: A o lumanaʻi le 632 T.L.M.
“O LE faalauiloaga faasaga iā Nineva.” (Nau. 1:1, NW ) O upu taufaamataʻu nei na amata ai le valoaga a Nauma. Peitaʻi, aiseā na ia fai ai lenei faalauiloaga e uiga i se malaia? O le ā se mea ua iloa e uiga iā Nineva anamua? O lona talafaasolopito o loo taaofaʻi mai e Nauma i upu nei: “aai o ē fasi tagata.” (3:1) E lua maupuʻepuʻe o loo iai i le auvai i sasaʻe o le vaitafe o Hitekelu e faafesagaʻi ma le aai o Mosul i aso nei, i le itu i mātū o Irake, ua faailogaina ai le mea sa tū ai Nineva anamua. Sa matuā puipuia malu i pa ma ʻautu tetelē e fetafeaʻi ai le vai ma sa avea ma laumua o le Emepaea o Asuria i le vaega faaiʻu o lona talafaasolopito. Peitaʻi, o le amataga mai o le aai e mai i tuā lava i aso o Nimarota, o “lē malosi i tuli manu i luma o Ieova. . . . na alu atu ai Asura, ma ia faia Nineva.” (Kene. 10:9-11) O lea la, sa leaga le amataga mai o Nineva. Sa faapitoa lava ona lauiloa Nineva i vaitaimi o nofoaiga a Sarekona, o Sanerivi, o Esarata, ma Ashurbanipal, i vaitaimi mulimuli o le Emepaea o Asuria. E ala i taua ma ona manumalo, sa ia faatamaoaigaina ai o ia i mea e maua mai i vete, ma sa lauiloa ai ona o faiga sauā ma faiga faamanu sa fai e ona taʻitaʻi i le anoano o tagata sa ia avea faatagataotauaina.a Sa taʻua e C. W. Ceram, i le itulau e 266 o lana tusi Gods, Graves and Scholars (1954) e faapea: “E leai se isi mea e sili atu ona manatua ai Nineva e tagata na i lo le fasioti tagata, faomea, taofia faamalosi o tagata, ma le faaleagaina o tagata vaivai; e ala i taua ma so o se tulaga lava o faiga sauā; e ala i faiga faamasaatoto lē alofa a pule o ē na faatigā i tagata e ala i faiga faavevesi, ma o ē sa masani ona fasiotia e isi e sili atu ona sauā ma malolosi iā i latou.”
2 Ae faapefea le lotu a tagata Nineva? Sa tapuaʻi Nineva i le anoanoaʻi o atua, o le tele o nei atua na aumai mai Papelonia. Sa talosagaina e ona taʻitaʻi nei atua a o latou agaʻi atu e faaumatia ma fai se faatamaʻiaga atoatoa, ae o ona ositaulaga matapeʻapeʻa sa latou uunaʻia ana tauiviga mo le manumalo, e faamoemoe atu i le taui tele mai le vete. I lana tusi Ancient Cities (1886, itulau 25), na faapea mai W. B. Wright: “Sa latou viiviia le malosi, ma sa latou tatalo atu i faatusa tetelē e faia i maa, o leona ma povi poʻa, e iai o latou tino tetelē, e apaʻau i aeto, ma ulu i tagata, lea sa fai ma faatusa o le malosi, o le loto tele, ma le manumalo. O le fetauaʻi sa avea ma faiga masani a le atunuu, ma sa matuā uunaʻia pea i latou e ositaulaga i le faatupuina o taua. Sa telē se fesoasoani na latou maua mai i le vete o le manumalo, lea sa faapitoa lava se pasene e tuu ese mo i latou a o leʻi maua ni vaega a isi, ona o nei tagata gaoi ma le sauā sa soona mapo lotu naʻuā.”
3 E ui lava ina puupuu le valoaga a Nauma, ae o loo tumu pea i mea faaoso naunau. O mea uma ua tatou iloa e faatatau i le perofeta lava ia, o loo maua i le fuaiupu amata: “O le tusi o le faaaliga ia Nauma le Elekosi.” O lona igoa (Eperu, Na·chumʹ) o lona uiga “Lē e Faamāfanafana.” E mautinoa lava e leʻi avea lana feʻau ma faamāfanafanaga i tagata Nineva, ae i tagata moni o le Atua, sa taʻu atu ai se laveaʻiga mautinoa ma se mapusaga tumau mai i nei fili malolosi ma le lotoa. O se faamāfanafanaga foʻi, le lē taʻua lava e Nauma o agasala a ona lava tagata. E ui lava e lē o mautinoa lelei le mea na tū ai Elekosi, ae e foliga mai lava na tusia le valoaga i Iuta. (Nau. 1:15) E tusia e Nauma lana valoaga, a o lumanaʻi pea le paʻū o Nineva lea na tupu i le 632 T.L.M., ma sa ia faatusatusaina lenei mea na tupu i le paʻū o Noamoni (Thebes, i Aikupito) lea na tupu i se taimi e leʻi leva muamua atu. (3:8) O lona uiga la, sa tatau ona tusia e Nauma lana valoaga i totonu o lea vaitaimi.
4 E mataʻina le auala o loo tusia ai le tusi. E lē o maua ai ni upu e lē o manaʻomia. O lona moni ma lona aogā e talafeagai ai ona avea o se vaega o tusitusiga faagaeeina. E lelei tele le tusi o Nauma i le auʻiliʻili o ona faamatalaga, o tulaga tau i faalogona, atoa ma le mataʻina o le gagana o loo faaaogā ai, faapea foʻi ma faaupuga faaaloalo, le manino o ni manatu faaata, atoa ma le manino o le auala o loo faaupu ai. (1:2-8, 12-14; 2:4, 12; 3:1-5, 13-15, 18, 19) O le tele lava o le mataupu muamua e foliga mai o loo tusia i se faiga faasolosolo o se solo. (1:8, faaopoopoga i le pito i lalo, NW ) E matagofie le auala o loo tusia ai le Nauma i le tasi lava o lona matua. Sa ia faaleo atu le matuā ʻinoʻino i le fili taufaaʻoleʻole o Isaraelu. E leai se isi mea na ia iloa na o le malaia o Nineva.
5 E faamaonia le saʻo aʻiaʻi o le valoaga a Nauma i le saʻo lelei o lona faataunuuga. I aso o Nauma, o ai se isi seʻi vaganā ai se perofeta a Ieova sa iai se loto tele e valoia mai e faapea o le a soloia le laumua faamaualuga o le malo malosi o le lalolagi o Asuria i “puipui o vaitafe,” e solia foʻi ona maota, e oo lava iā te ia o le a “gaogao, ua faagaogaoina, ua faatafunaina [le aai]”? (2:6-10) O mea tutupu na sosoo mai ai na faaalia ai sa faagaeeina moni lava e le Atua le valoaga. O faamaumauga a le tupu Papelonia o Napopolasa o loo faamatalaina ai le puʻea o Nineva e tagata Metai ma tagata Papelonia: “[Na latou faaliliuina] le aai e avea ma atumauga ua faaleagaina ma faaputu[ga (o otaota) . . . ].”b Na atoatoa le faaumatiaina o Nineva ona e oo lava i le mea sa tū ai e leʻi manatuaina mo le tele o senituri. Sa oo ina tauemu nisi o tagata faitio i le Tusi Paia i lenei manatu i le faapea mai e leʻi iai muamua se Nineva.
6 Peitaʻi, e faaopoopo atili atu i faamaoniga o le saʻo aʻiaʻi o le Nauma, ua maua le mea sa tū ai Nineva, ma na amata ona eliina i le senituri lona 19. Sa fuafuaina pe tusa o le faitau miliona tone o palapala e ao ona eli ese mai ina ia aliali atoatoa mai ai. O ā ni mea sa eliina aʻe mai i Nineva? E anoanoaʻi mea e lagolagoina ai le saʻo lelei o le valoaga a Nauma! O se faaaʻoaʻoga, o ona maa faamanatu ma mea o tusia ai e faamaonia ai lona sauā, ma o loo iai toēga o faatusa tetelē o povi poʻa ma leona e fai apaʻau. E lētioa ona tautala Nauma e faatatau iā te ia o “le ana o leona”!—2:11.c
7 E faamaonia le avea o le Nauma o se vaega o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia e ala i le talia e tagata Iutaia e avea o se vaega o Tusitusiga faagaeeina. E matuā ōgatasi atoatoa ma le Tusi Paia atoa. O loo avatu le valoaga i le suafa o Ieova, ma o ona uiga ma lona silisili ese ua avea ai ma faamaoniga manino.
LE POGAI E AOGĀ AI
11 O loo faataʻitaʻia mai e le valoaga a Nauma nisi o mataupu silisili faavae o le Tusi Paia. O upu amata o le faaaliga o loo toe taʻua ai le māfuaaga o le aumaia e le Atua o le tulafono lona lua o Tulafono e Sefulu: “O Ieova o le Atua fuā ia.” Na uma lenā ona ia faailoa mai lea e faapea e mautinoa lava lana “taui ma sui . . . i ē ita iā te ia.” E leʻi mafaia e le sauā faamaualuga ma atua faapaupau o Asuria ona laveaʻiina o ia ina ua faaooina atu le faasalaga faafaamasinoga a Ieova. E mafai ona tatou mautinoa e faapea, i le taimi e tatau ai o le a faapena foʻi ona avatu e Ieova le faamasinotonu i ē uma e amioleaga. “O Ieova e tele gese lona toʻasā, a e tele lona mana; na te lē faasaoina lava ē ua agasala.” O lea la, o loo faaeaeaina le faamasinotonu ma le silisili ese o Ieova ona o lona faaumatiaina o Asuria malosi. Na oo moni lava iā Nineva le “gaogao, ua faagaogaoina, ua faatafunaina.”—1:2, 3; 2:10.
12 I le tuufaafeagai iā Nineva lea na “matuā fano o ia,” sa faasilasila mai ai e Nauma le toe faafoʻisia o “le mamalu o Iakopo, e faapea foʻi le mamalu o Isaraelu.” Sa auina atu foʻi e Ieova ia tala fiafia mo ona tagata: “Faauta ea, o i luga o mauga o vae o lē fai mai le tala lelei, o lē logologo mai i le manuia.” O nei tala lelei o le filemu e fesootaʻi atu i le Malo o le Atua. E faapefea ona tatou iloa lenei mea? O loo manino mai ona o le faaaogāina e Isaia o le faaupuga lava lea e tasi, ae sa ia faaopoopo i ai upu: “Ua tala mai le tala lelei; ua faailoa mai le olataga; ua fai mai iā Siona, O loo pule lou Atua.” (Nau. 1:15; 2:2; Isa. 52:7) Ua faapena foʻi, ona faatatauina e le aposetolo o Paulo le faaupuga lava lea i le Roma 10:15 iā i latou ua aauina atu e Ieova o ni tagata talaʻi Kerisiano o tala lelei. O i latou nei o loo folafolaina le “tala lelei o le malo.” (Mata. 24:14) I le talafeagai ai ma le uiga o lona igoa, ua saunia e Nauma le tele o faamāfanafanaga mo i latou uma e saʻilia le filemu ma le faaolataga lea e maua mai le Malo o le Atua. O nei mea uma o le a mautinoa ma iloaina ai e faapea ‘o loo agalelei Ieova, o le ʻolo ia i le aso o le puapuaga mo ē e faatuatua iā te ia.’—Nau. 1:7.
[Faaopoopoga i lalo]
b Ancient Near Eastern Texts, faatonutonuina e J. B. Pritchard, 1974, itulau 305; puipui uma e a latou; Insight on the Scriptures, Tusi 1, itulau 958.