Tusi o le Tusi Paia Numera 29—Ioelu
Lē na Tusia: Ioelu
Nofoaga na Tusia Ai: Iuta
Māeʻa Ona Tusia: Pe tusa o le 820 T.L.M. (?)
E LĒ mafaitaulia le anoano o le vao o iniseti ua latou faaleagaina le laueleele. O le afi i o latou luma ma le afi i o latou tua ua faamāeʻaina ai le faatafunaina. Sa iai le oge i mea uma. E pōuliuli le lā e liu toto le masina, ona ua lata mai le aso tele ma le silisili o Ieova. Ua ia poloaʻi mai ina ia tuu atu le selesaito ma aoaoina atunuu mo le faaumatiaga. Ae ui lava i lea, o le a iai nisi e “faaolaina.” (Ioe. 2:32) O le iloiloina o nei mea mataʻina na tutupu, ua avea ai le valoaga a Ioelu e lē gata ina faaoso naunau ae e matuā aogā foʻi iā i tatou.
2 E amata le tusi i le faapea mai o “le afioga a Ieova na oo iā Ioelu, le atalii o Petuelu.” Na pau lava lenei o le faamatalaga a le Tusi Paia e faatatau iā Ioelu. O loo ave le faamamafa i le feʻau faavaloaga na i lo lē na tusia. O le igoa “Ioelu” (Eperu, Yoh·ʼelʹ) e manatu i ai o lona uiga “o Ieova o le Atua.” Ona e masani lelei Ioelu i Ierusalema, o lona malumalu, ma taualumaga o le auaunaga i le malumalu e ono faaalia ai e faapea sa ia tusia lana tusi i Ierusalema po o Iuta.—Ioe. 1:1, 9, 13, 14; 2:1, 15, 16, 32.
3 O anafea na tusia ai le tusi o Ioelu? E lē o mafai ona faamautinoaina lenei tulaga. E eseese lava taimi o loo manatu i ai tagata atamamai, e amata mai lava a o lumanaʻi le 800 T.L.M. e oo i le pe tusa o le 400 T.L.M. O le faamatalaina o le faamasinoina e Ieova o atunuu i le laugatasi o Iosefatu e aliali mai ai na tusia e Ioelu lana valoaga i se vaitaimi ina ua uma le manumalo tele o Ieova sa faia mo Iosefatu le tupu o Iuta, o lona uiga la ina ua uma ona avea Iosefatu ma tupu i le 936 T.L.M. (Ioe. 3:2, 12; 2 No. 20:22-26) Atonu na sii mai foʻi e le perofeta o Amosa ni faamatalaga mai le tusi o Ioelu. E aliali mai la, na tusia le valoaga a Ioelu a o lumanaʻi ona tusia le valoaga a Amosa, o lē na amata ona vavalo mai i se vaitaimi i le va o le 829 ma le 804 T.L.M. (Ioe. 3:16; Amo. 1:2) E ono manatu foʻi sa tusia i se taimi muamua atu, ona o le tulaga o loo faatulaga ai le tusi i le vaega Eperu o le Tusi Paia, e i le va o le Hosea ma le Amosa. O le pogai lea o le manatu i le vaitaimi pe tusa o le 820 T.L.M. mo le valoaga a Ioelu.
4 E faamaonia le moni aʻiaʻi o le valoaga e ala i le toe siiina mai, atoa ma le toe faasino atu i ai o Tusitusiga Kerisiano Eleni. I le aso o le Penetekoso, na talanoa ai Peteru e uiga i “le perofeta o Ioelu” ma faatatauina se tasi o ana valoaga. Na sii mai e Paulo le valoaga lava lenā ma faailoa mai lona faataunuuga e lē gata i tagata Iutaia ae o tagata e lē o ni Iutaia. (Ioe. 2:28-32; Galu. 2:16-21; Roma 10:13) Sa faataunuuina uma lava valoaga a Ioelu e uiga i nuu tuaoi. Na siʻomia le aai tele o Turo e Nepukanesa, ma mulimuli ane na iʻu ina faaumatia le aai e Alesana le Sili. Sa faapena foʻi ona faaumatia Filisitia. Na avea Etoma ma vaomatua. (Ioe. 3:4, 19) E leʻi fesiligia lava e tagata Iutaia le avea o le Ioelu o se vaega moni o le Tusi Paia, ma sa latou faatulagaina le tusi e lona lua i le vaega sa taʻua o perofeta laiti.
5 O le auala o loo tusia ai le Ioelu e lē gata e malamalama ae matuā manino lona faamatalaina. Na te toe taʻua manatu ina ia faamamafaina ma faaaogā faatusatusaga mataʻina. O loo taʻua ai sē akerise o se nuu, ma o se ʻautau. E pei o latou nifo o nifo o leona, o o latou foliga mai e pei o solofanua, ma o latou leo e pei o kariota a se ʻautau o loo agaʻi atu i se taua. Na sii mai e le Interpreter’s Bible se faamatalaga maufaatuatuaina e faatatau i le vaavaaia o sē e faapea: “E sili atu ona lelei ma manino le faamatalaina e Ioelu o le osofaʻiga a sē akerise na i lo se isi lava faamatalaga.”a Ia faafofoga nei loa a o vavalo mai Ioelu i le aso tele ma le silisili o Ieova.
LE POGAI E AOGĀ AI
12 E faamatalaina e nisi o le ʻaufaitofā ia Ioelu e faapea o se perofeta o le ao pogisa. Peitaʻi, i le vaaiga a tagata o le Atua lava latou, o loo aliali mai o ia o lē e faalauiloaina mai tala lelei o le faasaoina. Sa faamamafaina e le aposetolo o Paulo lenei manatu i le Roma 10:13 i le faapea mai: “Auā e faaolaina i latou uma o ē valaau i le suafa o le Alii [Ieova].” (Ioe. 2:32) Sa iai se faataunuuga mataʻina o le valoaga a Ioelu i le aso o le Penetekoso 33 T.A. I lenā mea na tupu sa faagaeeina ai Peteru e faamatala mai faapea, o le liligiina ifo o le agaga o le Atua i luga o soo o Keriso o le faataunuuga lea o le valoaga a Ioelu. (Galu. 2:1-21; Ioe. 2:28, 29, 32) Sa matuā faamamafa lava e Peteru le uiga faavaloaga o upu a Ioelu lea e faapea mai: “E iʻu foʻi ina faaolaina o i latou uma lava o ē valaau atu i le suafa o le Alii [Ieova].”—Galu. 2:21, 39, 40.
13 E iai vala mataʻina tutusa e mafai ona vaaia i le va o le mala o sē akerise o loo faamatalaina e Ioelu ma le mala o sē akerise o loo valoia mai i le Faaaliga mataupu e 9. O loo taʻua ai foʻi le lā ua pōuliuli. O sē akerise e faaata mai ai solofanua ua saunia mo le taua, e latou te taalili e pei o kariota, ma e iai o latou nifo e pei o nifo o leona. (Ioe. 2:4, 5, 10; 1:6; Faaa. 9:2, 7-9) O le valoaga a Ioelu i le Ioelu 2:31, lea e taʻu mai ai le liua o le lā i le pōuliuli, e uiga tutusa i se mea na tupu o loo taʻua i le Isaia 13:9, 10 ma le Faaaliga 6:12-17, faapena foʻi ma le Mataio 24:29, 30, lea o loo faaalia ai e Iesu le valoaga e faatatau i le taimi e afio mai ai o ia o le Atalii o le tagata, ma le mana ma le mamalu tele. O upu o le Ioelu 2:11, “e mamafa le aso o Ieova, e matuā mataʻutia,” e foliga mai o loo faasino atu i ai le Malaki 4:5. O faamatalaga tutusa o lenei ‘aso o le pōuliuli ma le ao o le faamālumālu’ o loo maua foʻi i le Ioelu 2:2 ma le Sefanaia 1:14, 15.
14 O loo faasino atu i luma le valoaga i le Faaaliga i “le aso tele” o le toʻasā tauatua. (Faaa. 6:17) O loo vavalo mai foʻi Ioelu e uiga i lenā taimi, o loo faaalia ai e faapea pe a oo mai le ‘aso tele o Ieova’ i luga o atunuu, o i latou e valaau atu iā te ia mo le puipuiga ma le faasaoina o le a “faaolaina.” ‘O le a avea Ieova ma malu o lona nuu.’ O le a toe faafoʻisia mai le tamaoaiga sa iai i Etena: “A oo foʻi i lea aso, ona tautulu mai lea o suāvine i mauga, e tafe foʻi le suāsusu i mauga iti, o ālia uma foʻi o Iuta e tafe mai ai suāvai; e tafe mai se punāvai ai le fale o Ieova.” I le aumaia o nei valoaga pupula o le toe faafoʻisiaina, sa viiviia ai foʻi e Ioelu le pule silisili ese a Ieova le Atua, ma talosaga atu i ē loto faamaoni e faavae i Lona alofa mutimutivale: “Toe foʻi iā Ieova lo outou Atua; auā e alofa fua, ma alofa mutimutivale o ia, e tele gese lona toʻasā, ua tele foʻi lona alofa.” O i latou uma e utagiaina lenei talosaga faagaeeina o le a selesele i aogā e faavavau.—Ioe. 2:1, 32; 3:16, 18; 2:13.
[Faaopoopoga i lalo]
a 1956, Tusi VI, itulau 733.