-
“E Ola Foʻi Mea Uma i le Mea e Tafe Atu i ai le Vai”Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā iā Ieova!
-
-
MATAUPU 19
“E Ola Foʻi Mea Uma i le Mea e Tafe Atu i ai le Vai”
TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le faataunuuga o le faaaliga i le vaitafe o loo tafe mai i le malumalu i aso anamua, i aso nei, ma le lumanaʻi
1, 2. E tusa ai ma le Esekielu 47:1-12, o le ā na vaaia ma mātauina e Esekielu? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)
E IAI se isi vala mataʻina na vaaia e Esekielu i le faaaliga i le malumalu: O se vai o loo tafe mai i lenā nofoaga paia! Seʻi faaata i le mafaufau le mulimuli atu o Esekielu i alāvai o lenā vaitafe manino. (Faitau le Esekielu 47:1-12.) Na sinasina le vai mai i le mea e ulu atu ai i le malumalu, ma tafe atu agaʻi i le faitotoʻa i le itu i sasaʻe. Na tataʻi ese e le agelu Esekielu mai i le malumalu, ma na ia fuaina le mamao o loo tafe ai le vai a o la savavali. Na faatonu pea e le agelu Esekielu ina ia ui ane i le vai. Na faasolo ina loloto ma tatafe ma lē mafai ai e le perofeta ona asā, seʻi vaganā ua aau!
2 Ua mātauina e Esekielu le tafe atu o le vai i le Sami Mate ma ua magalo ai le suāsami. Ua ola foʻi mea uma e tafe atu i ai le vai, ma maua ai le tele o iʻa. Ua ia vaaia foʻi le ola o ituaiga laau eseese i le auvai. E fua mai fualaau ʻaina susua i masina taʻitasi, ma o o latou lau e fai ma vailaau. O le vaaia e Esekielu o nei mea uma, e mautinoa na ia maua ai le filemu ma se faamoemoe. Ae o le ā le uiga o lenei vaega o le faaaliga o le malumalu mo Esekielu, ma ē na latou faaaunuua faatasi? O le ā foʻi lona uiga mo i tatou i aso nei?
O le ā le Uiga o le Vaitafe i le Faaaliga mo Ē na Faaaunuua?
3. Aiseā e leʻi mafaufau ai tagata Iutaia o loo faasino atu le faaaliga a le perofeta o Esekielu i se vaitafe moni?
3 E mautinoa e leʻi mafaufau tagata Iutaia anamua, o lenei vaitafe o se vaitafe moni. Nai lo o lea, o lenei faaaliga atonu na faamanatu atu ai iā i latou, se isi valoaga o le toe faafoʻisiaga lea na faamauina e le perofeta o Ioelu i le silia i le 200 tausaga na muamua atu. (Faitau le Ioelu 3:18.) I le taimi na faitau ai tagata Iutaia na faaaunuua i le valoaga a Ioelu, e latou te leʻi mafaufau i se mauga moni “o le a sisina ifo ai le uaina suamalie” po o ni aʻega ʻe tafe ifo ai le suāsusu;’ pe mafaufau foʻi i se punāvai o loo tafe “mai i le fale o Ieova.” I se tulaga taitutusa, e leʻi mafaufau nei tagata Iutaia o loo faasino atu le faaaliga a le perofeta o Esekielu i se vaitafe moni.a O lea, o le ā le feʻau o loo momoli mai e Ieova i lenei faaaliga? Ua fesoasoani mai le Tusi Paia iā i tatou ina ia malamalama ai i le uiga o nisi vaega o lenei faaaliga. O le a tatou iloiloina ni faamautinoaga alofa se tolu e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei feʻau faavaloaga.
4. (a) O ā faamanuiaga mai iā Ieova na faatalitalia e tagata Iutaia ona o le faaaliga a Esekielu i le vaitafe? (e) E faapefea i le faaaogāina o upu “vaitafe” ma le “vai” i le Tusi Paia ona faamautinoa mai ai o le a faamanuia e Ieova ona tagata? (Tagaʻi i le pusa “Vaitafe o Faamanuiaga Mai iā Ieova.”)
4 Se vaitafe o faamanuiaga. I taimi o le Tusi Paia, e masani ona faaata mai e vai ma vaitafe, le tafe mai o faamanuiaga a Ieova. E faapena foʻi le vaitafe na vaaia e Esekielu o loo tafe mai i le malumalu. O lea, o lenei faaaliga na faatalitalia ai e tagata o le Atua, o le a tafe mai faamanuiaga faaleagaga a Ieova iā i latou pe a faaauau ona latou tausisi i le tapuaʻiga mamā. O ā na faamanuiaga? O le a latou toe mauaina faatonuga faaleagaga mai i ositaulaga. E lē gata i lea, o le toe faia o taulaga i le malumalu, o le a latou mautinoa ai o le a faia le togisala mo a latou agasala. (Eseki. 44:15, 23; 45:17) O lea, o le a toe mamā i latou e pei ua faamamāina i le vai mamā e tafe mai i le malumalu.
5. E faapefea i le faaaliga i le vaitafe ona iloa ai o le a lava ma totoe faamanuiaga mo tagata uma?
5 Po o le a lava ma totoe faamanuiaga mo tagata uma? E tali lenā fesili pe a mafaufau i le faalauteleina faavavega o le vaitafe, lea na amata mai i se sinasina itiiti, seʻia oo ina avea ma vaitafe loloto i le na o le 2 kilomita le mamao! (Eseki. 47:3-5) Atonu o le a faasolo ina toʻatele tagata Iutaia e toe faafoʻisia i lo latou laueleele, ae o le a lava ma totoe faamanuiaga a Ieova e tausia ai o latou manaʻoga. Ua faaata mai e le vaitafe le anoanoaʻi o faamanuiaga a Ieova.
6. (a) O le ā ua faamautinoa mai i le ata faavaloaga? (e) O le ā le lapataʻiga na aumaia foʻi i le faaaliga? (Tagaʻi i le faamatalaga pito i lalo.)
6 Vai o le ola. I le faaaliga a Esekielu, na tafe atu le vaitafe i le Sami Mate ma toe ola ai le tele o mea. Ia mātau, o lenei vai o le a toe feola ai le tele o ituaiga iʻa eseese, e pei o iʻa na maua i le Sami Tele po o le Sami o Metitirani. Sa iai foʻi ni pisinisi faifaiva taulau manuia i le talafatai o le Sami Mate, i le vā o ni taulaga se lua e foliga mai e vavamamao. Na faapea mai le agelu, “e ola foʻi mea uma i le mea e tafe atu i ai le vai.” Po o lona uiga la, e tafe atu le vai mai i le maota o Ieova i vaega uma o le Sami Mate? E leai! Na faamatala e le agelu e iai nisi vaega faataufusi e lē oo atu i ai vai o le ola. “O le a iai pea le masima” i na nofoaga.b (Eseki. 47:8-11) O lea, o lenei ata faavaloaga ua faamautinoa mai ai, o le a toe faafoʻisia e le tapuaʻiga mamā le ola i tagata, ma latou taulau manuia ai. Peitaʻi, na aumaia ai foʻi ma le lapataʻiga lenei: E lē o tagata uma e taliaina faamanuiaga a Ieova, ma e lē o tagata uma foʻi e faamālōlōina.
7. O le ā na mautinoa i ai tagata Iutaia na faaaunuua ona o laau i le faaaliga o loo ola i auvai?
7 O laau e maua ai meaʻai ma faamālōlōina ai. O laau o loo ola i auvai, ua atili matagofie ai le vaaiga ma e iai foʻi le itu e tāua ai. E mautinoa na mafaufau Esekielu ma isi tagata Iutaia i le susua o fualaau ʻaina e latou te maua, pe a fua mai nei laau i masina taʻitasi. O lenā vaaiga faaoso naunau, ua faamautinoa ai o le a fafagaina faaleagaga i latou e Ieova. Ae e iai ma se isi mea. O lau o na laau “e fai ma vailaau” e faamālōlōina ai. (Eseki. 47:12) Na silafia e Ieova, o le a matuā manaʻomia e ē na faaaunuua o le a toe faafoʻisia le faamālōlōga faaleagaga, ma o le mea lenā na ia folafolaina atu iā i latou. Na faailoa mai e Ieova le auala na ia faia ai lenā mea i isi valoaga o le toe faafoʻisiaga, lea na tatou iloiloina i le Mataupu 9 o lenei lomiga.
8. E faapefea ona iloa e iai se faataunuuga e sili atu o le faaaliga a Esekielu?
8 E pei ona tatou talanoaina i le Mataupu 9, e na o se vaega itiiti o le faataunuuga o lenā valoaga na tofo i ai ē faaaunuua na toe foʻi, ma o i latou lava na māfua ai lenā tulaga. E faapefea ona faamanuia atoatoa i latou e Ieova pe afai na faaauau ona latou lē usiusitaʻi, toe foʻi i o latou ala leaga, ma tuulafoaʻia le tapuaʻiga mamā? Na tigā ma mafatia ē faamaoni, ona o amioga a o latou uso Iutaia. Peitaʻi, na iloa e tagata tapuaʻi faamaoni o Ieova, e lē iʻuvale ana folafolaga ma e taunuu lava. (Faitau le Iosua 23:14.) O lea, e iai le taimi o le a faataunuu ai le faaaliga a Esekielu i se tulaga e sili atu. O afea?
O Loo Tafe le Vaitafe i Aso Nei!
9. O afea e tupu ai le faataunuuga e sili atu o le faaaliga a Esekielu i le malumalu?
9 E pei ona taʻua i le Mataupu 14 o lenei lomiga, e iai se faataunuuga e sili atu o le faaaliga a Esekielu i le malumalu i “aso e gata ai,” o le taimi lea o le a matuā faasilisilia ai le tapuaʻiga mamā. (Isa. 2:2) Ua faapefea ona faataunuuina lenei vaega o le faaaliga a Esekielu i aso nei?
10, 11. (a) O ā faamanuiaga ua tafe mai i aso nei e pei o se vaitafe? (e) Ua faapefea ona faateteleina le tafe mai o faamanuiaga a Ieova a o faagasolo taimi o le iʻuga?
10 Se vaitafe o faamanuiaga. O faamanuiaga ua tatou maua i aso nei, e faamanatu mai ai le vaitafe o loo tafe mai i le maota o Ieova. O ā na faamanuiaga? E aofia ai sauniuniga uma a Ieova e faamalosia ma tausia ai i tatou faaleagaga. O le vala e sili ona tāua, o le taulaga togiola a Keriso, lea ua mafai ai ona faamamāina a tatou agasala ma maua le faamagaloga a Ieova. E faatusaina foʻi upu moni mamā o le Afioga a le Atua i vai o le ola, lea e mafai ona faamamāina ai. (Efe. 5:25-27) Ua faapefea ona tafe mai na faamanuiaga i o tatou taimi?
11 I le 1919, e na o le 5,793 auauna a Ieova na iai, ma na latou talia fiafia meaʻai faaleagaga na latou manaʻomia. Na faatupulaʻia lo latou faitau aofaʻi i le faitau sefulu tausaga na sosoo ai. I aso nei, ua silia ma le valu miliona tagata o le Atua. Ae po o faaauau pea ona tafe mai vai mamā o le upu moni? Ioe! E matuā anoanoaʻi upu moni o le Tusi Paia ua tatou malamalama i ai. E faitau piliona Tusi Paia, tusi, mekasini, polosiua ma sāvali na maua e tagata o le Atua i le 100 tausaga ua mavae. I le pei o le vaitafe i le faaaliga a Esekielu, ua faateteleina le tafe mai o upu moni faaleagaga ina ia faamalieina ai manaʻoga o ē e galala faaleagaga i le lalolagi aoao. Ua leva ona iai a tatou lomiga faale-Tusi Paia, ae ua mafai nei ona maua na faamatalaga uma i le upega tafaʻilagi o le jw.org i le silia i le 1,000 gagana! O le ā le aogā o na vai o le upu moni i tagata lotofaamaoni?
12. (a) O ā aogā ua tatou vaaia ua maua e tagata mai i upu moni o le Tusi Paia? (e) O le ā le lapataʻiga ua aumaia i le faaaliga mo i tatou i aso nei? (Tagaʻi foʻi i le faamatalaga pito i lalo.)
12 Vai o le ola. Na faailoa atu iā Esekielu: “E ola foʻi mea uma i le mea e tafe atu i ai le vai.” Seʻi mafaufau i le auala ua tafe mai ai le feʻau o le upu moni, i ē uma ua iai i lo tatou laueleele faaleagaga ua toe faafoʻisia. Ua aumaia e upu moni o le Tusi Paia le ola ma le malosi faaleagaga i le faitau miliona o tagata lotofaamaoni. Peitaʻi, o lenei faaaliga ua aumaia ai foʻi se lapataʻiga: E lē o tagata uma e latou te taliaina na upu moni. E pei lava o nofoaga e pala ma faataufusi o le Sami Mate i le faaaliga a Esekielu, e iai i latou e lē tali mai, e latou te lē taliaina ma faatatau le upu moni.c Seʻi aua lava neʻi tupu lenā mea iā i tatou!—Faitau le Teuteronome 10:16-18.
13. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i laau i le faaaliga?
13 O laau e maua ai meaʻai ma faamālōlōina ai. Pe e iai ni lesona faalaeiau e tatou te aʻoaʻoina mai i laau o loo ola i auvai? O le tulaga moni lenā! Ia manatua, e fua mai e nei laau fualaau ʻaina susua i masina taʻitasi, ma o o latou lau e fai ma vailaau e faamālōlōina ai. (Eseki. 47:12) E faamanatu mai ai o loo tatou auauna i se Atua e limafoaʻi, e na te fafagaina lelei ma faamālōlō i tatou i le itu faaleagaga. Ua matelāina ma mamaʻi faaleagaga tagata o le lalolagi i aso nei. Ae i se faaeseesega, seʻi mafaufau i sauniuniga a Ieova. Pe e te lē lagona le faamalieina pe a uma ona e faitau i se mataupu i sa tatou lomiga, usuina le pese faaiʻu i se fonotaga po o se tauaofiaga, pe māeʻa foʻi ona matamata i se vitiō po o sa tatou polokalame i le Initaneti? Ioe, ua matuā lelei ona fafagaina faaleagaga i tatou! (Isa. 65:13, 14) Po ua fesoasoani nei meaʻai faaleagaga i lo tatou itu faaleagaga? O fautuaga lelei ua tatou mauaina e faavae mai i le Afioga a le Atua, ua fesoasoani iā i tatou e teena ai agasala e pei o amioga lē mamā, matapeʻapeʻa, ma le leai o se faatuatua. Ua faia foʻi e Ieova se faatulagaga e fesoasoani ai i Kerisiano ua aafia i maʻi faaleagaga, ona o le faia o agasala matuiā. (Faitau le Iakopo 5:14.) Ua matuā faamanuiaina i tatou, e pei ona faaatagia mai e laau i le faaaliga a Esekielu.
14, 15. (a) O le ā le lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i nofoaga faataufusi e leʻi faamālōlōina i le vai i le faaaliga a Esekielu? (e) O ā faamanuiaga ua tatou maua i aso nei mai i le vaitafe i le faaaliga a Esekielu?
14 E iai foʻi se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i nofoaga faataufusi e leʻi faamālōlōina i le vai. E tatou te lē mananaʻo e teena le tafe mai o faamanuiaga a Ieova i o tatou olaga. Pe a lē faamālōlōina i tatou, o le a tutusa lo tatou tulaga malapagā ma lenei lalolagi. (Mata. 13:15) Peitaʻi, ua tatou tofo i faamanuiaga mai i lenei vaitafe. E tau o tatou mafaufau i le vaitafe i le faaaliga a Esekielu, pe a tatou naunau e feinu i vai mamā o upu moni mai i le Afioga a le Atua, faailoa atu na upu moni i isi e ala i le talaʻiga, ma mauaina mai i toeaina ua toleniina e le pologa faamaoni le taʻitaʻiga alofa, faamāfanafanaga, ma le fesoasoani. E maua le ola ma le faamālōlōga i so o se mea e tafe atu i ai lenā vaitafe!
15 E faapeʻī le faataunuuga i le lumanaʻi o lenei vaitafe faafaatusa? E pei o le a tatou talanoaina, o le a matuā tatafe malosi lenei vaitafe i le Parataiso o loo fotuaʻi mai.
Le Uiga o le Faaaliga i le Parataiso
16, 17. O ā aogā o le a tatou maua mai i le vaitafe o faamanuiaga i le Parataiso? Aumai ni faaaʻoaʻoga.
16 Pe e mafai ona e faaata lou matuā olioli faatasi ma au uō ma aiga i le Parataiso? E mafai ona matuā manino lenā ata i lou mafaufau, e ala i le iloiloina o le vaitafe i le faaaliga a Esekielu. E faapefea? Seʻi o tatou toe iloiloina ni vala maʻoti se tolu o lenei faaaliga.
17 Se vaitafe o faamanuiaga. O le a lautele le tafe atu o lenei vaitafe faafaatusa i le Parataiso, auā e lē gata o le a maua aogā i le itu faaleagaga ae faapea le itu faaletino. A o faagasolo le Pulega a Iesu i le Afe Tausaga, o le a fesoasoani le Malo o le Atua i tagata faamaoni ina ia latou maua atoatoa aogā o le togiola. O le a faasolosolo ona latou maua le tulaga lelei atoatoa. O le a lē toe iai ni faamaʻi, fomaʻi, tausi soifua, falemaʻi, ma ni inisiua o le soifua mālōlōina! O le a tafe atu lenā vai o le ola i le faitau miliona o ē e faasaoina mai iā Amaketo, o “se motu o tagata e toʻatele” o le a sao mai i “le puapuaga tele.” (Faaa. 7:9, 14) Peitaʻi, e ui i le mataʻina o le tafe mai o faamanuiaga i lenā vaitafe i le amataga, ae o le a lē mafaatusalia i tulaga o le a mulimuli mai. E tusa ai ma le faaaliga a Esekielu, o le a sili atu ona lautele le tafe atu o le vaitafe, ma matuā faamalieina ai manaʻoga.
O le a toe talavou ma ola mālōlōina tagata uma i le Parataiso ona o faamanuiaga o le vaitafe (Tagaʻi i le palakalafa 17)
18. O le ā le itu o le a matuā tatafe ai le “vaitafe o le vai o le ola” a o faagasolo le Afe Tausaga?
18 Vai o le ola. A o faagasolo le Afe Tausaga, o le a matuā tatafe le “vaitafe o le vai o le ola.” (Faaa. 22:1) O le a toe faatutūina le faitau piliona o tagata ma maua le avanoa e mafai ona latou ola ai e faavavau i le Parataiso. O faamanuiaga o le a aumaia e Ieova e ala mai i le Malo, e aofia ai le toe feola mai o le toʻatele o ē ua leva ona maliliu. (Isa. 26:19) Ae po o le a ola e faavavau i latou uma o le a toetutū mai?
19. (a) E faapefea ona iloa o le a maua vai fou o le upu moni i le Parataiso? (e) O le ā e uiga i ai le ʻiai pea o le masima’ i nisi o nofoaga i le lumanaʻi?
19 E faia e le tagata lana ia lava filifiliga. Ia manatua, o le a tatalaina tusi tāʻai fou i lenā taimi. O nei vai o le ola mai iā Ieova o le a aofia ai upu moni fou o le a faailoa mai, po o taʻiala fou faaleagaga. Pe e lē faagaeetia ea i tatou pe a mafaufau i lenā faamanuiaga? E ui i lea, e iai nisi o le a teena lenā faamanuiaga, ma filifili e lē usiusitaʻi iā Ieova. E foliga mai e iai nisi o le a fouvale a o faagasolo le Afe Tausaga, ae o le a lē faatagaina i latou e saveʻuina le filemu i le Parataiso. (Isa. 65:20) Atonu e faamanatu mai ai iā i tatou le faaaliga a Esekielu, ma nofoaga faataufusi ia na “iai pea le masima” ma leai se mea e ola ai. O se filifiliga lē atamai pe a lē manaʻo se tasi e inu i lenei vai o le ola. Pe a māeʻa le Afe Tausaga, e iai ē fouvale o le a ʻau atu iā Satani. E tasi le iʻuga o le a oo iā i latou uma e teena le pule amiotonu a Ieova, o le oti lea e faavavau.—Faaa. 20:7-12.
20. O le ā le faatulagaga o le a tatou maua ai aogā i le Afe Tausaga lea e faamanatu mai ai laau na vaaia e Esekielu?
20 O laau e maua ai meaʻai ma faamālōlōina ai. E finagalo Ieova ia tatou maua uma le ola e faavavau. O lea, ina ia tatou taofimau i lenā faamanuiaga, o le a ia faia ai se faatulagaga e tai pei o laau i le faaaliga a Esekielu. I le Parataiso, o le a tatou maua faamanuiaga a Ieova i le itu faaletino ma le itu faaleagaga. Ae i le lagi, o le a pule mai ai Iesu Keriso ma le 144,000 o ni tupu mo le Afe Tausaga. I le avea ai o ni ositaulaga, o le a faaoo mai e Iesu ma le 144,000 aogā o le togiola, ma fesoasoani i tagata faamaoni ina ia maua le tulaga lelei atoatoa. (Faaa. 20:6) O lenei faatulagaga mo le faamālōlōina i le itu faaletino ma le faaleagaga, ua faamanatu mai ai laau na vaaia e Esekielu i auvai, lea na maua ai fualaau ʻaina susua ma lau e faamālōlōina ai. E taitutusa le faaaliga a Esekielu ma le valoaga na faamauina e le aposetolo o Ioane. (Faitau le Faaaliga 22:1, 2.) O lau o laau na vaaia e Ioane, “e faamālōlōina ai atunuu.” O le a maua e le faitau miliona o tagata faamaoni aogā o le auaunaga faaositaulaga a le 144,000.
21. O le ā se aafiaga iā te oe o le manatunatu i le vaitafe i le faaaliga a Esekielu, ma o le ā o le a tatou iloiloina? (Tagaʻi i le pusa “Se Sinasina na Avea ma Vaitafe.”)
21 O le manatunatu i le vaitafe i le faaaliga a Esekielu, ua aumaia ai iā i tatou le filemu ma se faamoemoe. E tatou te tulimataʻia lenā taimi matagofie! Ua autausagā o fesoasoani mai Ieova e faaata i o tatou mafaufau mea moni o le a tutupu i le lumanaʻi, ma o loo ia valaaulia pea i tatou ina ia vāaitino i le faataunuuga sili o lenā valoaga. Ae atonu e te taumānatu pe e mafai moni lava ona e ola i le Parataiso. Seʻi o tatou iloiloina faamautinoaga e maua mai i le vaega faaiʻu o le valoaga a Esekielu.
a Na iloa foʻi e tagata Iutaia na faaaunuua o ē na manatua foliga vaaia o lo latou laueleele, o lenei vaitafe e lē o se vaitafe moni, auā na tafe mai i le malumalu i luga o se mauga matuā maualuga, lea e leʻi iai i le nofoaga o loo faamatalaina i le faaaliga. E atagia mai foʻi i le faaaliga, e tafe saʻo atu le vaitafe i le Sami Mate, o se mea e lē mafai ona tupu pe a fua i laueleele o le Nuu Folafolaina.
b Ua manatu nisi tagata faitofā e lelei lenei faaupuga, ma faapea mai o le aoaoina o masima ina ia faasaoina ai mea, ua leva ona avea o se pisinisi taulau manuia i le vaipanoa o le Sami Mate. Ae ia mātau, o loo faapea mai le valoaga “e lē magalo” ia nofoaga faataufusi. E faaauau ona leai se mea e ola i na nofoaga, auā e lē oo atu i ai vai o le ola mai i le maota o Ieova. E foliga mai la i lenei mau, o le iai o le masima i nei nofoaga faataufusi, e lē o faasino atu i se tulaga lelei.—Sala. 107:33, 34; Iere. 17:6.
c I se tulaga talitutusa, seʻi mafaufau i le talafaatusa a Iesu i le upega. E tele iʻa na maua i le upega ae e lē o iʻa uma e “lelei.” E tatau ona lafoaʻi iʻa leaga. O lea, na lapataʻi mai Iesu e toʻatele o le a ō mai i totonu o le faalapotopotoga a Ieova, ae atonu o le a lē faamaoni i se taimi mulimuli ane.—Mata. 13:47-50; 2 Timo. 2:20, 21.
-
-
“Vaevaeina le Laueleele e Fai ma Tofi”Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā iā Ieova!
-
-
MATAUPU 20
“Vaevaeina le Laueleele e Fai ma Tofi”
TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le uiga o le vaevaega o le laueleele
1, 2. (a) O ā faatonuga na tuuina mai e Ieova iā Esekielu? (e) O ā fesili o le a tatou iloiloina?
UA FAATOʻĀ uma ona vaaia e Esekielu se faaaliga, lea e mautinoa na ia toe tomānatu ai i le toetoe 900 tausaga ua teʻa i aso o Mose ma Iosua. O le taimi lenā na faamatala atu ai e Ieova iā Mose tuaoi o le Nuu Folafolaina, ma mulimuli ane faamatala iā Iosua le auala e vaevaeina ai le laueleele i ituaiga o Isaraelu. (Nu. 34:1-15; Iosua 13:7; 22:4, 9) Peitaʻi, i le 593 T.L.M. na faatonuina e Ieova Esekielu ma ē na latou faaaunuua faatasi, ina ia toe vaevae le Nuu Folafolaina i ituaiga o Isaraelu.—Eseki. 45:1; 47:14; 48:29.
2 O le ā le feʻau o loo i lenei faaaliga mo Esekielu ma ē na latou faaaunuua faatasi? Aiseā e avea ai lenei faaaliga o se faalaeiauga mo tagata o le Atua i aso nei? Po o le a iai se faataunuuga sili i le lumanaʻi?
Se Faaaliga o Loo Iai ni Faamautinoaga se Fā
3, 4. (a) O ā faamautinoaga e fā na maua e ē na faaaunuua mai i le faaaliga mulimuli a Esekielu? (e) O le ā le faamautinoaga o le a iloiloina i lenei mataupu?
3 E iva mataupu o le tusi o Esekielu, o loo faamatalaina ai le faaaliga mulimuli na ia vaaia. (Eseki. 40:1–48:35) O lenā faaaliga o le a maua ai e ē na faaaunuua ni faamautinoaga faamāfanafanaloto se fā e faatatau i le nuu o Isaraelu o le a toe faafoʻisia. O ā na faamautinoaga? Muamua, o le a toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā i le malumalu o le Atua. Lua, o le a taʻitaʻia e ositaulaga ma leoleo mamoe amiotonu le nuu o le a toe faafoʻisia. Tolu, o le a maua le tofi o le laueleele e i latou uma o le a toe foʻi i Isaraelu. Fā, o le a faatasi Ieova mai i latou, ma o le a latou toe nonofo faatasi.
4 Na tatou iloiloina i le Mataupu 13 ma le 14 o lenei lomiga, auala e faataunuu ai faamautinoaga muamua e lua, o le toe faafoʻisiaga lea o le tapuaʻiga moni, ma le taʻitaʻiga a leoleo mamoe amiotonu. Ae i lenei mataupu, o le a tatou uaʻi atu i le faamautinoaga lona tolu, o le folafolaga e faatatau i le tofi o le laueleele. I le mataupu o loo sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai le folafolaga e faatatau i le faatasi mai o Ieova.—Eseki. 47:13-21; 48:1-7, 23-29.
ʻO Lenei Laueleele ua Tuuina Atu iā te Outou o se Tofi’
5, 6. (a) O le ā le laueleele o le a vaevaeina i le faaaliga a Esekielu? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) O le ā le fuafuaga o le faaaliga o le vaevaeina o le laueleele?
5 Faitau le Esekielu 47:14. I le faaaliga, na faauaʻi atu e Ieova Esekielu i se laueleele o le a pei o “le faatoʻaga o Etena.” (Eseki. 36:35) Na fetalai atu Ieova: “O le laueleele lenei e tou te vaevaeina e fai ma tofi mo ituaiga e 12 o Isaraelu.” (Eseki. 47:13) “O le laueleele” o le a latou vaevaeina, o le laueleele o Isaraelu lea o le a toe foʻi i ai ē na faaaunuua. E tusa ai o le Esekielu 47:15-21, na faamatalaina auʻiliʻili e Ieova le mea e gata mai ai tuaoi o le laueleele atoa.
6 O le ā le fuafuaga o lenei faaaliga o le vaevaeina o le laueleele? O le faamatalaina auʻiliʻili o tuaoi, na faamautinoa atu ai iā Esekielu ma ē na faaaunuua, o le a toe tuuina atu iā i latou le laueleele e pele iā i latou. Seʻi faaata le matuā faagaeetia o ē na faaaunuua, ona o lenā faamautinoaga auʻiliʻili ma manino mai iā Ieova! O le mea moni, na maua e tagata o le Atua i aso anamua le laueleele na vaevaeina e fai ma o latou tofi.
7. (a) O ā mea na amata ona tutupu i le 537 T.L.M., ma o le ā ua faamanatu mai ai? (e) O le ā le fesili o le a tatou taliina muamua?
7 I le 537 T.L.M., i le pe ā ma le 56 tausaga talu ona mauaina e Esekielu le faaaliga, e faitau afe i latou na faaaunuua na amata ona toe foʻi ma nofoia le laueleele o Isaraelu. O na mea iloga na tutupu i aso anamua, ua faamanatu mai ai foʻi se mea mataʻina o loo tupu i tagata o le Atua i aso nei. Ua latou mauaina foʻi se laueleele. I le ā le itu? Ua faataga e Ieova ana auauna e ulu atu ma nofoia se laueleele faaleagaga. O lea, o le toe faafoʻisia o le Nuu Folafolaina anamua, e tatou te aʻoaʻoina mai ai le tele o lesona e faatatau i le toe faafoʻisiaina o le laueleele faaleagaga o tagata o le Atua i aso nei. A o leʻi iloiloina na lesona, seʻi o tatou taliina muamua le fesili, “Aiseā e tatou te faapea atu ai o loo iai moni se laueleele faaleagaga i aso nei?”
8. (a) O le ā le nuu na suia ai e Ieova le nuu o Isaraelu faaletino? (e) O le ā le laueleele po o le parataiso faaleagaga? (i) O anafea na amata ona iai le laueleele faaleagaga, ma o ai o loo nonofo ai?
8 I se faaaliga na muamua atu na vaaia e Esekielu, na faailoa atu e Ieova o le a iai se faataunuuga sili o valoaga e faatatau i le toe faafoʻisia o Isaraelu, pe a avea ma Tupu lana ʻauauna o Tavita,’ po o Iesu Keriso. (Eseki. 37:24) Na faataunuuina lenā mea i le 1914 T.A. E oo ane i lenā taimi, ua leva ona lē toe avea le Isaraelu faaletino ma nuu o le Atua, ae ua suia i le Isaraelu faaleagaga lea e faia aʻe i Kerisiano ua faauuina i le agaga paia. (Faitau le Mataio 21:43; 1 Peteru 2:9.) Peitaʻi, e lē gata na suia e Ieova le nuu faaletino o Isaraelu i se nuu faaleagaga, ae ua suia foʻi le laueleele faaletino o Isaraelu i se laueleele faaleagaga po o le parataiso faaleagaga. (Isa. 66:8) E pei ona tatou talanoaina i le Mataupu 17 o lenei lomiga, o le laueleele faaleagaga o le tulaga po o se siʻomaga malupuipuia faaleagaga, lea o loo tapuaʻi ai iā Ieova le vaega totoe o le ʻaufaauuina talu mai le 1919. (Tagaʻi i le pusa 9E, “Aiseā e Iloga ai le 1919?”) A o faagasolo taimi, na amata foʻi ona nofoia lenei laueleele faaleagaga e “isi mamoe,” o ē e faamoemoe e ola i le lalolagi. (Ioa. 10:16) O loo faaauau ona atiaʻe ma faalautele le parataiso faaleagaga i aso nei, ae e faatoʻā tatou tofo atoatoa i ona faamanuiaga pe a mavae Amaketo.
Le Vaevaeina Tutusa o le Laueleele
9. O ā faamatalaga auʻiliʻili na aumaia e Ieova mo le vaevaeina o le laueleele?
9 Faitau le Esekielu 48:1, 28. Na faamatala auʻiliʻili e Ieova le auala e vaevaeina ai le laueleele, ina ua uma ona ia faatulaga mea e gata mai ai ona tuaoi. Na ia poloaʻia le vaevaeina tutusa o tofi o ituaiga e 12, e mai i le itu i mātū seʻia oo i le itu i saute, lea e amata mai i le ituaiga o Tanu i le taufaasiʻusiʻuga o le itu i mātū, seʻia oo i le ituaiga o Kato i le tuaoi o le itu i saute. E tofu nei tofi e 12 ma laueleele e faalalava i le lautele e amata mai i le tuaoi o le itu i sasaʻe, seʻia oo i le Sami Tele po o le Sami o Metitirani i le itu i sisifo.—Eseki. 47:20.
10. O ā faamautinoaga na maua e ē na faaaunuua mai i lenei vaega o le faaaliga?
10 O ā faamautinoaga na maua e i latou na faaaunuua mai i lenei vaega o le faaaliga? O faamatalaga auʻiliʻili a Esekielu e faatatau i le vaevaeina o le laueleele, na latou iloa ai e maopoopo lelei le auala o le a vaevaeina ai le laueleele. E lē gata i lea, o le vaevaeina tutusa o le laueleele i ituaiga e 12, na faamautinoa atu ai i ē uma na faaaunuua, o le a latou maua se tofi i le laueleele o le a latou toe foʻi i ai. O i latou uma o le a toe foʻi, e tofu i latou ma fanua ma mea e nonofo ai.
11. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaliga faavaloaga o le vaevaeina o le laueleele? (Tagaʻi i le pusa “Le Vaevaeina o le Laueleele.”)
11 O ā ni lesona faalaeiau e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei faaaliga? E lē na o ositaulaga, sa Levī, ma taʻitaʻi na iai o latou tofi i le Nuu Folafolaina na toe faafoʻisia, ae na iai foʻi tofi o tagata uma mai i ituaiga e 12. (Eseki. 45:4, 5, 7, 8) E faapena foʻi aso nei, e iai tofi o sui uma o le motu o tagata e toʻatele i le parataiso faaleagaga, ae e lē na o le vaega totoe o le ʻaufaauuina ma isi mai i le “motu o tagata e toʻatele” o loo taʻimua.a (Faaa. 7:9) Po o le ā lava le itiiti o la tatou matafaioi i le faalapotopotoga, ae e tofu i tatou ma se tofi malupuipuia ma se tofiga tautele i le laueleele faaleagaga. Maʻeu se faamautinoaga faamāfanafanaloto!
E tāua iā Ieova a tatou taumafaiga, e tusa po o ā o tatou tiute tauave i lana faalapotopotoga (Tagaʻi i le palakalafa 11)
Eseesega Tāua e Lua ma le Uiga mo i Tatou
12, 13. O ā faatonuga maʻoti na tuuina atu e Ieova iā Mose i le vaevaeina o tofi o le laueleele o ituaiga?
12 Atonu na faigatā ona malamalama Esekielu i nisi o faatonuga a Ieova i le vaevaeina o le laueleele, ona e eseese ma faatonuga na tuuina atu iā Mose. Seʻi mātau mai eseesega nei e lua: o le laueleele ma ē e nonofo ai.
13 Muamua, o le laueleele. Na poloaʻia Mose e faatelē le laueleele mo ituaiga e toʻatele, ae faaitiitia le laueleele mo ituaiga toʻalāiti. (Nu. 26:52-54) Peitaʻi, i le faaaliga a Esekielu, na aumaia e Ieova faatonuga maʻoti ina ia “vaevae tutusa [“o le tasi e tusa ma lona uso,” fpl.]” le laueleele i ituaiga uma. (Eseki. 47:14) O lea, e tatau ona tutusa lelei tofi o ituaiga e 12, e mai i le tuaoi i le itu i mātū seʻia oo i le tuaoi i le itu i saute. E tutusa faamanuiaga faaletino e maua e tagata o ituaiga uma o Isaraelu mai i laufanua lauusiusi o le Nuu Folafolaina.
14. O ā mea na faailoa atu e Ieova e faatatau i tagata ese lea na sili atu nai lo o mea na tusia i le Tulafono a Mose?
14 Lua, o ē e nonofo ai. Na puipuia tagata ese i le Tulafono a Mose, ma faataga i latou e auai i le tapuaʻiga iā Ieova, ae e leʻi iai so latou tofi i le laueleele. (Levi. 19:33, 34) Peitaʻi, o mea ua faailoa atu e Ieova iā Esekielu, e sili atu nai lo o mea ua tusia i le Tulafono. Na faatonuina o ia e Ieova: “[Ia] avatu i le tagata ese se tofi i le laueleele o le ituaiga o loo nofo ai o ia.” I lenā poloaʻiga, na aveesea e Ieova se eseesega tele i le vā o “tagatānuu o le fanauga a Isaraelu” ma tagata ese na aumau i le laueleele. (Eseki. 47:22, 23) I laueleele ua toe faafoʻisia lea na vaaia e Esekielu i le faaaliga, na ia mātauina ai le tutusa ma le autasi o ē o loo nonofo ai i le tapuaʻiga.—Levi. 25:23.
15. O le ā le upu moni e lē masuia e faatatau iā Ieova ua faamautinoa mai i ana faatonuga i le laueleele ma ē e nonofo ai?
15 E mautinoa le faalaeiauina o ē na faaaunuua i nei faatonuga mataʻina e lua na maua e Esekielu, e faatatau i le laueleele ma ē e nonofo ai. Na latou iloa o le a vaevae tutusa e Ieova le laueleele iā i latou, e tusa po o se tagatānuu moni o Isaraelu, po o se tagata ese na tapuaʻi iā Ieova. (Esera 8:20; Nee. 3:26; 7:6, 25; Isa. 56:3, 8) O nei faatonuga ua faamautinoa ai foʻi lenei upu moni e lē masuia, e tautele iā Ieova ana auauna uma. (Faitau le Hakai 2:7.) E tāua foʻi iā i tatou lenā upu moni, e tusa pe e tatou te faamoemoe e ola i le lagi po o le lalolagi.
16, 17. (a) O ā aogā e tatou te maua mai i le iloiloina o faamatalaga e faatatau i le laueleele ma ē e nonofo ai? (e) O le ā o le a iloiloina i le mataupu o loo sosoo mai?
16 O ā aogā e tatou te maua mai i le iloiloina o faamatalaga e faatatau i le laueleele ma ē e nonofo ai? Ua faamanatu mai ai iā i tatou vala nei e tatau ona matilatila ai lo tatou ʻauuso i le lalolagi aoao, o le autasi ma le tutusa o tagata uma. E lē faailoga tagata Ieova. Ia fesili ifo iā i tatou lava: ʻPo o oʻu faaatagia atu le lē faailoga tagata o Ieova? Po o oʻu matuā faaaloalo i uso ma tuafāfine uma, e tusa po o ā o latou atunuu ma tulaga?’ (Roma 12:10) Ua tatou olioli ona e tutusa mea ua foaʻi mai e Ieova iā i tatou uma i le parataiso faaleagaga, lea o loo faia ai la tatou auaunaga paia ma le lotoatoa i lo tatou Tamā i le lagi, ma olioli ai i ana faamanuiaga.—Kala. 3:26-29; Faaa. 7:9.
Po o tatou faaatagia atu le lē faailoga tagata ma le matuā faaaloalo o Ieova i isi? (Tagaʻi i palakalafa 15, 16)
17 I le vaega faaiʻu o le faaaliga mulimuli a Esekielu, o le a tatou iloiloina ai le faamautinoaga lona fā lea na folafola mai ai le faatasi o Ieova ma ē na faaaunuua. O ā lesona o le a tatou aʻoaʻoina mai i lenā folafolaga? E tali lenā fesili i le mataupu o loo sosoo mai.
a Tagaʻi i le Mataupu 14 o lenei lomiga, o loo faamatala ai le tulaga ma le tofiga faapitoa ua tuuina atu e Ieova i ositaulaga ma le taʻitaʻi i le laueleele faaleagaga.
-
-
ʻO le Igoa o le Aai, o Loo Afio Ieova i Inā’Toe Faafoʻisia le Tapuaʻiga Mamā iā Ieova!
-
-
MATAUPU 21
ʻO le Igoa o le Aai, o Loo Afio Ieova i Inā’
TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le uiga o le aai ma le foaʻi
1, 2. (a) O le ā se vaega faapitoa o le laueleele na tuuesea? (Tagaʻi i le ata i le faavaa.) (e) O le ā le faamautinoaga na maua e ē na faaaunuua mai i le faaaliga?
NA VAAIA e Esekielu i lana faaaliga mulimuli, se vaega o le laueleele na tuuesea mo se fuafuaga faapitoa. O le laueleele na tuuesea, na fai ma foaʻi iā Ieova ae e leʻi avea ma tofi o se ituaiga o Isaraelu. Na vaaia foʻi e Esekielu se aai iloga ma e mataʻina lona igoa. O lenei vaega o le faaaliga, na maua ai e i latou na faaaunuua se faamautinoaga e sili ona tāua: O le a faatasi Ieova ma i latou pe a toe foʻi i le atunuu e pele iā i latou.
2 Na faamatala auʻiliʻili e Esekielu lenā foaʻi. Seʻi o tatou iloiloina lenei tala, lea e matuā tāua iā i tatou o tagata tapuaʻi moni o Ieova.
“Se Foaʻi Paia Faatasi ma . . . le Aai”
3. O ā vaega e lima na vaevaeina ai le laueleele na tuuesea e Ieova, ma o ā fuafuaga o na vaega? (Tagaʻi i le pusa “O le Foaʻi e Ao Ona Outou Tuuesea.”)
3 O le fua o lenei laueleele faapitoa e 25,000 kupita (13 kilomita) le mamao mai i le itu i mātū e oo i saute, ma e 25,000 kupita mai i sasaʻe e oo i sisifo. Na taʻua lenei laueleele faatafafā tutusa “o le foaʻi atoa.” Na vaevaeina i ni fanua se tolu na faalalava i le lautele. Na tuuesea le fanua pito i luga mo le ʻau sa Levī, ae tuuesea le fanua i le ogatotonu mo le malumalu ma ositaulaga. O na fanua e lua, na faia aʻe ai le “foaʻi paia.” O le fanua laʻitiiti pito i lalo po o “le fanua o loo totoe,” e “faaaogā e tagata o le aai.”—Eseki. 48:15, 20.
4. O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei tala e faatatau i le foaʻi e faia mo Ieova?
4 O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei tala e faatatau i le foaʻi e faia mo Ieova? O le tuuesea muamua o laueleele mo lenei foaʻi faapitoa, ona vaevaeina mulimuli lea o laueleele mo ituaiga, na faaalia ai e Ieova e tatau ona ave le faamuamua i lenei vaega o le laueleele o loo fai ma taulaʻiga o mea faaleagaga. (Eseki. 45:1) E mautinoa e tele mea na aʻoaʻoina e ē na faaaunuua i le auala na faatulaga ai le vaevaeina o le laueleele. Sa tatau ona faamuamua i o latou olaga le tapuaʻiga iā Ieova. E faapena foʻi i aso nei, e tatou te vaai i mea faaleagaga e pei o le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua, auai i sauniga faa-Kerisiano ma le galuega talaʻi, o mea na e sili ona tāua. E faamuamua i o tatou olaga i aso faisoo le tapuaʻiga iā Ieova, pe a tatou faaaʻoaʻo i lana faaaʻoaʻoga o le saʻo o le mea e faamuamua.
“E Ao Ona Iai le Aai i le Ogatotonu o Lea Mea”
5, 6. (a) O ai e fai mo i latou le aai? (e) O ā mea e lē faasino atu i ai le aai, ma aiseā?
5 Faitau le Esekielu 48:15. O le ā le tāua o “le aai” ma laufanua na siʻomia ai? (Eseki. 48:16-18) Na fetalai atu Ieova iā Esekielu i le faaaliga: “E fai foʻi lea [aai] mo le aiga uma o Isaraelu.” (Eseki. 45:6, 7) O lea, e leʻi aofia le aai ma laufanua na siʻomia ai i le “foaʻi paia” lea na tatau ona “tuuesea mo Ieova.” (Eseki. 48:9) A o tomānatu i lenā eseesega, seʻi o tatou iloiloina lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le faatulagaina o lenei aai.
6 E mafai ona tatou aʻoaʻoina ni lesona mai i lenei aai, pe a tatou faamautinoa muamua mea e lē o faasino atu i ai le aai. E lē o faasino atu i le aai o Ierusalema lea na toe fausia, ma lona malumalu. Aiseā? Auā e leai se malumalu i totonu o le aai lea na vaaia e Esekielu i le faaaliga. E lē o faasino atu foʻi i so o se aai i totonu o laueleele o Isaraelu na toe faafoʻisia. Aiseā? Auā e leʻi fausia e ē na faaaunuua na toe foʻi po o ē na tupuga mai iā i latou, se aai e iai ni vala na faamatalaina i lenei faaaliga. E lē gata i lea, e lē o faasino atu i se aai faalelagi. Aiseā? Talu ai na fausia lenei aai i “laueleele e lē paia” po o laueleele e faaaogā e tagata o le aai, e ese mai i laueleele na tuuesea faapitoa mo le tapuaʻiga paia.—Eseki. 42:20.
7. O le ā le aai na vaaia e Esekielu, ma o le ā e foliga o loo faaatagia mai ai? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)
7 O le ā la le aai na vaaia e Esekielu? Ia manatua, e tasi lava le faaaliga na vaaia ai e Esekielu le aai ma le laueleele. (Eseki. 40:2; 45:1, 6) O loo faailoa mai i le Afioga a le Atua, o loo faatatau atu le laueleele i se laueleele faaleagaga, o lona uiga la o loo faatatau atu foʻi le aai i se aai faaleagaga. Ae o le ā le uiga o le upu “aai”? O lenei upu e faasino atu i ni tagata o loo nonofo faatasi ma faia aʻe ai se vaega e maopoopo lelei. O lea la, o le aai maopoopo na vaaia e Esekielu lea e faatafafā tutusa lona fausaga, e foliga mai o loo faaatagia mai ai se pulega e maopoopo lelei.
8. O ā gaoioiga e faatonutonuina e lenei pulega, ma e faapefea ona tatou iloa?
8 O ā gaoioiga e faatonutonuina e lenei pulega? Ua faaalia i le faaaliga a Esekielu, o lenei aai o loo iai i totonu o le laueleele faaleagaga. O lona uiga, o lenei pulega e faatonutonuina mea e fai e tagata o le Atua i totonu o le parataiso faaleagaga. Ae o le ā ua faaalia i le iai o le aai i laueleele e faaaogā e tagata o le aai po o laueleele e lē paia? E faamanatu mai ai iā i tatou, o lenei aai e lē o se pulega i le lagi ae o se pulega i le lalolagi, lea e maua ai e i latou uma o loo i le parataiso faaleagaga aogā.
9. (a) O ai e faia aʻe ai lenei pulega i le lalolagi? (e) O le ā o le a faia e Iesu i le Afe Tausaga?
9 O ai e faia aʻe ai lenei pulega i le lalolagi? I le faaaliga a Esekielu, o lē o loo taʻimua i le pulega i le aai, e taʻua o ia “o le taʻitaʻi.” (Eseki. 45:7) Na ia taʻimua i tagata ae e lē o ia o se ositaulaga po o se sa Levī. O lenei taʻitaʻi e tatou te manatua ai toeaina o faapotopotoga i aso nei, aemaise ē e lē faauuina i le agaga. O nei leoleo mamoe faaleagaga alolofa mai i “isi mamoe,” o ni auauna lotomaulalo i le lalolagi mo le Malo o Keriso i le lagi. (Ioa. 10:16) I le Afe Tausaga, o le a filifilia ma tofia e Iesu toeaina agavaa po o “perenise” i “le lalolagi atoa.” (Sala. 45:16) E ala i le taʻitaʻiga a le Malo faalelagi, o le a latou tausia ai manaʻoga o tagata o le Atua a o faagasolo le Afe Tausaga.
“O Loo Afio Ieova i Inā”
10. O le ā le igoa o le aai, ma o le ā ua faamautinoa atu ai?
10 Faitau le Esekielu 48:35. O le igoa o le aai, “O Loo Afio Ieova i Inā.” O lenei igoa, ua faamautinoa atu ai o loo iai Ieova i lenei aai. O le faaali atu e Ieova iā Esekielu o le aai i le ogatotonu o le laueleele, na tai pei o loo faapea atu Ieova i ē na faaaunuua: ʻO le a ou toe faatasi ma outou!’ Maʻeu se faamautinoaga matagofie!
11. O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaliga a Esekielu e faatatau i le aai ma lona igoa?
11 O ā lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei vaega o le valoaga a Esekielu? O le igoa o lenei aai, ua faamanatu mai ai iā i tatou o auauna a le Atua i aso nei, e faatasi Ieova ma ana auauna faamaoni i le lalolagi i le taimi nei seʻia oo i le faavavau. O le igoa o lenei aai o loo faamatilatila mai ai se upu moni tāua: O le fuafuaga o lenei aai, e lē ina ia tuuina atu se pule i tagata, ae ina ia faia mea i le auala a Ieova e alofa ma fetuutuunaʻi. O se faataʻitaʻiga, e leʻi tuuina atu e Ieova i le pulega le pule e vaevae ai le laueleele e tusa ai ma manatu faaletagata. Nai lo o lea, na faatalitalia e Ieova ē na iai le pule e amanaʻia tofi po o faaeaga na ia tuuina atu i ana auauna, e aofia ai ē e “faatauvaa.”—Faata. 19:17; Eseki. 46:18; 48:29.
12. (a) O le ā se vala mataʻina o lenei aai, ma o le ā ua faaalia ai? (e) O le ā ua faamanatu atu i toeaina Kerisiano i lenei vala o le faaaliga?
12 O le ā se isi vala iloga o le aai “O Loo Afio Ieova i Inā”? E leʻi tele ni faitotoʻa o pā na puipuia ai aai i aso anamua, ae o le aai lenei, e 12 ona faitotoʻa! (Eseki. 48:30-34) O le tele o faitotoʻa o lenei aai faatafafā tutusa (e tolu faitotoʻa i itu taʻitasi), e faaalia ai o ē e pulea lenei aai e faigofie ona faalatalata i ai, ma e faaavanoa atu lo latou taimi mo auauna uma a le Atua. E lē gata i lea, o le iai o faitotoʻa e 12 o le aai, e faamatilatila ai e matala le aai mo tagata o “le aiga uma o Isaraelu.” (Eseki. 45:6) O le faigofie ona ulu atu o tagata i le aai, ua faamanatu atu ai i toeaina Kerisiano se manatu tāua. E finagalo Ieova ina ia avea i latou o ni ē e faigofie ona faalatalata atu i ai isi, ma faaavanoa atu lo latou taimi mo ē o loo iai i le parataiso faaleagaga.
O toeaina Kerisiano e faigofie ona faalatalata i ai, ma faaavanoa lo latou taimi mo isi (Tagaʻi i le palakalafa 12)
ʻE Ulufale Mai Tagata o le Atua Ina ia Tapuaʻi’ ma “Auauna i le Aai”
13. O le ā na taʻua e Ieova e faatatau i nisi o auaunaga o loo faia e tagata?
13 Seʻi o tatou toe foʻi i aso o Esekielu, ma vaai po o ā nisi faamatalaga na ia faamauina i le faaaliga o le vaevaeina o le laueleele. Na taʻua e Ieova ni tagata o loo faia nisi o auaunaga. O ositaulaga “o auauna ia o le malumalu” na latou ofoina atu taulaga ma faalatalata atu iā Ieova e auauna iā te ia. Na auauna foʻi le ʻau sa Levī i le malumalu “ina ia vaavaaia auaunaga ma mea uma e ao ona faia i inā.” (Eseki. 44:14-16; 45:4, 5) E lē gata i lea, na galulue mamafa tagata faigaluega e lata i le aai. O ai nei tagata faigaluega?
14. O le ā ua faamanatu mai iā i tatou e tagata faigaluega e galulue e lata i le aai?
14 O tagata faigaluega na galulue e lata i le aai, e mai i “ituaiga uma o Isaraelu.” O la latou matafaioi o le lagolagoina o le aai, e ala i le totōina o fua o faaeleeleaga “e fai ma meaʻai a ē e auauna i le aai.” (Eseki. 48:18, 19) O lenei faatulagaga, ua faamanatu mai ai se avanoa o loo tatou mauaina i aso nei. Ua maua e ē uma o loo iai i le parataiso faaleagaga le avanoa e lagolagoina ai le auaunaga a uso faauuina o Keriso, ma nisi mai i le “motu o tagata e toʻatele” ua tofia e Ieova e taʻimua. (Faaa. 7:9, 10) O se tasi o auala autū e tatou te lagolagoina ai i latou, o le gauaʻi lea ma le lotoatoa i le taʻitaʻiga mai i le pologa faamaoni.
15, 16. (a) O le ā se isi faamatalaga e tatou te aʻoaʻoina mai i le faaaliga a Esekielu? (e) O ā galuega ua tatou maua le avanoa e faia ai e talitutusa ma galuega i le faaaliga?
15 O loo iai foʻi se isi faamatalaga mai i le faaaliga a Esekielu, e mafai ona tatou aʻoaʻoina ai se lesona e faatatau i la tatou faiva. O le ā lenā faamatalaga? Na taʻua e Ieova, o loo galulue mamafa tagata e lē o ni sa Levī mai i ituaiga e 12 i nofoaga nei e lua: o le lotoā o le malumalu ma fanua o le aai o loo fafaga ai lafumanu. O ā mea o loo latou faia i na nofoaga taʻitasi? I le lotoā o le malumalu, e “ulufale mai” ituaiga uma “ina ia tapuaʻi” e ala i le faia o taulaga iā Ieova. (Eseki. 46:9, 24) Ae i laueleele o le aai, e ō mai ituaiga uma e lagolagoina le aai e ala i le galueaʻiina o ona laueleele. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i nei tagata faigaluega?
16 Ua maua foʻi e le motu o tagata e toʻatele i aso nei le avanoa e faia ai galuega e talitutusa ma galuega o loo taʻua i le faaaliga a Esekielu. E latou te tapuaʻi iā Ieova “i lona malumalu” e ala i le faia o taulaga o viiga. (Faaa. 7:9-15) E latou te faia faapea e ala i le auai i le galuega talaʻi, ma faia o latou sao i sauniga faa-Kerisiano. E latou te vaai i le tapuaʻiga iā Ieova o la latou matafaioi e sili ona tāua. (1 No. 16:29) E lē gata i lea, ua lagolagoina e le toʻatele o tagata o le Atua le faalapotopotoga a le Atua i le tele o auala. O se faaaʻoaʻoga, e latou te fesoasoani i le fausiaina ma le toe faaleleia o Maota mo Sauniga ma ofisa o lālā, ma le tele o isi galuega o loo faia e le faalapotopotoga a Ieova. Ae o loo lagolagoina e isi nei galuega e ala i a latou foaʻi tautupe. O le faia faapea e tai pei o loo latou galueaʻiina le laueleele “ina ia faamamaluina ai le Atua.” (1 Kori. 10:31) E latou te faia ma le maelega ma le olioli a latou galuega, auā ua latou iloa “o taulaga faapena e matuā fiafia i ai le Atua.” (Epe. 13:16) Po o e faaaogāina lelei na avanoa?
O ā lesona e aʻoaʻoina mai i faamatalaga a Esekielu i galuega eseese o loo faia i totonu ma tala ane o faitotoʻa o le aai? (Tagaʻi i palakalafa 14-16)
“E Tatou te Faatalitali i le Lagi Fou ma le Lalolagi Fou”
17. (a) O le ā le faataunuuga tele o le faaaliga a Esekielu i le lumanaʻi? (e) O ai o le a mauaina aogā mai le pulega e pei o se aai a o faagasolo le Afe Tausaga?
17 O le a tatou vaaia i le lumanaʻi se faataunuuga tele o le faaaliga a Esekielu e faatatau i le foaʻi. Ia mātau, na vaaia e Esekielu i le ogatotonu o le laueleele le fanua na taʻua o le “foaʻi paia.” (Eseki. 48:10) I se tulaga talitutusa, e tusa po o fea e tatou te nonofo ai i le lalolagi pe a mavae Amaketo, ae o le a faatasi Ieova ma i tatou. (Faaa. 21:3) O lenei pulega e pei o se aai, e faasino atu i uso i le lalolagi o le a tofia e tausia manaʻoga o tagata o le Atua. A o faagasolo le Afe Tausaga, o le a oo atu la latou taʻitaʻiga i le lalolagi aoao e ala i le tuuina atu o taʻiala ma faatonuga alofa i ē uma o le a faia aʻe ai le “lalolagi fou,” o i latou ia e mauaina le finagalo malie o le Atua.—2 Pete. 3:13.
18. (a) Aiseā e tatou te mautinoa ai o le a autasi atoatoa le pulega e pei o se aai ma le pulega a le Atua? (e) O le ā ua faamautinoa mai iā i tatou i le igoa o le aai?
18 Aiseā e tatou te mautinoa ai o le a autasi atoatoa le pulega e pei o se aai ma le pulega a le Atua? Talu ai o loo taʻua ma le manino i le Afioga a le Atua, o le aai faalelalolagi ma ona faitotoʻa e 12, o loo faaatagia mai ai le aai faalelagi ma faitotoʻa e 12 o le Ierusalema Fou, lea e faia aʻe i le 144,000 o ē o le a pule faatasi ma Keriso. (Faaa. 21:2, 12, 21-27) E faaalia ai o le a lagolagoina atoatoa ma faatinoina e le pulega i le lalolagi, faaiʻuga uma o le a faia e le Malo o le Atua i le lagi. Ioe, o le igoa o le aai “O Loo Afio Ieova i Inā” ua faamautinoa mai ai iā i tatou uma, o le a tumau ma lauolaola e faavavau le tapuaʻiga mamā i le Parataiso. Maʻeu se lumanaʻi matagofie!
-