Neka te razboritost čuva
„Razboritost će paziti na te i razum će te čuvati“ (POSLOVICE 2:11).
1. Od čega nas razboritost može čuvati?
JEHOVA želi da koristiš razboritost. Zašto? Zato što zna da će te ona čuvati od raznih opasnosti. Poslovice 2:10-19 počinju rečima: „Mudrost [će] ući u srce tvoje i znanje će duši tvojoj omileti. Razboritost će paziti na te i razum će te čuvati.“ Čuvati od čega? Od stvari kao što je ’zao put‘, od onih koji skreću s pravog puta i od ljudi koji uopšte uzev idu stranputicom.
2. Šta je razboritost, i kakvu razboritost hrišćani posebno žele?
2 Verovatno ćeš se prisetiti da je razboritost sposobnost uma kojom on razlikuje jednu stvar od druge. Osoba s razboritošću zapaža razlike između ideja ili stvari i ima dobro prosuđivanje. Kao hrišćani, mi posebno želimo duhovnu razboritost koja se temelji na tačnom spoznanju Božje Reči. Kad proučavamo Pismo, to je kao da klešemo građevinske blokove duhovne razboritosti. Ono što učimo može nam pomoći da donosimo odluke koje su ugodne Jehovi.
3. Kako možemo steći duhovnu razboritost?
3 Kad je Bog pitao izraelskog kralja Solomona kakav blagoslov želi, taj mladi vladar je rekao: „Daj dakle sluzi svome srce razumno, da može suditi narodu tvome i raspoznavati dobro i zlo.“ Solomon je tražio razboritost, a Jehova mu je to i dao u neuobičajenoj meri (1. Kraljevima 3:9; 4:30). Da bismo stekli razboritost, treba da se molimo i moramo da proučavamo Božju Reč s pomoću prosvetljujućih publikacija obezbeđenih preko ’vernog i razboritog roba‘ (Matej 24:45-47, NW). To će nam pomoći da razvijamo duhovnu razboritost do te mere da postanemo ’zreli ljudi u prosuđivanju‘, sposobni da ’razlikujemo [to jest, razabiremo između] dobra i zla‘ (1. Korinćanima 14:20; Jevrejima 5:14).
Posebna potreba za razboritošću
4. Šta znači imati „jednostavno“ oko, i kako nam to može koristiti?
4 Uz ispravnu razboritost, mi možemo postupati u skladu s rečima Isusa Hrista: „Starajte se najpre za kraljevstvo Božje i za pravdu [Božju], a ono [druge materijalne stvari] će vam se sve dodati“ (Matej 6:33). Isus je takođe rekao: „Svetiljka je telu tvome oko tvoje. Ako je oko tvoje vedro [„jednostavno“, NW], celo je telo tvoje osvetljeno“ (Luka 11:34). Oko je figurativna svetiljka. „Jednostavno“ oko je iskreno, koncentrisano. S takvim okom, mi možemo pokazivati razboritost i hodati a da se duhovno ne spotaknemo.
5. Što se tiče poslovnih postupaka, šta treba da zadržimo na umu u vezi sa svrhom hrišćanske skupštine?
5 Umesto da im oko ostane jednostavno, neki komplikuju svoj život i život drugih primamljivim poslovnim postupcima. Međutim, treba da zadržimo na umu da je hrišćanska skupština „stub i oslonac istine“ (1. Timoteju 3:15). Poput stubova neke građevine, skupština podupire Božju istinu, a ne nečiji poslovni poduhvat. Skupštine Jehovinih svedoka ne osnivaju se kao lokacije za unapređivanje komercijalnih interesa, dobara ili usluga. Moramo se uzdržavati od obavljanja ličnih poslovnih stvari u Dvorani Kraljevstva. Razboritost nam pomaže da vidimo da su Dvorane Kraljevstva, Skupštinski studiji knjige, veći skupovi i kongresi Jehovinih svedoka mesta za hrišćansko druženje i duhovno razmatranje. Ako bismo duhovne odnose koristili da unapređujemo bilo koji oblik komercijalizma, zar to ne bi pokazalo bar izvestan nedostatak cenjenja za duhovne vrednosti? Skupštinske veze nikada ne treba iskorišćavati za finansijski dobitak.
6. Zašto na hrišćanskim sastancima ne treba prodavati ili unapređivati komercijalne proizvode i usluge?
6 Neki koriste teokratske kontakte da bi prodavali pomagala za zdravlje ili za lepotu, vitaminske proizvode, telekomunikacijske usluge, građevinski materijal, putničke reklame, kompjuterske programe i opremu, i tako dalje. Međutim, skupštinski sastanci nisu mesto za prodavanje ili unapređivanje trgovačkih proizvoda ili usluga. Temeljno načelo možemo razabrati ako se setimo da je Isus ’isterao sve iz hrama, a tako isto i ovce i volove, a menjačima prosuo novac i izvrnuo stolove; i rekao je onima koji su prodavali golubove: Nosite to odavde; ne činite od hrama Oca moga doma trgovačkoga‘ (Jovan 2:15, 16).
Kako je sa investicijama?
7. Zašto su razboritost i oprez potrebni s obzirom na investicije?
7 I razboritost i oprez potrebni su kad razmišljamo o investiciji u neki poslovni poduhvat. Pretpostavimo da neko želi da uzajmi novac i daje obećanja poput sledećih: „Garantujem da ćeš zaraditi.“ „Ne možeš ništa izgubiti. Ovo je sigurna stvar.“ Čuvaj se kad neko daje takva zasiguranja. Ili nije realan ili je nepošten, jer je investiranje retko sigurna stvar. U stvari, neki slatkorečivi, beskrupulozni pojedinci prevarili su članove skupštine. To nas podseća na ’bezbožne ljude‘ koji su se uvukli u skupštinu iz prvog veka i koji su ’Božju nezasluženu dobrohotnost pretvarali u izgovor za razuzdano ponašanje‘. Oni su bili poput oštrih podvodnih stena koje mogu rasparati i ubiti plivače (Juda 4, 12, NW). Istina, varalice imaju drugačije motive, ali i oni vrebaju članove skupštine.
8. Šta se dogodilo u povezanosti s nekim na izgled unosnim poslovnim poduhvatima?
8 Čak su i dobronamerni hrišćani prenosili informacije o na izgled unosnim poduhvatima, samo da bi ustanovili da su oni i oni koji su sledili njihov primer izgubili novac koji su investirali. Kao rezultat, priličan broj hrišćana izgubio je prednosti u skupštini. Kad se poduhvati za brzo bogaćenje pokažu kao varljivi planovi, jedini koji profitira je varalica, koji često odmah zbriše. Kako razboritost može pomoći čoveku da izbegne takve situacije?
9. Zašto je razboritost potrebna da bi se procenile tvrdnje o investicijama?
9 Razboritost nosi misao o sposobnosti da se shvati ono što je nejasno. Ta sposobnost je potrebna da bi se procenile tvrdnje u vezi sa investicijama. Hrišćani veruju jedni drugima i neki mogu rezonovati da se njihova duhovna braća i sestre ne bi upustili u poduhvate koji bi ugrozili sredstva suvernikâ. Ali, činjenica da je neki biznismen hrišćanin ne garantuje da je on odličan u poslovnim stvarima ili da će njegov poduhvat uspeti.
10. Zašto neki hrišćani traže poslovne zajmove od suvernika, i šta bi se moglo dogoditi s takvim investicijama?
10 Neki hrišćani traže poslovne zajmove od suvernika zato što ugledne kreditne agencije nikada ne bi dale kredit za njihove rizične poduhvate. Mnogi su bili nasamareni da veruju da bi jednostavnim investiranjem svog novca mogli brzo da zarade bogatstvo bez mnogo posla ili možda bez ikakvog posla. Neki su privučeni nekoj investiciji zbog raskoši povezane s time, samo da bi izgubili svoju životnu ušteđevinu! Jedan hrišćanin je investirao veliku sumu novca, očekujući da će dobiti 25-postotnu kamatu za samo dve sedmice. Izgubio je sav taj novac kad je bio objavljen stečaj. U jednom drugom poduhvatu, jedan graditelj nekretnina uzajmio je velike sume novca od drugih u skupštini. Obećao je nerazumno visoke dobitke, ali je bankrotirao i izgubio uzajmljena sredstva.
Kad poslovni poduhvati ne uspeju
11. Koji je savet dao Pavle s obzirom na pohlepu i ljubav prema novcu?
11 Poslovni neuspesi doveli su do razočaranja i čak do gubitka duhovnosti kod nekih hrišćana koji su ušli u nesigurne poduhvate. Propust da se razboritosti dozvoli da deluje kao zaštita dovodi do bola u srcu i ogorčenosti. Lakomstvo je uhvatilo u zamku mnoge. ’Lakomstvo da se i ne spominje među vama, kao što se i pristoji svetima‘, pisao je Pavle (Efescima 5:3). On je takođe upozorio: „Koji hoće da se obogate, oni upadaju u iskušenja i zamke i u mnoge lude i škodljive žudnje, koje bacaju čoveka u propast i pogibao. Jer je koren sviju zala srebroljublje, kome neki, predavši se, zađoše od vere i navukoše na sebe muke velike“ (1. Timoteju 6:9, 10).
12. Ako hrišćani posluju među sobom, šta posebno treba da zadrže na umu?
12 Ako je neki hrišćanin razvio ljubav prema novcu, on bi sebi mogao da nanese dosta duhovne štete. Fariseji su bili srebroljupci, a to je karakteristika mnogih u ovim poslednjim danima (Luka 16:14; 2. Timoteju 3:1, 2). Za razliku od toga, hrišćanski način života treba da bude „bez ljubavi prema novcu“ (Jevrejima 13:5, NW). Naravno, hrišćani mogu poslovati među sobom ili zajedno započinjati poslove. Međutim, ako to rade, razgovori i pregovori treba da budu odvojeni od skupštinskih stvari. I upamti: čak i među duhovnom braćom, poslovne ugovore uvek stavite na papir. U tom pogledu je koristan članak „Neka to bude napismeno!“, objavljen u Probudite se! od 8. februara 1983, strane 13 do 15 (engl.).
13. Kako bi na poslovne poduhvate primenio Priče Solomunove 22:7?
13 Priče Solomunove 22:7 (DK) nam kažu: „Ko uzima u zajam biva sluga onomu koji daje.“ Često je za nas nemudro da sebe ili svog brata stavimo u položaj takvog sluge. Kad neko traži od nas da mu pozajmimo novac za neki poslovni poduhvat, bilo bi preporučljivo osmotriti da li je on u stanju da vrati tu sumu. Da li je poznat kao pouzdan i poverljiv? Naravno, treba da budemo svesni toga da bi davanje takvog zajma moglo značiti gubitak novca zato što mnogi poslovni poduhvati propadaju. Ugovor sam po sebi ne garantuje uspešan poduhvat. I sigurno nije pametno za bilo koga da u nekom poduhvatu rizikuje više nego što može sebi dopustiti da izgubi.
14. Zašto treba da pokazujemo razboritost ako smo pozajmili novac suhrišćaninu čiji posao propada?
14 Treba da pokazujemo razboritost ako smo nekom hrišćaninu pozajmili sredstva u poslovne svrhe i taj novac bude izgubljen, premda nije bilo nikakvih nepoštenih postupaka. Ako poslovni neuspeh nije bio greška našeg suvernika koji je uzajmio novac, možemo li reći da se prema nama postupilo neispravno? Ne, zato što smo dobrovoljno dali taj zajam, verovatno smo dobijali kamatu od toga, i nije se dogodilo ništa nepošteno. Pošto nije bilo nepoštenja, nemamo temelj za pravni postupak protiv uzajmljivača. Kakvo dobro bi se postiglo time da se tuži pošteni suhrišćanin koji je morao da pribegne stečaju zato što je dobronamerni poslovni poduhvat propao? (1. Korinćanima 6:1).
15. Koji faktori zahtevaju razboritost ako je objavljen stečaj?
15 Oni koji dožive poslovne neuspehe ponekad traže olakšanje tako što objave stečaj. Pošto hrišćani nisu nemarni što se tiče dugovanja, neki su čak i nakon što su zakonski bili oslobođeni izvesnih dugova osećali obavezu da pokušaju da otplate poništene sume ako bi poverioci prihvatili isplatu. Ali, šta ako je uzajmljivač izgubio novac svog brata, a zatim živi na luksuzan način? Ili šta ako je uzajmljivač stekao dovoljno sredstava da otplati ono što je uzajmio, ali je zanemario moralnu obavezu koju u finansijskom pogledu možda ima prema svom bratu? Tada bi postojale sumnje u pogledu kvalifikacija tog uzajmljivača da služi u nekom odgovornom svojstvu u skupštini (1. Timoteju 3:3, 8; vidi Kulu stražaru, 15. septembar 1994, strane 30-1).
Šta ako postoji prevara?
16. Koji se koraci mogu preduzeti ako izgleda da smo žrtve poslovne prevare?
16 Razboritost nam pomaže da budemo svesni toga da ne donose sve investicije dobitak. Pa ipak, šta ako je uključena prevara? Prevara je „namerno korišćenje obmane, lukavstva ili izvrtanja istine u svrhu navođenja nekog drugog da ostavi neku vrednu stvar koja mu pripada ili da prepusti neko zakonsko pravo“. Isus Hrist je izložio korake koji mogu da se preduzmu kad osoba misli da ju je prevario neki suobožavalac. Prema Mateju 18:15-17, Isus je rekao: „Ako sagreši brat tvoj, idi i pokaraj ga nasamo. Ako te posluša, dobio si brata svoga. Ako te ne posluša, uzmi sa sobom još jednoga ili dvojicu, da se sve svrši prema rečima dva ili tri svedoka. Ako li ni njih ne posluša, kaži crkvi; a ako ne posluša ni crkve, da ti bude kao paganac i carinik.“ Ilustracija koju je Isus dao nakon toga ukazuje na to da je on imao na umu grehe kao što su oni koji uključuju finansijske stvari, u što spada i prevara (Matej 18:23-35).
17, 18. Ako nas prevari neko ko kaže da je hrišćanin, kako nas razboritost može čuvati?
17 Naravno, ako nema dokaza ili čak nagoveštaja o prevari, ne bi bilo biblijskog temelja za preduzimanje koraka izloženih u Mateju 18:15-17. Pa ipak, šta ako nas je neko ko kaže da je hrišćanin stvarno prevario? Razboritost nas može čuvati da ne preduzmemo akciju koja bi mogla baciti loše svetlo na skupštinu. Pavle je savetovao suhrišćane da puste da trpe nepravdu i čak da budu prevareni umesto da odvode brata na sud (1. Korinćanima 6:7).
18 Naša istinska braća i sestre nisu ’puni lukavstva [„prevare“, NW] i pakosti‘, poput vračara Var-Isusa (Dela apostolska 13:6-12). Zato koristimo razboritost kad se u poslovnim poduhvatima koji uključuju suvernike izgubi novac. Ako razmišljamo o tome da preduzmemo pravni postupak, treba da uzmemo u obzir moguće posledice po nas lično, po drugu osobu ili druge osobe, po skupštinu i po one koji su napolju. Traženje nadoknade moglo bi da proguta dosta našeg vremena, energije i drugih sredstava. To bi moglo dovesti samo do bogaćenja advokata i drugih profesionalaca. Nažalost, neki hrišćani su žrtvovali teokratske prednosti zato što su se prekomerno zaokupili tim stvarima. Kad na taj način skrenemo na sporedni kolosek, to sigurno usrećuje Sotonu, ali mi želimo da obradujemo Jehovino srce (Poslovice 27:11). S druge strane, prihvatanje gubitka može nam uštedeti bol u srcu i mnogo vremena za nas i za starešine. To će pomoći da se očuva mir skupštine i omogućiće nam da nastavimo da najpre tražimo Kraljevstvo.
Razboritost i donošenje odluka
19. Šta za nas mogu učiniti duhovna razboritost i molitva kad donosimo stresne odluke?
19 Donošenje odluka s obzirom na finansijske ili poslovne stvari može biti prilično stresno. Ali duhovna razboritost može nam pomoći da odvagnemo faktore i donesemo mudre odluke. Osim toga, oslanjanje na Jehovu u molitvi može nam doneti „mir Božji“ (Filipljanima 4:6, 7). To je mirnoća i spokojstvo koje nastaje iz bliskog ličnog odnosa s Jehovom. Taj mir nam sigurno može pomoći da zadržimo ravnotežu kad smo suočeni s teškim odlukama.
20. Na šta treba da budemo odlučni kad se radi o poslovnim stvarima i skupštini?
20 Budimo odlučni da ne dozvolimo da poslovne prepirke naruše naš mir ili mir skupštine. Treba da zadržimo na umu da hrišćanska skupština deluje da nam pomogne duhovno, a ne da služi kao centar za trgovačke ciljeve. Poslovne stvari uvek treba da budu odvojene od skupštinskih aktivnosti. Treba da koristimo razboritost i oprez kad se upuštamo u poslovne poduhvate. I uvek održavajmo uravnoteženo gledište o takvim stvarima, tražeći najpre interese Kraljevstva. Ako poslovni poduhvat koji uključuje suobožavaoce propadne, tražimo ono što je najbolje za sve kojih se to tiče.
21. Kako možemo koristiti razboritost i delovati u skladu s Filipljanima 1:9-11?
21 Umesto da budemo prekomerno zabrinuti za finansijske stvari i druge manje važne stvari, svi mi prignimo srce razboritosti, molimo se za Božje vođstvo i zadržimo na prvom mestu interese Kraljevstva. U skladu s Pavlovom molitvom, ’neka naša ljubav izobiluje u tačnom spoznanju i punoj razboritosti tako da se možemo uveriti u važnije stvari i ne spoticati druge‘ ili sebe. Sada kada je Hrist Kralj na svom nebeskom prestolju, pokazujmo duhovnu razboritost u svakom aspektu života. I ’budimo puni pravednih plodova preko Isusa Hrista, na slavu i hvalu našem Bogu‘, Suverenom Gospodu Jehovi (Filipljanima 1:9-11, NW).
Kako bi odgovorio?
◻ Šta je razboritost?
◻ Zašto je posebno potrebno pokazivati razboritost s obzirom na poslovne postupke među hrišćanima?
◻ Kako nam razboritost može pomoći ako smatramo da nas je suvernik prevario?
◻ Koju ulogu razboritost treba da igra u donošenju odluka?
[Slika na 18. strani]
Razboritost će nam pomoći da primenimo Isusov savet da nastavimo najpre da tražimo Kraljevstvo
[Slike na 20. strani]
Poslovne ugovore uvek stavi na papir