Blago onima koji su budni!
„Evo idem kao lupež; blago onome koji je budan i koji čuva haljine svoje“ (OTKRIVENJE 16:15).
1. Pošto je Jehovin dan blizu, šta možemo očekivati?
JEHOVIN veliki dan je blizu, a to znači rat! U viziji, apostol Jovan je video „demonski nadahnute izraze“ nalik žabi koji odlaze „kraljevima“, to jest vladarima, zemlje. Zbog čega? Pa „da ih skupe na boj za veliki dan Boga Svedržitelja“! Jovan je dodao: „Skupili su ih na mesto hebrejski zvano Har-Magedon“ (Otkrivenje 16:13-16, NW).
2. Ko je Gog od Magoga, i šta će se desiti kad on napadne Jehovin narod?
2 Uskoro, Jehova će pokrenuti političke elemente ovoga sistema da unište Vavilon Veliki, svetsko carstvo krive religije (Otkrivenje 17:1-5, 15-17). Tada će Gog od Magoga, Sotona Đavo ponižen na blizinu zemlje, postrojiti svoje horde i izvršiti sveopšti napad na Jehovin miran, na izgled nezaštićen narod (Jezekilj 38:1-12). Ali Bog će delovati da bi izbavio svoj narod. To će obeležiti početak ’dana Gospodnjeg, dana velikog i strahovitog‘ (Joil 2:31; Jezekilj 38:18-20).
3. Kako bi opisao događaje prorečene u Jezekilju 38:21-23?
3 Da, Jehova će izbaviti svoj narod i uništiti i poslednji trag Sotoninog sistema kad dođemo do svetske situacije nazvane Har-Magedon, to jest Armagedon. Pročitaj proročanske reči iz Jezekilja 38:21-23, i zamisli tu scenu. Jehova vešto upravlja svojom moći da dovede besni pljusak, pustošno gradno kamenje, munjevitu vatru, smrtnu pošast. Panika vlada širom sveta dok Gogove horde padaju u konfuziju, boreći se jedna protiv druge. Jehova upotrebljava svoja natprirodna sredstva kako bi spasao svoje sluge, a svaki preživeli neprijatelj Svemoćnog Boga biva pogubljen. Kad prorečena „nevolja velika“ dođe do svog kraja, od Sotoninog bezbožnog sistema ništa neće preostati (Matej 24:21). Međutim, čak i u svojim samrtnim mukama, zli će znati ko je odgovoran za njihove nevolje. Naš pobednički Bog lično izjavljuje: „Poznaće [„moraće znati“, NW] oni da sam ja [Jehova].“ Ovi izuzetni događaji dešavaće se u našim danima, tokom Isusove prisutnosti.
Ide kao lupež
4. Na koji će način Isus doći da uništi ovaj zli sistem stvari?
4 Proslavljeni Gospod Isus Hrist je rekao: „Evo idem kao lupež.“ Lupeško dolaženje bilo bi iznenadno, u neočekivano doba, kad većina ljudi spava. Kad Isus dođe kao lupež da bi uništio ovaj zli sistem, sačuvaće one koji su istinski budni. On je Jovanu rekao: „Blago onome koji je budan i koji čuva haljine svoje, da ne ide go, i da se ne vidi sramota njegova“ (Otkrivenje 16:15). Kakvu težinu imaju ove reči? I kako možemo ostati duhovno budni?
5. Kakvo je uređenje hramske službe postojalo kada je Isus bio na zemlji?
5 Obično, stražara ne bi svukli golog ako bi zaspao na poslu. Ali to se događalo u hramu u Jerusalimu kad je Isus bio na zemlji i kad su redovi sveštenika i Levita služili u hramu u Jerusalimu. U 11. veku pre n. e., kralj David je uredio stotine Izraelovih sveštenika i hiljade njihovih levitskih pomagača u jednu organizaciju sastavljenu od 24 reda (1. Letopisa 24:1-18). Svaki red od preko hiljadu osposobljenih radnika smenjivao se u izvršavanju grana hramske službe barem dva puta godišnje, po nedelju dana. Međutim, za Praznik senica sva 24 reda bila su na dužnosti. Za pashalne praznike takođe je bila potrebna dodatna pomoć.
6. Na šta je možda Isus aludirao kada je rekao: „Blago onome koji je budan i koji čuva haljine svoje“?
6 Kad je Isus rekao: „Blago onome koji je budan i koji čuva haljine svoje“, možda je aludirao na jednu proceduru koja se tada sledila u vezi sa stražarskom dužnošću u hramu. Jevrejska Mišna kaže: „Sveštenici su čuvali stražu na tri mesta u Hramu: u Odaji Abtinasa, u Odaji plamena i u Odaji srca; a leviti na dvadeset jednom mestu: pet na pet vrata Hramske gore, četiri na njegova četiri ćoška iznutra, pet na pet vrata Hramskog dvorišta, četiri na četiri njegova ćoška spolja, jedan u Odaji žrtava, jedan u Odaji zavese, i jedan iza mesta Stolice milosrđa [iza zadnjeg zida Svetinje nad svetinjama]. Službenik Hramske gore obično je sa upaljenim bakljama pred sobom išao da obiđe svakog stražara, i ako neki stražar ne bi ustao i rekao mu: ’O službeniče Hramske gore, mir tebi!‘ i pokaže se da je zaspao, on bi ga izudarao svojim štapom, i imao je pravo da spali njegove haljine“ (Mišna, Midot /„Mere“/, 1, odlomci 1-2, prevod Herberta Danbija).
7. Zašto je bilo potrebno da sveštenici i Leviti na stražarskoj dužnosti u hramu bde?
7 Mnogi Leviti i sveštenici iz reda koji je služio ostajali su budni cele noći kako bi čuvali stražu i kako bi sprečili da bilo ko nečist uđe u hramska dvorišta. Pošto je „službenik Hramske gore“ ili „glavar hrama“ obišao sva 24 mesta tokom noćnih straža, svaki stražar morao je bdeti na svom mestu ako nije želeo da ga uhvate nespremnog (Dela apostolska 4:1).
8. Šta su figurativne haljine jednog hrišćanina?
8 Pomazani hrišćani i njihove susluge treba duhovno da bde i da čuvaju svoje figurativne haljine. To su spoljašnji dokazi našeg imenovanja za službu u Jehovinom duhovnom hramu. U znak priznanja toga, posedujemo Božji sveti duh, to jest aktivnu silu, koji nam pomaže da ispunimo naše dužnosti i izvršimo naše prednosti kao objavitelji Kraljevstva. Ako bismo zaspali na našim mestima Božjih slugu, to bi nas dovelo u opasnost da nas uhvati Isus Hrist, Glavar velikog duhovnog hrama. Ako bismo u to vreme duhovno spavali, bili bismo figurativno svučeni goli i naše simbolične haljine bile bi spaljene. Onda kako možemo duhovno bdeti?
Kako možemo bdeti
9. Zašto je studij Biblije uz pomoć hrišćanskih publikacija toliko važan?
9 Marljiv studij Pisma uz pomoć hrišćanskih publikacija stimuliše duhovnu budnost. Takav studij će nas opremiti za službu, pomoći nam da se suočimo s krizama, i pokazati nam put večne sreće (Poslovice 8:34, 35; Jakov 1:5-8). Naše proučavanje treba da bude temeljno i progresivno (Jevrejima 5:14–6:3). Redovno uzimana dobra hrana može nam pomoći da i dalje budemo budni i na oprezu. Ona može sprečiti letargiju koja bi mogla biti znak nedovoljne ishranjenosti. Nemamo nikakvog razloga da budemo duhovno nedovoljno ishranjeni i pospani, jer Bog vrši obilne pripreme za duhovnu hranu pomoću pomazanog ’vernog i razboritog roba‘ (Matej 24:45-47, NW). Redovno konzumiranje duhovne hrane putem ličnog i porodičnog studija jeste jedan način da bdimo i da budemo ’zdravi u veri‘ (Titu 1:13).
10. Kako nam hrišćanski sastanci, veći skupovi i kongresi pomažu da duhovno bdimo?
10 Hrišćanski sastanci, veći skupovi i kongresi pomažu nam da duhovno bdimo. Oni pružaju ohrabrenje i prilike da se međusobno „podstičemo na ljubav i dobra dela“. Pogotovo treba da se redovno okupljamo ’utoliko pre ukoliko vidimo da se približava sudni dan‘. Taj dan je sada zaista blizu. To je „dan [Jehovin]“ kada će on opravdati svoj suverenitet. Ako nam je taj dan zaista važan — a trebalo bi da jeste — mi nećemo ’ostavljati skupštine svoje‘ (Jevrejima 10:24, 25, Ča; 2. Petrova 3:10).
11. Zašto se može reći da je hrišćanska služba od suštinske važnosti za duhovnu budnost?
11 Svesrdno učešće u hrišćanskoj službi je od suštinske važnosti za duhovnu budnost. Redovan i revan udeo u propovedanju dobre vesti drži nas budnima. Naša služba nam pruža mnoge prilike da govorimo ljudima o Božjoj Reči, njegovom Kraljevstvu i njegovim namerama. Zadovoljstvo je svedočiti od kuće do kuće, vršiti naknadne posete i voditi kućne biblijske studije s takvom publikacijom kakva je Spoznanje koje vodi do večnog života. Starešine u drevnom Efesu mogle su svedočiti da ih je Pavle poučavao „pred narodom i po kućama“ (Dela apostolska 20:20, 21). Naravno, neki verni Jehovini svedoci imaju ozbiljne zdravstvene probleme koji u nekoj meri ometaju njihovu službu, ali oni pronalaze načina da drugima govore o Jehovi i njegovom kraljevanju, i u tome nalaze veliku radost (Psalam 145:10-14).
12, 13. Iz kojih razloga treba da izbegavamo preterivanje u jelu i piću?
12 Izbegavanje preterivanja pomoći će nam da duhovno bdimo. Kada je govorio o svojoj prisutnosti, Isus je naložio svojim apostolima: „Čuvajte se da vam srce ne oteža od prekomernog jela i pića i od briga ovoga sveta, i da vam taj dan ne dođe iznenada. Jer će doći kao zamka na sve one koji prebivaju na licu cele zemlje“ (Luka 21:7, 34, 35). Alavost i pijanstvo nisu u skladu s biblijskim načelima (5. Mojsijeva 21:18-21, DK). Poslovice 23:20, 21 glase: „Ne budi s onima koji mnogo vina piju, ni s onima koji mnogo mesa jedu. Jer pijanice i izelice postaju sirotni, a tromost poderane haljine daje“ (Poslovice 28:7).
13 Međutim, čak i ako prejedanje i prepijanje nije dostiglo taj stepen, ono može osobu učiniti dremljivom, čak lenjom i nemarnom u pogledu vršenja Božje volje. Prirodno, biće briga koje uključuju porodični život, zdravlje i tako dalje. Pa ipak, bićemo srećni ako interese Kraljevstva stavimo na prvo mesto u životu i ako imamo pouzdanje da će se naš nebeski Otac brinuti za nas (Matej 6:25-34). Inače, „taj dan“ će doći na nas kao „zamka“, možda kao kamuflirana klopka koja će nas nenadno ščepati, ili kao klopka s mamcem, poput onih koje privlače a zatim zgrabe životinje koje ništa ne slute. To se neće desiti ukoliko bdimo, potpuno svesni da živimo u ’pošljednjem vremenu‘ (Danilo 12:4, DK).
14. Zašto treba od srca da se molimo?
14 Molitva od srca je još jedna pomoć za duhovnu budnost. U svom velikom proročanstvu, Isus je dalje naložio: „Bdite dakle jednako, i molite se da biste bili dostojni uteći od svega ovoga što će se zbiti, i stati pred Sina čovečjega“ (Luka 21:36). Da, molimo se kako bismo uvek bili na Jehovinoj strani i imali priznat položaj kad Isus, Sin čovečji, dođe da uništi ovaj zli sistem stvari. Za naše sopstveno dobro i za dobro suvernika za koje se molimo, treba da ’bdimo u molitvi‘ (Kološanima 4:2; Efescima 6:18-20).
Vreme ističe
15. Šta postiže naša služba kao propovednika pravde?
15 Dok iščekujemo veliki dan Jehovin, bez sumnje želimo učiniti sve što možemo u službi za Jehovu. Ako mu se za to od srca molimo, mogu nam se otvoriti „velika i za rad povoljna vrata“ (1. Korinćanima 16:8, 9). U Božje određeno vreme, Isus će doneti presudu i razdvojiti pravedne „ovce“ dostojne večnog života od bezbožnih „jaraca“ koji zaslužuju večno uništenje (Jovan 5:22). Mi nismo ti koji razdvajaju ovce od jaraca. Ali naša služba kao propovednika pravde sada pruža priliku ljudima da izaberu život služenja Bogu i na taj način da imaju nadu da će biti odvojeni za život kad Isus „dođe... u slavi svojoj“. Kratkoća vremena koje je preostalo za ovaj sistem stvari stavlja dodatnu težinu na potrebu za aktivnošću celom dušom dok tražimo one koji su „ispravno naklonjeni večnom životu“ (Matej 25:31-46; Dela apostolska 13:48, NW).
16. Zašto treba da budemo revni objavitelji Kraljevstva?
16 Vreme za svet Nojevih dana je isteklo, a uskoro će isteći i za ovaj sistem stvari. Budimo zato revni objavitelji Kraljevstva. Naše delo propovedanja napreduje, jer se svake godine stotine hiljada osoba krštava u znak svog predanja Bogu. Oni postaju deo Jehovine blagoslovljene organizacije — „njegov narod i njegove paše stado“ (Psalam 100:3). Kakva je radost učestvovati u delu propovedanja Kraljevstva koje za toliko mnogo njih donosi nadu pre ’dana Jehovinog, dana velikog i strahovitog‘!
17, 18. (a) Dok propovedamo, kakvu reakciju treba da očekujemo od nekih? (b) Šta će sigurno zadesiti rugače?
17 Poput Noja, mi imamo Božju podršku i zaštitu. Da, ljudi, materijalizovani anđeli i Nefilimi mora da su se izrugivali Nojevoj poruci, ali njega to nije zaustavilo. Danas, neki se izruguju kad ukazujemo na obuhvatni dokaz da živimo u ’poslednjim danima‘ (2. Timoteju 3:1-5). Takvo ruganje je ispunjenje biblijskog proročanstva o Hristovoj prisutnosti, jer Petar je pisao: „U poslednje dane [će se] pojaviti... rugači koji će živeti po svojim strastima, i govoriti: ’Gde je obećanje pojavljenja njegova? [„Gde je ta obećana prisutnost njegova?“, NW]; jer od kad oci pomreše, sve stoji kao od početka stvorenja‘“ (2. Petrova 1:16; 3:3, 4, kurziv naš).
18 Možda današnji rugači misle: ’Još od stvaranja, ništa se nije promenilo. Život teče dalje, ljudi jedu, piju, venčavaju se i podižu porodice. Čak i ako je Isus prisutan, on neće izvršiti sud u moje vreme.‘ Koliko greše! Ako u međuvremenu ne umru usled drugih uzroka, strahoviti dan Jehovin će ih definitivno zadesiti baš kao što je kataklizmičko uništenje u Potopu donelo kraj zlom naraštaju u Nojevim danima (Matej 24:34).
Svim silama, bdimo!
19. Kako treba da gledamo na naše aktivnosti pravljenja učenika?
19 Ako smo predani Jehovi, nemojmo nikada dozvoliti da nas neispravno rezonovanje uljuljka u san. Ovo je vreme da se bdi, da se iskaže vera u božansko proročanstvo, i da se izvrši naš zadatak da ’pravimo učenike od ljudi iz svih naroda‘ (Matej 28:19, 20, NW). Dok se ovaj sistem suočava sa svojim konačnim krajem, ne možemo imati veću prednost od služenja Jehovi Bogu pod vođstvom Isusa Hrista i učestvovanja u svetskom delu propovedanja ’ovog jevanđelja o kraljevstvu‘ pre no što dođe kraj (Matej 24:14; Marko 13:10).
20. Kakav su primer ostavili Halev i Isus Navin, i šta njihov način postupanja nama pokazuje?
20 Neki iz Jehovinog naroda služe Jehovi decenijama, možda čitav svoj život. Čak i ako smo skorije prigrlili pravo obožavanje, budimo poput Izraelca Haleva, koji se „sasvim držao puta Gospodnjeg“ (Ponovljeni zakoni 1:34-36). On i Isus Navin su bili potpuno spremni da uđu u Obećanu zemlju kratko nakon izbavljenja Izraela iz egipatskog ropstva. Međutim, odraslim Izraelcima uopšte nedostajala je vera i oni su morali provesti 40 godina u pustinji, gde su i umrli. Halev i Isus Navin su sve to vreme zajedno s njima trpeli nedaće, ali konačno su ta dva čoveka ušla u zemlju obećanja (Brojevi 14:30-34; Isus Navin 14:6-15). Ako se ’sasvim držimo Jehove‘ i duhovno bdimo, imaćemo radost da uđemo u Božji obećani novi svet.
21. Šta ćemo iskusiti ako duhovno bdimo?
21 Dokazi jasno pokazuju da živimo u vremenu kraja i da je Jehovin veliki dan blizu. Sada nije vreme da postanemo pospani ili nemarni u vršenju božanske volje. Bićemo blagoslovljeni jedino ako duhovno bdimo i ako sačuvamo svoje haljine koje nas identifikuju kao hrišćanske i Jehovine sluge. Budimo rešeni da ’bdimo, budemo čvrsti u veri, muški se držimo“ (1. Korinćanima 16:13). Kao Jehovine sluge, neka svako od nas bude nepokolebljiv i hrabar. Tada ćemo biti među onima koji su spremni kad nastupi veliki dan Jehovin, dok verno služimo u redovima srećnih koji bdiju.
Kako bi odgovorio?
◻ Kako bi definisao naše haljine, i kako ih možemo sačuvati?
◻ Koji su neki načini da duhovno bdimo?
◻ Zašto treba da očekujemo rugače, i kako na njih treba da gledamo?
◻ Kako treba da gledamo na naše delo pravljenja učenika u ovim poslednjim danima?
[Istaknuti tekst na 16. strani]
Hrišćani imaju Božji sveti duh koji im pomaže da bde i da izvršavaju svoje dužnosti
[Slika na 15. strani]
Jesi li rešen da duhovno bdiš i da sačuvaš svoje figurativne haljine?