Predstoji zaključak ’knjige Jehovinih ratova‘
„Zato se kaže u knjizi Jehovinih ratova“ (4. MOJSIJEVA 21:14, NS).
1, 2. Kojom se prilikom u staro doba Jehova predstavio Egipćanima kao ratujući Bog, i na koji način?
NI DAN-DANAS ljudi nisu svesni da je Jehova, Bog Biblije, ratnik, hrabar ratnik. Ta činjenica je došla do izražaja na dramatičan način kad je on u staro doba oslobodio svoj narod od tlačenja u Egiptu. Nevidljivi neprijatelj tog naroda, Satana, Đavo podstreknuo je faraona da pokuša prisilnim radom naterati Izraelce u smrt. Kad je faraon posle puštanja Izraelaca na slobodu shvatio šta je izgubio, krenuo je sa svojim vojnim snagama u poteru za njima.
2 Ali, faraon nije razabrao da Bog Izraelaca može postati ratujući Bog, kako bi oslobodio svoj narod. Kad su ti osvete željni Egipćani u svojoj osvetničkoj poteri dojurili na suvo dno Crvenog mora, nastupio je Bog ugroženih Izraelaca, potopio je kola i konjanike, prouzročivši da su se zaustavljene vodene mase sručile na put bega, kojeg je on na čudesan način osigurao Izraelcima (2. Mojsijeva 14:14, 24-28).
3. Kakvim su Bogom Izraelci opisali Jehovu u svojoj pobedničkoj pesmi, ali na koju se činjenicu ne obaziru narodi današnjice?
3 Izraelci, koji su se nalazili na sigurnom na istočnoj obali Crvenog mora, presrećni su pevali pobedničku pesmu na slavu svom nebeskom Oslobodiocu. „U čast Jahvi zapjevat ću jer se proslavio! Konja s konjanikom u more je survao. Moja je snaga, moja pjesma — Jahve jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja ću slaviti, on je Bog oca moga, njega ću veličati. Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. Kola faraonova i vojsku mu u more baci; cvijet njegovih štitonoša More crveno proguta“ (Izlazak 15:1-4, St). Tamo, na Crvenom moru, Jehova se pokazao ratnikom sposobnim učiniti dela koja pobuđuju pažnju. Na tu se činjenicu ne obaziru narodi sveta.
4, 5. Od kog zajedničkog pretka potiču 12 plemena Izraelovih, čiji je on prijatelj bio i radi kojih svojstava?
4 Prorok Mojsije, koji je predvodio pevanje ove nadahnute pesme, nazvao je Jehovu ’Bogom oca svoga‘. Hebrej Avraham bio je istaknuti praotac nacije Izrael. Od njega, a preko Isaka, Jakova i 12 Jakovljevih sinova potiče 12 plemena Izraelovih. Avraham se pokazao primernim obožavaocem Jehove. Posedovao je tako jaku veru da je na Jehovin poziv napustio svoj dom u Uru Haldejskom i bez oklevanja krenuo na put u zemlju koju će mu Jehova pokazati. Učinio je to u čvrstom uverenju da će Bog ispuniti obećanje i dati zemlju njemu i njegovim potomcima.
5 Na temelju Avrahamove izvanredne vere, Jehova mu je obećao „seme“ ili potomka, kroz kojeg će biti blagoslovljene sve porodice na Zemlji — uključujući i današnje (1. Mojsijeva 12:2, 3; 22:17, 18). Avraham je razvio tako blizak odnos sa svojim Bogom da je bio poznat kao „Jehovin prijatelj“ (Jakov 2:23; Isaija 41:8).
6. Kako se Avraham pokazao borcem koji se uzda u Jehovu, iako se miroljubivo selio amo-tamo kroz Obećanu zemlju?
6 Iako se Avraham selio amo tamo kao stranac u Obećanoj zemlji, dokazao je da može postupati poput borca, ratnika. Jednom su četiri kralja upala u Obećanu zemlju i odvela Avrahamovog bratanca Lota zajedno s njegovom porodicom. Avrahama su jake porodične veze podstakle da naoruža 318 svojih slugu i zajedno sa pojačanjem triju saveznika, Anerom, Eškolom i Mamrom krene u poteru za razbojnicima. U napadu izvršenom noću, Avraham je sa svojom četom pobedio razbojnike, iako su bili daleko brojniji. Tako je usledio ’poraz kraljeva‘ (Hebrejima 7:1, St; 1. Mojsijeva 14:13-17). Avraham je oslobodio Lota i njegovu porodicu, i dobio natrag sve što je bilo pokradeno.
7-9. (a) Kog sveštenika je posetio Avraham, i koji je blagoslov primio? (b) Kako je Avraham pokazao da se želi obogatiti samo kod Svevišnjeg Boga? (v) Ko je Avrahamu dao vojnu pobedu, što je potvrdio i Melhisedek?
7 Avraham je bio svestan da je doživeo uspeh u svom vojnom pohodu samo zahvaljujući Jehovinoj pomoći, a na svom trijumfalnom povratku kući imao je priliku da to i javno pokaže. Znao je da će u Salimu naći sveštenika priznatog od svog Boga, zato je umarširao u taj grad. Knjiga Postanka u završnom delu 14. poglavlja izveštava nas šta se tada dogodilo:
8 „A Melkisedek, kralj Šalema, iznese kruha i vina. On je bio svećenik Boga Svevišnjega. Blagoslovi ga govoreći: ’Od Boga Svevišnjega, Stvoritelja neba i zemlje, neka je Abramu blagoslov! I Svevišnji Bog, što ti u ruke preda neprijatelje, hvaljen bio!‘ Abram mu dade desetinu od svega. Tada kralj Sodome reče Abramu: ’Meni daj ljude, a dobra uzmi sebi!‘ Abram odgovori kralju Sodome: ’Ruku uzdižem pred Jahvom, Svevišnjim Stvoriteljem neba i zemlje, da neću uzeti ni končića, ni remena od obuće, niti išta što je tvoje, da ne kažeš: na meni se Abram obogatio. Ne, meni ništa osim što su moji momci upotrijebili; i dio za momčad što je sa mnom išla: Amer, Eškol i Mamre, oni neka uzmu svoj dio.‘“ (Postanak 14:18-24, St).
9 Iz ovih citata je vidljivo kako je Melhisedek, kraljevski sveštenik grada Salima potvrdio Avrahamovo uverenje da se Svevišnji Bog borio na strani njegovih vojnih snaga i dao mu pobedu. Kralj-sveštenik Melhisedek, nije zanemario ulogu koju je Jehova odigrao u tom vojnom pohodu.
Knjiga Jehovinih ratova
10. Koji je prvi u Bibliji zabeleženi rat, i kako je to bio tek početak Jehovinih pobedonosnih ratova?
10 Opis upada u Obećanu zemlju i Avrahamove pobede nad naoružanim napadačima, kojeg nalazimo u 14. poglavlju 1. Mojsijeve, prvi je izveštaj u Svetom pismu o nekom ratu. Dakle, više od četiri veka pre svog velikog junačkog podviga na Crvenom moru, Jehova se pokazao kao ratnik, „ratnik hrabar“. Ali, to je bio tek početak, nakon čega su trebale uslediti daleko veće i značajnije pobede, kao i završna pobeda u današnjem vremenu „svršetka sistema stvari“ (Matej 24:3, NS).
11. Šta je ’knjiga Jehovinih ratova‘ i gde još nalazimo vrlo mnogo izveštaja o njegovim vojnim podvizima?
11 Prema 4. Mojsijevoj 21:14 sastavljena je ’knjiga Jehovinih ratova‘. Taj pouzdani istorijski izveštaj o ratovima koje je Bog vodio u korist svog naroda možda je započeo sa spomenutom bitkom u korist vernog Avrahama. Mojsije je znao za tu knjigu, ali nije spomenuo nikakve daljnje pojedinosti. Zato nam nije poznato na koje se razne načine Jehova pokazao ratnikom u vreme o kom se govori u knjizi Jehovinih ratova. Ali, nakon što je ta knjiga prvi put spomenuta bio je napisan veći deo Biblije, pa tako raspolažemo s vrlo mnogo izveštaja o Jehovinim vojnim podvizima.
Veći Melhisedek — ratnik
12. Kojeg je većeg službenog poslanika Svevišnjeg Boga predstavljao Melhisedek, i koji se Davidov psalam upućuje dotičnome kao svešteniku i ratniku?
12 Nakon što je Avraham pobedio Hodologomora i njegove savezne kraljeve, bio je blagoslovljen od Melhisedeka. A kralj-sveštenik Melhisedek proročanski je predočavao onoga ko će biti Prvosveštenik Svevišnjeg Boga, te će kao moćni ratnik uživati potporu Vrhovnog Boga. Psalam 110, kojeg je pod nadahnućem sastavio ratujući kralj David, sledećim rečima obraća se nekom većem od Melhisedeka iz Salima: „Palicu tvoje moći poslaće Jehova sa Siona, govoreći: ’Podvrgavaj posred svojih neprijatelja.‘ Jehova se zakleo (i neće požaliti): ’Ti si sveštenik na nedogledno vreme na način Melhisedekov!‘ Sam Jehova u tvojoj desnici zaista će razbiti kraljeve u dan svoga gneva“ (Psalam 110:2, 4, NS).
13. Ko je, prema 7. i 8. poglavlju pisma Hebrejima, veći od Melhisedeka, na koje je uzvišeno mesto otišao i s kakvom žrtvom?
13 Nadahnuti pisac pisma Hebrejima otkrio je na koga se ustvari odnose ove reči, kad je rekao: „Za nas [je] ušao prethodnik, Isus, koji je zauvek postao prvosveštenik na način Melhisedekov“ (Hebrejima 6:20, NS). Sledeće poglavlje pisma Hebrejima objašnjava visok položaj Melhisedeka starog doba. Ipak, njegov visoki sveštenički položaj nadvisio je Onaj koga je on predočavao, uskrsnuli i proslavljeni Isus Hrist, koji je ušao u svetu Jehovinu prisutnost i to s vrednošću svoje žrtve, koja je daleko veličanstvenija od svega što je Kralj-sveštenik Melhisedek iz Salima mogao ikada prineti (Jevrejima 7:1–8:2).
14. Da li je Veći Melhisedek ovlastio sveštenstvo takozvanog hrišćanstva da sudeluje u vojnim pohodima tzv. hrišćanskih naroda?
14 Kraljevski sveštenik Melhisedek blagoslovio je ratnika — pobedonosnog Avrahama. A kako je s Većim Melhisedekom, osnivačem pravog hrišćanstva? Sveštenstvo takozvanog hrišćanstva tvrdi da zastupa Isusa Hrista dok blagoslivlja i moli za vojske takozvanih hrišćanskih nacija. Ali, da li je Jehovin Prvosveštenik na nebu podupirao u tome sveštenstvo takozvanog hrišćanstva? Da li je on tako preuzeo odgovornost za svu krv prolivenu u takozvanoj hrišćanskoj eri, uključujući i krv prolivenu tokom prvog i drugog svetskog rata? Ni u kom slučaju! On nikada nije ovlastio prave učenike da postanu deo sveta i da sudeluju u prolivanju krvi u njihovim ratovima.
Ratujući Bog je stekao sebi divno ime
15, 16. Šta je Jehova sebi stekao boreći se za svoj narod da bi ga oslobodio iz Egipta?
15 U Nehemiji 9:10 (St) govori se o tome kako je Jehova oslobodio iz Egipta 12 plemena Izraelovih. Taj tekst glasi: „Znacima si se i čudesima oborio na faraona, i na sve sluge njegove, i na sav narod zemlje njegove; jer znao si kolika je bila protiv njih [Izraelaca] drskost njihova. Sebi si ime stekao koje do danas traje.“ (Uporedi 2. Mojsijeva 14:18.)
16 Prorok Isaija se osvrnuo na osobinu tog imena, govoreći o Jehovi kao o onome „koji je Mojsijevu desnicu vodio veličanstveno svojom mišicom, koji vodu pred njima razdvoji i steče sebi ime večno“. A Jehovi je uputio sledeće reči: „Tako si ti vodio narod svoj i slavno ime sebi stekao“ (Izaija 63:12-14, St). Danijel se obratio Jehovi s molbom da ponovo nastupi za svoj narod, nagovorivši ga rečima: „Koji si moćnom svojom rukom izveo narod svoj iz zemlje egipatske — i time sebi stekao ime koje traje do danas“ (Danijel 9:15, St; Jeremija 32:20).
17. Koga će Jehova poslati da se bori u njegovo ime, i što će on na taj način pokazati svim današnjim narodima?
17 U određeno vreme će Jehova Bog poslati Isusa Hrista, Većeg Melhisedeka, kao moćnog ratnika. Kroz njega će Jehova steći ime koje će nadmašiti sve što je u prošlosti bilo zapisano u knjizi Jehovinih ratova ili u Hebrejskim spisima Biblije. U poslednjem poglavlju pretposlednje knjige Hebrejskih spisa prorečen je međunarodni napad na Jerusalim. Tada će, kako čitamo u Zahariji 14:3 (St), „Jahve izaći i boriti se protiv tih naroda kako on zna ratovati u dan ratni“. Na taj način će Bog Biblije pokazati svim novovremenim narodima da je on još uvek ratujući Bog, kakav je bio u vreme starog Izraela.
18, 19. Koji će Jerusalim biti cilj sveopšteg napada naroda?
18 To još leži pred nama. Ali, protiv kog Jerusalima će biti preduzet taj veliki napad? Proročanstvo se nije ispunilo na Jerusalimu Zaharijinog vremena. Taj grad je 70. n. e. razoren od rimske vojske, ali bio je ponovo sagrađen i danas ga smatra svetim, kako takozvano hrišćanstvo, tako i narod Izrael. U šestodnevnom ratu 1967. Izrael uzima u posed celi ponovo sagrađeni Jerusalim. Međutim, ne postoji ni najmanji dokaz da je Jehova Bog bilo kako sudelovao u tom ratu. Njegov ustoličeni Kralj, Isus Hrist ne vlada iz zemaljskog Jerusalima i taj grad nije više „grad velikog kralja“, to jest Jehove (Matej 5:35, St).
19 Ne, službeni glavni grad jevrejske države, članice Ujedinjenih naroda, nije onaj Jerusalim spomenut u Zaharijinom proročanstvu. Zaharija se osvrće na Jerusalim o kom čitamo u pismu Hebrejima. Tu se Pavle obraća pomazanim hrišćanima i kaže: „Pristupili ste gori Sionu i gradu živog Boga, nebeskom Jerusalimu, i mirijadama anđela“ (Hebrejima 12:22, NS). Taj nebeski Jerusalim nije ništa drugo nego Božje mesijansko Kraljevstvo koje je danas zastupljeno na Zemlji po jednoj maloj grupi pomazanih hrišćana, koji gaje nadu da će zajedno s Isusom Hristom biti suvladari u tom Kraljevstvu. Oni će biti cilj prorečenog napada.
20. Šta je rekao Ezekija da bi podupro svoj ugroženi narod, i na reči kog kralja većeg od Ezekije se danas oslanjaju Jehovini svedoci?
20 Ali, ni oni ni veliko mnoštvo hrišćana sa zemaljskom nadom koji su došli iz ovih naroda da bi im se priključili u čistom obožavanju, ne trebaju se bojati ishoda tog napada. Kad su se zastrašujuće vojske asirskog kralja Senahirima, u vreme kralja Ezekije približavale Jerusalimu, ugroženim Izraelcima je upućena umirujuća procena situacije; kralj Ezekija im je rekao: „S njim je telesna mišica, a s nama je Jahve, Bog naš, da nam pomaže i da bije naše bojeve.“ Posledica je bila: „Narod se uzda u reči judejskoga kralja Ezekije“ (2. Ljetopisa 32:8, St). I danas se mogu Jehovini svedoci, ako im zaprete nacionalne vojne sile sadašnjeg svetskog sistema, osloniti na slične reči kralja većeg od Ezekije — Isusa Hrista.
21. (a) Zašto će se prilikom predstojećeg napada na nebeski Jerusalim trebati prisetiti Jahazielovih reči? (b) Kako će završiti bitka koja tek predstoji?
21 U to će se vreme trebati prisetiti reči koje jačaju veru, a koje je izgovorio Levit Jahaziel: „Nećete se vi trebati boriti u ovom slučaju. Zauzmite svoje mesto, mirno stojte i videćete spasenje od Jehove za vas. Oj Judo i Jerusalime, ne bojte se niti se plašite! Iziđite sutra protiv njih i Jehova će biti s vama“ (2. Dnevnika 20:17, NS). Da, u to će opasno vreme Jehova biti uz svoj narod. Njegovi će sluge biti u sigurnosti i zaštićeni, zahvaljujući okolnosti što će se on boriti za njih. A boriće se preko svog ratujućeg Kralja Isusa Hrista. Šta će biti posledica toga? Potpuno uništenje Đavolove vidljive zemaljske organizacije (Otkrivenje 19:11-21).
22. (a) Šta će biti trijumfalni zaključak knjige Jehovinih ratova, i šta će Jehova time sebi steći? (b) Na šta će se osećati podstaknutima zbog njegove pobede svi koji ljube Jehovino ime?
22 Kakvo li će sebi krasno ime steći Bog pobedom koja će uliti strah u ’ratu velikog dana Boga Svemogućega‘, u Har-Magedonu! (Otkrivenje 16:14, 16, NS). U knjizi Jehovinih ratova biće takoreći otvoreno novo poglavlje. Biće to trijumfalni zaključak, veličanstven zaključak današnjeg sistema stvari. Cela će knjiga dokazati da Svemogući Bog nije još nikada izgubio bitku. Kako li će posle toga svi koji ljube njegovo ime veselo klicati i slaviti Jehovu! Da, tada će se na veličanstven način ispuniti poslednji redak knjige Psalama: „Sve što diše — neka slavi Jah. Slavite Jah!“ (Psalam 150:6, NS).
Pitanja za ponavljanje
◻ Čega ljudi ni dan-danas nisu svesni u vezi Jehove, Boga Biblije?
◻ Kakav je rat vodio Avraham, i ko mu je dao pobedu?
◻ Šta je ’knjiga Jehovinih ratova‘?
◻ Kakav će biti zaključak ’knjige Jehovinih ratova‘, i šta će biti posledica toga?