Jehova zna kako da izbavi svoj narod
„Jehova zna kako da ljude koji su mu odani izbavi iz kušnje“ (2. PETR. 2:9)
ZAŠTO MOŽEMO BITI UVERENI...
da Jehova kontroliše vreme i sled događaja da bi ispunio svoju nameru?
da će Jehova upotrebiti svoju moć da bi pomogao svom narodu?
da Jehova tačno zna kako će se odvijati događaji tokom velike nevolje?
1. Kakvo će stanje biti u vreme „velike nevolje“?
IZVRŠENJE Božje presude nad Sataninim svetom nastupiće odjednom (1. Sol. 5:2, 3). Tokom ’velikog Jehovinog dana‘, ljudsko društvo će utonuti u potpuni haos (Sof. 1:14-17). Biće toliko patnji i nedaća da Biblija taj period opisuje kao vreme ’velike nevolje kakve nije bilo od početka sveta do sada‘. (Pročitati Mateja 24:21, 22.)
2, 3. (a) S čime će se Božji narod suočiti tokom „velike nevolje“? (b) Šta će nas ojačati za ono što nas očekuje u budućnosti?
2 Kad „velika nevolja“ bude blizu svog vrhunca, Božji narod će biti meta sveopšteg napada ’Goga iz zemlje Magog‘. Tokom tog napada, „silna vojska“ će poći na Božji narod „kao kad oblaci prekriju zemlju“ (Jezek. 38:2, 14-16). Nijedna ljudska organizacija neće stati u odbranu Jehovinih slugu. Njihovo spasenje će zavisiti isključivo od Boga. Kako će oni reagovati kada se budu našli pred samim uništenjem?
3 Ako služiš Jehovi, da li veruješ da on može i hoće da spase svoj narod tokom velike nevolje? Apostol Petar je napisao: „Jehova zna kako da ljude koji su mu odani izbavi iz kušnje, a nepravedne da sačuva za dan suda da budu kažnjeni“ (2. Petr. 2:9). Ako razmišljamo o primerima iz prošlosti kada je Jehova izbavio svoje sluge, to će nas ojačati za ono što nas očekuje u budućnosti. Osmotrimo tri primera koji će nam uliti poverenje u to da Jehova može izbaviti svoj narod.
ONI SU PREŽIVELI POTOP
4. Šta je moralo da se uradi pre nego što je počeo Potop?
4 Osmotrimo najpre zapis o Potopu koji je bio u Nojevo vreme. Da bi se izvršila Jehovina volja, bilo je važno da se neke stvari obave na vreme. Pre nego što je počeo Potop, morao je biti dovršen kolosalni projekat izgradnje arke i u nju su se morale ukrcati životinje. Zapis iz Postanka pokazuje da Jehova nije čekao da arka bude napravljena pa da onda odluči kada će biti Potop, kao da je to zavisilo od toga kako napreduje gradnja arke. Umesto toga, Bog je tačno odredio kada će početi Potop dosta pre nego što je išta rekao Noju o gradnji arke. Kako to znamo?
5. Šta je Jehova objavio prema Postanku 6:3 i kada je ta odluka bila doneta?
5 Biblija nam govori da je Jehova objavio jednu odluku na nebu. Prema Postanku 6:3, on je rekao: „Neće moj duh doveka trpeti čoveka, jer je on samo telo. Neka mu još sto dvadeset godina.“ Ova izjava se nije odnosila na prosečni ljudski vek. Bila je to presuda kojom je Jehova objavio kada će očistiti planetu od bezbožnosti.a Pošto je Potop počeo 2370. pre n. e., dolazimo do zaključka da je Bog ovo rekao 2490. pre n. e. Noje je tada imao 480 godina (Post. 7:6). Oko 20 godina kasnije, 2470. pre n. e., Noju se rodio prvi od sinova (Post. 5:32). Do početka Potopa je ostalo još otprilike sto godina, ali Jehova još uvek nije rekao Noju da će imati posebnu ulogu u očuvanju ljudske porodice. Koliko će vremena još proći pre nego što Bog to bude otkrio Noju?
6. Kada je Jehova zapovedio Noju da izgradi arku?
6 Jehova je očigledno čekao da prođu decenije pre nego što je otkrio Noju šta treba da uradi. Na osnovu čega to možemo zaključiti? Biblijski zapis pokazuje da su Nojevi sinovi već bili odrasli i oženjeni u vreme kada je Bog zapovedio Noju da izgradi arku. Jehova mu je rekao: „S tobom sklapam savez. Uđi u arku, i s tobom tvoji sinovi i tvoja žena i žene tvojih sinova“ (Post. 6:9-18). Zato je vrlo verovatno da je u vreme kada je Noje dobio zadatak da izgradi arku do Potopa preostalo još samo 40 ili 50 godina.
7. (a) Kako su Noje i njegova porodica pokazali veru? (b) Kada je Bog rekao Noju kada će početi Potop?
7 Kako je gradnja arke napredovala, mora da su se Noje i njegova porodica pitali kako će Bog ostvariti svoju nameru i kada će početi Potop. Pa ipak, iako nisu znali te detalje, nisu prestali da grade arku. U Pismu stoji: „Noje je učinio sve onako kako mu je Bog zapovedio. Učinio je upravo tako“ (Post. 6:22). Sedam dana pre nego što je počeo Potop — taman koliko je Noju i njegovoj porodici trebalo da ukrcaju životinje u arku — Jehova je konačno rekao Noju kada će Potop tačno početi. Prema tome, sve je bilo spremno u vreme kada su se brane na nebesima otvorile „drugog meseca, sedamnaestog dana u mesecu“. Noje je tada ima šeststo godina (Post. 7:1-5, 11).
8. Kako nas zapis o Potopu uverava da Jehova zna kada je vreme da izbavi svoj narod?
8 Zapis o Potopu potvrđuje da Jehova uvek zna i kada i kako je najbolje da spase svoj narod. Kako se približavamo kraju sadašnjeg poretka, možemo biti sigurni da će se sve što Jehova namerava desiti u vreme koje je za to predvideo, u tačno određeni ’dan i čas‘ (Mat. 24:36; pročitati Avakuma 2:3).
IZBAVLJENI KOD CRVENOG MORA
9, 10. Kako je Jehova upotrebio svoj narod da bi namamio egipatsku vojsku u zamku?
9 Do sada smo videli da Jehova u potpunosti kontroliše vreme i sled događaja da bi ispunio svoju nameru. Drugi primer koji ćemo osmotriti pokazuje zbog čega još možemo imati poverenje u Jehovu da će izbaviti svoj narod: on će upotrebiti neograničenu moć kojom raspolaže da bi izvršio svoju volju. Jehova je toliko siguran da može izbaviti svoje sluge da ih ponekad koristi da bi namamio svoje neprijatelje u zamku. Tako je bilo kada je oslobodio Izraelce od ropstva u Egiptu.
10 Iz Egipta je po svemu sudeći krenulo oko tri miliona Izraelaca. Način na koji je Mojsije po Jehovinom uputstvu vodio Izraelce naveo je faraona da pomisli da su se zagubili. (Pročitati Izlazak 14:1-4.) Faraon je zagrizao taj mamac i krenuo s vojskom u poteru za svojim nekadašnjim robovima, sustigavši ih na obali Crvenog mora. Izgledalo je kao da Izraelci nemaju kuda da pobegnu (Izl. 14:5-10). Međutim, oni nisu bili ni u kakvoj opasnosti. Kako to? Jehova se spremao da im pomogne.
11, 12. (a) Kako je Jehova pomogao svom narodu? (b) Kakav je bio ishod Božje intervencije i šta iz tog događaja učimo o njemu?
11 „Stub od oblaka“ koji je vodio Izraelce pomerio se i stao im iza leđa, obavivši faraonovu vojsku tamom što ju je sprečilo u daljnjem napredovanju. Međutim, Izraelcima je taj isti stub čudom obasjavao noć. (Pročitati Izlazak 14:19, 20.) Zatim je Jehova počeo da razdvaja more pomoću jakog istočnog vetra i da ’pretvara morsko dno u suvo tlo‘. Za to je nesumnjivo bilo potrebno dosta vremena, jer Pismo kaže: „Na kraju su Izraelovi sinovi krenuli posred mora po suvom.“ U poređenju s faraonovom vojskom u bojnim kolima, Izraelci su se sporo kretali. Ipak, Egipćani ih nikako nisu mogli sustići, jer se Jehova borio za njih. „[Jehova je] pogledao na egipatski logor i u njemu stvorio pometnju. Poskidao je točkove s njihovih kola, tako da su ih jedva pokretali“ (Izl. 14:21-25).
12 Kada su svi Izraelci bezbedno stigli na drugu obalu, Jehova je rekao Mojsiju: „Ispruži ruku nad morem da se vode vrate na Egipćane, na njihova bojna kola i na njihove konjanike.“ Dok su vojnici pokušavali da pobegnu od vode koja se obrušavala, „Jehova ih je pobacao usred mora“. Nisu imali gde da pobegnu. „Nije ostao nijedan od njih“ (Izl. 14:26-28). Tako je Jehova pokazao da ima moć da izbavi svoj narod iz bilo koje situacije.
NEKI SU PREŽIVELI UNIŠTENJE JERUSALIMA
13. Koje smernice je Isus dao i šta su se njegovi sledbenici možda pitali?
13 Jehova tačno zna kako će se odigravati događaji koji će dovesti do ispunjenja njegove namere. Koliko je to važno vidi se iz trećeg primera koji ćemo osmotriti: opsade Jerusalima u prvom veku. Jehova je preko svog Sina hrišćanima koji su živeli u Jerusalimu i Judeji ukazao na to kako mogu da prežive uništenje tog grada koje je usledilo 70. n. e. Isus je rekao: „Kad vidite da gadost koja pustoši, o kojoj je govorio prorok Danilo, stoji na svetom mestu [...], tada oni koji budu u Judeji neka beže u gore“ (Mat. 24:15, 16). Ali kako će Isusovi sledbenici prepoznati ispunjenje ovog proročanstva?
14. Kako je razvoj događaja pomogao hrišćanima da razumeju značenje Isusovih smernica?
14 Kako su se događaji nizali, značenje Isusovih reči postalo je jasno. Rimska vojska je pod vođstvom Cestija Gala došla 66. n. e. u Jerusalim da bi ugušila pobunu Judejaca. Kada su se judejski pobunjenici, poznati kao zeloti, sklonili u tvrđavu pored hramskog zida, rimski vojnici su počeli da ga potkopavaju. Hrišćani koji su bili duhovno budni jasno su razumeli šta to znači: paganska vojska sa svojim idolopokloničkim zastavama („gadost“) došla je do hramskih zidina (’svetog mesta‘). To je za Isusove sledbenike bilo vreme da „beže u gore“. Ali kako će uspeti da izađu iz grada koji je pod opsadom? Doći će do iznenađujućeg preokreta.
15, 16. (a) Koje je konkretne smernice Isus dao i zašto je bilo veoma važno da ih njegovi sledbenici poslušaju? (b) Od čega će zavisiti naše izbavljenje?
15 Iz nekog nepoznatog razloga, Cestije Gal i njegove trupe su napustili Jerusalim i počeli da se povlače. Zeloti su krenuli u poteru. Pošto su obe vojske otišle, Isusovim sledbenicima se odjednom pružila prilika da pobegnu. Isus im je jasno rekao da ostave za sobom svoju imovinu i da odu bez odlaganja. (Pročitati Mateja 24:17, 18.) Da li je stvarno bilo neophodno da tako brzo reaguju? Odgovor je ubrzo postao očigledan. Zeloti su se posle nekoliko dana vratili i počeli da prisiljavaju stanovnike Jerusalima i Judeje da im se priključe u pobuni. Situacija u gradu se brzo pogoršala jer su se judejske suparničke frakcije borile za prevlast. Bilo je sve teže da se ode iz grada, a kada su se Rimljani vratili 70. n. e., to više nije ni bilo moguće (Luka 19:43). Svako ko je oklevao bio je uhvaćen u zamku! Za hrišćane koji su pobegli u gore, poslušnost Isusovim smernicama značila je život. Oni su iz prve ruke videli da Jehova zna kako da izbavi svoj narod. Koju pouku mi možemo izvući iz ovoga?
16 Tokom velike nevolje, moraćemo da sledimo smernice koje dobijamo preko Božje Reči i Božje organizacije. Na primer, Isusova zapovest da se ’beži u gore‘ ima savremenu primenu. Ostaje da vidimo u kom smislu ćemo bežati.b Međutim, možemo biti sigurni da će Jehova jasno pokazati šta znače ove smernice kada bude došlo vreme da ih poslušamo. Pošto će naše izbavljenje zavisiti od poslušnosti, dobro je da se pitamo: ’Kako reagujem na smernice koje Jehova danas pruža svom narodu? Da li ih odmah poslušam ili oklevam da to učinim?‘ (Jak. 3:17).
OJAČANI ZA ONO ŠTO JE PRED NAMA
17. Šta Avakumovo proročanstvo otkriva o predstojećem napadu na Božji narod?
17 Vratimo se sada na Gogov sveopšti napad koji smo spomenuli na početku. O tom vremenu je govorio i Avakum, koji je napisao: „Čuo sam to i moja se utroba uznemirila, na taj zvuk uzdrhtale su moje usne, trulež je ušla u moje kosti, i sve me je to uznemirilo. Ja ću ipak mirno čekati dan nevolje, kad on [Bog] dođe na narod [neprijateljske vojske] da ga napadne“ (Avak. 3:16). Već samo to što je čuo da će Božji narod biti napadnut bilo je dovoljno da se proroku uznemiri utroba, da mu usne zadrhte i da ga izda snaga. Avakumova reakcija pokazuje koliko će ozbiljno izgledati naša situacija kada se Gogove horde obruše na nas. Pa ipak, prorok je bio spreman da mirno čeka na Jehovin veliki dan, uzdajući se u njega da će izbaviti svoj narod. I mi možemo biti uvereni u isto (Avak. 3:18, 19).
18. (a) Zašto nemamo razloga da se plašimo predstojećeg napada? (b) Šta ćemo osmotriti u sledećem članku?
18 Tri primera koja smo osmotrili na upečatljiv način pokazuju da Jehova zna kako da izbavi svoj narod. Nemoguće je da se njegova namera ne ostvari; pobeda je zagarantovana. Međutim, da bismo dočekali da vidimo Jehovinu slavnu pobedu, moramo ostati verni do kraja. Kako nam Jehova pomaže da sada ostanemo besprekorni? O tome se govori u sledećem članku.
[Fusnote]
b Videti Stražarsku kulu od 1. maja 1999, strana 19.
[Slika na 24. strani]
Da li su Izraelci stvarno bili u opasnosti od faraonove vojske?