BIBLIOTECA NÁA INTERNET Watchtower
Watchtower
BIBLIOTECA NÁA INTERNET
me̱ʼpha̱a̱
a̱
  • ʼ
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • u̱
  • ŋ
  • BIBLIA
  • MBAʼA I̱YI̱I̱ʼ
  • REUNIÓN
  • w23 diciembre mbaʼa ináa 18-23
  • Xú káʼnii gándoo gúʼni a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ mu mambajxúu̱n májánʼ gajmiún Dios rá.

Nda̱a̱ video gi̱i̱ náa nitaxújmbi̱i̱

Atani̱ mba̱a̱ a̱jkia̱nʼ, tsíyoo gákujmaa video.

  • Xú káʼnii gándoo gúʼni a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ mu mambajxúu̱n májánʼ gajmiún Dios rá.
  • Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2023
  • Subtítulos
  • Náa na̱ʼkha̱ i̱ʼwáʼ
  • ARAʼDÁÁ CUALIDADES RÍ NANIGU̱U̱ʼ JEOBÁ
  • GAJMAÑAAʼ RÍ MAMBÁYÁAʼ
  • ATANIRATAMINAʼ XÓO GÁRAXTAA NDA̱WA̱Á
  • Xú káʼnii gándoo jiámá mu mambajxu̱ún májánʼ gajmiún Dios rá.
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2023
  • Gumbáñuun a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2020
  • Nataniu̱u̱ gu̱ʼu̱ ikháán xó má naʼni Jeobá ráʼ.
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2024
  • Gundxaʼwamíjna̱ májánʼ xóo Cristo
    Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá 2015
Atayáá itháan
Bi̱ Nayejngoo Naʼtáraʼa numuu Reino ndrígóo Jeobá (Rí muʼnigajmaa) 2023
w23 diciembre mbaʼa ináa 18-23

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMA̱A̱ 52

Xóo gúni a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ mu mundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún rá.

“Gu̱ʼu̱ [...]. Gíʼmaa muñewa̱a̱n rí muni̱ ga̱jma̱a̱ guni̱ má xúʼko̱ rí jmbu” (1 TIM. 3:11).

AJMÚÚ 133 Guʼni ñajunʼ Jeobá xúgi̱ rí ni̱ndxu̱lú jiáma

RÍ MUʼNIGAJMA̱A̱a

1. Ndiéjuunʼ ma̱ndoo muʼni mu mambájxulú májánʼ gajmiúlú Dios rá.

MITSAANʼ nindxu̱u̱ xóo nda̱ja̱a̱ mbáa ada̱ ga̱jma̱a̱ na̱jkha̱nú asndu nakhi̱i̱. Rígi̱ narígá ikháá, mú rí mambájxulú gajmiúlú Dios na̱nguá nindxu̱u̱ xúʼko̱ (1 Cor. 13:11; Heb. 6:1).b Mu mbáa maʼga̱nú mambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Dios, ndayóoʼ rí mambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ ikhaa. Ma̱ngaa rí mambáyulú nindxu̱u̱ espíritu santo mu xúʼko̱ ma̱ndoo maguaʼdáá cualidades, gajmañulú muʼni tikhuʼ ga̱jma̱a̱ gúʼniratamijná mu majmáanʼ muʼni ñajunʼ rí gákánulú nda̱wa̱á (Prov. 1:5).

2. Ndiéjuunʼ eʼsngúlú Génesis 1:​27, ma̱ngaa ndiéjuunʼ gúʼnigajma̱a̱ náa artículo rígi̱ rá.

2 Jeobá niʼni rí makuwá xa̱bu̱: Ikhaa niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ (atraxnuu Génesis 1:27).c Xó má eʼyáá xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ mbáa a̱ʼgu̱ nindxu̱ún mixtiʼkuiin kayuuʼ. Mbá xkri̱da, Jeobá nixnúún mixtiʼkhu ñajunʼ muni xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ i̱mba̱ ñajunʼ, mu maʼngu̱u̱n munimbánii ñajunʼ rígi̱ mambáa rí ikhiin ndayóoʼ magiʼdoo cualidades ga̱jma̱a̱ rí majmañún muni (Gén. 2:18). Ikha jngóo náa artículo rígi̱, muʼnigajma̱a̱ rí ma̱ndoo muni a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ mu muguánu mundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún. Ga̱jma̱a̱ náa i̱mba̱ artículo muʼnigajma̱a̱ rí ma̱ndoo muni a̱ngiu̱lú jiámá.

ARAʼDÁÁ CUALIDADES RÍ NANIGU̱U̱ʼ JEOBÁ

Mbaʼa xtiʼkhu: Mbáa ndxájulú dxáʼgú ndaʼyaminaʼ náa niwanʼ ga̱jma̱a̱ nandxa̱ʼwáminaʼ rí niguxnuu náa mbá i̱yi̱i̱ʼ dí na̱ʼkha̱ raʼthí ga̱jma̱a̱ numuu Biblia. Kúgumaʼá: 1. Rebeca naguxiʼñáʼ iyaʼ maga̱a̱n camello. 2. Ester naxnitsuu Mardoqueo. 3. Abigaíl nasnbátigoo ga̱jma̱a̱ nanda̱ʼa̱ rí xuxíyáa ikhaa gajmíi̱n bi̱ kúwá náa goʼwóo.

Á mu natayaridáá cualidades ndrígóo Rebeca, Ester ga̱jma̱a̱ Abigaíl xúʼko̱ mani̱ndxa̱a̱ʼ mbáa cristiana bi̱ maʼni májánʼ ñajuunʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 3, 4).

3, 4. Náá gándoo guxkamaa xkri̱da a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ rí mambáñún rá. (Atayáá ma̱ngaa xti’khu.)

3 Náa Biblia na̱ʼkha̱ mbaʼa xkri̱da ndrígu̱ún gu̱ʼu̱ bi̱ nini ñajuunʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ nindúún kuyáá (atraxnuu artículo ndrígóo náa jw.org “¿Qué aprendemos de las mujeres de la Biblia?”). Xó má naʼthí texto rí kayá edxu̱u̱ artículo rígi̱, rí nuñewa̱a̱n dí ‹nuni̱ ga̱jma̱a̱ nuni̱ má xúʼko̱ rí jmbu›. Mbáa náa congregación ndrígáaʼ mataxkamiin a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ bi̱ nuni̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios ga̱jma̱a̱ majmañaaʼ mbaʼa wéñuuʼ náa ikhiin.

4 Á mu káʼnii nindxa̱a̱ʼ mbáa dxáʼgúu, atatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu mbáa ndxájulú bi̱ nikhi̱i̱ bi̱ mambáyáaʼ gáta̱ya̱a̱ ga̱jma̱a̱ atagíminaʼ dí matayaridáá. Mu ma̱ndoo matani rígi̱, atayáá cualidades ndrígóo ga̱jma̱a̱ atatsaʼwáminaʼ xú káʼnii gándoo matani̱ mu maraʼdáá mangáánʼ. Náa kutriga̱ rí ma̱ʼkha̱ muʼthá ajtsú cualidades rí gíʼmaa muguaʼdáá xúgíinʼ a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱.

5. Náá numuu rí gíʼmaa mani̱ndxu̱ún xa̱bu̱ guabiinʼ a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ bi̱ mba̱yu̱u̱ʼ má eni̱ ñajuunʼ Dios rá.

5 Xa̱bu̱ guabaaʼ. Mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ nindxu̱u̱ xa̱bu̱ guabaaʼ nambájxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ Jeobá xúʼko̱ má a̱ngiu̱lú mangiin (Sant. 4:6). Mbá xkri̱da, numuu rí nindxu̱u̱ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ nandoo kaʼyoo Jeobá, naraʼwíí dí maʼnimbo̱o̱ kaʼñúún bi̱ nuxná ikha náa congregación ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá náa goʼwóo (1 Cor. 11:3).d

6. Xú káʼnii gándoo a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ mbuyaridáá Rebeca rá.

6 Guʼthá ga̱jma̱a̱ numuu Rebeca. Ikhaa ninindxu̱u̱ mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ najmañuu ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo xú káʼnii gáʼni (Gén. 24:58; 27:​5-17). Mú ma̱ngaa nigiʼdoo gamajkuu ga̱jma̱a̱ niʼnimbo̱o̱ (Gén. 24:​17, 18, 65). Á mu ikháán mangáánʼ nindxa̱a̱ʼ xó má Rebeca, nindxa̱a̱ʼ xa̱bu̱ guabaaʼ ga̱jma̱a̱ natayamajkuíí ikha rí nuxná bi̱ kuya̱ edxu̱u̱, xúʼko̱ ma̱ndoo maraxtaa májánʼ gajmiáanʼ bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ ga̱jma̱a̱ náa congregación.

7. Xú káʼnii gándoo a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ mbuyaridáá Ester rá.

7 Awa̱án gáta̱ya̱a̱. Náa Biblia naʼthí rí “ku̱ma̱ rígá náa bi̱ na̱nguá eni̱ mbaʼumíjna̱” (Prov. 11:2). Ester ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ nisngájma cualidad rígi̱. Mbá xkri̱da, índo̱ nigíiʼ xóo reina, ikhaa na̱nguá niʼnimbamínáʼ. Rí phú niʼni, naʼdxawuun ga̱jma̱a̱ naʼnimbo̱o̱ consejo rí naxnúu prímii bi̱ mbiʼyuu Mardoqueo (Est. 2:​10, 20, 22). Ikháán mangáánʼ ma̱ndoo matayaridáá xkridoo, xóo matandaʼa̱ consejo ga̱jma̱a̱ mataʼgíʼ matani (Tito 2:​3-5).

8. Índo̱ nuraʼwi̱i̱ xóo mugíʼ xtíñún, xóo muni tsiyamijná, xú káʼnii gándoo a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ munimbu̱u̱n consejo rí na̱ʼkha̱ náa 1 Timoteo 2:​9, 10 rá.

8 Guʼyáá i̱mba̱ náa nisngájma cualidad rígi̱ Ester. Ikhaa nindxu̱u̱ mbáa dxáʼgú bi̱ “ra̱ʼkhá tháán mitsiʼyáa”, maski ajndu xúʼko̱ ikhaa na̱nguá ndiʼyaminaʼ xúʼko̱ káʼnii (Est. 2:​7, 15). Xú káʼnii gándoo matayaridáá ikháán xá. Mbá rí ikhaa naʼthí gi̱i̱ náa 1 Timoteo 2:​9, 10 (atraxnuu). Gi̱i̱ apóstol Pablo naʼthúún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ dí gíʼmaa musngajma gamajkhu ga̱jma̱a̱ xtíin dí nugíʼ ma̱ngaa rí mundxa̱ʼwa̱a̱ májánʼ edxu̱ún. Ajngáa rí ikhaa nijmuu, náa ajngáa griegas nandoo gaʼthí dí gíʼmaa mugi̱ʼ xtíin xó má kaʼyoo ga̱jma̱a̱ rí gíʼmaa mbuyáá xóo ekumu̱ún eʼwíinʼ. ¡Ra̱ʼkhá tháán nadxu̱u̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún a̱ngiu̱lú bi̱ nusngajmá cualidad rígi̱ ga̱jma̱a̱ dí xóo nugi̱ʼ xtiñúún!

9. Ndiéjuunʼ ejmañulúʼ náa Abigaíl rá.

9 Majmáán ma̱ta̱ya̱a̱. Cualidad rígi̱ nindxu̱u̱ ikháá má xóo mundxaʼwáá májánʼ edxu̱lúʼ, xóo muʼthá majmáán ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjunʼ nindxu̱u̱ dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ dí májánʼ, mu xúʼko̱ ma̱ndoo matani̱ rí májánʼ. Guʼyáá xkridoo Abigaíl, ajmbio̱o̱ niraʼwíí mbá dí raʼkhí kayuuʼ maʼni, ga̱jma̱a̱ ikhaa ndiʼyoo dí rígi̱ maʼni rí mumíniiʼ xúgíinʼ bi̱ kúwá náa goʼwóo. Ikhaa ndiʼyoo májánʼ rí maʼni, xúʼko̱ niʼni rí nda̱a̱ dí niguáʼníí bi̱ kúwá náa goʼwóo (1 Sam. 25:​14-23, 32-35). Rí mundxaʼwáá májánʼ edxu̱lúʼ nambáyulú mbuʼyáá nguáná guʼthá ga̱jma̱a̱ nguáná rí na̱nguá, ma̱ngaa rí maxmiéjunlú kuʼñúún eʼwíinʼ rí asndu xúʼni̱ majtiu̱u̱n (1 Tes. 4:11).

GAJMAÑAAʼ RÍ MAMBÁYÁAʼ

Mbáa ndxájulú wáxá gíʼ náa mesa naguxnuu folleto “Respuestas a 10 preguntas de los jóvenes”. Náa mesa kaʼmáʼ mbá Biblia kambaʼta ga̱jma̱a̱ mbá cuaderno kiʼniraʼmáʼ notas ma̱ngaa mbá lápiz.

Xú káʼnii nimbáyaaʼ rí matraxnuu, mataniraʼmáʼ májánʼ rá. (Atayáá kutriga̱ 11).

10, 11. Xú káʼnii gámbáyáaʼ á mu najmañaaʼ natraxnuu ga̱jma̱a̱ nataniraʼmáʼ májánʼ rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

10 Májánʼ gáʼni rí a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ majmañún muni tikhuʼ rí ma̱ndoo mambáñún. Xó má nákha kaʼnii chíʼgíiʼ mbáa rí najmañuu nákha ikhú rúʼko̱ nambáyúu náa xúgíʼ mbiʼi rí naxtáa. Guʼyáá tikhuʼ xkri̱da.

11 Gajmañaaʼ matraxnuu ga̱jma̱a̱ mataniraʼmáʼ májánʼ. Náa tikhuʼ xuajin, nduyáá rí na̱nguá gíʼdoo numuu rí mbáa a̱ʼgu̱ majmañuu maʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ rí maguxnuu. Mú, bi̱ nindxu̱lú cristianos nduʼyáá rí gíʼdoo numuu rígi̱ (1 Tim. 4:13).e Ikha jngóo xátatsiʼñáminaʼ rí nimbá marikhaaʼ matraxnuu ga̱jma̱a̱ mataniraʼmáʼ májánʼ. Ndiéjuunʼ gámbáyáaʼ á mu natani̱ rígi̱ rá. Xáʼniaaʼ gakhi̱i̱ mataxkamaa ñajunʼ rí matani̱. Ma̱ngaa rígi̱ ma̱ndoo mambáyáaʼ matanigajma̱a̱ májánʼ Biblia nda̱wa̱á ma̱nindxa̱a̱ʼ mbáa bi̱ maʼsngáa májánʼ Biblia. Mú rí itháán májánʼ dí matraxnuu Biblia ga̱jma̱a̱ rí matatsaʼwamínaʼ rí naʼthí ikhí xúʼko̱ mambajxáaʼ itháán májánʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá (Jos. 1:​8; 1 Tim. 4:15).

12. Ndiéjuunʼ eʼsngáa Proverbios 31:26 rá.

12 Gajmañaaʼ maratamíjná májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ. Rígi̱ gíʼdoo wéñuuʼ numuu náa xúgiáanʼ bi̱ nindxu̱lú cristianos. Discípulos Santiago niʼthí consejo rígi̱ dí gíʼdoo wéñuuʼ numuu: “Gíʼmaa makuwáanʼ xawii mudxawíín, mú xútala mbá nacha̱” (Sant. 1:19). Índo̱ natagíʼ májánʼ edxa̱a̱ʼ matadxawíín rí naʼtháanʼ mbáa, xúʼko̱ natasngájmáá dí nakrua̱ʼa̱a̱ʼ xtayáá (1 Ped. 3:8). Á mu tsékrua̱ʼa̱a̱ dí xtáa raʼtháanʼ o rí naku̱mu̱u̱, ma̱ndoo matani̱i̱ graxe̱ ga̱jma̱a̱ gamajkhu. Nda̱wa̱á atatsaʼwáminaʼ nákha xóo tsétriʼña̱a̱ (Prov. 15:​28, nota). Atrajximínaʼ: “Lá gajkhun nindxu̱u̱ rí mata ráʼ. maxnúu tsiaki̱i̱ xáʼ. Makujmaa dí gúʼdoo gamajkhu ráʼ. Makujmaa rí májánʼ a̱jkiu̱nʼ ráʼ.” Atatsaʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ bi̱ guanii bi̱ nindxu̱ún xígi̱ káʼnii ga̱jma̱a̱ atagíminaʼ rí majmañaaʼ náa ikhiin (atraxnuu Proverbios 31:26).f Atayáá xú káʼnii nuthi ga̱jma̱a̱ xú káʼnii ethi. Atagíminaʼ matani̱ rígi̱, índo̱ gídxúʼ rajmañaaʼ itháán ikhú gátaya̱a̱ rí nambájxa̱a̱ májánʼ gajmiáanʼ eʼwíinʼ.

Mbáa ndxájulú dxáʼgú ga̱jma̱a̱ ru̱dúu̱ natsingaaʼ náa mercado.

Mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ májáanʼ a̱jkiu̱u̱n naxtáa májánʼ gajmíi̱n a̱ngiu̱lú náa congregación ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá náa goʼwóo. (Atayáá kutriga̱ 13).

13. Xú káʼnii gándoo gajmañaaʼ matani̱ ñajunʼ dí naguma guʼwáá rá.

13 Gajmañaaʼ matani ñajunʼ dí rígá gu̱ʼwáá. Náa mbaʼa xuajin gu̱ʼu̱ nindxu̱ún bi̱ nuni̱ ñajunʼ rí kaʼyoo náa guʼwáá. Mbáa ru̱dáaʼ o i̱mba̱a̱ ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ nikhi̱i̱ ma̱ndoo musngáa xóo gátani̱. Ndxájulú Cindy naʼthí: “Mbá rí itháán gíʼdoo numuu rí nimínuuʼ ru̱dúʼ, rí á mu nañajunʼ gakhi̱i̱ maʼdxuʼ má ikhúún. Xóo majmañuʼ ma̱ni̱ mújúunʼ ganitsu, ma̱ni̱ kaʼwi̱i̱, maxmíi̱ ga̱jma̱a̱ rí ma̱tsi̱, rígi̱ dí nimbáyuʼ wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ nindoo nini itháán ñajuunʼ Jeobá. Ru̱dúʼ ma̱ngaa niʼsngóʼ dí mbaʼyóoʼ magruígún a̱ngiu̱lú náa goʼwóʼ, rí nini rígi̱ nimbáyúʼ manuʼwíin mbaʼin a̱ngiu̱lú ga̱jma̱a̱ nijmañuʼ wéñuuʼ náa ikhiin” (Prov. 31:​15, 21, 22). Gu̱ʼu̱ bi̱ nuñajunʼ gakhi̱i̱, bi̱ májánʼ a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ bi̱ najmiin nuni xúgíʼ ñajunʼ dí rígá guʼwáá, nuyambáá wéñuuʼ náa bi̱ kúwi̱i̱n gajmiún ga̱jma̱a̱ náa a̱ngiu̱lú (Prov. 31:​13, 17, 27; Hech. 16:15).

14. Ndiéjuunʼ ejmañaaʼ rí naʼthí Crystal ga̱jma̱a̱ ndiéjuunʼ gíʼmaa mataʼgímináʼ matani rá.

14 Gajmañaaʼ matiejunʼ mu makánaaʼ mbújkha̱a̱. Xúgiáanʼ bi̱ nindxu̱lú cristianos ndayóoʼ rí muʼgíʼ metas rí majmañulú muʼniratamijná má ikháánʼ ga̱jma̱a̱ rí makuwáanʼ gagi ga̱jma̱a̱ rí kuaʼdáá má (Filip. 4:11). Mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Crystal naʼthí: “Nákha nixtáá ranigajma̱a̱, nákha xóó nindxu̱ʼ dxáʼgú, nirígá tikhuʼ escuela náa rí ikhúún ma̱ndoo maraʼwi̱i̱ náa manigajma̱a̱, náa rí anu̱ʼ niʼthúnʼ dí ma̱ndoo manigajma̱a̱ mu majmañuʼ mbá ñajunʼ. Mbá xkri̱da, anu̱ʼ niʼthúnʼ dí manigajma̱a̱ náa escuela náa musngo̱ʼ mu majmañuʼ mba̱yo̱o̱ xú káʼnii gíʼmaa majmaa mbújkha̱a̱, ga̱jma̱a̱ rígi̱ nimbáyúʼ wéñuuʼ”. Numuu dí raʼkháa i̱ndó ndayóoʼ matiejunʼ ma̱ngaa ndayóoʼ matriyaʼ mbá májánʼ awan ga̱jma̱a̱ atanimbáníí (Prov. 31:​16, 18). Ma̱ngaa á mu tsétani gidxúminaʼ xúʼko̱ ma̱ndoo maraxtaa gagi ga̱jma̱a̱ má rí xtaʼdáá ma̱ngaa xúʼko̱ ma̱ndoo matani̱ itháán ñajuunʼ Dios (1 Tim. 6:8).

ATANIRATAMINAʼ XÓO GÁRAXTAA NDA̱WA̱Á

15, 16. Náá numuu dí guáʼdáá weñuuʼ numún a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ rá. (Marcos 10:​29, 30).

15 Á mu naraʼdáá cualidades dí nanigu̱u̱ʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ najmañaaʼ natani̱ rí mambáyáaʼ, xúʼko̱ ma̱ndoo maraxtaa májánʼ nda̱wa̱á. Guʼyáá tikhuʼ rí ma̱ndoo matani̱.

16 Ma̱ndoo matraʼwi̱i̱ dí xátanujún nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ. Xó má niʼthí Jesús rí kúwi̱i̱n tikhuun bi̱ nuraʼwi̱i̱ dí xúnujunʼ, maski ajndu náa xuajin rí kúwi̱i̱n nutsudiin dí mudiin xa̱bu̱ (Mat. 19:​10-12). Eʼwíinʼ naguanún ndajkuíín ga̱jma̱a̱ numuu i̱ʼwáʼ. Á mu xóó tséyáá xa̱bu̱, ma̱ndoo ma̱ta̱ya̱a̱ gajkhun dí Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús nandún kuyaaʼ wéñuuʼ. Náa xúgíʼ numbaaʼ, a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ bi̱ xóó tsénu̱ju̱nʼ, kuaʼdáá wéñuuʼ numún náa congregación. Ngajua rí ikhiin nusngajmá ma̱ngaa rí naxmiéjúúnʼ kuñúún eʼwíinʼ, rúʼko̱ naʼni rí a̱ngiu̱lú mbuñún xóo a̱ngiu̱ún ga̱jma̱a̱ rudún bi̱ nuni̱ ñajuunʼ Dios (atraxnuu Marcos 10:​29, 30; 1 Tim. 5:2).

17. Ndiéjuunʼ gámbáñún a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ mu muni̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios rá.

17 Ma̱ndoo matani̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios. Bi̱ nagájnún itháán nutaraʼa a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ (Sal. 68:11). Lá ma̱ndoo matriyaʼ awan xúgi̱ mu xúʼko̱ ma̱ndoo matani̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios ráʼ. Mbáa ma̱ndoo mani̱ndxa̱a̱ʼ precursora, matiambáá náa construcción, o betelita. Ndiéjuunʼ gámbáyáaʼ mu maʼnga̱a̱ʼ mataxkamaa meta ndrígáaʼ rá. Aratakáñíí Jeobá rí mambáyáaʼ, ga̱jma̱a̱ aratamíjná gajmiáanʼ a̱ngiu̱lú bi̱ nuni̱ kájxi̱ ñajuunʼ Dios ma̱ngaa atayáá ndiéjuunʼ nini ikhiin. Nda̱wa̱á ataniraʼmáʼ rí ma̱ndoo mambáyaaʼ mu xúʼko̱ maʼngo̱o̱ mataxkamaa meta ndrígáaʼ. Á mu dí natani̱ má kájxi̱ ñajuunʼ Dios, marigá i̱ʼwáʼ ñajunʼ mitsaanʼ rí matani̱ náa xuajñuu Jeobá.

Mbáa ndxájulú bi̱ dxáʼgú naʼtámijná gajmíi̱n eʼwíinʼ a̱ngiu̱lú. Ndaʼyoo ndxájulú dxámá bi̱ nagíjxi̱i̱ náa Salón del Reino.

Á mu nandaaʼ matanujúnʼ, gíʼmaa matraʼwíí májánʼ tsáá phú gíya̱a̱. (Atayáá kutriga̱ 18).

18. Ndíjkha rí gíʼdoo wéñuuʼ numuu rí mbáa ndxájulú dxáʼgú rí mbaʼyoo májánʼ tsáá phú gáyáa rá. (Atayáá ma̱ngaa xtiʼkhu.)

18 Ma̱ndoo matraʼwi̱i̱ dí matanujúnʼ. Cualidades ga̱jma̱a̱ rí majmañaaʼ matani rí niʼthá xúgi̱, rúʼko̱ mambáyáaʼ índo̱ gátanujunʼ. Ma̱ngaa á mu nandaaʼ matanujunʼ, ndayóoʼ rí ma̱ta̱ya̱a̱ májánʼ wéñuuʼ tsáá gíyáa. Nindxu̱u̱ mbá rí gíʼdoo wéñuuʼ numuu rí matraʼwi̱i̱ matani̱ náa vida ndrígáaʼ. Garmáʼáan a̱jkia̱a̱nʼ rí xa̱bu̱ bi̱ gíyáa ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ mbayá edxu̱u̱ (Rom. 7:2; Efes. 5:​23, 33). Ikha jngóo atrajximínaʼ: “Lá naʼni májánʼ ñajuunʼ Dios xáʼ. Ndaʼyoo rí itháán gíʼdoo numuu maʼni ñajuunʼ Dios xáʼ. Naraʼwíí dí májánʼ maʼni xáʼ. Ndaʼyoo náa rí najngawa̱a̱n xáʼ. Ndaʼyamajkhún gu̱ʼu̱ xáʼ. Lá majmaa mañewu̱u̱n itháán xóo nambájxu̱ʼ gajmuʼ Dios, maxnúʼ rí ndayóʼ, ga̱jma̱a̱ maʼni̱i̱ a̱jkiu̱nʼ xáʼ. Lá najmaa naʼnimbánuu májánʼ ñajunʼ dí nakánáá xáʼ. Mbá xkri̱da, ndiéjunʼ gíʼdoo ikhaa náa congregación ga̱jma̱a̱ xú káʼnii eʼnimbánuu xá.” (Luc. 16:10; 1 Tim. 5:8.) Á mu nandaaʼ matanujúnʼ ga̱jma̱a̱ʼ mbáa májáanʼ xa̱bu̱, atani̱ tsiakimínáʼ mangáánʼ rí ma̱nindxa̱a̱ʼ mbáa májáanʼ a̱ʼgu̱.

19. Náá numuu ma̱ndoo muʼthá rí mitsaanʼ ñajunʼ nindxu̱u̱ rí matiembáá rá.

19 Náa Biblia naʼthí ga̱jma̱a̱ numuu mbáa a̱ʼgu̱ bi̱ májáanʼ bi̱ ninújunʼ rí nindxu̱u̱ mbáa bi̱ “nambáyúu” ajmbio̱o̱ (Gén. 2:18). Lá nandoo gáʼthúu̱n rúʼko̱ dí a̱ʼgu̱ na̱nguá gíʼdoo numuu ráʼ. Na̱nguá, náa Biblia nguáná naʼthí dí Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ “nayambáá” (Sal. 54:4; Heb. 13:6). Nasngájma rígi̱ a̱ʼgu̱ índo̱ naxtáa xawii mambáyúu ajmbio̱o̱ ga̱jma̱a̱ numuu náa dí ikhaa niraʼwíí maʼni mu xúʼko̱ ma̱ndoo makuwá májánʼ bi̱ kúwá náa goʼwóo. Numuu rí nandoo kaʼyoo Jeobá, ikha jngóo nambáyúu ajmbio̱o̱ mu xúʼko̱ majuiʼthá rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu (Prov. 31:​11, 12; 1 Tim. 3:11). Á mu natatsaʼwáminaʼ matanujúnʼ, ataniminaʼ asndu nákha xúgi̱ mu maʼndaaʼ xtayáá itháán Jeobá ga̱jma̱a̱ rí manindxa̱ʼ mbáa bi̱ nayambáá má xúʼko̱ náa guʼwáaʼ ga̱jma̱a̱ náa congregación.

20. Xú káʼnii ma̱ndoo mambáñún bi̱ kúwá náa goʼwóo mbáa a̱ʼgu̱ rá.

20 Ma̱ndoo maraʼdiin e̱ji̱n. Á mu ndayáa xa̱bu̱, mbáa ma̱ndoo muguaʼdiin e̱ji̱n (Sal. 127:3). Ikha jngóo májánʼ gáʼni dí ma̱ta̱ya̱a̱ ndiéjuunʼ eyoo gáʼthúu̱n dí maraʼdiin e̱ji̱n. Phú gajkhun rí cualidades ga̱jma̱a̱ rí najmañaaʼ natani̱ rí ndiʼyáá náa artículo rígi̱, mambáyáaʼ wéñuuʼ. Ga̱jma̱a̱ numuu rí nandaaʼ xtañún, rí májánʼ a̱jkia̱a̱nʼ ga̱jma̱a̱ rí naʼngo̱o̱ a̱jkia̱a̱nʼ maʼni rí bi̱ kúwá náa guʼwáaʼ makuwá gagi ga̱jma̱a̱ mbuyáá rí nandún kuñúún (Prov. 24:3).

Mbaʼa xtiʼkhu: A̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ kúwá gagi runi̱ ñajuunʼ Dios. 1. Ndxájulú dxáʼgú nandxa̱ʼwáminaʼ rí naguxnuu ga̱jma̱a̱ nanduʼwá. 2. Ndxájulú bi̱ niʼtsinga̱a̱ náa mercado, nagíʼ mbá mesa náa comedor ndrígóo Betel. 3. Ndxájulú bi̱ niguxnuu folleto, naguxnuu Biblia mu maʼdxuun mbáa a̱ʼgu̱ náa naʼtáraʼa. 4. Ndxájulú a̱ʼgu̱ bi̱ ninigiu̱u̱ʼ ndxájulú dxámá náa Salón del Reino, wíji̱ naʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ mbáa ndxájulú bi̱ nikhi̱i̱ náa carrito.

Mbaʼin a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ nugíʼ nuni̱ rí naʼthí náa Biblia, ga̱jma̱a̱ nuni̱ itháán ñajuunʼ Dios (Atayáá kutriga̱ 21).

21. Nguáthá eyaaʼ xtañún a̱ngiu̱lú gu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ náá numuu rá. (Atayáá xtiʼkhu rí na̱ʼkha̱ náa timbá ináa.)

21 Angianxu gu̱ʼu̱, nanduxuʼ kuyala wéñuuʼ ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí nuni̱ ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá ma̱ngaa náa xuajñuu (Heb. 6:10). Nunimíjna̱ wéñuuʼ mu muguaʼdáá cualidades rí muni ñajuunʼ Dios, najmañún dí muni mu xúʼko̱ makuwá gagi ga̱jma̱a̱ bi̱ kúwá gajmiún ma̱ngaa nuniratamijná itháán májánʼ xóo makuwá nda̱wa̱á. ¡Xúgíinʼ kuaʼdáá numún náa xuajñuu Jeobá!

NDIÉJUUNʼ NIJMAÑAAʼ NÁA VERSÍCULO RÍGI̱ RÁ.

  • 1 Timoteo 2:​9, 10.

  • Proverbios 31:26.

  • Marcos 10:​29, 30.

AJMÚÚ 137 Jmbiin, guáʼdáá numún, nandulú kuʼñúún

a Xúgiáanʼ nandulúʼ kuʼñúún a̱ngiu̱lú wa̱ʼxa̱ʼ. Ikhiin ma̱ndoo mambajxúún májánʼ gajmiún Dios á mu dí nuguaʼdáá cualidades, najmañún muni rí mambáñún ga̱jma̱a̱ nuniratamijná xóo gakuwá nda̱wa̱á. Á mu nuni̱ rígi̱, phú gajkhun dí Jeobá maʼni tsajkurámiinʼ.

b KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: Cristiano bi̱ naʼni májánʼ ñajuunʼ Dios naniñaminaʼ dí maxná ikhoo espíritu ndrígóo Dios raʼkháa xóo naku̱mu̱ún xa̱bu̱ numbaaʼ. Ndaʼyaridoo xkridoo Jesús, ga̱jma̱a̱ naʼniminaʼ mambajxúu itháán májánʼ ga̱jma̱a̱ Jeobá ma̱ngaa nandoo kaʼñúún a̱ngui̱i̱n.

c Génesis 1:27: “Ikhú Dios nigíʼdu̱u̱ niʼnii xa̱bu̱ numbaaʼ xó má kaʼnii ikhaa. Niʼnii xó má kaʼnii Dios. Niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱”.

d Atayáá Bi̱ Nayejngoo dí nigájnuu gu̱nʼ febrero tsiguʼ 2021, ináa 14 asndu 19.

e Atraxnuu artículo dí rígá náa jw.org “¿Por qué es importante que los niños lean? | Parte 1: ¿Ver o leer?”.

f Proverbios 31:26: “Rí naʼthí nakujmaa rí najmañuu wéñuuʼ, ga̱jma̱a̱ xtángoo rí májánʼ a̱jkiu̱u̱n rígá náa rawunʼ”.

    I̱yi̱i̱ʼ náa ajngáa me̱ʼpha̱a̱ (2007-2025)
    Atrugua̱a̱
    Atambáʼtaa
    • me̱ʼpha̱a̱
    • Náa mataxuʼmá
    • Xóo nandaʼ ma̱ta̱ya̱a̱
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Xtángoo náa naʼthí rí xú káʼnii majmaaʼ
    • Xtángoo náa naʼthí rí nañewu̱u̱n dato ndrígáʼ
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Atambáʼtaa
    Náa mataxuʼmá