Referencias ndrígóo I̱yi̱i̱ʼ dí najmulú náa reunión Xóo kúwi̱i̱n ga̱jma̱a̱ xóo Etaraʼa Cristianos
6-12 ENERO
GÍʼDOO NUMUU RÍ NA̱ʼKHA̱ NÁA BIBLIA | GÉNESIS 1, 2
“Jeobá niʼniwíi xúgíʼ dí rígá náa Ku̱ba̱ʼ”
(Génesis 1:3, 4) Ga̱jma̱a̱ Dios niʼthí: “Garigá aguʼ”. Ikhú nirígá aguʼ. 4 Nda̱wa̱á dí rígi̱, Dios ndiʼyoo rí aguʼ nindxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ ikhú niruiʼtha̱a̱ aguʼ ga̱jma̱a̱ rí mikrína.
(Génesis 1:6) Ikhú Dios niʼthí: “Garigá mbá ta̱pha̱ náa xárígá iyaʼ, gawíʼtháa iyaʼ ga̱jma̱a̱ iyaʼ”.
(Génesis 1:9) Ikhú Dios niʼthí: “Iyaʼ dí rígá náa agoo mekhu ga̱wa̱a̱ mbóó ga̱jma̱a̱ gákujmaa ku̱ba̱ʼ mixooʼ”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá.
(Génesis 1:11) Ikhú Dios niʼthí: “Garígá iná maxaʼ náa ku̱ba̱ʼ, iná rí gíʼdoo tsígooʼ ga̱jma̱a̱ ixi̱ rí naxná xndúu xó má kaʼnii ga̱jma̱a̱ gaxná xndúu ga̱jma̱a̱ tsígooʼ”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá.
it-1 571
Rí nigumawíi
Timbá Mbiʼi Dios niʼthí: “Garigá aguʼ”, ikhaa niʼni rí aguʼ manújngoo náa du̱u̱n, maski ajndu náa ku̱ba̱ʼ na̱nguá ekujmaa náa e̱ʼkha̱ aguʼ rí nambiʼi. Nakujmaa dí rígi̱ ni̱jkha̱ rarígá mañú mañúú, xó má eʼthí náa (Biblia inglés) ndrígóo J. W. Watts: “Ga̱jma̱a̱ mañú mañúú ni̱jkha̱ rarígá aguʼ”. (Gé 1:3, A Distinctive Translation of Genesis.) Dios niruiʼtha̱a̱ aguʼ ga̱jma̱a̱ rí mikrína, aguʼ nixná mbiʼyuu, Mbiʼi, rí mikrína nixná mbiʼyuu, Mbruʼun. Rígi̱ nasngájma rí Ku̱ba̱ʼ mbóó náa gíʼ ragutuaʼán, nagutuaʼán náa mbájndi A̱jkha̱ʼ, ikha jngó náa nagájnuu a̱jkha̱ʼ nambiʼi ga̱jma̱a̱ náa narámaaʼ a̱jkha̱ʼ naʼni mikríná. (Gé 1:3, 4.)
Índo̱ niʼni A̱jma̱ Mbiʼi, Dios niniñuuʼ mbá ta̱pha̱ náa xárígá iyaʼ ga̱jma̱a̱ nikuíʼtáa “iyaʼ ga̱jma̱a̱ iyaʼ”. Niʼni rí marigá iyaʼ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ mbá ta̱pha̱ “iyaʼ” niʼni rí matsima̱a̱ i̱yu̱u̱ʼ asndu itháan rijma̱a̱. Ikha jngó, nájma̱ niguanúu pa̱ʼtha xó má náa ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ rijma̱a̱. Náa ta̱pha̱ rígi̱ Dios nixná mbiʼyuuʼ Mekhu, mú i̱ndó nandoo gáʼthi ta̱pha̱ dí rígá náa ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa inu du̱u̱n, na̱nguá eʼthí á mu iyaʼ dí ni̱jkha̱a̱ rijma̱a̱ nartumuu náa trígi̱i̱n a̱ʼgua̱a̱n o i̱ʼwáʼ dí rígá náa mekhu. (Gé 1:6-8; atayáá EXPANSIÓN.)
Rí maʼni Ajtsú Mbiʼi Dios nijmuu tsiakii rí gíʼdoo mu maru̱wa̱a̱ mbóó iyaʼ, ikhú nikujmaa rí mixooʼ, rí Dios nixná mbiʼyuu Ku̱ba̱ʼ. Mbiʼi má rúʼko̱, Dios niʼni rí maga̱ja̱a̱ iná maxaʼ, verduras ga̱jma̱a̱ ixi̱ rí naxná xndúu. Ajtsú rígi̱ ma̱ndoo maxná xndúu “xó má kaʼnii” mámbá ixi̱. Mú xúgíʼ rígi̱ na̱nguá ni̱jkha̱nú nirígá ikháá ni má na̱nguá ni̱ʼkha̱ náa evolución, Jeobá niʼni xúgíʼ rígi̱ ga̱jma̱a̱ tsiakii rí gíʼdoo. (Gé 1:9-13.)
(Génesis 1:14) Ikhú Dios niʼthí: “Garigá mbaʼa aguʼ náa tapo̱o̱ mekhu mu ma̱ndoo marigá mbiʼi ga̱jma̱a̱ mbruʼun, rúʼko̱ gáʼni rí makujmaa xóo extiʼkhuu clima, mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiguʼ.
(Génesis 1:20) Ikhú Dios niʼthí: “Gakuwá xujkhúʼ náa awúu̱n iyaʼ ga̱jma̱a̱ xujkhú xnaʼ gajngruigu̱u̱n rijma̱a̱ náa tapo̱o̱ mekhu”.
(Génesis 1:24) Ikhú Dios niʼthí: “Gakuwá xujkhúʼ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ xó ma kaʼnii mambáa: Xujkhú kraʼdiin, xujkhúʼ bi̱ nuxmajtamijná ga̱jma̱a̱ xujkhú xáná xó ma kaʼnii ni̱ndxu̱ún”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá.
(Génesis 1:27) Ikhú Dios nigíʼdu̱u̱ niʼnii xa̱bu̱ numbaaʼ xó má kaʼnii ikhaa. Niʼnii xó má kaʼnii Dios. Niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱.
it-1 571 kutriga̱ 8, 9-572 kutriga̱ 1, 2
Rí nigumawíi
Náa Génesis 1:16 na̱nguá ejmaa ajngáa hebreo ba·ráʼ, rí nandoo gáʼthi “maʼniwíi”, rí phú najmaa ikhaa nindxu̱u̱ ajngáa hebreo ʽa·sáh, rí nandoo gáʼthi “naʼni”. Xóo A̱jkha̱ʼ, Gu̱nʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgua̱a̱n trigi̱i̱n náa “mekhu” xó má eʼthí náa Génesis 1:1, xúgínʼ bugi̱ nigumiin wapháá nákha xóo tséʼni A̱jkhu̱ Mbiʼi. Ajngáa rí naʼthí: “Ikha jngó Dios nigruigi̱i̱n náa ta̱pha̱ mekhu náa nda̱a̱ iyaʼ mu mambiʼitigi̱i̱n náa ku̱ba̱ʼ”, nandoo gáʼthi rí mbiʼi má rúʼko̱ ma̱ndoo makujmiin asndu náa Ku̱ba̱ʼ, rí asndu xóo kuwa náa tapho̱o̱ [mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ]. Ma̱ngaa agiuuʼ [a̱jkha̱ʼ ga̱jma̱a̱ gu̱nʼ] nayambáá mu “makujmaa xóo extiʼkhuu clima, mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiguʼ”, rí nandoo gáʼthi dí xa̱bu̱ ma̱ndoo majmuu xóo mbá ikha. (Gé 1:14.)
Rí maʼni Witsu Mbiʼi ndiʼyoo rí niʼniwíi náa Ku̱ba̱ʼ rí na̱nguá ni̱ndxu̱ún xóo xa̱bu̱. Dios na̱nguá niʼni rí vida marigá ikháá o ma̱ʼkha̱ náa mbáwíi xujkhú, rí phú niʼni, nijmuu tsiakii ndrígóo mu maʼnii mbaʼin xujkhúʼ. Xóo má e̱ʼkha̱ raʼthí náa kiʼniraʼmáʼ: “Ikha jngó Dios niʼnii xujkhúʼ bi̱ mba̱ʼu̱u̱n náa iyaʼ ga̱jma̱a̱ xúgínʼ bi̱ nubañimi̱jna̱ bi̱ kuwa mbóó jnduʼ náa awúu̱n iyaʼ xó má kaʼnii mámbáa ga̱jma̱a̱ xúgínʼ xujkhú xnaʼ bi̱ jngruigu̱u̱n rijma̱a̱ náa ta̱pha̱ mekhu náa nda̱a̱ iyaʼ”. Dios ninigu̱u̱ʼ wéñuʼ rí niʼni ga̱jma̱a̱ niʼni tsajkurámuuʼ ma̱ngaa niʼthún rí ‹maʼni mbaʼin›, Ikhaa niʼni rí xúgínʼ xujkhúʼ bugi̱ mawiʼthún “xó má kaʼnii”. (Gé 1:20-23.)
Rí maʼni Majun Mbiʼi “Dios nigiʼduu niʼnii xujkhú xáná náa ku̱ba̱ʼ xó má kaʼnii ni̱ndxu̱ún ga̱jma̱a̱ xujkhú kraʼdiin xó má kaʼnii ni̱ndxu̱ún ga̱jma̱a̱ xujkhúʼ bi̱ nuxmajtamijná xó ma kaʼnii ni̱ndxu̱ún”. Xó má xúgíʼ rí niʼni, rígi̱ ma̱ngaa Dios ndiʼyoo rí májánʼ nindxu̱u̱. (Gé 1:24, 25.)
Índo̱ na̱jkha̱ rámbá rí maʼni majun Mbiʼi, Dios niʼnii timbáa xa̱biya̱ bi̱ nigiʼdoo itháan numuu náa xúgínʼ xujkhúʼ mú na̱nguá gíʼdoo tsiakii xóo ángeles: Xa̱biya̱ bugi̱ nigumariyaaʼ xó má Dios. Náa Génesis 1:27 naʼthí mbá chíʼgíʼ ga̱jma̱a̱ numuu xa̱bu̱: “Niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱”, nambrigui ga̱jma̱a̱ Génesis 2:7-9 ikhí naʼthí rí Jeobá niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ yujndaʼ, nindiyuu rakhóo ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱nú nixtáa, nigiʼdoo vida ga̱jma̱a̱ nijuixnáá mbá ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ náa maxtáa ma̱ngaa nigiʼdoo wéñuʼ ganitsu. Jeobá nijmiuu xa̱biya̱ bugi̱ mu mañawu̱u̱n xúgíʼ dí rígá náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, nda̱wa̱á rí niʼnii xa̱biya̱ Jeobá nijmuu itsu̱ tso̱xto̱o̱ Adán mu maʼnii mbáa a̱ʼgu̱. (Gé 2:18-25.) Índo̱ nigumaa a̱ʼgu̱ ikhú niʼni a̱jmi̱i̱n xa̱bu̱ ‹xó má gíʼmaa marigá›. (Gé 5:1, 2.)
Guʼyááʼ rí gíʼdoo numuu
(Génesis 1:1) Ginii kayuuʼ, Dios niʼni mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ.
Rí xtáa raʼni ciencia
Nguáthá tsiguʼ rígá numbaaʼ ga̱jma̱a̱ Ku̱ba̱ʼ
Científicos nuthi rí Ku̱ba̱ʼ gíʼdoo mbá a̱jkhu̱ mil millón tsiguʼ ga̱jma̱a̱ rí numbaaʼ nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá gu̱wa̱ʼ i̱jtsu̱ o gu̱wa̱ʼ i̱jkhu̱ mil millón tsiguʼ. Náa Biblia tséʼthi nguáná nigi̱ʼdu̱u̱ nirígá numbaaʼ. Ma̱ngaa tséʼthi rí Ku̱ba̱ʼ ndiʼkhúú gíʼdoo mbá nguéjma̱ tsiguʼ. Timbá versículo ndrígóo Biblia naʼthí: “Nákha ginii Dios niʼni mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ” (Génesis 1:1). Rígi̱ naniñuʼ rí científicos mbuyáá nguáthá tsiguʼ gíʼdoo numbaaʼ ga̱jma̱a̱ Ku̱ba̱ʼ ma̱ngaa majmúún xtángoo dí rígá ga̱jma̱a̱ ikha rí tsixtiʼkhuu.
(Génesis 1:26) Ikhú Dios niʼthí: “Guʼni̱i̱ xa̱bu̱ xó má kaʼniáanʼlú xó má ni̱ndxu̱lú ikháanʼ ga̱jma̱a̱ maʼtáñajúúnʼ xúgínʼ xujkhúʼ bi̱ kuwa náa lamáa, xujkhúʼ bi̱ nagún rijma̱a̱, xujkhú kraʼdiin bi̱ kuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ xúgínʼ xujkhúʼ bi̱ nuxmajtamijná náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ”.
it-2 80
Jesucristo
Na̱nguá ninindxu̱u̱ bi̱ niʼniwíi xóo Dios. Ikha jngó, índo̱ Jesús nimbáyúuʼ Anu̱u̱, rígi̱ na̱nguá eyoo gáʼthi rí Jesús nindxu̱u̱ xóo Jeobá. Mu maguma dí rígá Dios nijmuu tsiakii ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo. (Gé 1:2; Sl 33:6.) Numuu rí Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ Naxná vida, dí rígá náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ xó má rí nakujmaa ga̱jma̱a̱ rí tsékujmaa nirígá ga̱jma̱a̱ numuu Ikhaa. (Sl 36:9.) Jesús ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ nijmiuu Jeobá mu maʼni xúgíʼ dí rígá. Ikha jngó Jesús má niʼthí rí Dios nindxu̱u̱ bi̱ niʼni xúgíʼ dí rígá, xó má eʼthí náa Escrituras. (Mt 19:4-6; atayáá CREACIÓN.)
Migixnuu Biblia
(Génesis 1:1-19) Ginii kayuuʼ, Dios niʼni mekhu ga̱jma̱a̱ ku̱ba̱ʼ. 2 Mú ku̱ba̱ʼ xóó tségumaa májáánʼ ga̱jma̱a̱ nda̱a̱ dí rígá kayuʼ. Nirígá rí mikrína náa awúu̱n iyaʼ rí mi̱jnu̱ʼ ga̱jma̱a̱ tsiakii ndrígóo Dios jngruigo̱o̱ gi̱i̱ ñúʼún náa tsu̱du̱u̱ iyaʼ. 3 Ga̱jma̱a̱ Dios niʼthí: “Garigá aguʼ”. Ikhú nirígá aguʼ. 4 Nda̱wa̱á dí rígi̱, Dios ndiʼyoo rí aguʼ nindxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ ikhú niruiʼtha̱a̱ aguʼ ga̱jma̱a̱ rí mikrína. 5 Dios nixná mbiʼyuu aguʼ, Mbiʼi, rí mikrína nixná mbiʼyuu, Mbruʼun. Ikhú nirígá wakhíʼ ga̱jma̱a̱ miʼcha̱. Rúʼko̱ nirígá rí timbáa mbiʼi. 6 Ikhú Dios niʼthí: “Garigá mbá ta̱pha̱ náa xárígá iyaʼ, gawíʼtháa iyaʼ ga̱jma̱a̱ iyaʼ”. 7 Ga̱jma̱a̱ Dios niniñuuʼ pa̱ʼtha, niʼni wájíʼ iyaʼ dí rígá náa ago̱o̱ rí pa̱ʼtha rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ dí rígá tsu̱du̱u̱. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá. 8 Rí pa̱ʼtha rúʼko̱ Dios nixná mbiʼyuu Mekhu. Ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱nú nirígá wakhíʼ ga̱jma̱a̱ miʼcha̱. Rúʼko̱ nirígá rí maʼni a̱jma̱ mbiʼi. 9 Ikhú Dios niʼthí: “Iyaʼ dí rígá náa agoo mekhu ga̱wa̱a̱ mbóó ga̱jma̱a̱ gákujmaa ku̱ba̱ʼ mixooʼ”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá. 10 Rí mbaaʼ mixooʼ Dios nixná mbiʼyuu Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ náa rígá mba̱a̱ iyaʼ nixná mbiʼyuuʼ, Lamáa. Ga̱jma̱a̱ Dios ndiʼyoo dí rígi̱ májánʼ nindxu̱u̱. 11 Ikhú Dios niʼthí: “Garígá iná maxaʼ náa ku̱ba̱ʼ, iná rí gíʼdoo tsígooʼ ga̱jma̱a̱ ixi̱ rí naxná xndúu xó má kaʼnii ga̱jma̱a̱ gaxná xndúu ga̱jma̱a̱ tsígooʼ”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá. 12 Náa ku̱ba̱ʼ nigi̱ʼdu̱u̱ ra̱ʼkha̱ iná maxaʼ, iná rí gíʼdoo tsígooʼ ga̱jma̱a̱ ixi̱ rí naxná xndúu ga̱jma̱a̱ tsígooʼ, xó má kaʼnii mámbá. Ga̱jma̱a̱ Dios ndiʼyoo dí rígi̱ májánʼ nindxu̱u̱. 13 Ga̱jma̱a̱ nirígá wakhíʼ ga̱jma̱a̱ miʼcha̱. Rúʼko̱ nirígá rí maʼni ajtsú mbiʼi. 14 Ikhú Dios niʼthí: “Garigá mbaʼa aguʼ náa tapo̱o̱ mekhu mu ma̱ndoo marigá mbiʼi ga̱jma̱a̱ mbruʼun, rúʼko̱ gáʼni rí makujmaa xóo extiʼkhuu clima, mbiʼi ga̱jma̱a̱ tsiguʼ. 15 Mambiʼi náa ta̱pha̱ mekhu mu mambiʼti̱ga̱ náa ku̱ba̱ʼ”. Ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ má nirígá. 16 Dios nigíʼdu̱u̱ niʼni a̱jma̱ aguʼ mba̱ʼu̱: Rí itháan mba̱a̱ maʼtáñajunʼ mbiʼi ga̱jma̱a̱ rí chíʼgíʼ maʼtáñajunʼ mbruʼun. Ma̱ngaa niʼnii a̱ʼgua̱a̱n. 17 Dios nigruigi̱i̱n náa ta̱pha̱ mekhu mu mambiʼiti̱gi̱i̱n náa ku̱ba̱ʼ, 18 mambiʼiin rí mbiʼi ga̱jma̱a̱ mbruʼun, mu maruiʼtha̱a̱ aguʼ ga̱jma̱a̱ rí mikrína. Ga̱jma̱a̱ Dios ndiʼyoo dí rígi̱ májánʼ nindxu̱u̱. 19 Ga̱jma̱a̱ nirígá wakhíʼ ga̱jma̱a̱ miʼcha̱. Rúʼko̱ nirígá rí maʼni a̱jkhu̱ mbiʼi.
13-19 ENERO
GÍʼDOO NUMUU RÍ NA̱ʼKHA̱ NÁA BIBLIA | GÉNESIS 3-5
“Ni̱jkha̱nú nirígá dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ numuu timbá nduwaʼ”
(Génesis 3:1-5) Náa xúgínʼ xujkhú xáná bi̱ Jeobá Dios niʼnii, i̱ndó a̱bu̱nʼ bi̱ ni̱jkha̱nú ninindxu̱u̱ itháan wiphii. Ikhaa nirajxu̱u̱ a̱ʼgu̱: “Lá gajkhun rí niʼthála Dios dí ragíʼmaa muphula xúgíʼ xndúu ixi̱ dí rígá náa ixi̱ ri̱ʼi̱ ráʼ.” 2 Ikhú a̱ʼgu̱ niʼthúu̱n a̱bu̱nʼ: “Xúgíʼ xndúu ixi̱ dí rígá náa ixi̱ ri̱ʼi̱ ma̱ndoo muphúxu. 3 Mú xndúu ixi̱ rí juáʼan náa tapo̱o̱ ixi̱ ri̱ʼi̱, Dios niʼthí: ‹Ragíʼmaa muphula xndúu ixi̱ rúʼko̱, na̱nguá, xúru̱gua̱ mu xakháñala›”. 4 Ikhú a̱bu̱nʼ niʼthúu̱n a̱ʼgu̱: “Xaʼguanú makhañála. 5 Numuu rí Dios ndaʼyoo rí índo̱ ikháanʼ guphula xndúu ixi̱ rúʼko̱ mambaʼtoo idala ga̱jma̱a̱ manindxala xóo Dios, muniʼnúunʼ dí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ”.
Mambanúu rí nikudaminaʼ maʼni Jeobá
9 Satanás nijmiuu mbáa a̱bu̱nʼ mu maʼni nduwaaʼ Eva, mu xáʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá (atraxnuu Génesis 3:1-5; Rev. 12:9). Niʼni makujmaa rí Dios mixkawíiʼ a̱jkiu̱u̱n numuu rí tániñuʼ mu̱phu̱ “xúgíʼ xndúu ixi̱ dí rígá náa ixi̱ ri̱ʼi̱”. Ajndu xóo niʼthí: “Gajkhun dí xándoo muphu rí nandalaʼ ráʼ.” Nda̱wa̱á niʼthúu̱n Eva: “Xaʼguanú makhañála”. Ma̱ngaa niʼnirájáa dí xáʼyóoʼ ma munimbu̱ún kuyáá Dios. Ma̱ngaa niʼthún: “Numuu rí Dios ndaʼyoo rí índo̱ ikháanʼ guphula xndúu ixi̱ rúʼko̱ mambaʼtoo idala”. Ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱ Satanás niʼni tsu̱du̱u̱ Jeobá rí ikhaa táʼndoo rí Adán ga̱jma̱a̱ Eva mu̱phu̱ xndú ixi̱ numuu rí xúʼko̱ maguánú majmañún wéñuʼ. Nda̱wa̱á kayuuʼ, Satanás niʼthí rígi̱: “Ga̱jma̱a̱ manindxala xóo Dios, muniʼnúunʼ dí májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ”.
(Génesis 3:6) Ikhú, a̱ʼgu̱ ndiʼyoo rí xndúu ixi̱ miʼtsí mu mikhu̱ ga̱jma̱a̱ índo̱ ndiʼyoo ra̱ʼkhá tháán nigua̱ʼa̱ mikhu̱, xúʼko̱, ra̱ʼkhá tháán mitsaanʼ ixi̱ ndiʼyoo. Ikhú nirígú xndúu ixi̱ ga̱jma̱a̱ ni̱ʼkhu̱. Nda̱wa̱á nixnúu mikhu̱ ajmbio̱o̱ índo̱ xtáa ga̱jma̱a̱, ikhaa ma̱ngaa nigíʼdu̱u̱ ni̱ʼkhu̱.
w00 15/11 25, 26
Rí ma̱ndoo majmañulúʼ ga̱jma̱a̱ numún timbíi̱n xa̱bu̱ gajmii
Lá maʼngo̱o̱ maʼni gaʼduunʼ aʼkhá Eva rá. Xúʼko̱, maʼngo̱o̱. Gundxaʼwamíjna̱ rí ikháanʼ ni̱ndxu̱lú ikhaa. Rí niʼthí a̱bu̱nʼ niʼni ngawa̱a̱n rí Dios niʼthúu̱n Adán. Xú káʼnii gáku̱ma̱a̱ʼ á mu mbáa bi̱ natanimbaaʼ xtayáá, ga̱jma̱a̱ mbáa bi̱ tsítatsiʼniiʼ gáʼtháanʼ rí niʼni nduwánʼ xá. Eva ndiyóoʼ maku̱mu̱u̱ i̱mba̱ nuthu, rí xadxawuun itháan ga̱jma̱a̱ maʼni gaʼduunʼ rí naʼthúu̱n a̱bu̱nʼ. Tsáa nindxu̱u̱ a̱bu̱nʼ mu maʼthí rí májánʼ o ra̱májánʼ rí niʼthí Dios ga̱jma̱a̱ rí gáʼthí Adán ajmbio̱o̱ Eva rá. Eva ndiyóoʼ rí maraxu̱u̱ Adán ndiéjunʼ rí gíʼmaa maʼni numuu rí ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ kayá edxu̱u̱. Xúʼko̱ má kayuuʼ gíʼmaa muʼni mangáanʼ á mu nuxkamaa mbá i̱yi̱i̱ʼ rí tséʼthi xó má ikha rí naxná Jeobá gíʼmaa muraʼwíí tsumáá rí gúʼni. Mú Eva nidxawun bi̱ Nixkaxi̱i̱ maʼni dí ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ i̱ndó ikhaa niraʼwíí rí nindxu̱u̱ májánʼ ga̱jma̱a̱ dí ra̱májánʼ. Índo̱ nidxawun má xúʼko̱ ninigu̱u̱ʼ itháan ajngáa rí niʼthúu̱n. Mú ninindxu̱u̱ ra̱májánʼ kayuuʼ numuu rí i̱ndó ikhaa niraʼwíí dí maʼni, na̱nguá niʼtámíjná ga̱jma̱a̱ ajmbio̱o̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa ikhaa (1 Corintios 11:3; Santiago 1:14, 15).
Adán niʼnimbo̱o̱ rí niʼthúu̱n a̱ʼgiu̱u̱
Eva niʼninduwaaʼ mbá nacha̱ Adán mu makudaminaʼ aʼkhá. Ndíjkha jngó niniñaminaʼ maguma nduwaaʼ mbá nacha̱ xá. (Génesis 3:6, 17.) Adán nixtáa náa mbá xkujndu gakhi̱i̱ ga̱jma̱a̱ na̱nguá ndiʼyoo rí maʼni. Lá maʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá, bi̱ nixniúu a̱ʼgiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rí gíʼdoo xáʼ. Lá mbayáʼ ikha náa Anu̱u̱ mu mambáyúu maraʼwíí rí maʼni xáʼ. Lá maʼni xó má niʼni a̱ʼgiu̱u̱ xáʼ. Ikhaa ndiʼyoo má dí ragájkhun nindxu̱u̱ rí niʼthúu̱n Eva, dí á mu naʼphu̱ xndú ixi̱ mani̱ndxu̱ún xóo Dios. Apóstol Pablo niʼnirámáʼ ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu: “Adán na̱nguá niguma nduwaaʼ, a̱ʼgu̱ nindxu̱u̱ bi̱ phú niguma nduwaaʼ ga̱jma̱a̱ ni̱jkha̱nú nikudaminaʼ aʼkhá” (1 Timoteo 2:14). Ikha jngó, timbáa xa̱biya̱ niraʼwíí rí xáʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá numuu rí itháan nimíñuu rí maniñuuʼ a̱ʼgiu̱u̱ ki xóo fe rí gíʼdoo náa Dios mu maʼnimbánuu dí nirígá.
(Génesis 3:15-19) Mani rí ikháán ga̱jma̱ʼ a̱ʼgu̱ muguaʼdáála sia̱nʼ xúʼko̱ má bi̱ gáguwáʼ náa ikháán ga̱jma̱a̱ bi̱ gáguwáʼ náa ikhaa. Ikhaa majgúpriga̱ edxa̱ʼ ga̱jma̱a̱ ikháán matanigawíínʼ níxtuun rajkúu”. 16 Niʼthúu̱n a̱ʼgu̱: “Mani rí matamíniiʼ itháan índo̱ xta ewán ada̱ ga̱jma̱a̱ índo̱ gáraʼdaa ada̱ mikhuiin wéñuʼ. Ikháán ra̱ʼkhá tháán gáʼndaʼ maraxtaa gajmaaʼ ajmbia̱a̱ʼ mú ikhaa maʼtáñajuanʼ”. 17 Ga̱jma̱a̱ Adán niʼthúu̱n: “Numuu rí nitadxawíín a̱ʼgia̱ʼ ga̱jma̱a̱ nítsu xndúu ixi̱ rí ikhúúnʼ nitha̱nʼ dí ‹Ragíʼmaa miʼtsú›, ku̱ba̱ʼ nijuiʼthá tsríguíi ga̱jma̱a̱ numaaʼ. Maʼniaʼ mingíjyúuʼ makánáanʼ rí miʼtsú náa xúgíʼ mbiʼi rí gáraxtaa rá. 18 Náa ku̱ba̱ʼ ma̱ʼkha̱ iná tsuwanʼ ga̱jma̱a̱ miʼtsu iná dí rígá xanáá. 19 Ga̱jma̱a̱ iya gigaaʼ gákánáaʼ rí miʼtsu asndu índo̱ gídxúu̱ʼ náa ku̱ba̱ʼ rí nigumáán ga̱jma̱a̱. Numuu rí yujndaʼ má ni̱ndxa̱ʼ, náa yujndaʼ má gídxúu̱ʼ”.
w12 1/9 4 kutriga̱ 2
Lá ndaʼyoo Dios rí guáʼdáá numún gu̱ʼu̱ rá.
Lá niʼthá tsríguíi a̱ʼgu̱ Jeobá rá.
Na̱nguá. Jeobá niʼthá tsruíguíi “a̱bu̱nʼ wayuu bi̱ nagumbiʼyuu Gixa̱a̱” (Revelación [Apocalipsis] 12:9; Génesis 3:14). Índo̱ Jeobá niʼthí rí Adán maʼtáñajuunʼ a̱ʼgiu̱u̱ na̱nguá niʼthúu̱n rí maʼniuu asndu xó má ikhaa eyoo (Génesis 3:16). I̱ndó niʼthún náá biʼyaa rí ngíná gúgíʼníín ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá rí nixudami̱jna̱.
w04 1/1 29 kutriga̱ 2
Rí itháan nagájnuriyoʼ náa libro ndrígóo Génesis (níʼkhóo 1)
3:17. Xú káʼnii nijuiʼthá tsríguíi ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nguáthá mbayuuʼ rá. Rí nijuiʼthá tsríguíi ku̱ba̱ʼ nandoo gáʼthi rí maʼni mingíjyúuʼ matiejuíínʼ miʼtsú. Xúgínʼ bi̱ niguwáʼ náa Adán niʼniún mingíjyúuʼ mudu náa mbaaʼ rígi̱ náa rígá iná tsuwanʼ, xó má niʼthí Lamec anu̱u̱ Noé “rí na̱ʼkhu̱ ñawúnlú numuu rí Jeobá niʼtátsrigúu ku̱ba̱ʼ rígi̱” (Génesis 5:29). Nda̱wa̱á rí nixnúu Ruʼwa mbiʼ, Jeobá niʼni tsajkurámaaʼ Noé gajmíi̱n e̱ji̱i̱n ga̱jma̱a̱ niʼthún gawíʼthúún náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ (Génesis 9:1). Mbáa ikhú Dios niʼni gámbáa rí nijuiʼthá tsríguíi ku̱ba̱ʼ (Génesis 13:10).
it-1 717
Gaʼkhu rí naxnúu a̱ʼgu̱ índo̱ nagumaa a̱ʼdióo
Índo̱ mbáa a̱ʼgu̱ nagiʼdaa ada̱ naʼkhuíi ga̱jma̱a̱ rí namínúunʼ. Nda̱wa̱á rí Eva nikudaminaʼ aʼkhá, Dios niʼthúu̱n ndiéjunʼ rí gagíʼnuu índo̱ gágiʼdaa a̱ʼdióo. Á mu niʼnimbo̱o̱, maʼni tsajkurámaaʼ má xúʼko̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ índo̱ gagiʼdiin e̱ji̱i̱n mani̱ndxu̱u̱ mbiʼi gagi “rí maʼni tsajkurámaaʼ Jeobá[...] rúʼko̱ rí naʼni muguáʼdáá tsiakii ga̱jma̱a̱ tséʼni muguáʼdáá gaʼkhu”. (Pr 10:22.) Ga̱jma̱a̱ numuu rí nikudaminaʼ aʼkhá, ikha jngó mamínúunʼ índo̱ gágiʼdaa ada̱. Dios niʼthí (rí narígá má xúʼko̱ Ikhaa ma eniñuuʼ marigá): “Mani rí matamíniiʼ itháan índo̱ xta ewán ada̱ ga̱jma̱a̱ índo̱ gáraʼdaa ada̱ mikhuiin wéñuʼ”. (Gé 3:16.)
Guʼyááʼ rí gíʼdoo numuu
(Génesis 4:23, 24) Ikhú Lamec niʼthí ajngáa rígi̱ mu mudxawíín guʼwi̱i̱, Adá ga̱jma̱a̱ Zilá: “Gudxawíín aʼwóʼ, guʼwi̱i̱ Lamec. Gudxawíín ajngóʼ: Nixiyáa mbáa xa̱bu̱ bi̱ niʼni gawúnʼ, xúʼko̱, mbáa dxámá bi̱ nixnúʼ. 24 Á mu Caín ndiyóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá juwan nuthu, Lamec ndayóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá setenta y siete nuthu”.
it-2 183 kutriga̱ 2
Lamec
Ajngáa mitsaanʼ rí niʼnirámáʼ Lamec náa inún guʼwi̱i̱ (Gé 4:23, 24) nasngájma xú káʼnii mixkawiinʼ wéñuʼ xa̱bu̱ bi̱ nikuwa nákha mbiʼi rí nixtáa. Ikhaa niʼthí: “Gudxawíín aʼwóʼ, guʼwi̱i̱ Lamec. Gudxawíín ajngóʼ: Nixiyáa mbáa xa̱bu̱ bi̱ niʼni gawúnʼ, xúʼko̱, mbáa dxámá bi̱ nixnúʼ. Á mu Caín ndiyóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá juwan nuthu, Lamec ndayóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá setenta y siete nuthu”. Mbáa índo̱ niʼnirámáʼ Lamec ajngáa mitsaanʼ rígi̱ nindoo mambáyuminaʼ, niʼthí rí táxíyáa gajuunʼ xa̱bu̱, xóo niʼni Caín, Lamec nixiyáa xa̱bu̱ numuu rí niʼni gawúunʼ. Ikha jngó, nijmuu ajngáa rí mitsaanʼ rígi̱ mu mambáyuminaʼ, á mu mbáa nandoo maxíyáa ga̱jma̱a̱ numuu dí raʼkhí niʼni, nda̱a̱ rí gáʼniuu.
(Génesis 4:26) Set ma̱ngaa nigiʼdaa mbáa ada̱ ga̱jma̱a̱ nixná mbiʼyuuʼ Enós. Nákha mbiʼi rúʼko̱, xa̱bu̱ nigi̱ʼdi̱i̱ ninda̱ʼa̱ mbiʼyuu Jeobá.
it-1 359 kutriga̱ 7
Nitanumáá Dios
Abel niʼthúu̱n Dios ga̱jma̱a̱ nambiʼyuu. Mbiʼi rí nixtáa Enós, nákha xóó tséʼkha̱ Ruʼwa mbiʼ, ‹xa̱bu̱ nigi̱ʼdi̱i̱ nithi nambiʼyuu Jeobá› mu nakujmaa dí rígi̱ ninindxu̱u̱ ra̱májánʼ. (Gé 4:26; Heb 11:4.) Tikhun xa̱bu̱ bi̱ najmañún nakumu̱ún rí índo̱ nithi ga̱jma̱a̱ numuu Dios, nandoo gáʼthi rí na̱nguá nijmún májánʼ mbiʼyuu Jeobá nindúún rí muxná mbiʼñún xúʼko̱ eʼwíínʼ xa̱bu̱ o i̱ʼwáʼ náa rí nijmún mu mbuyamajkhún xándú. Á mu xúʼko̱ káʼnii nirígá ma̱ndoo muʼthá rí nitanumáá Dios. (Atayáá ENÓS.)
Migixnuu Biblia
(Génesis 4:17–5:8) Ikhú Caín nibóo̱ʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ikhaa nigu ewáan ada̱, ikhú nigiʼdaa Enoc. Ikhú Caín nigíʼdu̱u̱ nigíʼ mbá xuajen mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ nixná mbiʼyuuʼ Enoc. 18 Itháan nda̱wa̱á Enoc ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Irad; Irad ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Mehujael; Mehujael ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Metusael ga̱jma̱a̱ Metusael ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Lamec. 19 Lamec nigui̱i̱n a̱jmi̱i̱n gu̱ʼu̱. Bi̱ timbáa mbiʼyuuʼ Adá bi̱ ragajmi̱i̱n mbiʼyuuʼ Zilá. 20 Adá nigiʼdaa Jabal. Ikhaa nindxu̱u̱ timbáa bi̱ nixtáa náa guʼwá xtíin ga̱jma̱a̱ nikuiʼthún xede̱. 21 Ndxájuu mbiʼyuuʼ Jubal. Ikhaa nindxu̱u̱ timbáa bi̱ niʼdu̱u̱ arpa ga̱jma̱a̱ flauta. 22 Zilá nigiʼdaa Tubal-Caín, bi̱ naʼni mújúunʼ xúgíʼ ajua̱nʼ rí nindxu̱u̱ cobre ga̱jma̱a̱ hierro. Ndxájuu Tubal-Caín mbiʼyuuʼ Naamá. 23 Ikhú Lamec niʼthí ajngáa rígi̱ mu mudxawíín guʼwi̱i̱, Adá ga̱jma̱a̱ Zilá: “Gudxawíín aʼwóʼ, guʼwi̱i̱ Lamec. Gudxawíín ajngóʼ: Nixiyáa mbáa xa̱bu̱ bi̱ niʼni gawúnʼ, xúʼko̱, mbáa dxámá bi̱ nixnúʼ. 24 Á mu Caín ndiyóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá juwan nuthu, Lamec ndayóoʼ magumaa xóo má niʼni mbá setenta y siete nuthu”. 25 Ikhú Adán nitanga̱a̱ nibóo̱ʼ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ ga̱jma̱a̱ ikhaa nigiʼdaa mbáa ada̱. Nixná mbiʼyuu Set, ikhaa niʼthí: “Dios nixniúʼ imba̱a̱ ada̱ bi̱ niriʼkuriyaaʼ Abel, numuu rí Caín nixiyáa”. 26 Set ma̱ngaa nigiʼdaa mbáa ada̱ ga̱jma̱a̱ nixná mbiʼyuuʼ Enós. Nákha mbiʼi rúʼko̱, xa̱bu̱ nigi̱ʼdi̱i̱ ninda̱ʼa̱ mbiʼyuu Jeobá.
5 Rígi̱ nindxu̱u̱ libro náa naʼthí xú káʼnii nixtáa Adán. Mbiʼi rí Dios niʼnii Adán, niʼnii xó má kaʼnii Dios. 2 Niʼnii xa̱biya̱ ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱. Mbiʼi rí nigumiin, ikhaa niʼni tsajkurámiinʼ ga̱jma̱a̱ nixná mbiʼñún Xa̱bu̱ numbaaʼ. 3 Índo̱ Adán nigiʼdoo 130 tsiguuʼ, nigiʼdaa mbáa ada̱ bi̱ xó má ikhaa kayuuʼ ga̱jma̱a̱ nixná mbiʼyuu Set. 4 Nda̱wa̱á rí nigiʼdaa Set, Adán nixtáa xóó 800 tsiguʼ. Ga̱jma̱a̱ ninindxu̱u̱ anún jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ. 5 Ikha jngó, Adán ni̱jkha̱nú nixtáa 930 tsiguʼ ga̱jma̱a̱ ikhú nikháñuu. 6 Índo̱ Set nigiʼdoo 105 tsiguuʼ, ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Enós. 7 Nda̱wa̱á rí nigiʼdaa Enós, Set nixtáa xóó 807 tsiguʼ. Ga̱jma̱a̱ ninindxu̱u̱ anún jiáma ga̱jma̱a̱ wa̱ʼxa̱ʼ. 8 Ikha jngó Set nixtáa 912 tsiguʼ. Ikhú nikháñuu.
20-26 ENERO
GÍʼDOO NUMUU RÍ NA̱ʼKHA̱ NÁA BIBLIA | GÉNESIS 6-8
“Niʼni xó má ikhaa niʼthúu̱n maʼni”
(Génesis 6:9) Rígi̱ nindxu̱u̱ historia ndrígóo Noé. Noé ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ jmbii. Na̱nguá niʼni dí ra̱májánʼ xó má nini xa̱bu̱ bi̱ nikuwa nákha mbiʼi rí nixtáa. Noé nijngruigo̱o̱ ga̱jma̱a̱ Dios gajkhun.
(Génesis 6:13) Ikhú Dios niʼthúu̱n Noé: “Nitha rí mani gámbíin xúgínʼ bi̱ nduya, numuu rí náa ku̱ba̱ʼ nuxmijná wéñuʼ xa̱bu̱. Ikha jngó mani gámbáa xúgi̱ dí rígá náa ku̱ba̱ʼ.
Guʼyaridáá fe ga̱jma̱a̱ xóo niʼnimbo̱o̱ Noé, Daniel ga̱jma̱a̱ Job
4 Xkujndu rí niraʼnuu. Nákha mbiʼi rí nixtáa Enoc, xiʼñú egoo Noé, xa̱bu̱ nirájñu̱nʼ wéñuʼ náa Dios. Asndu nutha “rí xkawiʼ” ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá (Jud. 14, 15). Nirígá má xúʼko̱ dí ra̱májánʼ. Nákha mbiʼi rí nixtáa Noé, náa “ku̱ba̱ʼ ndijoo wéñuʼ rí nuxmijná”. Ángeles bi̱ xkawiinʼ nirtaximi̱jna̱ xóo xa̱bu̱ numbaaʼ, nidiin gu̱ʼu̱ ga̱jma̱a̱ niguáʼdiin e̱jñún bi̱ mixkawiʼ a̱jkiu̱ún, nuxnún xa̱bu̱ (Gén. 6:2-4, 11, 12). Mú Noé ninindxu̱u̱ mixtiʼkuii. Náa Biblia naʼthí rí “Jeobá nindoo kaʼyoo wéñuʼ Noé”, bi̱ “nda̱a̱ rí niʼni tígo̱o̱ náa bi̱ nixtáa gajmíi̱n” ma̱ngaa “nijngruigo̱o̱ ga̱jma̱a̱ Dios gajkhun” (Gén. 6:8, 9).
(Génesis 6:14-16) Atani mbá arca ga̱jma̱a̱ ixi̱ wájyaʼ. Ga̱jma̱a̱ atani cuarto awúu̱n, ma̱ngaa ataxtájmáán alquitrán awúu̱n ga̱jma̱a̱ tsu̱du̱u̱. 15 Xígi̱ gátani: Rí aʼmbaʼ gíʼmaa maʼni 300 codos, 50 codos rí ma̱ja̱nʼ ga̱jma̱a̱ 30 codos rí mitsídánʼ; 16 gíʼmaa magiʼdoo ajtsú piso: Timbá, a̱jma̱ ga̱jma̱a̱ ajtsú; náa mbá codo xpóo arca gíʼmaa rí maguma mbá ventana mu mambiʼitaʼa aguʼ ga̱jma̱a̱ xkrugoo arca gíʼmaa maguma náa mbá níjñúu.
w13 1/4 14 kutriga̱ 1
“Noé nijngruigo̱o̱ ga̱jma̱a̱ Dios gajkhun”
Mu ma̱ndoo maʼni ñajunʼ rígi̱ ndijyúuʼ mbayuuʼ tsiguʼ, ndijyúuʼ mbá 40 o 50 tsiguʼ. Ndiyóoʼ rí marujthu ixi̱, magungo̱o̱ ixi̱ dí nirujtungaa ga̱jma̱a̱ marujtu mu maʼni xpá, magu̱wíi xajpa ga̱jma̱a̱ i̱ʼwáʼ. Nda̱wa̱á ndiyóoʼ ma̱ru̱waaʼ xúgíʼ rúʼko̱. Arca gíʼmaa magiʼdoo mbá ajtsú piso ga̱jma̱a̱ magiʼdoo mbaʼa cuartos ma̱ngaa gíʼmaa magiʼdoo mbá xkrugua náa níjñúu. Náa iwáá piso gíʼmaa matima ventanas ga̱jma̱a̱ magiʼdoo imbiúuʼ mu magajta̱a̱ iyaʼ (Génesis 6:14-16).
(Génesis 6:22) Noé niʼni xúgíʼ xó má niʼtáñajunʼ Dios. Niʼni xó má ikhaa niʼthúu̱n maʼni.
w11 15/9 18 kutriga̱ 13
“Gugayúlú ga̱jma̱a̱ xúgíʼ tsiakii”
13 Apostol Pablo niʼthí rí nikuwa tikhun xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ niguaʼdáá mbá cualidad rí nimbañúún mu maʼngu̱u̱n magáñún ga̱jma̱a̱ rí mudaaʼ. Guʼyáá xú káʼnii nisngájma mbáa dí ikhiin: Noé (atraxnuu Hebreos 11:7). Jeobá niʼthúu̱n rí ma̱ʼkha̱ kayóo “mbá ruʼwa mbiʼ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ mu mani gámbáa [...] xúgíʼ rí ndaʼya” (Gén. 6:17). Náa numuu rí Pablo niʼthí rí ‹xóó tséjkha̱nú makujmaa› rá. Numuu rí nimbá miʼtsú xóó tséyáá xígi̱ kaʼnii. Maski ajndu nindxu̱u̱ mbá rí xóó tserigá, mú Noé na̱nguá nikumu̱u̱ rí xáʼganú marigá o rí maʼni mingíjyúuʼ wéñuʼ mambanúu. Rí phú niʼni ikhaa nigiʼdoo fe. Niʼnimbo̱o̱ rí Jeobá maʼnimbánuu rí niʼthí, ikha jngó na̱nguá nindxa̱ʼwáminaʼ rí mani̱ndxu̱u̱ mingíjyúuʼ wéñuʼ rí Jeobá niʼthúu̱n mani. Ikhaa ‹niʼni xó má Dios niʼthúu̱n maʼni› (Gén. 6:22). Ra̱ʼkhá chíʼgíʼ ñajunʼ nindxu̱u̱, ndiyóoʼ rí maʼni mbá arca mba̱a̱, mbayáʼ ganitsu ga̱jma̱a̱ rajxa̱, magimbíin xujkhú, maʼtáraʼa rí marigá ga̱jma̱a̱ rí mañewu̱u̱n xóo embáxu̱u̱n gajmiún Jeobá bi̱ kuwa náa goʼwóo. Ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼngo̱o̱ ma̱ngaa rí nigiʼdoo fe, Noé niʼni rí makáwíin bi̱ kuwa náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ rí maguma tsajkurámiinʼ wéñuʼ.
Guʼyááʼ rí gíʼdoo numuu
(Génesis 7:2) Xúgínʼ xujkhú bi̱ kaʼwiin gíʼmaa rí mataxuʼdiin mbá juwiin: Xujkhú i̱ya̱ ga̱jma̱a̱ xujkhú éʼgú. Mú mámbíin xujkhúʼ bi̱ na̱nguá kaʼwiin ma̱jmi̱ín gíʼmaa mataxuʼdiinʼ: Xujkhú i̱ya̱ ga̱jma̱a̱ xujkhú éʼgú.
w04 1/1 29 kutriga̱ 7
Rí itháan nagájnuriyoʼ náa libro ndrígóo Génesis (níʼkhóo 1)
7:2. Náa biʼyaa ikha rí nijmaa mu mbuyáá tsíin ni̱ndxu̱ún xujkhúʼ kaʼwiin ga̱jma̱a̱ bi̱ tsagiin xá. Nakujmaa rí mu mbuyáá náa biʼyaa ikha nijmaa, ikha náʼkha náa rí nuxnaxi̱ tsigijñaʼ mu muxna gamajkhu, raʼkháa náa rí ma̱ndoo mu̱phu̱ ga̱jma̱a̱ rí xándoo. Nákha xóó tséxnúu Ruʼwa mbiʼ, xa̱bu̱ na̱nguá eʼphu̱ xuñúnʼ xujkhúʼ. Ajngáa “kaʼwu” ga̱jma̱a̱ “tsaga” nandoo gáʼthúu̱n ganitsu rí nijmaa timbá miʼtsú náa Xtángoo ndrígóo Moisés ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rígi̱ nindáti̱ga̱a̱ índo̱ Xtángoo niguma gámbáa (Hechos 10:9-16; Efesios 2:15). Ikha jngó, Noé ndiʼyoo májánʼ náa biʼyaa tsigijñaʼ rí ma̱ndoo maxnáxi mu mbaʼyamajkuu Jeobá. Núkhu má índo̱ nigájnáa náa arca, “Noé niʼni mbá altar náa Jeobá ga̱jma̱a̱ ikhí nitsikara̱mi̱i̱nʼ xujkhúʼ bi̱ kaʼwiin ga̱jma̱a̱ xujkhú xnaʼ bi̱ kaʼwiin bi̱ nagún rijma̱a̱ nixnáxi̱i̱n xóo tsigijñaʼ” (Génesis 8:20).
(Génesis 7:11) Índo̱ Noé gíʼdoo mbá 600 tsiguuʼ, mbiʼi 17 dí maʼni raga̱jma̱ gu̱nʼ, mbiʼi rúʼko̱ nimbáʼtoo xkrugoo mekhu ga̱jma̱a̱ nimbáʼtoo mekhuíí nixnúu ruʼwa.
w04 1/1 29 kutriga̱ 8
Rí itháan nagájnuriyoʼ náa libro ndrígóo Génesis (níʼkhóo 1)
7:11. Náa ni̱ʼkha̱ iyaʼ rí nixnúu nákha ni̱ʼkha̱ ruʼwa mbiʼ rá. Índo̱ niguma raga̱jma̱ “mbiʼi” ga̱jma̱a̱ índo̱ nimbaʼtoo náa marigá Ku̱ba̱ʼ, rígá iyaʼ náa niguanúu pa̱ʼtha rúʼko̱ nákha ikhú (Génesis 1:6, 7). Iyaʼ dí rígá ‹mbayííʼ›, rígá má náa Ku̱ba̱ʼ. Iyuu iyaʼ dí ‹ni̱jkha̱a̱ mekhuíí› nindxu̱u̱ mba̱a̱ wéñuʼ, ikhaa rúʼko̱ niʼni rí marigá ‹mbaji̱ʼ wéñuʼ› iyaʼ. Ikhaa iyaʼ rígi̱ nigajthaa náa Ku̱ba̱ʼ nákha mbiʼi rí nixtáa Noé.
Migixnuu Biblia
(Génesis 6:1-16) Rí xúgi̱, índo̱ niʼni itháan mbaʼin xa̱bu̱ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ ikhiin niguáʼdiin wa̱ʼxa̱ʼ, 2 eji̱i̱n Dios bi̱ gajkuwiin ndiyáá rí wa̱ʼxiúnʼ xa̱bu̱ numbaaʼ mitsiʼñíin wéñuʼ. Ikha jngó nidiin xúgínʼ bi̱ nindúún ikhiin. 3 Ga̱jma̱a̱ Jeobá niʼthí: “Espíritu ndrígóʼ xáʼngo̱o̱ má xúʼko̱ kaʼyoo xa̱bu̱, numuu rí nindxu̱u̱ xuwiʼ. Ikha jngó, mbiʼi rí makuwa mani̱ndxu̱u̱ 120 tsiguʼ”. 4 Nákha ikhú kuwa má nefilim náa ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á. Mbiʼi rúʼko̱, e̱ji̱i̱n Dios bi̱ gajkuwin nibúnʼ gajmiún wa̱ʼxiúnʼ xa̱bu̱ numbaaʼ ga̱jma̱a̱ ikhiin niguáʼdiin e̱ji̱n. Bugi̱ ninindxu̱ún xa̱bu̱ bi̱ guaʼdáá wéñuʼ tsiakii ga̱jma̱a̱ nijmaʼnuunʼ wéñuʼ nákha ginii. 5 Ikhú Jeobá ndiʼyoo rí xkawiʼ wéñuʼ dí kuwa runi xa̱bu̱ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ mbiʼi i̱ndó gíwánʼ a̱jkiu̱ún muni dí raʼkhí. 6 Jeobá nigáwíinʼ a̱jkiu̱u̱n rí niʼnii xa̱bu̱ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ nigawúunʼ wéñuʼ a̱jkiu̱u̱n. 7 Ikha jngó Jeobá niʼthí: “Manimbáti̱gi̱i̱n xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ ni̱ni̱i̱n náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, xó má ikhiin ga̱jma̱a̱ xujkhú kraʼdiin, xujkhúʼ bi̱ nuxmajtamijná ga̱jma̱a̱ xujkhú xnaʼ bi̱ nagún rijma̱a̱, numuu rí nagáwíinʼ a̱jkiu̱nʼ rí ni̱ni̱i̱n”. 8 Mú Jeobá ndiʼyoo rí májáánʼ Noé. 9 Rígi̱ nindxu̱u̱ historia ndrígóo Noé. Noé ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ jmbii. Na̱nguá niʼni dí ra̱májánʼ xó má nini xa̱bu̱ bi̱ nikuwa nákha mbiʼi rí nixtáa. Noé nijngruigo̱o̱ ga̱jma̱a̱ Dios gajkhun. 10 Nda̱wa̱á, Noé nigiʼdiin ajtsíin e̱ji̱i̱n: Sem, Cam ga̱jma̱a̱ Jafet. 11 Ga̱jma̱a̱ Dios bi̱ gajkuwiin ndiʼyoo rí ku̱ba̱ʼ niguma gachíí ga̱jma̱a̱ náa ku̱ba̱ʼ ndijoo wéñuʼ rí nuxmijná. 12 Xúʼko̱, Dios niyexi̱ náa ku̱ba̱ʼ, ndiʼyoo rí niguma gachíí. Xúgínʼ xa̱bu̱ bi̱ kuwa náa ku̱ba̱ʼ nuni dí xkawiʼ wéñuʼ. 13 Ikhú Dios niʼthúu̱n Noé: “Nitha rí mani gámbíin xúgínʼ bi̱ nduya, numuu rí náa ku̱ba̱ʼ nuxmijná wéñuʼ xa̱bu̱. Ikha jngó mani gámbáa xúgi̱ dí rígá náa ku̱ba̱ʼ. 14 Atani mbá arca ga̱jma̱a̱ ixi̱ wájyaʼ. Ga̱jma̱a̱ atani cuarto awúu̱n, ma̱ngaa ataxtájmáán alquitrán awúu̱n ga̱jma̱a̱ tsu̱du̱u̱. 15 Xígi̱ gátani: Rí aʼmbaʼ gíʼmaa maʼni 300 codos, 50 codos rí ma̱ja̱nʼ ga̱jma̱a̱ 30 codos rí mitsídánʼ; 16 gíʼmaa magiʼdoo ajtsú piso: Timbá, a̱jma̱ ga̱jma̱a̱ ajtsú; náa mbá codo xpóo arca gíʼmaa rí maguma mbá ventana mu mambiʼitaʼa aguʼ ga̱jma̱a̱ xkrugoo arca gíʼmaa maguma náa mbá níjñúu.
27 ENERO ASNDU 2 FEBRERO
GÍʼDOO NUMUU RÍ NA̱ʼKHA̱ NÁA BIBLIA | GÉNESIS 9-11
“Xúgíʼ numbaaʼ nuthi má xúʼko̱ mbóó ajngáa”
(Génesis 11:1-4) Rí xúgi̱, xúgíʼ numbaaʼ nuthi má xúʼko̱ mbóó ajngáa. 2 Índo̱ xa̱bu̱ nigún xígi̱í náa este, ndiyáá mbá mbaaʼ xkua̱ náa ku̱ba̱ʼ ndrígóo Sinar ga̱jma̱a̱ nigíʼdi̱i̱ nikuwa ikhí. 3 Ikhú nitamijná: “¡Gáguwaʼ! Guʼni ladrillos ga̱jma̱a̱ gutsikhá náa aguʼ”. Ikha jngó tájmun itsí, nijmún ladrillos ga̱jma̱a̱ alquitrán mu mudra̱ma̱ʼ ga̱jma̱a̱. 4 Ga̱jma̱a̱ nithi: “¡Guʼgua̱! Guʼgíʼ mbá xuajen mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ guʼni mbá torre rí maʼga̱nú asndu mekhuíí. Xúʼko̱ gáʼga̱nú majmaʼniáanʼlu ga̱jma̱a̱ xúʼgua̱ rakuwáanʼlu náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ”.
it-1 275
Babilonia rí nindxu̱u̱ xuajen mba̱a̱
Rí xóo nindxu̱u̱ Babilonia nákha ginii. Índo̱ nigi̱ʼdu̱u̱ nigumaa xuajen Babilonia náa xkua̱ ndrígóo Sinar ninindxu̱u̱ ikhaa kayuuʼ índo̱ nithi rí muni Torre ndrígóo Babel. (Gé 11:2-9.) Numuu rí maguma ñajunʼ rígi̱ náa torre ga̱jma̱a̱ náa xuajen mba̱a̱ raʼkháa ga̱jma̱a̱ numuu mbiʼyuu Dios, bi̱ nini torre nindúún rí “majmaʼnuunʼ”. Torre rí nijuiʼduriyaaʼ xó má Babilonia rí niguma gámbáa dí nirígá nákha ginii ga̱jma̱a̱ náa mixtiʼkhu mbayuuʼ Mesopotamia nasngájma rí na̱ʼkha̱ náa religión rí minduwaʼ dí nindxu̱u̱ xtiʼkhuu torre ndrígóo Babel, maski ajndu mixtiʼkhu xóo niguma. Rí xóo niʼni Jeobá mú matsijii jthu̱u̱n rí xáguma torre-templo nasngájma kaʼwu rí nindxu̱u̱ náa nigíʼdu̱u̱ religión rí minduwaʼ. Xuajen rúʼko̱, náa hebreo nixná mbiʼí, Babel, rí nandoo gáʼthúu̱n “Niʼnijngawiin”, mú náa sumerio (Ka-dingir-ra) ga̱jma̱a̱ acadio (Bab-ilu) nandoo gáʼthúu̱n “Xkrugoo Dios”. Mú xa̱bu̱ bi̱ nikuwa náa xuajen rúʼko̱ nijmún a̱jma̱ mbiʼñún mu mawán májánʼ, maski ajndu nuxi̱ʼ mbiʼñún mu nindawa̱a̱ʼ ga̱jma̱a̱ religión.
it-2 204 kutriga̱ 6
Ajngáa
Xkri̱da rí na̱ʼkha̱ náa Génesis naʼthí rí mbá nguáthi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ nikuwa nda̱wa̱á rí nixnúu ruʼwa mbiʼ nini rí tsénigu̱ʼ Dios, dí nijuiʼtháán Noé gajmíin e̱ji̱i̱n. (Gé 9:1.) Ikhaa rí mawíʼthún ga̱jma̱a̱ rí ‹makuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ›, nindúún rí makuwa mbóó jnduʼ náa xkua̱ ndrígóo Sinar (Mesopotamia). Náa torre rígi̱ nigi̱ʼi̱ mu marigá mbá religión. (Gé 11:2-4.)
(Génesis 11:6-8) Ga̱jma̱a̱ Jeobá niʼthí: “Numuu rí ni̱ndxu̱ún mbóó xuajen ga̱jma̱a̱ nuthi mbóó ajngáa, gu̱ya̱a̱ dí nigíʼdi̱i̱ runi. Rí xúgi̱ muni asndu xkáʼnii má rí nandún. 7 ¡Guʼgua̱! Guguajtaalú ikhí ga̱jma̱a̱ guʼni rí muthi mixtiʼkhu ajngáa mu xákru̱ʼu̱u̱n rí gutamíjná”. 8 Ikha jngó asndu nákha ikhí Jeobá niʼni rí magún rakuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ mañú mañúú niniña̱a̱ʼ runi xuajen rí mba̱a̱.
it-2 204 kutriga̱ 7
Ajngáa
Dios bi̱ gíʼdoo Xúgíʼ tsiakii niʼni rí muniña̱a̱ʼ runi torre ga̱jma̱a̱ niʼni rí muthi mixtiʼkhu ajngáa ma̱ngaa niʼni rí magún rakuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Niʼni mingíjyúuʼ makuwa numuu rí xa̱bu̱ nigíʼdi̱i̱ rawi̱ñu̱u̱nʼ kuyáá Dios, nánguá niñajunʼ mbá kambáxu̱u̱n, rí xóo nindxaʼwamíjná ga̱jma̱a̱ rí nini, niʼni rí maxmiéjúúnʼ kuyamijná i̱ndó ikhiin ga̱jma̱a̱ ku̱ma̱ rí niguáʼdáá na̱nguá e̱ʼkha̱ náa Dios, nini xó má ikhiin nijmañún. (Atayáá rí naʼthí náa Ec 7:29; Dt 32:5.) Ga̱jma̱a̱ numuu dí nixtiʼkhuu ajngáa rí nuthi niʼni rí murkuájimíjná ga̱jma̱a̱ ni xúñajunʼ itháan náa migamíi. (Gé 11:5-9; atayáá ma̱ngaa Isa 8:9, 10.) I̱ndó ndayóoʼ mbuʼyáá dí narígá rí mbiʼi xúgi̱, rí nijma̱a̱ náa dí najmañún nuni ga̱jma̱a̱ rí xa̱bu̱ na̱nguá ejmañún xú kaʼnii makuwa, mú maʼga̱nú makujmaa rí Dios niʼtáriyaʼ marigá náa Babel.
(Génesis 11:9) Ikha jngó xuajen nigumbiʼyuu Babel, numuu dí ikhí Jeobá niʼni rí muthi mixtiʼkhu ajngáa rí nuthi náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, asndu nákha ikhú Jeobá niʼni rí xa̱bu̱ magún rakuwa náa xúgíʼ tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ.
it-2 455
Xuajen mba̱ʼu̱
Ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼniún mingíjyúuʼ mutamijná, ikha jngó náa mámbá grupo bi̱ nuthi mixtiʼkhu ajngáa ndiyáʼ xóo makuwa, niguaʼdáá costumbres, rí xóo ni̱ndxu̱ún ga̱jma̱a̱ religión ndrígu̱ún; mambáa niraʼwíí rí maʼni. (Le 18:3.) Rí nini tsíngumíjná náa Dios, niʼni rí maxtiʼkhuu xuajen, nigíʼdi̱i̱ niniwíin mbaʼin xándú mu mbuyamajkún. (Dt 12:30; 2Re 17:29, 33.)
Guʼyááʼ rí gíʼdoo numuu
(Génesis 9:20-22) Rí xúgi̱, Noé nigíʼdu̱u̱ niʼdu náa ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ niʼdu uva. 21 Índo̱ niʼga̱a̱n vino ga̱jma̱a̱ nijnga̱a̱ ikhú niguwíi xtíñuu náa awúu̱n guʼwá xtíin rí niʼni. 22 Cam, anu̱u̱ Canaán, ndiʼyoo rí xtáratsaaʼ anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ niʼthún a̱jmi̱i̱n a̱ngui̱i̱n bi̱ kuwa rexa̱a̱.
(Génesis 9:24, 25) Índo̱ Noé nigriguíi ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼga̱a̱n vino, ndijui̱i̱. Ikhú nidxawun rí niʼniuu a̱ʼdióo bi̱ chíʼgíʼ 25 ga̱jma̱a̱ niʼthí: “Gajuiʼtátsriguíín Canaán. Gani̱ndxa̱ʼ yumbáá bi̱ itháan chíʼgíiʼ náa a̱ngia̱a̱nʼ”.
it-1 397 kutriga̱ 7
Cam
Mbáa Canaán ma̱ngaa nixtáa náa xkujndu dí nirígá ga̱jma̱a̱ numuu rí anu̱u̱ Cam na̱nguá nixprígúu. O ma̱ngaa rí Noé niʼtáriyaʼ ga̱jma̱a̱ xi̱ʼ kaʼwu rí niʼni Cam ninindxu̱u̱ ra̱májánʼ, mbáa numuu rí gíʼdaa a̱ʼdióo bi̱ mbiʼyuu Canaán, mani̱ndxu̱u̱ rí mundrígúu bi̱ maguwáʼ náa ikhaa. Rí nijuiʼtátsriguíi nimbánuu índo̱ israelitas nitañajúúnʼ bi̱ cananeos. Bi̱ na̱nguá niguma gámbíin (mbá xkri̱da, gabaonitas [Jos 9]) ninindxu̱ún yumbáá ndrígu̱ún Israelitas. Nguáthá siglos nda̱wa̱á, rí nijuiʼtátsrigú nimbánuu itháan náa e̱ji̱i̱n Canaán, bi̱ nindxu̱u̱ a̱ʼdióo Cam, niguánu ninindxu̱ún yumbáá ndrígóo potencias mundiales Medo-Persia, Grecia ga̱jma̱a̱ Roma. Xuajen rígi̱ ni̱ʼkha̱ náa e̱ji̱i̱n Jafét.
(Génesis 10:9, 10) Nemrod ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nixmínaʼ, bi̱ tséʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá. Ikha jngó xa̱bu̱ nuthi “Ikhaa nindxu̱u̱ xóo Nemrod, mbáa xa̱bu̱ bi̱ nixmínaʼ, bi̱ tséʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá”. 10 Náa xuajen rí niʼtáñajunʼ ginii ninindxu̱u̱ Babel, Erec, Akkad ga̱jma̱a̱ Calné, ku̱ba̱ʼ ndrígóo Sinar.
it-2 481
Nemrod
Nákha ginii náa naʼtáñajúnʼ Nemrod ninindxu̱u̱ xuajen Babel, Erec, Akkad ga̱jma̱a̱ Calné, xúgíʼ xuajen rígi̱ rígá náa ku̱ba̱ʼ ndrígóo Sinar. (Gé 10:10.) Índo̱ nigi̱ʼdu̱u̱ niguma torre ndrígóo Babel bi̱ niyéjkha̱ edxu̱u̱ náa ñajunʼ ikhaa nindxu̱u̱ Nemrod. Mangiin judíos nithi xúʼko̱ káʼnii. Josefo niʼnirámáʼ: “[Nebrodes (Nemrod)] mañú mañúú ninindxu̱u̱ Xa̱bu̱ Ñajunʼ bi̱ ra̱májánʼ wéñuʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ gíʼdoo tsiakii mu maʼni rí xa̱bu̱ xámiñún kuyáá Dios nini rí ikhaa maʼtáñajunʼ mu xámiñún. Ikhaa niʼthí rí á mu Dios naʼnimbáti̱ga̱a̱ mbu̱júu̱ ku̱ba̱ʼ, maʼni mbá torre rí xáʼngo̱o̱ gártumuu iyaʼ ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ gátanga̱a̱ maʼniuu dí raʼkhí Dios ga̱jma̱a̱ numuu rí nigudíin wa̱jinʼ xiʼíinʼ. Mbaʼin xa̱bu̱ nindúún muni xó má niʼthí Nebrodes [Nemrod] ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ nánguá nimíñún kuyáá Dios. Ga̱jma̱a̱ nacha̱ nigíʼdi̱i̱ nini torre”. (Antigüedades Judías, libro I, cap. IV, secs. 2, 3.)
Migixnuu Biblia
(Génesis 10:6-32) E̱ji̱i̱n Cam ninindxu̱ún Cus, Mizraim, Put ga̱jma̱a̱ Canaán. 7 E̱ji̱i̱n Cus ninindxu̱ún Sebá, Havilá, Sabtá, Raamá ga̱jma̱a̱ Sabtecá. E̱ji̱i̱n Raamá ninindxu̱ún Seba ga̱jma̱a̱ Dedán. 8 Cus ma̱ngaa ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Nemrod, timbáa xa̱biya̱ bi̱ nigiʼdoo tsiakii náa ku̱ba̱ʼ. 9 Nemrod ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nixmínaʼ, bi̱ tséʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá. Ikha jngó xa̱bu̱ nuthi “Ikhaa nindxu̱u̱ xóo Nemrod, mbáa xa̱bu̱ bi̱ nixmínaʼ, bi̱ tséʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá”. 10 Náa xuajen rí niʼtáñajunʼ ginii ninindxu̱u̱ Babel, Erec, Akkad ga̱jma̱a̱ Calné, ku̱ba̱ʼ ndrígóo Sinar. 11 Náa ku̱ba̱ʼ rúʼko̱ nigájnuu ni̱jkha̱ náa Asiria ga̱jma̱a̱ nigíʼ Nínive, Rehobot-Ir, Cálah 12 ga̱jma̱a̱ Resen, náa tapo̱o̱ Nínive ga̱jma̱a̱ Cálah. Rígi̱ rí nindxu̱u̱ xuajen mba̱a̱. 13 Mizraim ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Ludim, Anamim, Lehabim, Naftuhim, 14 Patrusim, Casluhim bi̱ naguwáʼ náa filisteos ga̱jma̱a̱ Caftorim. 15 Canaán ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Sidón, bi̱ timbáa a̱ʼdióo. Ma̱ngaa ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Het, 16 xó má jebuseos, amorreos, guirgaseos, 17 heveos, arqueos, sineos, 18 arvadeos, zemareos ga̱jma̱a̱ hamateos. Nda̱wa̱á bi̱ cananeos nigún rakuwa i̱mba̱ níʼkhá. 19 Mbaaʼ ndrígóo cananeo na̱jkha̱nú Sidón asndu náa Guerar, rí gíʼ mijngii Gaza ga̱jma̱a̱ asndu náa Sodoma, Gomorra, Admá ga̱jma̱a̱ Zeboyim, mijngií Lasa. 20 Bugi̱ ninindxu̱ún e̱ji̱i̱n Cam. Nigún rakuwa mambá guʼwíin, xó má ajngáa rí nuthi, náa mbaaʼ rí kuwa ga̱jma̱a̱ xuajen. 21 Sem ma̱ngaa nigiʼdiin e̱ji̱i̱n. Ikhaa nindxu̱u̱ bi̱ nixtáa nákha ginii náa xúgínʼ e̱ji̱i̱n Éber ga̱jma̱a̱ Jafet ninindxu̱u̱ ndxájuu bi̱ itháan giʼnii. 22 E̱ji̱i̱n Sem ninindxu̱ún Elam, Asur, Arpaksad, Lud ga̱jma̱a̱ Aram. 23 E̱ji̱i̱n Aram ninindxu̱ún Uz, Hul, Guéter ga̱jma̱a̱ Mas. 24 Arpaksad ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Selá, ga̱jma̱a̱ Selá ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Éber. 25 Éber nigiʼdiin a̱jmi̱i̱n e̱ji̱i̱n. Bi̱ timbá nixnáa mbiʼyuu Péleg, numuu rí nákha mbiʼi dí xtáa nini wajimíjná náa ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ ndxájuu mbiʼyuu Joctán. 26 Joctán ninindxu̱u̱ anu̱u̱ Almodad, Sélef, Hazarmávet, Jérah, 27 Hadoram, Uzal, Diclá, 28 Obal, Abimael, Seba, 29 Ofir, Havilá ga̱jma̱a̱ Jobab. Xúgínʼ bugi̱ ninindxu̱ún e̱ji̱i̱n Joctán. 30 Ikhiin nikuwa náa mbaaʼ rí na̱jkha̱nú náa Mesá asndu náa Sefar, kúbá dí rígá xígi̱í náa Nagájnuu a̱jkha̱ʼ. 31 Bugi̱ ninindxu̱ún e̱ji̱i̱n Sem. Nigún rakuwa mambá guʼwíin, xó má ajngáa rí nuthi, náa mbaaʼ rí kuwa ga̱jma̱a̱ xuajen. 32 Bugi̱ ni̱ndxu̱ún bi̱ naguwáʼ náa guʼún e̱ji̱i̱n Noé, bi̱ nakujmiin xó mámbá grupo bi̱ niguwáʼ rakuwa mambá guʼwíin ga̱jma̱a̱ náa xuajñún. Náa mámbá guʼwíin bugi̱ niguwáʼ xúgínʼ bi̱ nikuwa náa ku̱ba̱ʼ nda̱wa̱á rí nijngoo Ruʼwa mbiʼ.