Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • Korrupsaun governu nian mak venenu ida
    Livru Haklaken—2015 | 1 Abríl
    • KONA-BA INFORMASAUN IHA OIN | GOVERNU IDA NEʼEBÉ LA IHA KORRUPSAUN

      Korrupsaun governu nian mak venenu ida

      “Korrupsaun governu nian” mak kona-ba ema-boot sira iha governu ka funsionáriu públiku sira-nia hahalok neʼebé uza sala sira-nia kbiit atubele aproveita buat diʼak ba sira-nia an rasik. Maibé neʼe laʼós foin akontese, porezemplu iha tinan 3.500 liubá, Bíblia fó sai lei ida neʼebé bandu ema labele fó osan bolsu nian ba juis sira. Ida-neʼe hatudu katak ema iha tempu neʼebá mós halo korrupsaun. (Êxodo [Keluaran] 23:8) Korrupsaun laʼós deʼit kona-ba simu osan bolsu nian. Dala ruma mós, funsionáriu sira buka jeitu atu uza sasán diʼak neʼebé loloos sira la hetan lisensa, no aat liután mak naʼok povu nia osan. Karik sira mós aproveita ho sira-nia pozisaun atu ajuda sira-nia família ka kolega sira hodi halo buat neʼebé la tuir lei.

      Maski korrupsaun bele mosu iha organizasaun neʼebé deʼit, maibé iha rai barak korrupsaun governu nian mak aat liu. Livru ida (2013 Global Corruption Barometer, husi Transparency International) fó sai katak iha mundu tomak ema hanoin iha grupu lima neʼebé halo korrupsaun barak liu, neʼe mak partidu polítiku nian, polísia, funsionáriu públiku sira, ema neʼebé halo lei, no mós juis sira. Haree toʼok problema balu tuirmai neʼe.

      • ÁFRIKA: Iha 2013 iha rai-Áfrika Súl, maizumenus funsionáriu públiku naʼin-22.000 mak hetan akuzasaun tanba halo korrupsaun.

      • AMÉRIKA SÚL: Iha 2012 iha rai-Brazíl, ema-boot naʼin-25 mak simu julgamentu todan tanba sira uza povu nia osan atu selu ema hodi bele hetan apoiu polítiku nian. Husi sira-neʼe, ida mak xefe neʼebé toma konta ba eis-prezidente nia staf sira, katak ema neʼebé iha pozisaun segundu tuir prezidente.

      • ÁZIA: Iha 1995 iha sidade Seúl, rai-Koreia Súl, ema naʼin-502 mak mate tanba loja andár boot ida monu namtate. Investigadór sira foin hatene katak sidade neʼe nia funsionáriu sira simu osan bolsu nian husi kompañia neʼebé kaer projetu hodi husik sira uza simente ho kualidade ladiʼak, neʼebé la tuir kritériu atu harii uma neʼebé metin.

      • EUROPA: Polítiku-naʼin ida neʼebé toma konta ba kazu oioin iha Europa laran, naran Cecilia Malmström, hatete: “Hahalok korrupsaun neʼebé habelar iha rai Europa halo ema hakfodak tebetebes. . . . Polítiku-naʼin sira la iha vontade atu fokit sai korrupsaun nia abut.”

      Loos, korrupsaun governu nian mak venenu ida, no nia abut metin ona iha mundu tomak. Susan Rose-Ackerman, matenek-naʼin ida neʼebé estuda kona-ba oinsá atu hapara korrupsaun hakerek, atubele hadiʼa situasaun neʼe tenkesér iha “mudansa boot kona-ba oinsá governu ida sei halaʼo ninia serbisu”. Maski ita sente la iha ema ida mak bele halakon korrupsaun, maibé Bíblia fó sai katak lakleur tan mundu neʼe sei iha duni mudansa boot no sei la iha tan hahalok korrupsaun.

  • Maromak nia Ukun—Governu ida neʼebé la iha korrupsaun
    Livru Haklaken—2015 | 1 Abríl
    • [Dezeñu iha pájina 5]

      KONA-BA INFORMASAUN IHA OIN | GOVERNU IDA NEʼEBÉ LA IHA KORRUPSAUN

      Maromak nia Ukun​—Governu ida neʼebé la iha korrupsaun

      Xefe funsionáriu nian ida iha rai-Nikarágua esplika tansá mak governu la bele halakon korrupsaun. Nia dehan: “Funsionáriu públiku sira mak hanesan sidadaun deʼit. Se sidadaun nia morál mak aat, neʼe katak funsionáriu sira mós sei halo hahalok aat.”

      Ita mós konkorda katak se karik komunidade nia morál mak aat, ema neʼebé serbisu ba governu mós sei iha hahalok aat, loos ka lae? Se nuneʼe, tenkesér iha governu ida neʼebé laʼós ita ema sala-naʼin mak harii. Tuir loloos, Bíblia fó sai kona-ba governu neʼe. Neʼe mak Maromak nia Reinu, ka Ukun, neʼebé Jesus hanorin ninia dixípulu sira husu atu toʼo mai.—Mateus 6:9, 10.

      Maromak nia Reinu mak governu ida iha lalehan neʼebé sei troka ema nia governu hotu iha rai no sei ukun mundu tomak. (Salmo [Mazmur] 2:8, 9; Apokalipse 16:14; 19:19-21) Governu neʼe mós sei haraik bensaun barak ba ema, bensaun ida mak governu neʼe sei halakon korrupsaun hotu. Mai ita haree razaun neen tansá ita bele fiar hanesan neʼe.

      1. KBIIT

      EMA NIA GOVERNU: Atu halaʼo governu ida, presiza osan husi povu, baibain liuhusi impostu no pagamentu sira. Osan sira-neʼe mak bele sai tentasaun ba funsionáriu sira atu naʼok. Dala ruma ema mós fó osan bolsu nian ba funsionáriu sira hodi husu atu hamenus impostu neʼebé loloos sira tenke selu. Rezultadu mak estadu la bele hetan osan neʼebé natoon, tan neʼe estadu tenke hasaʼe tan folin impostu nian, no ida-neʼe book ema atu halo korrupsaun liután. Iha situasaun hanesan neʼe, ema neʼebé selu impostu ho laran-moos mak sai vítima ba korrupsaun.

      MAROMAK NIA GOVERNU: Governu neʼe sei halaʼo ninia ukun ho kbiit husi Maromak Jeová,a neʼebé iha forsa boot liu hotu. (Apokalipse 11:15) Maromak nia governu neʼe la presiza ema selu impostu. Maibé tanba Maromak nia “kbiit boot” no laran-luak, ninia governu neʼe sei fó buat hotu neʼebé ninia povu sira presiza.—Isaías (Yesaya) 40:26; Salmo (Mazmur) 145:16.

      2. UKUN-NAʼIN

      EMA NIA GOVERNU: Susan Rose-Ackerman neʼebé foin temi, dehan, atu hapara korrupsaun, tenke “hahú husi ukun-naʼin boot sira”. Maibé susar tebes atu halo nuneʼe tanba maski governu sira hakaʼas an hapara funsionáriu públiku sira-nia korrupsaun hanesan polísia ka alfándega, maibé sira taka matan deʼit ba ukun-naʼin boot sira neʼebé halo korrupsaun. Liután neʼe, maski ukun-naʼin balu neʼebé koko makaʼas atu la halo korrupsaun mós ema sala-naʼin. Bíblia dehan: “La iha ema ida mak loos iha rai tomak neʼebé nafatin halo buat diʼak no la halo sala.”—Eclesiastes (Pengkhotbah) 7:20.

      Jesus la simu korrupsaun maski Diabu atu fó mundu neʼe no nia glória hotu

      MAROMAK NIA GOVERNU: Lahanesan ho ema sala-naʼin, Jesus Kristu neʼebé Maromak hili atu sai Ukun-Naʼin ba Ninia governu, sei nunka monu ba sala. Ita bele fiar nuneʼe, tanba iha tempu uluk mós Jesus la monu ba Diabu nia tentasaun. Iha tempu neʼebá, Diabu intenta Jesus atu fó “mundu nia ukun hotu no sira-nia glória” se Jesus hakneʼak ba nia dala ida deʼit. (Mateus 4:8-10; João 14:30) Tuirmai, bainhira nia hetan terus no besik ona atu mate mós nia sei laran-metin nafatin, toʼo nia la simu tua-uvas neʼebé kahur ho ai-moruk neʼebé sei halo nia la sente moras, maibé bele halo nia neon sai bilán. (Mateus 27:34) Ikusmai, Maromak halo Jesus moris hiʼas no saʼe ba lalehan. Tan neʼe, ita bele tau fiar duni ba Jesus nuʼudar Ukun-Naʼin diʼak ba Maromak nia governu.—Filipe 2:8-11.

      3. LA TROKA BÁ-MAI

      EMA NIA GOVERNU: Iha rai barak, ema halo eleisaun beibeik, tanba ida-neʼe bele fó oportunidade ba povu atu troka ukun-naʼin sira neʼebé halo korrupsaun. Maibé realidade mak, maski iha rai riku ka kiak, ema nafatin halo korrupsaun iha tempu kampaña ka eleisaun. Porezemplu, ema riku sira fó osan atu apoia polítiku-naʼin ka partidu ruma hodi sira bele manán eleisaun neʼe.

      Juis ida iha Tribunál Aas Liu iha rai-Estadus Unidus, naran John Paul Stevens, hatete katak ema riku sira-nia hahalok hanesan neʼe “laʼós deʼit fó impaktu ladiʼak ba governu nia lalaʼok no kualidade, maibé mós halo povu la bele tau fiar ba governu”. Tan neʼe, ema barak iha mundu tomak hanoin katak partidu polítiku sira mak sai nuʼudar knuuk ba korrupsaun.

      MAROMAK NIA GOVERNU: Iha Maromak nia Ukun, korrupsaun iha tempu eleisaun nian sei la iha tanba ninia governu sei la troka bá-mai. (Daniel 7:13, 14) Governu neʼe sei la sadere ba ema nia vota tanba Maromak rasik mak hili ona ukun-naʼin ba governu neʼe. Maromak nia Ukun mós sei metin ba nafatin tanba sei la iha ema ida mak bele sobu governu neʼe. Rezultadu mak Maromak nia governu neʼe sei lori diʼak ba povu laʼós ba tempu uitoan deʼit maibé ba nafatin.

      4. LEI

      [Dezeñu iha pájina 6]

      Maromak nia Reinu mak governu ida neʼebé halaʼo ninia ukun husi lalehan

      EMA NIA GOVERNU: Ema barak hanoin se governu ida halo lei foun, ida-neʼe sei ajuda atu hadiʼa nasaun nia situasaun. Maibé matenek-naʼin sira hatete katak tuir loloos, bainhira lei sira aumenta, ida-neʼe bele loke dalan liután ba ema atu halo korrupsaun. Liután neʼe, atu halaʼo lei foun sira hodi bele hapara korrupsaun, baibain governu tenke gasta osan barak maibé hetan rezultadu diʼak uitoan deʼit.

      MAROMAK NIA GOVERNU: Maromak nia governu nia lei sira mak aas liu fali ema nia governu nia lei sira. Porezemplu, Jesus la fó lei barabarak kona-ba buat neʼebé ema tenke halo ka labele halo, maibé nia fó lei ida neʼebé ema barak bolu nuʼudar Ukun-Fuan Osan-Mean. Lei neʼe mak: “Buat hotu neʼebé imi hakarak ema halo ba imi, imi mós tenke halo ba sira.” (Mateus 7:12) Liután neʼe, Maromak nia lei sira la hanesan duni ho ema nian, tanba lei sira-neʼe bele troka ema nia hahalok no mós bele troka ema nia laran. Porezemplu Jesus hatete: “Ó tenke hadomi ó-nia maluk hanesan ó-nia an rasik.” (Mateus 22:39) Klaru katak Maromak deʼit mak bele halo lei hanesan neʼe tanba nia hatene ema nia laran no hatene sé mak halo tuir no sé mak la halo tuir.—1 Samuel 16:7.

      5. LA HANOIN AN DEʼIT

      EMA NIA GOVERNU: Ema halo korrupsaun tanba sira kaan-teen no hanoin an deʼit. Dala barak funsionáriu públiku no povu hotu hatudu hahalok aat hirak-neʼe. Hanoin filafali kona-ba kazu loja andár monu iha rai-Koreia Súl. Tansá mak kompañia fó osan bolsu nian ba funsionáriu públiku sira? Neʼe tanba sira hatene katak osan neʼebé fó ba funsionáriu sira mak folin kiʼik liu se kompara ho osan neʼebé sira tenke gasta atu sosa materiál ho kualidade diʼak no harii uma neʼebé tuir kritériu projetu nian.

      Tan neʼe, atu hapara korrupsaun, governu tenke eduka povu atu halakon hahalok kaan-teen ka hanoin an deʼit. Maibé governu la iha kbiit no vontade atu troka povu ida-idak nia hanoin.

      MAROMAK NIA GOVERNU: Governu neʼe sei fokit sai korrupsaun husi ninia abut kedas, neʼe mak hodi hanorin povu atu halakon hakarak aat oioin husi sira-nia laran.b Ida-neʼe ajuda ema ‘hafoun sira-nia dalan atu hanoin’. (Éfeso 4:23) Povu bele aprende oinsá atu halakon hahalok kaan-teen no hanoin an deʼit hodi kuda fali hahalok diʼak hanesan hanoin ema seluk nia diʼak no kontente ho buat neʼebé iha ona.—Filipe 2:4; 1 Timóteo 6:6.

      6. POVU

      EMA NIA GOVERNU: Maski karik governu sei halaʼo edukasaun diʼak liu atu hanorin morál neʼebé aas ba povu, maibé sei iha nafatin ema balu neʼebé halo korrupsaun ka lohi ema seluk. Tan neʼe matenek-naʼin sira dehan katak la iha governu ida mak bele halakon korrupsaun hotu. Nuneʼe, governu sira hakaʼas an atu hamenus deʼit problema neʼe tanba hatene katak sira la bele halakon korrupsaun.

      MAROMAK NIA GOVERNU: Tuir Nasoins Unidas hatete, atu kombate korrupsaun, governu sira tenkesér anima ema haburas “laran-metin, laran-moos no responsabilidade”. Maski neʼe mak governu nia objetivu ida neʼebé furak, maibé Maromak nia governu sei halo buat neʼebé furak liután. Maromak nia governu neʼe laʼós deʼit anima ema, maibé mós haruka sira tenke iha hahalok diʼak sira-neʼe. Bíblia hatete ema “kaan-teen” no “bosok-teen” sei la bele sai povu ba Maromak nia governu.—1 Korinto 6:9-11; Apokalipse 21:8.

      Loloos, ema bele aprende duni atu moris tuir morál neʼebé aas. Porezemplu iha tempu Bíblia nian, dixípulu ida naran Simão fó osan ba apóstolu sira hodi sosa kbiit atu halo milagre oioin, maibé apóstolu sira la simu. Sira dehan ba nia: “Hakribi sala bá no husik ó-nia dalan sira neʼebé aat.” Simão mós simu kedas konsellu neʼe, no nia husu ba apóstolu sira atu halo orasaun ba Maromak hodi nia bele hasai hanoin aat neʼe husi ninia laran.—Apóstolu 8:18-24.

      OINSÁ ATU SAI POVU BA MAROMAK NIA GOVERNU?

      Ita hotu iha oportunidade atu sai povu ida ba Maromak nia governu maski ita husi nasaun oioin. (Apóstolu 10:34, 35) Maibé oinsá? Ita bele hatene ida-neʼe liuhusi edukasaun neʼebé governu neʼe rasik halaʼo daudaun. Ho laran-haksolok, ami Testemuña ba Jeová bele hatudu ba Ita-Boot oinsá atu estuda Bíblia, neʼebé la selu. Maski bele estuda hamutuk ba minutu sanulu deʼit semana-semana, ita bele aprende liafuan diʼak barak kona-ba Maromak nia Ukun, inklui mós oinsá Maromak nia governu sei halakon korrupsaun iha futuru. (Lucas 4:43) Ami konvida Ita-Boot atu kontaktu Testemuña ba Jeová ida neʼebé hela besik iha ita-nia hela-fatin, ka loke sítiu www.jw.org/tdt.

      [Dezeñu iha pájina 7]

      Ita-Boot hakarak estuda Bíblia neʼebé la selu?

      a Jeová mak Maromak nia naran hanesan temi iha Bíblia.

      b Porezemplu, haree Menara Pengawal, 1 Outubru 2012, “Mungkinkah Jujur dalam Dunia yang Korup?”

Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2026)
Log Out
Log In
  • Tetun Dili
  • Fahe
  • Organiza tuir Ita-nia hakarak
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Kondisaun atu Uza
  • Informasaun Privadu
  • Setting kona-ba privasidade
  • JW.ORG
  • Log In
Fahe