-
Uza énfaze kuandu lee eskrituraAprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
-
-
LISAUN 21
Uza énfaze kuandu lee eskritura
KUANDU ita koʼalia kona-ba Maromak nia hakarak bainhira ita haklaken ka hatoʼo diskursu iha reuniaun, ita-nia hanorin tenkesér mai husi Maromak nia Liafuan. Neʼe katak ita presiza lee husi Bíblia, no ita presiza halo ida-neʼe ho didiʼak.
Lee ho sentimentu. Ita presiza lee eskritura sira ho sentimentu. Mai ita hanoin kona-ba ezemplu balu. Kuandu ita lee Salmo (Mazmur) 37:11, ita-nia lian tenke hatudu katak ita hein ho ksolok ba dame neʼebé promete ona iha eskritura neʼe. Kuandu ita lee Apokalipse 21:4 kona-ba terus no mate sei la iha tan, ita-nia lian tenke hatudu katak ita mós hafolin esperansa furak neʼe. Maibé kuandu ita lee Apokalipse 18:2, 4, 5 hodi haruka ema atu hadook an husi “Babilónia Boot”, ita tenke lee iha dalan neʼebé book ema atu halo mudansa ho urjente. Maski ita presiza lee eskritura sira ho laran, maibé kuidadu atu ita-nia lian labele tun-saʼe demais. Ita presiza fó sai ita-nia sentimentu hodi tuir eskritura no informasaun neʼebé ita atu hatoʼo.
Tau énfaze ba liafuan sira neʼebé loos. Se ita hakarak uza parte balu husi eskritura ida atu hanorin ema, ita presiza tau énfaze deʼit ba parte neʼe. Porezemplu, se ita atu lee Mateus 6:33 hodi esplika kona-ba “buka uluknanain Maromak nia Ukun”, ita sei la énfaze liafuan sira hanesan “ninia hakarak” ka “buat sira seluk”.
Kuandu ita planu atu lee Mateus 28:19 iha Reuniaun Serbisu, ita sei tau énfaze ba liafuan saida iha versíkulu neʼe? Se ita hakarak fó laran-manas ba rona-naʼin atu komesa estuda Bíblia, diʼak atu tau énfaze ba liafuan “hanorin”. Maibé se ita-nia diskursu mak atu esplika kona-ba ema kristaun nia responsabilidade atu haklaken ba ema husi rai seluk, ka kona-ba serbí iha fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin, ita sei tau énfaze ba liafuan “ema husi nasaun hotu”.
Dala barak, ita loke eskritura atu fó resposta ba pergunta ida, ka atu hatudu katak ema iha hanoin ruma neʼebé sala. Se ita lee hodi tau énfaze ba liafuan hotu, karik susar ba rona-naʼin atu komprende oinsá mak eskritura neʼe sei liga ho buat neʼebé ita koʼalia daudaun. Maski ita rasik hatene pontu importante husi eskritura neʼe, maibé karik neʼe la klaru ba sira.
Porezemplu, ita hakarak hatudu Maromak nia naran hodi lee Salmo (Mazmur) 83:18. Maibé se ita tau énfaze ba liafuan “Maromak Aas Liu Hotu”, karik ema sei la komprende katak Maromak mós iha naran rasik. Tan neʼe, ita tenke tau énfaze ba liafuan “Jeová”. Maibé, bainhira ita uza eskritura neʼe atu koʼalia kona-ba Jeová nia direitu atu ukun, ita tenke tau énfaze ba liafuan “Maromak Aas Liu Hotu”. Hanesan neʼe mós, kuandu ita loke Tiago 2:24 atu hatudu katak fiar tenke laʼo hamutuk ho hahalok, ita presiza tau énfaze ba liafuan “hahalok”. Se ita énfaze deʼit liafuan “ema sai nuʼudar ema loos”, rona-naʼin sei la komprende lia-loos neʼebé ita hatoʼo.
Ezemplu ida seluk mak iha Roma 15:7-13. Apóstolu Paulo hakerek liafuan sira-neʼe ba kongregasaun neʼebé iha ema judeu no mós ema husi rai seluk. Iha eskritura sira-neʼe, Paulo hatete katak Kristu nia serbisu lori diʼak laʼós deʼit ba ema judeu neʼebé hetan ona sirkunsizaun, maibé mós ba ema husi rai seluk “atu nasaun sira seluk bele fó glória ba Maromak tan ninia laran-sadiʼa”. Tuirmai, Paulo temi fali eskritura haat hodi esplika kona-ba oportunidade furak neʼebé loke ba ema husi nasaun seluk. Entaun, oinsá mak ita bele lee versíkulu sira-neʼe hodi tau énfaze ba ideia neʼebé Paulo hakarak hanorin? Ita bele marka liafuan neʼebé ita hakarak atu tau énfaze hanesan liafuan “nasaun sira” iha versíkulu 9, no liafuan “imi ema nasaun seluk nian” iha versíkulu 10, no liafuan “imi hotu neʼebé husi nasaun seluk” no “ema hotu” iha versíkulu 11, no mós “nasaun sira” iha versíkulu 12. Agora, koko toʼok atu lee Roma 15:7-13 hodi tau énfaze ba liafuan sira-neʼe. Se ita lee ho didiʼak, ida-neʼe halo fasil ba ita atu komprende kona-ba buat neʼebé Paulo hakarak esplika.
Dalan atu énfaze liafuan importante. Ita bele uza dalan oioin. Ita presiza hili oinsá tau énfaze hodi tuir informasaun neʼebé ita hatoʼo. Haree toʼok dalan balu tuirmai neʼe.
Halo lian tun-saʼe. Ita bele troka ita-nia lian kuandu ita lee liafuan sira neʼebé importante liu. Dala ruma ita bele aumenta volume ka hamenus volume kuandu ita lee liafuan balu neʼebé importante. Iha língua barak, ita bele tau énfaze hodi uza lian tun-saʼe, maibé iha língua seluk ida-neʼe sei troka arti ba liafuan ruma. Ita mós bele tau énfaze hodi lee liafuan importante ho lian neineik. Se ita-nia língua la tau énfaze hodi troka lian tun-saʼe, ita presiza uza dalan seluk neʼebé ema baibain uza atu tau énfaze ba liafuan importante.
Pauza. Ita bele pauza uitoan antes no depois liafuan sira neʼebé ita hakarak fó sai. Se ita nonook ba tempu uitoan antes atu lee parte importante, ida-neʼe dada rona-naʼin nia atensaun. Se ita pauza depois liafuan importante sira, ida-neʼe mós ajuda ema atu hanoin didiʼak no la haluha buat neʼebé sira foin rona. Maibé se ita pauza beibeik, rona-naʼin sei la hatene parte importante husi eskritura sira.
Repete. Nuʼudar ita lee eskritura, ita bele énfaze parte importante hodi lee fali ba dala rua. Karik diʼak atu lee fraze ida tomak no depois neʼe mak repete fali liafuan neʼebé importante.
Halo sinál. Kuandu ita halo sinál hodi book ita-nia liman no oin, ida-neʼe bele ajuda rona-naʼin atu hatene parte importante husi eskritura no book sira-nia sentimentu.
Kuandu ema seluk mak lee. Bainhira uma-naʼin mak lee eskritura, karik nia sei tau énfaze ba liafuan neʼebé ladún importante ka lee deʼit hodi la tau énfaze ba liafuan ida. Entaun, ita bele halo saida? Baibain, diʼak atu esplika tansá mak ita lee eskritura neʼe. No depois esplika tiha, tau énfaze fali ba liafuan importante husi versíkulu neʼe.
-
-
Esplika ho loloos eskritura siraAprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
-
-
LISAUN 22
Esplika ho loloos eskritura sira
KUANDU ita hanorin lia-loos ba ema, lee eskritura balu husi Bíblia deʼit la toʼo. Apóstolu Paulo hakerek ba Timóteo, hodi dehan: “Hakaʼas an hodi sai nuʼudar ema neʼebé Maromak simu, no nuʼudar serbisu-naʼin neʼebé la moe kona-ba buat ida, hodi uza ho didiʼak liafuan lia-loos nian.”—2 Timóteo 2:15.
Tan neʼe, ita tenke esplika eskritura sira hodi tuir lia-loos husi Bíblia. Ita labele hili deʼit eskritura neʼebé ita gosta no aumenta ita rasik nia ideia. Duké halo hanesan neʼe, ita presiza hatene didiʼak versíkulu sira neʼebé haleʼu eskritura neʼebé ita sei lee. Liuhusi profeta Jeremias, Jeová fó avizu ba profeta sira neʼebé hatete katak sira hatoʼo Jeová nia liafuan maibé fó sai deʼit “sira rasik nia vizaun”. (Jeremias [Yeremia] 23:16) Apóstolu Paulo mós fó avizu ba ema kristaun atu labele kahur Maromak nia Liafuan ho ema nia doutrina, hodi dehan: “Ami la laran-makerek, no ami la troka Maromak nia liafuan.” Iha sira-nia tempu, ema neʼebé faʼan tua-uvas, sira aumenta tan bee ba tua atu bele manán osan. Ita lakohi aumenta ka troka Maromak nia Liafuan ho ema nia doutrina. Paulo dehan: “Ita la faʼan Maromak nia liafuan hanesan ema barak halo, maibé nuʼudar ema neʼebé Maromak haruka, ita koʼalia ho laran-moos hamutuk ho Kristu, no ita halo ida-neʼe iha Maromak nia oin.”—2 Korinto 2:17; 4:2.
Dala ruma, ita temi eskritura ida atu fó sai Bíblia nia matadalan. Bíblia nakonu ho matadalan neʼebé bele uza iha situasaun oioin. (2 Timóteo 3:16, 17) Maibé ita tenke buka-hatene katak dalan neʼebé ita esplika mak loos no labele uza sala eskritura hodi apoia deʼit ita rasik nia ideia. (Salmo [Mazmur] 91:11, 12; Mateus 4:5, 6) Buat neʼebé ita esplika tenkesér tuir Jeová nia hakarak no lia-loos husi Bíblia tomak.
Hodi “uza ho didiʼak liafuan lia-loos nian”, ita mós tenke hanorin iha dalan neʼebé tuir Bíblia nia matadalan. Ita labele uza Bíblia hanesan “ai-dona” atu kontrola ema. Ulun-naʼin relijiaun sira neʼebé kontra Jesus Kristu mós uza eskritura sira, maibé la hanorin kona-ba hahalok importante neʼebé Maromak hakarak, hanesan hahalok loos, laran-sadiʼa no laran-metin. (Mateus 22:23, 24; 23:23, 24) Maibé kuandu Jesus hanorin Maromak nia Liafuan, nia haleno ninia Aman nia hahalok. Ema bele haree Jesus nia laran-manas ba lia-loos no mós ninia domin boot ba ema. Ita mós tenke hakaʼas an hodi banati-tuir ninia ezemplu.—Mateus 11:28.
Entaun, saida deʼit mak ajuda ita atu uza ho loloos eskritura sira? Ita presiza lee Bíblia beibeik. Ita mós presiza hafolin Jeová nia ajuda liuhusi “atan laran-metin no matenek” neʼebé fó ai-han espirituál mai ita. (Mateus 24:45) Kuandu ita estuda Bíblia mesak, tuir beibeik no hola parte iha reuniaun sira, ida-neʼe ajuda ita atu hetan matadalan neʼebé mai husi atan laran-metin no matenek.
Se ita iha livru Bertukar Pikiran mengenai Ayat-Ayat Alkitab uza didiʼak livru neʼe hodi bele hetan informasaun lalais kona-ba oinsá atu esplika eskritura sira neʼebé baibain uza iha serbisu haklaken. Se ita planu atu uza eskritura neʼebé ita ladún hatene esplika, diʼak atu hatudu haraik-an hodi halo riset kona-ba eskritura neʼe atu bele uza Bíblia iha dalan neʼebé loos.—Provérbios (Amsal) 11:2.
Esplika ho klaru. Kuandu ita hatudu eskritura ida atu hanorin ema seluk, ita presiza esplika oinsá mak eskritura neʼe liga ho tópiku neʼebé ita koʼalia daudaun. Se ita husu pergunta ida antes atu lee eskritura, rona-naʼin presiza hatene oinsá mak eskritura neʼe fó resposta ba pergunta neʼe. Kuandu ita uza Bíblia atu apoia buat neʼebé ita foin koʼalia, ita hakarak estudante atu komprende ho klaru oinsá eskritura neʼe apoia buat neʼebé ita hanorin.
Tan neʼe, maski ita lee eskritura hodi tau énfaze iha liafuan neʼebé loos, ida-neʼe deʼit la toʼo. Keta haluha katak ema baibain la toman atu lee Bíblia no la bele komprende kedas se lee neʼe dala ida deʼit. Tan neʼe, kuandu lee tiha eskritura ida, ita presiza dada sira-nia atensaun ba liafuan balu husi eskritura neʼebé apoia ita-nia tópiku.
Hodi halo ida-neʼe, baibain ita presiza hili liafuan sira neʼebé apoia buat neʼebé ita hanorin daudaun. Dalan simples ida atu dada ema nia atensaun mak repete fali liafuan sira-neʼe. Se ita koʼalia daudaun ho ema ida, ita bele husu pergunta sira neʼebé ajuda nia atu haree liafuan importante. No se ita koʼalia ba ema barak, ita bele esplika eskritura neʼe hodi koʼalia repete ka uza fali liafuan seluk neʼebé arti hanesan. Maibé, ita presiza kuidadu atu rona-naʼin labele sai konfuzaun kona-ba oinsá eskritura neʼebé ita lee sei liga ho tópiku husi ita-nia diskursu.
Kuandu ita hili tiha liafuan balu neʼebé importante liu, ita mós presiza halo buat seluk tan. Ita esplika uluk kona-ba razaun tansá ita sei lee eskritura ka lae? Se nuneʼe, kuandu lee tiha diʼak atu hatudu oinsá mak liafuan neʼebé ita énfaze liga ho buat neʼebé ita temi uluk. Maibé se ita la fó-hatene nanis tansá ita sei lee eskritura, ita presiza nafatin atu esplika oinsá eskritura neʼe liga ho buat neʼebé ita koʼalia.
Bainhira ema farizeu sira husu Jesus: “Tuir lei mane ida bele soe malu ho nia feen tan razaun naran deʼit ka lae?” Jesus fó resposta ba sira hodi temi Gênesis (Kejadian) 2:24. Kuandu nia halo ida-neʼe, nia dada ema nia atensaun ba liafuan balu deʼit husi eskritura neʼe, no tuirmai nia esplika ho didiʼak. Nia hatete katak mane no feto sai “isin ida deʼit”, no tuirmai, hatete: “Neʼe duni, buat neʼebé Maromak tau hamutuk, ema keta haketak.”—Mateus 19:3-6.
Ita presiza esplika eskritura hodi uza liafuan barak ka lae? Neʼe depende ba rona-naʼin sira no tópiku neʼebé ita koʼalia. Maibé baibain diʼak liu ita koʼalia ho loloos no simples.
Hanorin husi Eskritura. Kona-ba apóstolu Paulo nia haklaken iha sidade Tesalónika, Apóstolu 17:2, 3 hatete katak nia ‘hanorin husi Eskritura’. Porezemplu, Paulo esplika kona-ba Jesus nia moris no haklaken hodi hatete katak buat sira-neʼe hakerek ona iha Eskritura Lia-Ebraiku, no ramata ninia diskursu hodi hatete: “Kristu neʼe mak Jesus neʼebé haʼu haklaken ba imi.” Nuʼudar Jeová nia atan, ita hotu presiza hakaʼas an atu aumenta matenek atu tuir Paulo nia ezemplu.
Bainhira Paulo hakerek karta ba ema ebreu sira, nia temi beibeik Eskritura Lia-Ebraiku. Kuandu nia halo ida-neʼe, nia hili liafuan ida ka balu deʼit hodi hatudu ho klaru pontu neʼebé importante. (Ebreu 12:26, 27) Porezemplu, iha Ebreu kapítulu 3, kuandu Paulo temi liafuan husi Salmo (Mazmur) 95:7-11, nia hili liafuan ka fraze tolu neʼebé importante: (1) kona-ba laran (Ebreu 3:8-12), (2) liafuan “ohin loron” (Ebreu 3:7, 13-15; 4:6-11), no (3) liafuan “sira sei la tama iha haʼu-nia fatin deskansa nian” (Ebreu 3:11, 18, 19; 4:1-11). Entaun, hakaʼas an atu tuir ezemplu neʼe hodi esplika eskritura sira ho klaru.
Mai ita aprende husi Jesus nia ezemplu kona-ba oinsá nia hanorin husi Eskritura. Iha Lucas 10:25-37, ema ida neʼebé hatene didiʼak kona-ba Ukun-Fuan husu: “Mestre, saida mak haʼu tenke halo atu hetan moris rohan-laek?” Atu hatán ba pergunta neʼe, ulukliu Jesus husu fali ema neʼe hodi fó sai ninia hanoin, no tuirmai hanorin katak importante duni atu halo tuir Maromak nia Liafuan. Bainhira Jesus haree katak mane neʼe la komprende buat neʼebé nia tenke halo, Jesus esplika didiʼak kona-ba liafuan ida deʼit iha eskritura neʼe. Neʼe mak liafuan “maluk”. Duké fó-hatene deʼit sé mak ita-nia maluk, Jesus konta ai-knanoik ida neʼebé ajuda nia atu komprende rasik liafuan neʼe katak sá.
Klaru katak bainhira Jesus hatán ba pergunta sira, nia la temi deʼit eskritura neʼebé sai nuʼudar resposta. Nia esplika husi eskritura sira-neʼe no fó sai ho klaru oinsá ida-neʼe kona pergunta neʼebé sira husu.
Bainhira ema saduseu sira koko Jesus kona-ba moris-hiʼas, Jesus temi fali Êxodo (Keluaran) 3:6. Maibé depois temi tiha eskritura neʼe, nia mós esplika ho klaru katak moris-hiʼas mak Maromak nia hakarak.—Marcos 12:24-27.
Hodi aumenta ita-nia matenek atu hanorin husi Eskritura, ida-neʼe mak buat neʼebé importante atu bele sai mestre neʼebé diʼak.
-
-
Hatoʼo informasaun neʼebé kona ema nia morisAprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
-
-
LISAUN 23
Hatoʼo informasaun neʼebé kona ema nia moris
MASKI ita koʼalia ba ema ida ka hatoʼo diskursu, labele hanoin katak ema sei hatudu interese ba buat neʼebé ita koʼalia tan deʼit ita gosta tópiku neʼe. Ita-nia mensajen mak importante, maibé se ita la hatudu oinsá ema bele uza informasaun neʼe iha sira-nia moris, karik sira sei sai baruk atu rona.
Hanesan neʼe mós kuandu ita hatoʼo diskursu. Dala ruma, kuandu ita konta ai-knanoik ka esperiénsia neʼebé foun, sira tau atensaun ba ita. Maibé karik sira sei baruk atu rona kuandu ita koʼalia kona-ba buat neʼebé sira hatene ona. Ita presiza ajuda sira atu hatene oinsá no tanbasá buat neʼebé ita koʼalia bele ajuda sira.
Bíblia fó konsellu ba ita atu uza matenek iha ita-nia moris loroloron nian. (Provérbios [Amsal] 3:21) Maromak Jeová uza João Batista atu ajuda ema haburas “matenek hanesan ema loos”. (Lucas 1:17) Matenek neʼe nia hun mak taʼuk ba Jeová. (Salmo [Mazmur] 111:10) Ema neʼebé hafolin matenek neʼe bele hetan ajuda atu tahan problema iha sira-nia moris, no mós atu kaer metin ba moris neʼebé loloos, katak moris rohan-laek iha futuru.—1 Timóteo 4:8; 6:19.
Diskursu neʼebé ajuda ema. Se ita hakarak ita-nia diskursu atu kona ema nia moris, importante atu la hanoin deʼit ba informasaun, maibé hanoin mós kona-ba ita-nia rona-naʼin mak sé. Diʼak atu la haree sira nuʼudar ema-lubun ida, tanba iha ema-lubun neʼe iha mós família no ema oioin. Porezemplu, karik rona-naʼin inklui labarik, joven, ema boot no balu ferik-katuas ona. Karik iha mós ema neʼebé foin aprende lia-loos, no ema neʼebé adora Jeová kleur ona. Karik balu metin ona iha lia-loos maibé ema balu sei iha hahalok neʼebé tuir mundu nian. Husu ita-nia an: ‘Oinsá mak informasaun neʼebé haʼu atu hatoʼo bele ajuda rona-naʼin? Oinsá mak haʼu bele ajuda sira atu komprende pontu neʼebé importante?’ Husi grupu sira neʼebé foin temi iha neʼe, karik ita sei hili atu tau atensaun ba grupu ida ka rua deʼit. Maibé la haluha mós kona-ba sira seluk.
Oinsá se ita presiza hatoʼo diskursu kona-ba hanorin simples husi Bíblia? Se rona-naʼin fiar ona hanorin neʼe, entaun oinsá mak ita-nia diskursu bele ajuda sira? Koko atu halo sira-nia fiar ba hanorin neʼe sai metin liután. Oinsá? Hodi hatudu eskritura sira neʼebé apoia hanorin neʼe, no ajuda sira atu hafolin liután ida-neʼe. Ita bele halo nuneʼe hodi hatudu oinsá mak hanorin neʼe liga ho hanorin seluk husi Bíblia no mós ho Jeová nia hahalok sira. Ita bele uza ezemplu no esperiénsia neʼebé hatudu oinsá hanorin neʼe ajuda ona ema barak no muda sira-nia hanoin kona-ba futuru.
Atu hatudu oinsá mak informasaun neʼe ajuda rona-naʼin iha sira-nia moris rasik, la toʼo atu koʼalia uitoan deʼit kona-ba neʼe kuandu ita atu ramata diskursu. Tuir loloos, kuandu ita hahú ita-nia diskursu, ita hakarak ema ida-idak atu hanoin hodi dehan: ‘Diskursu neʼe kona duni haʼu-nia moris.’ No kuandu ita esplika liután pontu importante sira, kontinua atu hatudu katak informasaun neʼe bele ajuda sira. Halo nuneʼe mós kuandu ita atu ramata diskursu.
Kuandu ita esplika oinsá informasaun neʼe bele kona ema nia moris, koko atu halo ida-neʼe hodi tuir Bíblia nia matadalan. Neʼe katak ita koʼalia ho domin no hanoin ema. (1 Pedro 3:8; 1 João 4:8) Maski apóstolu Paulo tenke korrije kongregasaun iha Tesalónika, maibé nia buka atu gaba irmaun-irmán sira-nia serbisu diʼak ba Maromak. Nia mós fó sai ninia fiar katak sira sei hakarak duni halo tuir konsellu neʼebé nia fó ba sira. (1 Tesalónika 4:1-12) Nia hatudu duni ezemplu diʼak ba ita atu halo tuir, loos ka lae?
Ita-nia diskursu nia objetivu mak atu book ema hola parte iha serbisu haklaken ka lae? Se nuneʼe, hakaʼas an atu halo ema laran-manas no book sira atu hafolin serbisu importante neʼe. Maibé la haluha katak ema nia situasaun la hanesan. No tempu neʼebé ema bele uza iha serbisu haklaken la hanesan. Bíblia mós fó sai kona-ba ida-neʼe. (Mateus 13:23) Tan neʼe, keta halo maluk kristaun sira sente katak sira-nia serbisu la iha folin. Ebreu 10:24 fó laran-manas ba ita atu “ajuda malu atu hatudu domin no hahalok diʼak”. Se ita ajuda sira haburas domin, ida-neʼe sei halo sira hola parte iha serbisu haklaken tanba sira-nia laran rasik mak book sira. Jeová hatene katak ita ida-idak la hanesan, no nia hakarak ita atu halo tuir nia tanba ita iha fiar ba nia. (Roma 16:26) Nuneʼe, hakaʼas an atu hametin ita-nia fiar, no mós ita-nia maluk nian.
Hatudu oinsá ita-nia mensajen ajuda sira. Nuʼudar ita haklaken, ita presiza hatudu katak liafuan diʼak bele ajuda duni ema nia moris. Atu halo nuneʼe, ita presiza hatene kona-ba saida deʼit mak ema iha ita-nia haklaken-fatin hanoin daudaun. Oinsá mak ita bele hatene ida-neʼe? Rona ba notísias iha rádiu ka televizaun, no lee saida mak fó sai iha jornál. Koko halo uma-naʼin sente livre atu fó sai ninia hanoin, no rona didiʼak ba nia. Karik ita sei haree katak sira hasoru problema daudaun, hanesan foin lakon serbisu, selu aluga uma, moras, família ida mate, krime, korrupsaun, soe-malu, haboot oan sira, ka buat seluk tan. Bíblia bele ajuda sira ka lae? Bele duni!
Kuandu ita komesa haklaken ba ema ida, baibain ita prepara ona kona-ba tópiku ruma neʼebé ita sei koʼalia. Maibé se ita haree katak ema neʼe hakarak koʼalia kona-ba buat seluk, hanesan ninia problema ruma, diʼak atu koʼalia kona-ba neʼe. Ka ita bele dehan ba uma-naʼin katak ita sei vizita fali hodi lori informasaun neʼebé bele ajuda nia. Maski ita kuidadu atu la ‘envolve an iha problema neʼebé laʼós ita-nian’, maibé ita kontente atu fahe informasaun husi Bíblia neʼebé ajuda sira. (2 Tesalónika 3:11) Buat neʼebé ema sei gosta liu mak konsellu husi Bíblia neʼebé kona sira-nia moris rasik.
Se ema la hatene oinsá ita-nia informasaun bele ajuda sira, karik lalais deʼit sira sei hapara ita-nia koʼalia. No maski sira husik ita koʼalia, maibé se ita la hatudu ho klaru oinsá ita-nia informasaun bele ajuda sira-nia moris, karik ita-nia mensajen sei la book sira. Se ita hatudu oinsá informasaun neʼe ajuda sira, ida-neʼe bele book sira atu troka sira-nia moris.
Kuandu ita estuda Bíblia ho ema, ita presiza nafatin hatudu oinsá informasaun neʼebé ita estuda kona sira-nia moris. (Provérbios [Amsal] 4:7) Ajuda ita-nia estudante atu komprende konsellu, matadalan no ezemplu sira husi Bíblia, no oinsá mak buat sira-neʼe ajuda nia atu laʼo iha Jeová nia dalan sira. Fó sai ho klaru tanbasá mak neʼe diʼak ba nia. (Isaías [Yesaya] 48:17, 18) Ida-neʼe sei ajuda ita-nia estudante atu halo mudansa iha ninia moris. Ajuda nia atu hametin nia domin ba Jeová no haburas ninia hakarak atu halo Maromak kontente. Hodi halo nuneʼe, nia rasik sei hakarak atu halo tuir konsellu sira husi Maromak nia Liafuan.
-