Imagination World/stock.adobe.com
Ko ha Pōpoaki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá—ʻAmanaki ki he Kau Kumi Hūfangá!
ʻI he taʻu kotoa pē, ko e laui miliona ʻoku nau ongoʻi kuo pau ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí. ʻOkú ke hokosia ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi ko ení? Kapau ko ia, fakapapauʻi heʻikai te ke fekuki toko taha pē mo ia—ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha ʻamanaki ki ha kahaʻu ʻoku lelei ange, ʻa ia ʻe lava ke ke ako fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapu Māʻoniʻoní.
“ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fiemaʻu ʻe he kau kumi hūfangá mo e kakai ʻoku nau mavahe mei honau ngaahi ʻapía ʻemau tokoni fakavavevavé,” ko e lea ia ʻa Christos Stylianides, ko e komisiona ʻo e ʻIunioni ʻIulopé,b “kae pehē foki ki ha . . . ʻamanaki ki he kahaʻú.” Ko e kakai ʻoku ʻi ai ʻenau ʻamanakí ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau pau fekauʻaki mo honau kahaʻú. Kae kehe, tānaki atu ki he ʻamanaki ko iá, ʻoku fiemaʻu foki ʻe he kau kumi hūfangá ha fakafiemālie fakaeongo.
“ʻI he taimi naʻá ku hola ai mei hoku fonuá pea mavahe mei hoku fāmilí, naʻá ku ongoʻi tuēnoa ʻaupito. Naʻá ku ongoʻi ilifia, loto-mamahi pea ongoʻi puputuʻu.”—Emmanuel, Haiti.
Kuó ke maʻu nai ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení? Kapau kuó ke mavahe mei ho ʻapí, te ke fiemaʻu ha fakafiemālie mo ha ʻamanaki. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá?
Fakafiemālie mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Sihovac . . . [okú ne] ʻofa ʻi he mulí.”—Teutalōnome 10:17, 18.
ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai te ke toko taha. Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Faʻutohi ʻo e Tohi Tapú, ʻokú ne mahinoʻi ho tuʻungá, ʻofa ʻiate koe pea tokanga moʻoni ki he anga hoʻo ongoʻí.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku ui kiate iá.”—Saame 145:18.
ʻOku ʻuhinga ení ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí ʻoku fanongo mai ʻa Sihova. ʻE lava ke ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e nonga. ʻOkú ne toe tokonaki mai ʻa e poto ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo ia.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Mole ke mamaʻo ha fai ʻe he ʻOtua moʻoní ha tōʻonga fulikivanu . . . ʻoku ʻikai pikoʻi ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻa e fakamaau totonú.”—Siope 34:10, 12.
ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai fakatupunga ʻe he ʻOtuá hoʻo faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai ke ne tauteaʻi koe, pe te ne ʻahiʻahiʻi koe ʻaki hono ʻai hoʻo moʻuí ke faingataʻa.
ʻAmanaki mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he ʻOtuá maʻa kitautolu ʻi he kahaʻú. Fakakaukau ki he founga ʻo e tokoni ʻa e ʻamanaki ko ení ki he kakai kuo nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “[Ko e ʻOtuá] te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa.”—Fakahā 21:4.
ʻOku ʻuhinga ení te tau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he faingataʻá. ʻOku talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne fakaleleiʻi ʻa e kotoa ʻo e ngaahi palopalema ʻokú ne ʻai ke siva ʻetau ʻamanakí.
“Kuo vavé ni ke fakangata ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonú mo e ngaahi meʻa fulikivanu ʻoku hoko takatakai ʻiate kitautolú. Ko e ʻamanaki ko iá ʻokú ne tokoniʻi au ke tuku taha ʻeku tokangá ki he ʻaho ko ia ʻe fakangata kotoa ai ʻa e faingataʻá.”—Karla, ʻEli Salavatoa.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE ʻikai toe manatua ʻa e ngaahi meʻa muʻá, pea ʻe ʻikai ke ʻalu hake ia ʻi he lotó.”—ʻAisea 65:17.
ʻOku ʻuhinga ení heʻikai ke tau toe manatua ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí. ʻE fakapapauʻi ʻe he ʻOtuá heʻikai ke uesia ai pē koe ʻe he ngaahi fakakaukau tamaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻikai lelei naʻá ke tofanga aí.
“ʻOku talaʻofa mai ʻe he Tohi Tapú heʻikai ke tau toe manatua ʻa e ngaahi meʻa fakamamahí mo e ngaahi mole kuo tau hokosiá. Ko e ʻamanaki ko iá ʻokú ne tokoniʻi au ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga faingataʻá koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi kuo vavé ni ke liliu ʻa e meʻa kotoa pē.”—Natalia, ʻIukalaine.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo langí ha puleʻanga ʻa ia te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ení.”—Taniela 2:44.
ʻOku ʻuhinga ení ʻe pule mai ki he māmaní ha founga-pule haohaoa mei hēvani. Kuo vavé ni ke fetongi kotoa ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá ʻaki hono puleʻangá. Ko e puleʻanga ko ení te ne ʻomai ʻa e melino mo e malu moʻoní, pea ʻe hokosia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakamaau totonú pea hoko ʻo lakalakaimonū.—Maika 4:3, 4.
“ʻOku ou maʻu ʻa e mālohi mei hono ʻiloʻi ko e ngaahi palopalema hangē ko e fakaaoao, tomuʻa fehiʻá, mole falalá, lau-lanú ʻoku fakataimi pē—kuo vavé ni ke fakangata kotoa ʻa e ngaahi palopalema ko ení ʻe he Puleʻanga ʻo Sihová.”—Mustafa, Hahake Lotoloto.
Maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he pōpoaki ʻa e Tohi Tapú ki ha ʻamanaki
Poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá
Ko e ngaahi poto ʻaonga mei he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke lava ʻo fekuki mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hokosiá. ʻE lava foki ke ne tokoniʻi koe ke ke fekuki mo e ngaahi tuʻunga foʻoú, hangē ko e mole ho ngaahi koloa fakamatelié. Fakatokangaʻi ʻa e ʻaonga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ki he kau kumi hūfangá:
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa mo hono maʻu ʻe ha taha ha meʻa lahi, ʻoku ʻikai fakatuʻunga ʻene moʻuí ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú.”—Luke 12:15.
Founga hono tokoniʻi koe ʻe he lea ko eni ʻo e potó ke ke fekuki mo e tuʻungá: ʻOku ngalingali ʻe mātuʻaki lēlea nai ho lotó pea ongoʻi lahi ʻa e molé. Ka ʻo kapau te ke kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukauloto ki he mahuʻinga hoʻo moʻuí, ʻe tokoni nai ia ke ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki he tuʻungá.
“Ko e moʻuí ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he ngaahi koloa fakamatelié. ʻI ha ngaahi tuʻunga pau, ko e koloá pe paʻangá heʻikai lava ke ne tokoniʻi koe.”—Natalia, ʻIukalaine.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua naʻá ke pehē, ‘Ko e hā naʻe lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻá ʻi he ngaahi ʻaho ko ení?’”—Tangata Malanga 7:10.
Founga hono tokoniʻi koe ʻe he lea ko eni ʻo e potó ke ke fekuki mo e tuʻungá: Ko ho tuʻunga lolotongá ʻe mātuʻaki faingataʻa nai, kae ʻoua ʻe feinga ke fakahoa ia mo ho tuʻunga ki muʻá, ʻe tokoni ia ke ʻoua te ke ongoʻi feifeitamaki.
“ʻI heʻeku ako ke tali hoku tuʻunga lolotongá, ʻoku malava ai ke u tauhi maʻu ha fakakaukau pau.”—Eli, Luanitā.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻI hono maʻu ha meʻakai mo ha valá, te tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻá ni.”—1 Tīmote 6:8.
Founga hono tokoniʻi koe ʻe he lea ko eni ʻo e potó ke ke fekuki mo e tuʻungá: Feinga mālohi ke hoko ʻo fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa tefito ʻo e moʻuí. ʻI hoʻo hoko ʻo toponó, ʻe siʻi ange ai hoʻo loto-mafasiá, ʻa ia ʻe tokoni ia ke ʻoua te ke hohaʻa tōtuʻa.
“ʻOku tokoniʻi au ʻe he Tohi Tapú ke u maʻu ha vakai pau, ʻo ʻikai tokangataha ki he ngaahi meʻa kuo molé. Naʻá ku fiefia mo hoku uaifí ʻi heʻema hao moʻuí pea ʻokú ma ʻi ha feituʻu malu.”—Ivan, ʻIukalaine.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia ai, ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku mou loto ke fai atu ʻe he kakaí kiate kimoutolú, kuo pau foki ke mou fai ia kiate kinautolu.”—Mātiu 7:12.
Founga hono tokoniʻi koe ʻe he lea ko eni ʻo e potó ke ke fekuki mo e tuʻungá: ʻOku ngalingali te ke fetaulaki lelei ange mo e niʻihi kehé kapau te ke fai ho lelei tahá ke hoko ʻo anga-kātaki mo anga-lelei. ʻI hoʻo fai ení ʻe faingofua ange ki he kakaí ke nau tali koe pea ʻikai ke nau tomuʻa fehiʻa ʻiate koe.
“Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau houngaʻia ʻi hoʻo fakafeangai ange kiate kinautolu ʻi he fakaʻapaʻapa, anga-lelei mo e ʻofá. Te ke maʻu ai ha vahaʻangatae lelei mo e kakai ʻi he feituʻú.”—Angelo, Suli Langikā.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻAi ke ʻilo hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá . . . te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.”—Filipai 4:6, 7.
Founga hono tokoniʻi koe ʻe he lea ko eni ʻo e potó ke ke fekuki mo e tuʻungá: Lotu ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo hoʻo ngaahi ongoʻí, ngaahi fiemaʻú, ngaahi manavahē mo e ngaahi loto-hohaʻá. Ko e ngaahi lotu ko iá ʻe lava ke ne fakanonga ho loto-moʻuá pea maluʻi ai koe mei he hoko ʻo lōmekina ʻe hoʻo ngaahi tuʻungá.
“ʻOku ou lotu ki he ʻOtuá ʻi ha taimi pē ʻoku ʻi ai haku palopalema pea ʻokú ne tali ʻeku lotú. Ko e meʻa kuó u ako mei he Tohi Tapú kuó ne ʻomai ʻa e nonga moʻoni ʻo e fakakaukaú.”—Yol, Sutani Tonga.
“Ko e faleʻi lelei mei he Tohi Tapú ʻokú ne tokoniʻi au ke u maʻu ʻa e nonga ʻi loto, ʻa ia ʻoku ou fiemaʻu ke fekuki mo e tuʻunga faingataʻa ko ení.”—Valentina, ʻIukalaine.
“ʻOku fakaivimālohiʻi au ʻe hono ʻiloʻi ʻoku talaʻofa ʻe Sihova ko e ʻOtuá ha kahaʻu moʻoni mo lelei ange.”—Emmanuel, Haiti.
Te ke saiʻia ke ako lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e Tohi Tapú ki ha fakafiemālie mo e ʻamanaki pea mo e ʻuhinga ke falala ai ki aí? Kole ki ha ʻaʻahi taʻetotongi mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Te nau fiefia ke tokoniʻi koe.
a Ko e Vaʻa Kumi Hūfanga ʻo e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻoku nau fakamatalaʻi ʻa e kau kumi hūfangá ko ha faʻahinga kuo fakamālohiʻi ke nau hiki ki ha feituʻu ʻe taha ʻi honau fonuá kae pehē ki he niʻihi kuo fakamālohiʻi ke nau hiki ki ha fonua ʻe taha.
b Ko e Komisiona ʻo e ʻIunioni ʻIulopé ki he Tokoni Fakamatelie mo e Tokangaekina ʻa e Fakatamakí.
c Ko e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá ko Sihova. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko hai ʻa Sihova?”