LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 8/1 p. 26-30
  • ʻOkú Ke “Fakatupu Koloa ki he ʻOtua”?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOkú Ke “Fakatupu Koloa ki he ʻOtua”?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ha Tangata mo Haʻane Palopalema
  • Ko e Hā ko e “Vale” Aí?
  • Fakatupu Koloa ki he ʻOtuá
  • Koloaʻia ʻi he Hāngaifofonga Mai ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Hā ʻOku Mahuʻinga Moʻoní?
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Ko Hai ʻa e Tangata Koloaʻiá mo Lāsalosi?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • ʻOku Fehoanaki ʻa Hoʻo Palaní mo e Taumuʻa ʻa e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Ko e Tangata Koloaʻiá mo Lasalosi
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 8/1 p. 26-30

ʻOkú Ke “Fakatupu Koloa ki he ʻOtua”?

“Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtua.”​—LUKE 12:21.

1, 2. (a) Ko e hā ʻa e meʻa kuo loto-lelei ai ʻa e kakaí ke fai ha ngaahi feilaulau lahi? (e) Ko e hā ʻa e faingataʻa mo e fakatuʻutāmaki kuo pau ke fehangahangai mo e kau Kalisitiané?

KO E kumi koloá ʻoku ʻikai ko ha vaʻinga pē ia ʻoku saiʻia ʻa e fānaú ke fai; ko ha toe meʻa ia ʻoku hoko moʻoni ʻi he moʻuí ʻoku fai ʻi he taimi ki he taimi ʻi he ngaahi toʻutangata mo e ngaahi sōsaieti lahi. Ko e fakatātaá, ko e fetulituliʻi ki he koulá ʻi he senituli hono 19 ʻi ʻAositelēlia, ʻAfilika Tonga, Kānata mo ʻAmeliká naʻá ne tohoaki mai ʻa e kakai mei he mamaʻó ʻa ia naʻa nau loto-lelei ke mavahe mei ʻapi pea mei he ngaahi ʻofaʻangá ko e kumi tuʻumālie ʻi he ngaahi fonua muli mo ʻikai anga-lelei ʻi he taimi ʻe niʻihi. ʻIo, ʻoku loto-lelei ʻa e kakai tokolahi ke foua ha ngaahi faingataʻa lahi pea fai mo e ngaahi feilaulau lahi koeʻuhi ke maʻu ʻa e koloa ʻoku holi ki ai honau lotó.

2 Neongo ko e tokolahi ʻo e kakai he ʻaho ní ʻoku ʻikai ke nau kau moʻoni ʻi ha kumi koloa, kuo pau ke nau ngāue mālohi ke maʻu ha paʻanga. Ke fai ia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa lolotongá ʻe lava ke hoko ia ʻo faingataʻa, fakaongosia pea fakamafasia. ʻOku faingofua ke hoko ʻo hohaʻa lahi fekauʻaki mo e meʻakaí, valá mo e nofoʻangá ʻo fakaliʻeliʻaki ai pe aʻu ʻo ngalo ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga angé. (Loma 14:17) Naʻe fai ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā, pe pealapeli, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi totonu ʻa e hehema fakaetangata ko ení. ʻOku maʻu ia ʻi he Luke 12:​16-​21.

3. Fakamatala nounou ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ʻoku lēkooti ʻi he Luke 12:​16-​21.

3 Naʻe fai ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻi he taimi tatau naʻá ne lea ai fekauʻaki mo e fiemaʻu ke leʻohi mei he mānumanú, ʻa ia naʻa tau sivisiviʻi fakaikiiki ʻi he kupu ki muʻá. Hili ʻene fakatokanga fekauʻaki mo e mānumanú, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha tangata koloaʻia ʻa ia ʻoku ʻikai topono pē ʻi hono ngaahi feleoko kuo fonu ʻi he ngaahi meʻa lelei kuó ne ʻosi maʻú ka ʻokú ne holoki ia pea langa ha ngaahi feleoko lalahi ange koeʻuhi ke faʻoaki ai ha ngaahi meʻa lelei lahi ange. ʻI heʻene fakakaukau pē kuó ne mateuteu ke mālōlō ʻo maʻu ha moʻui fiemālié, ʻoku tala ange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻe ngata ʻene moʻuí, pea ko e ngaahi meʻa lelei kotoa naʻe faʻoaki ʻe he tangatá ʻe maʻu ia ʻe ha taha kehe. Naʻe tānaki mai leva ʻe Sīsū ʻa e fakamatala aofangatuku ko ení: “Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtua.” (Luke 12:21) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke tau ako mei he pealapeli ko ení? ʻE lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e lēsoni ko ení ki heʻetau moʻuí tonu?

Ko ha Tangata mo Haʻane Palopalema

4. ʻE lava ke tau pehē ko e faʻahinga tangata fēfē naʻe fakatātaaʻi ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú?

4 Ko e talanoa fakatātā naʻe fai ʻe Sīsuú ko ha talanoa anga-maheni. ʻOku tau fakatokangaʻi naʻe kamataʻaki ʻe Sīsū ʻa e talanoá ʻi heʻene pehē: “Tokua naʻe ʻi ai ha tangata koloaʻia, ne fua lahi ʻene ngoue.” Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia naʻe maʻu ʻe he tangatá ʻa ʻene koloá ʻi ha ngaahi founga kākā pe taʻefakalao. ʻI hono fakalea ʻe tahá, naʻe ʻikai fakatātaaʻi ia ko ha tangata kovi. Ko hono moʻoní, mei he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú, ʻoku ʻuhinga lelei ke fakakaukau ko e tangata naʻe fakatātaaʻi ʻi he pealapelí naʻe ngāue mālohi. Kae kehe, ʻoku lava ke mahino ai ko ha tangata ia naʻá ne palani mo tātānaki maʻá e kahaʻú, mahalo naʻá ne fakakaukau ki ha lelei maʻa hono fāmilí. Ko ia ai, mei ha vakai fakamāmani, ʻoku lava ke pehē ʻokú ne fakafofongaʻi ha tangata ngāue mālohi ʻokú ne fua fakamātoato hono ngaahi fatongiá.

5. Ko e hā e palopalema naʻe fehangahangai mo e tangata ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú?

5 Kae kehe, naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e tokotaha ʻi he pealapelí ko ha tangata koloaʻia, ʻo ʻuhinga ia ko ha taha kuó ne ʻosi maʻu ʻe ia ha koloa fakamatelie hulu fau. Neongo ia, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsuú, ko e tangata koloaʻiá naʻe ʻi ai ʻene palopalema. Naʻe fua ʻene ngoué ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanekiná, ʻo hulu ʻānoa ʻi he meʻa naʻá ne fiemaʻú pe lava ke tauhí. Ko e hā naʻe totonu ke ne faí?

6. Ko e hā ʻa e ngaahi fili ʻoku fehangahangai mo e kau sevāniti tokolahi ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní?

6 Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova he ʻaho ní ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga hangē tofu pē ko ia ko e tangata koloaʻiá. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku nau feinga ke nau hoko ko e kau ngāue ʻoku faitotonu, faivelenga, mo fakamātoato. (Kolose 3:​22, 23) Tatau ai pē pe ʻoku nau ngāue totongi pe ʻoku ʻi ai pē haʻanau pisinisi, ʻoku nau faʻa lavameʻa pē, pea aʻu ʻo nau lelei ʻaupito ʻi he meʻa ʻoku nau faí. ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ha ngaahi hiki lakanga pe ha ngaahi faingamālie foʻou, ʻoku nau fehangahangai ai mo ha fili ke fai. Te nau hiki hake nai pe fakalahi atu? ʻOku toe lelei ʻaupito pehē foki ʻi he akoʻangá ʻa e ngaahi toʻutupu Fakamoʻoni tokolahi. Ko hono olá, ʻe foaki ange nai ha ngaahi pale pe ngaahi sikolasipi ki ha ako māʻolunga ange ʻi he ngaahi akoʻanga ʻiloa. Te nau muimui ai pē ʻo tali ʻa e meʻa ʻoku tuʻuaki angé?

7. Naʻe anga-fēfē hono fakaleleiʻi ʻe he tangata ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú ʻene palopalemá?

7 ʻI heʻetau toe foki ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, ko e hā naʻe fai ʻe he tangata koloaʻiá ʻi he taimi naʻe fua lelei lahi ai ʻene ngoué ʻo ʻikai ha toe feituʻu ke faʻoaki ai ʻa e fua ʻo ʻene ngoué? Naʻá ne fili ke veteki ʻa e ngaahi feleoko naʻá ne maʻú pea langa ha ngaahi feleoko lalahi ange ke faʻoaki kotoa ai ʻa e fua hulu fau ʻo ʻene ngoué pea mo e ngaahi meʻa leleí. Ko e palani ko iá ʻoku hā mahino naʻá ne maʻu ai ha faʻahinga ongoʻi malu mo e fiemālie ʻo ne fakakaukau ai ʻiate ia: “Te u pehē ki hoku laumālie, Siʻi Laumālie, [kuo] lahi ʻeni hoʻo ngaahi meʻa lelei kuo tuku, ʻo feʻunga mo ha ngaahi taʻu lahi; malōlōā, kai, inu, mo nekeneka.”—Luke 12:19.

Ko e Hā ko e “Vale” Aí?

8. Ko e hā ʻa e ʻelemēniti mātuʻaki mahuʻinga naʻe siʻaki ʻe he tangata ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú?

8 Kae kehe, hangē ko hono fakahaaʻi ʻe Sīsuú, ko e palani ʻa e tangata koloaʻiá naʻe ʻomi pē ai ha ongoʻi malu ʻoku loi. Neongo ʻene hā ngali ola leleí, ne siʻaki ha ʻelemēniti mātuʻaki mahuʻinga ia ʻe taha—ko e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakakaukau pē ʻa e tangatá ia fekauʻaki mo ia, ʻa e founga te ne malava ai ke maʻu ʻene mālōloó, pea kai, inu mo maʻu ʻene fiefiá. Naʻá ne fakakaukau koeʻuhi ko ʻene maʻu ʻa e “ngaahi meʻa lelei,” te ne toe maʻu ai mo e “ngaahi taʻu lahi.” Ka ko hono pangó, naʻe ʻikai hoko pehē ʻa e ngaahi meʻá. Hangē pē ko ia ne leaʻaki ki muʻa ʻe Sīsuú, “he neongo oku fuʻu lahi ʻa e koloa ʻa ha taha, ka ʻoku ʻikai hoko ai ʻo tautau ʻene moʻui ki heʻene ngaʻotoʻota.” (Luke 12:15) ʻI he pō pē ko iá, ko e meʻa kotoa naʻe ngāueʻi ʻe he tangatá naʻe ngata fakafokifā, he naʻe folofola ange ʻa e ʻOtuá kiate ia: “Koe vale koe, e too iate koe i he bo ni a ho laumalie: bea e hoko koe gaahi mea ahai aia kuo ke tokonaki?”—Luke 12:​20, PM.

9. Ko e hā ne ui ai ko e vale ʻa e tangata ʻi he pealapelí?

9 ʻI hení, ʻoku tau hoko mai ai ki he poini tefito ʻo e talanoa fakatātā ʻa Sīsuú. Naʻe ui ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ko e vale. ʻOku fakamatala ʻa e Exegetical Dictionary of the New Testament ko e ngaahi faʻunga ʻo e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻakí “ʻoku fakahuʻunga maʻu pē ki he taʻemahino.” ʻOkú ne pehē ko e pealapeli ko ení, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ke fakaeʻa ʻa e “laufānō ʻo e ngaahi palani ki he kahaʻú ʻa e tangata koloaʻiá.” ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi leá, ʻo ʻikai ki he tokotaha ʻoku ʻikai haʻane poto, ka ki he “tokotaha ʻoku fakafisi ke ʻiloʻi ʻa e fakafalala ki he ʻOtuá.” Ko e fakamatala ko ia ʻa Sīsū ki he tangata koloaʻiá ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa naʻá ne leaʻaki ki mui ki he kau Kalisitiane ʻi he fakatahaʻanga ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi Leotisia, ʻĒsia Maina: “ʻOku ke pehē tokua, Tu ko e koloaʻia au, ʻio kuo u maʻu meʻa, pea ʻoku ʻikai haku masiva; ka ʻoku ʻikai te ke ʻilo ko koe ia ʻa e malaʻia taha, mo e tuʻutamaki taha, pea masiva mo kui mo telefua.”—Fakahā 3:17.

10. Ko e hā ʻoku ʻikai hanga ai ʻe hono maʻu ʻo e “ngaahi meʻa lelei” ʻo fakapapauʻi ʻe maʻu ha “ngaahi taʻu lahi”?

10 ʻOku lelei ke tau tukulotoʻi ʻa e lēsoni ko ení. Te tau hangē nai ko e tangata ʻi he pealapelí—ʻo ngāue mālohi ʻaupito ke fakapapauʻi te tau maʻu ʻa e “ngaahi meʻa lelei” kae taʻemalava ke fai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke aʻusia ai ʻa e ʻamanaki ko hono maʻu ha “ngaahi taʻu lahi”? (Sione 3:​16; 17:3) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e koloa ʻi he ʻaho ʻo e houhau” pea “ko ia ʻoku falala ki heʻene koloa, ko ia ia ʻe to.” (Palovepi 11:​4, 28) Ko ia ai, naʻe tānaki mai ʻe Sīsū ʻa e ekinaki fakaʻosi ko ení ki he pealapelí: “Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtua.”—Luke 12:21.

11. Ko e hā ʻoku laufānō ai ʻa e langa ʻete ʻamanakí mo e malú ʻi he koloa fakamatelié?

11 ʻI he pehē ko ia ʻe Sīsū “ko e anga eni,” ko ʻene fakamahino ia ko e meʻa naʻe hoko ki he tangata koloaʻia ʻi he talanoa fakatātaá, ʻe toe hoko pehē pē ki he faʻahinga ʻoku langa ʻenau moʻuí—ʻenau ʻamanakí mo ʻenau malú—ʻi he koloa fakamatelié ʻataʻatā pē. Ko e meʻa naʻe halá ʻoku ʻikai ʻaupito ko e ‘fokotuʻu koloa maʻatá’ ka ko e taʻemalava ke “fakatupu koloa ki he ʻOtua.” Naʻe fakaongo mai ʻe he ākonga ko Sēmisí ha fakatokanga pehē ʻi heʻene tohi: “Meʻa mai ʻeni, ʻa kimoutolu ʻoku lau, ʻo pehe, Ko e ʻaho ni, pe ko e ʻapongipongi, te mau fononga ki he kolo ko é, pea mau nofo ai ʻo taʻu katoa, pea te mau fai fakatau ai ʻo ngaohi paʻanga: ʻosi ʻoku ʻikai te mou ʻilo ʻa e meʻa ʻo e ʻapongipongi.” Ko e hā ʻoku totonu ke nau faí? “Naʻa mou mei pehē, Kapau ko e finangalo ʻo e ʻEiki te mau moʻui, ʻo fai ʻa é mo é.” (Semisi 4:​13-15) Neongo ai pe ʻoku koloaʻia fēfē ha taha pe lahi fēfē nai ʻene ngaʻotoʻota ʻokú ne maʻú, ʻe iku ko e laufānō kae ʻoua leva kuó ne fakatupu koloa ki he ʻOtuá. Ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

Fakatupu Koloa ki he ʻOtuá

12. Ko hono fai ʻo e hā ʻe ʻai ai kitautolu ke tau fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

12 ʻI he fakamatala ʻa Sīsuú, ko e fakatupu koloa ki he ʻOtuá ʻoku fakafaikehekeheʻi ia mei he fokotuʻu koloa fakamatelie maʻatá. Ko ia ai, naʻe pehē ʻe Sīsū, ko ʻetau tokanga tefito ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai totonu ko hono faʻoaki ʻa e ngaahi koloa fakamatelié pe ko e fiefia ʻi he meʻa nai ʻoku tau maʻú. Ka, ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻetau koloá ʻi ha founga ʻe fakakoloa ai, pe langa hake ai hotau vahaʻangatae mo Sihová. Ko e fai peheé ʻe pau moʻoni ai ʻetau fakatupu koloa ki he ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ʻoku fakaava ai ʻa e matapā ki he ngaahi tāpuaki lahi meiate ia. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa: Pea ʻoku ʻikai te ne ʻatu mo ia ha mamahi.”—Palovepi 10:22.

13. ʻOku anga-fēfē ʻa e “fakakoloa” ʻa e tāpuaki ʻa Sihová?

13 ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻe Sihova ha tāpuaki ki hono kakaí, ʻokú ne ʻomi maʻu pē kia kinautolu ʻa e lelei tahá. (Semisi 1:17) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe foaki ange ai ʻe Sihova ha ʻapi maʻá e kau ʻIsilelí, ko ha fonua ia “naʻe mahutafea ʻi he huʻakau mo e honi.” Neongo ko e fonua ko ʻIsipité naʻe toe fakamatalaʻi tatau pehē, ko e fonua naʻe foaki ko ia ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí naʻe kehe ia ʻi he tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha. Ko ha ‘fonua ia naʻe mamahiʻi ʻe Sihova,’ ko e tala ange ia ʻe Mōsese ki he kau ʻIsilelí. ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, te nau lakalakaimonū koeʻuhi ʻe tokangaʻi kinautolu ʻe Sihova. ʻI heʻenau kei nofo faitōnunga ai pē kia Sihová, naʻá ne tāpuekina lahi kinautolu pea naʻa nau maʻu ha founga moʻui naʻe hā mahino naʻe lelei ange ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fonua takatakai aí. ʻIo, ko e tāpuaki ia ʻa Sihová ʻoku “fakakoloa”!—Nomipa 16:13; Teutalonome 4:​5-8; 11:​8-​15.

14. Ko e hā ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

14 Ko e kupuʻi lea “fakatupu koloa ki he ʻOtua” ʻoku toe fakalea ia ko e “koloaʻia ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá” (Today’s English Version) pe “koloaʻia ʻi he hāngaifofonga mai ʻa e ʻOtuá.” (The New Testament in Modern English, fai ʻe J. B. Phillips) Ko e faʻahinga ʻoku koloaʻia fakamatelié ʻoku nau meimei tokanga pē kinautolu ki he anga ʻo ʻenau hā atu ʻi he sio ʻa e niʻihi kehé. ʻOku faʻa tapua atu eni ʻi heʻenau founga moʻuí. ʻOku nau tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa e kakaí ʻaki ʻa e meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “afungi ʻo e moʻui.” (1 Sione 2:16) ʻI he kehe mei hení, ko e faʻahinga ʻoku fakatupu koloa ki he ʻOtuá ʻoku nau maʻu ʻo hulu fau ʻa e hōhōʻia, hōifua mo e ʻaloʻofa maʻataʻatā ʻa e ʻOtuá pea maʻu mo ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo ia. ʻI he hoko ʻo ʻi ha tuʻunga mahuʻinga pehē ʻokú ne ʻoange moʻoni kia kinautolu ha ongoʻi fiefia mo malu, ʻo hulu ʻi ha meʻa pē ʻe lava ke tokonaki ʻe ha faʻahinga koloa fakamatelie pē. (Aisea 40:11) Ko e fehuʻi leva eni ʻoku toé, Ko e hā kuo pau ke tau fai koeʻuhi ke koloaʻia ai ʻi he hāngaifofonga mai ʻa e ʻOtuá?

Koloaʻia ʻi he Hāngaifofonga Mai ʻa e ʻOtuá

15. Ko e hā kuo pau ke tau fai koeʻuhi ke fakatupu koloa ai ki he ʻOtuá?

15 ʻI he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, naʻe palani mo ngāue mālohi ʻa e tangatá maʻane koloaʻia pē, pea naʻe ui ai ia ko e vale. Ko ia ai, ke fakatupu koloa ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau feinga ke ngāue mālohi pea kau kakato ki he ngaahi ngāue ʻoku mahuʻinga mo ʻaonga moʻoni ʻi he hāngaifofonga mai ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau heni ʻa e meʻa naʻe fekauʻi ʻe Sīsū: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako.” (Mātiu 28:19) Ko hono ngāueʻaki hotau taimí, iví, mo e ngaahi talēnití, ʻo ʻikai ke te koloaʻia ange ai, ka ki he ngāue ko e malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá, ʻoku ala fakatatau ia ki hono fai ha fakahū paʻanga. Ko e faʻahinga kuo nau fai peheé kuo nau utu ʻa e ngaahi ʻinasi fakalaumālie lahi, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi hokosia ko ení.—Palovepi 19:17.

16, 17. Ko e hā ʻa e ongo hokosia ʻe lava ke ke fakamatalaʻi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e founga moʻui ʻokú ne ʻai ha taha ke koloaʻia ʻi he hāngaifofonga mai ʻa e ʻOtuá?

16 Fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo ha tangata Kalisitiane ʻi ha fonua ʻi he Hahaké. Naʻá ne maʻu ha ngāue totongi lelei ko ha tangata ngaohi komipiuta. Kae kehe, ko ʻene ngāué naʻe meimei ʻosi kotoa pē ki ai hono taimí ʻo ne iku ongoʻi masiva fakalaumālie ai. ʻI he ikuʻangá, ʻi he ʻikai feinga ke hikihiki lakanga ʻi heʻene ngāué, naʻe nofo ia ʻo ngaohi ʻaisikilimi ʻo fakatau atu ʻi he halá koeʻuhi ke ne maʻu ai ha taimi lahi ange ke tokangaʻi ai ʻene ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi fatongia fakalaumālié. Naʻe lumaʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāngāue ki muʻá, ka naʻe iku ki he hā? “Ko hono moʻoní, naʻá ku ʻi he tuʻunga lelei ange fakapaʻanga ʻi he taimi naʻá ku ngaahi komipiuta aí,” ko ʻene laú ia. “Kuó ne ʻai au ke u fiefia ange koeʻuhi ʻoku ʻikai te u toe maʻu ʻa e loto-mafasia mo e hohaʻa naʻá ku maʻu heʻeku ngāue ki muʻá. Pea ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ʻoku ou ongoʻi ofi ange he taimí ni kia Sihova.” Naʻe hanga ʻe he liliu ko iá ʻo fakamafeia ʻa e Kalisitiane ko ení ke hū ai ki he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, pea ʻokú ne ngāue he taimí ni ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi hono fonuá. Ko e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku “fakakoloa” moʻoni.

17 Ko e toe fakatātā ʻe taha, ko ha fefine naʻe tupu hake ʻi ha fāmili naʻe fakamahuʻingaʻi lahi ai ʻa e akó. Naʻá ne hū ʻo ako ʻi he ʻunivēsiti ʻi Falanisē, Mekisikou, mo Suisalani pea naʻá ne huʻu atu ki ha ngāue lelei. “Ne holoitounga kia au ʻa e lavameʻá; ne feʻao mo au ʻa e ongoongoá mo e monūʻiá,” ko ʻene laú ia, “ka ʻi lotó, ko e koto ngeʻesi, ko ha taʻetōliʻa lahi.” Naʻá ne ako leva fekauʻaki mo Sihova. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku fakalakalaka fakalaumālié, ko ʻeku holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová mo ʻeku holi ke totongi fakafoki ha meʻa mei he meʻa kuó ne foaki maʻakú, naʻe tokoniʻi ai au ke sio lelei ki he hala ke fou aí—ko e tauhi taimi-kakato kiate ia.” Naʻá ne fakafisi mei heʻene ngāué pea naʻe ʻikai fuoloa kuó ne papitaiso. ʻI he taʻu ʻe 20 kuohilí, kuó ne ngāue fiefia ai ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató. “ʻOku fakakaukau ʻa e niʻihi kuó u fakamoleki hoku ngaahi talēnití,” ko ʻene fakamatalá ia, “ka ʻoku nau fakatokangaʻi ʻoku ou fiefia, pea ʻoku nau mālieʻia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ou moʻuiʻakí. ʻOku ou lotu he ʻaho kotoa pē kia Sihova ke ne tokoniʻi au ke u anga-fakatōkilalo koeʻuhi ke u maʻu ʻene hōifuá.”

18. Hangē ko Paulá, ʻe lava fēfē ke tau fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

18 Ko Saula, ʻa ia naʻe hoko ko e ʻapositolo ko Paulá, naʻe hanga mai kiate ia ha ngāue lelei. Neongo ia, naʻá ne tohi ki mui: “Seuke ʻoku ou kei lau ni foki ʻa e ngaahi meʻa ko ia kotoa ko e koto fakamasiva, koeʻuhi ko ʻene fungani ʻa e ʻiloʻi ʻo Kalaisi Sisu ko hoku ʻEiki.” (Filipai 3:​7, 8) Kia Paula, ko e koloa naʻá ne maʻu fakafou ʻia Kalaisí naʻe fungani ia ʻi ha meʻa pē naʻe lava ke ʻomai ʻe he māmaní. ʻOku pehē foki, ʻi hono siʻaki ha faʻahinga taumuʻa siokita pē pea tuli ki ha moʻui anga-līʻoa fakaʻotuá, ʻe lava ai mo kitautolu foki ke tau maʻu ha moʻui ʻoku koloaʻia ʻi he hāngaifofonga mai ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Koe totogi oe agavaivai moe manavahe kia Jihova koe koloa, moe ogoogolelei, moe moui.”—Palovepi 22:​4, PM.

ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?

• Ko e hā ʻa e palopalema naʻe maʻu ʻe he tangata ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú?

• Ko e hā naʻe ui ai ʻa e tangata ʻi he pealapelí ko e valé?

• Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

• ʻE lava fēfē ke tau hoko ʻo fakatupu koloa ki he ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e hā naʻe ui ai ʻa e tangata koloaʻiá ko e valé?

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

ʻOku lava fēfē ke hoko ʻa e ngaahi faingamālie ke koloaʻia angé ko ha ʻahiʻahi moʻoní?

[Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]

“Ko e tapuaki ʻa Sihova, ko ia ia ʻoku fakakoloa”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share