ʻAʻeva ʻi he Laumālié pea Moʻui ʻo Fakatatau ki Hoʻo Fakatapuí
“Mou aeva i he Laumalie, bea e ikai te mou fai ai ki he holi oe kakano.”—KAL. 5:16, PM.
1. Ko e hā e papitaiso naʻe hoko ʻi he ʻaho Penitekosí?
ʻI HE taimi naʻe lea kehekehe ai ʻa e kau muimui ʻo Sīsuú ʻi he ʻaho Penitekosi 33 T.S., naʻe hoko iá hili hono papitaiso ʻaki kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻa nau fakahāhā ha meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālié. (1 Kol. 12:4-10) Ko e hā e ola naʻe hoko ʻi he meʻaʻofa ko ení pea mo e malanga naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Pitá? Ko e tokolahi “naʻe hūkia honau loto.” ʻI he ekinaki ʻa Pitá, naʻa nau fakatomala ai pea papitaiso. ʻOku pehē ʻe he fakamatala alafalalaʻangá: “Naʻa nau tali ʻene lea, ʻo nau papitaiso, pea naʻe fakaului mai ʻi he ʻaho pe ko ia ha ngaahi laumālie, feʻunga nai mo e toko tolu afe.” (Ng. 2:22, 36-41) Hangē ko ia ne fakahinohino ʻe Sīsuú, ʻoku pau pē ne nau papitaiso ʻi he vai ʻi he huafa ʻo e Tamaí, ko e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní.—Mt. 28:19.
2, 3. (a) Fakamatalaʻi ʻa e kehekehe ʻo e papitaiso ʻi he laumālie māʻoniʻoní mo e papitaiso ʻi he “Huafa” ʻo e laumālie māʻoniʻoní. (e) Ko e hā ʻoku ʻamanekina ai mei he faʻahinga kotoa ʻoku nau hoko ko e kau Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní ʻa e papitaiso ʻi he vaí?
2 Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he papitaiso ʻi he laumālie māʻoniʻoní mo e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní? ʻIo. Ko e faʻahinga ʻoku nau papitaiso ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻoku nau fanauʻi foʻou ʻo hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá kuo fanauʻi ʻe he laumālié. (Sione 3:3) ʻOku pani kinautolu ke nau hoko ko e kaungātuʻi mo e kau taulaʻeiki tokoni ʻi he kahaʻú ʻi he Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, pea ko e konga kinautolu ʻo e sino fakalaumālie ʻo Kalaisí. (1 Kol. 12:13; Kal. 3:27; Fkh. 20:6) Ko ia ko e papitaiso ko ení—ʻa e papitaiso ʻi he laumālie māʻoniʻoní—ʻa e meʻa naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻi he ʻaho Penitekosí pea ʻi he hili iá, ʻi he taimi naʻá ne fili ai ʻa e faʻahinga tāutaha ke nau hoko ʻo kaungāʻea mo Kalaisí. (Loma 8:15-17) Kae fēfē ʻa e papitaiso ʻi he vaí ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní, ʻa e meʻa ʻoku hoko maʻu pē ʻi he ʻasemipilī mo e fakataha-lahi ʻa e kakai ʻa Sihová ʻi hotau taimí?
3 Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha lākanga ia ʻoku fou ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ʻi he fakatātaaʻi ʻenau fakatapui kakato kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku pehē pē ʻa e faʻahinga kuo nau maʻu ʻa e ui fakahēvaní. Ka ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha toe lākanga ia ʻoku fiemaʻu ki he laui miliona ʻo e kakai tangata mo e fefine ʻi onopooni ʻoku nau maʻu he taimí ni ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Tatau ai pē pe ko e hā e ʻamanaki ʻa ha taha, ko e papitaiso ʻi he vaí he huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoní ko ha toe lākanga mahuʻinga ia kuo pau ke fou ai ha taha koeʻuhi ke ala tali ai ia ʻe he ʻOtuá. Ko ia ko e kau Kalisitiane kotoa pē kuo nau papitaisó ʻoku ʻamanekina ke nau hanganaki “aeva i he Laumalie.” (Lau ʻa e Kaletia 5:16, PM.) ʻOkú ke ʻaʻeva ʻi he laumālié pea moʻui leva ʻo fakatatau ki hoʻo fakatapuí?
ʻUhinga ʻo e “Aeva i he Laumalie”
4. ʻOku ʻuhinga tefito ki he hā ʻa e “aeva i he laumalie”?
4 Ko e “aeva i he laumalie” ʻoku kau ki ai ʻa hono tali ʻa e ngāue hifo kiate koe ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻo fakaʻatā ia ke ne tākiekina koe. Te ke pehē nai ʻoku ʻuhinga iá ke puleʻi koe ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻOku ʻomai ʻi he Kaletia vahe 5 ʻa e faikehekehe ʻo e tākiekina ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea mo e tākiekina ʻa e kakanó.—Lau ʻa e Kaletia 5:17, 18.
5. Ko e tākiekina ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue ko e hā?
5 Kapau ʻoku tākiekina koe ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ʻokú ke feinga ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ngāue ʻa e kakanó. ʻOku kau ʻi he ngāue ko iá ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e “feʻauaki, ko e angaʻuli, ko e pauʻu, ko e tauhi-aitoli, ko e fai tuki, ko e fetāufehiʻaʻaki, ko e fetuʻusi, ko e meheka, ko e feʻiteʻitani, ko e fakafelaulauhi, ko e fakavahavahaʻa, ko e fakafaʻafaʻahi, ko e femehekaʻaki, ko e fefakapongaki, ko e faʻa konā.” (Kal. 5:19-21) ʻI ha ʻuhinga, ʻokú ke “fai ʻaki ʻa e laumalie, ʻo ʻai ke mate ʻa e feinga kovi ʻa e sino.” (Loma 8:5, 13) ʻE tokoni ia ke tuku hoʻo fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa ʻo e laumālié pea fāitaha mo ʻene tatakí, kae ʻikai tuku ke puleʻi koe ʻe he holi fakakakanó.
6. Fakatātaaʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke fakahāhā ai ʻa e fua ʻo e laumālié.
6 ʻI he ngāue hifo kiate koe ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻokú ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotua, “ko e fua ʻo e Laumalie.” (Kal. 5:22, 23) Kae kehe, ʻokú ke ʻiloʻi, ʻoku fiemaʻu heni ʻa e feinga ʻi hoʻo tafaʻakí. Ke fakatātaaʻi: ʻOku ngoueʻi ʻe ha faʻa ʻa e kelekelé. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e laʻā mo e vai; ʻi he ʻikai ʻi ai ʻa e ongo meʻa ko iá heʻikai lava ke ne ʻamanekina ai ha fua. Te tau fakahoa nai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he laʻaá. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālié. Neongo ia, ko e hā ʻe lava ke fakahoko ʻo taʻekau ai ʻa e ngāue mālohi ʻa e faʻá? (Pal. 10:4) ʻIo, ko e founga ʻo hoʻo tokangaʻi ʻa e kelekele ko ho lotó ʻoku ʻi ai hono kaunga ki he tuʻunga mo e lahi ʻo e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻiate koé. Ko ia ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou fakaʻatā ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne fakatupu ʻa hono fuá ʻaki ʻa e ngāue fakataha mo ia?’
7. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e akó mo e fakalaulaulotó kapau ʻokú ke loto ke fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālie māʻoniʻoní?
7 Ke maʻu ha fua lelei, ʻoku toe fiemaʻu ke fuʻifuʻi ʻe he kau faʻá ʻenau ngoué. Ke fakatupulekina ʻa e fua ʻo e laumālié, ʻokú ke fiemaʻu ʻa e vai ʻo e moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú pea ala maʻu fakafou ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiane he ʻaho ní. (Ai. 55:1) Ngalingali kuó ke fakahaaʻi ki he kakai tokolahi ko e Tohi Tapú ko ha ola ia ʻo e ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (2 Tim. 3:16) Pehē foki, ko e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻoku nau tokonaki mai ʻa e mahino ʻa ia ʻoku fiemaʻu lahi ʻo fekauʻaki mo e vai maʻa ʻo e moʻoni Fakatohitapú. (Mt. 24:45-47) ʻOku mahino ʻa e fakahuʻungá. Ke tākiekina ʻe he laumālie māʻoniʻoní, kuo pau ke tau lau mo fakalaulauloto ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻokú ke fai ia, ʻokú ke faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻa e kau palōfita naʻa nau fai ha “ʻeke lahi mo fakatotolo” ʻo e fakamatala naʻe ʻomaí. ʻOku taau ke fakatokangaʻi naʻa mo e kau ʻāngeló kuo nau fakahāhā ʻa e mahuʻingaʻia lahi ʻi he moʻoni fakalaumālie fekauʻaki mo e Hako naʻe talaʻofá pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiane paní.—Lau ʻa e 1 Pita 1:10-12.
Tākiekina ʻe he Laumālié—Anga-Fēfē?
8. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke ke kole kia Sihova ʻa hono laumālié?
8 ʻOku ʻikai ko ha ako pē mo e fakalaulauloto ki he Tohi Tapú. ʻOku fiemaʻu ke ke hanganaki kole ki he tokoni mo e tataki ʻa Sihová. ʻE lava ke ne “fai maʻatautolu ʻo hulu atu noa pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku tau faʻa kolea pe fakakaukau ki ai.” (Ef. 3:20; Luke 11:13) Neongo ia, ʻe fēfē haʻo tali kapau naʻe ʻeke atu ʻe ha taha, “Ko e hā ke hokohoko atu ai ʻeku kole ki he ʻOtuá kapau ʻokú ne toka ʻafioʻi ‘ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou fiemaʻú ki muʻa noa pē ke u kole ia kiate iá’?” (Mt. 6:8, NW) Sai, ko e meʻa ʻe taha, ʻi he lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻa hoʻo falala kia Sihová. Ko e fakatātaá, kapau naʻe haʻu ha taha kiate koe ʻo kole tokoni, te ke fai ha meʻa pē te ke malavá ke tokoniʻi ia, ko e ʻuhinga ʻe taha ʻo ʻene kole tokoni atú, ʻoku fakahaaʻi ai ʻene falala kiate koé. (Fakafehoanaki mo e Palovepi 3:27.) ʻI he founga tatau, ʻoku fiefia ʻa Sihova ʻi hoʻo kole ange ʻa hono laumālié, pea te ne foaki ia kiate koe.—Pal. 15:8.
9. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe hono maʻu ʻo e fakataha faka-Kalisitiané ke tākiekina ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá?
9 ʻOku lava moʻoni ke ke ʻiloʻi ko e toe founga ʻe taha ke tākiekina ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku kau ki ai ʻetau ngaahi fakatahá, ʻasemipilií mo e fakataha-lahí. Ko hono fai ha feinga ke maʻu ia pea tokanga ki he polokalamá ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko hono fai iá ʻoku tokoniʻi ai koe ke ke mahinoʻi “ʻa e ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.” (1 Kol. 2:10) ʻOku toe ʻi ai foki ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo hono toutou fai ʻo ha talí. Toe fakafoki hoʻo fakakaukaú ki he ngaahi fakataha naʻá ke maʻu ʻi he uike ʻe fā fakamuimuí. Naʻe tuʻo fiha ʻa hoʻo hiki nima, ʻo fai ha tali, ke fakahāhā ʻa hoʻo tuí? ʻOkú ke sio ki ha tuʻunga ke fakaleleiʻi ʻi he tafaʻaki ko ení? Kapau ko ia, fakapapauʻi ʻa e meʻa te ke fai ʻi he ngaahi uike ʻi muʻá. ʻE ʻafioʻi ʻe Sihova hoʻo loto-lelei ke talí pea te ne ʻoatu hono laumālie māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe tokoniʻi ai koe ke ke maʻu ʻa e meʻa ʻoku toe lahi ange mei he ngaahi fakataha ʻokú ke kau ki aí.
10. Ko e ʻaʻeva ʻi he laumālié ʻoku kau ki ai ʻa hono fakaaʻu atu ʻo e fakaafe ko e hā ki he niʻihi kehé?
10 Ko e ʻaʻeva ʻi he laumālié ʻoku kau ki ai ʻa hono tali ʻo e fakaafe ʻoku tau lau ʻi he Fakahā 22:17 (PM): “Oku behe e he Laumalie moe taahine, Haʻu. Bea ke behe mo ia oku ne fanogo, Haʻu. Bea mo ia oku fieinua, ke haʻu ia. Bea ko ia oku loto ki ai, ke ne too taetotogi eia ae vai oe moui.” Ko e laumālié, ʻi heʻene ngāue fakafou ʻi he kalasi taʻahine paní, ʻokú ne fakaaʻu atu ʻa e fakaafe ko eni fekauʻaki mo e vai moʻuí. Kapau kuó ke tali ʻa e fakaafe ke “haʻu” ʻokú ke fakapapauʻi ke ke pehē, “Haʻu”? Ko ha monū moʻoni ē ke malava ʻo kau ki he ngāue fakahaofi moʻui ko ení!
11, 12. ʻOku anga-fēfē ʻa e kaunga ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he ngāue fakamalangá?
11 Ko e ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ení ʻoku lolotonga fakahoko ia ʻi he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻOku tau lau ʻa e anga ʻo e kaunga ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakaʻatā ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi feituʻu ngāue foʻou ki he kau misinalé. Ko e ʻapositolo ko Paulá mo hono kaungā fonongá naʻe “taʻofi ʻe he Laumālie Maʻoniʻoni ʻenau malangaʻaki ʻa e folofola ʻi ʻEsia”; pea naʻe ʻikai fakangofua ke nau hū ki Pitinia. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi tonu pe naʻe anga-fēfē hono taʻofi ʻe he laumālié ʻenau ō ki he ngaahi feituʻu ko iá, ka ʻoku mahino naʻe tataki ʻe he laumālié ʻa Paula ki he malaʻe ngāue lahi fau ʻo ʻIulope. Naʻá ne maʻu ha vīsone ʻo ha tangata Masitōnia naʻá ne kōlenga ki ha tokoni.—Ng. 16:6-10.
12 ʻI he ʻahó ni, ʻoku tataki ai ʻi he founga meimei tatau ʻe he laumālie ʻo Sihová ʻa e malanga ʻi māmani lahí. ʻOku ʻikai ke ngāueʻaki ha ngaahi vīsone fakaemana ke ʻomai ai ha fakahinohino; ʻi hono kehé, ʻoku tataki ʻe Sihova ʻa e kau paní ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Pea ʻoku ueʻi ʻe he laumālié ʻa e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku nau malavá ʻi he malangá mo e faiakó. ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ke kau ʻi he ngāue mātuʻaki mahuʻinga ko ení. ʻE lava ke ke fakalahi ʻa hoʻo fiefia ʻi he ngāue fakalotomāfana ko ení?
13. ʻE lava fēfē ke ke fakamoʻulaloa ki he fakahinohino ʻa e laumālie māʻoniʻoní? Fakatātaaʻi.
13 ʻE lava ke ke fakamoʻulaloa ki he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e fakamatala kuo ʻomai ki he kakai ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ki he finemui ko Mihoko mei Siapani. ʻI hono tuʻunga ko ha tāimuʻa foʻoú, naʻá ne ongoʻi taʻetaau ke fai ha toe ʻaʻahi; naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e tokotaha-ʻapí. ʻI he taimi nai ko iá, naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ki he founga ke fai ai ha ngaahi toe ʻaʻahi nounou ʻi he ʻEtau Ngāue Fakafaifekau. Pea naʻe pulusi ʻa e polosiua A Satisfying Life—How to Attain. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻene ʻaongá tautefito ʻi he malaʻe ngāue ʻi Siapaní. Naʻe ngāueʻaki ʻe Mihoko ʻa e ngaahi fokotuʻu naʻe ʻomai ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e polosiuá, tautefito ki he founga ke fai ai ha toe ʻaʻahi nounoú. Naʻe vave ʻa ʻene kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu mo e faʻahinga naʻa nau talitekeʻi nai ki muʻa ha akó. ʻOkú ne pehē, “ʻOku lahi ʻeku ngaahi akó—ʻo aʻu ki he 12 he taimi ʻe taha—ʻo pau ai ke u kole ke tatali ha niʻihi ki muʻa ke ako mo kinautolu!” Ko e moʻoni, ʻi hoʻo ʻaʻeva ʻi he laumālié, ʻo ngāueʻaki ʻa e fakahinohino kuo ʻomai ki he kau sevāniti ʻa Sihová, ʻe lava ke ke utu ʻa e meʻa lahi.
Falala ki he Laumālie ʻo e ʻOtuá
14, 15. (a) ʻE malava fēfē ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau moʻui ʻo fakatatau ki heʻenau fakatapuí? (e) ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e kaungāmeʻa lelei tahá?
14 ʻI he tuʻunga ko ha faifekau fakanofó, ʻoku ʻi ai hoʻo ngāue ke fakahoko. (Loma 10:14) ʻOku ʻikai nai ke ke ongoʻi taau kakato ke fua ha fatongia pehē. Kae hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo e kau paní, ko e ʻOtuá ia ʻokú ne ʻai koe ke ke tāú. (Lau ʻa e 2 Kolinito 3:5.) ʻE lava ke ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fakatapuí ʻaki hono fai hoʻo lelei tahá pea falala ki he laumālie ʻo e ʻOtuá.
15 Ko ia ai, ʻoku ʻikai faingofua kia kitautolu faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke tau moʻui ʻo fakatatau ki heʻetau fakatapui ki hotau ʻOtua haohaoa ko Sihová. Ko e tuʻunga faingataʻa ʻe taha ko e niʻihi naʻá ke feohi mo ia ki muʻá kuo nau puputuʻu nai ʻi hoʻo founga moʻui foʻoú pea ‘nau lauʻikovi nai ai koe.’ (1 Pita 4:4) Neongo ia, ʻoua ʻe fakangaloʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia kuó ke fakatupulekina talu mei ai ʻa e kaungāmeʻa foʻou, ko e mahuʻinga taha aí ko Sihova mo Sīsū Kalaisi. (Lau ʻa e Semisi 2:21-23.) ʻOku toe mātuʻaki mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻanga fakalotofonuá, ʻa e konga ʻo e “feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá” ʻi he kotoa ʻo e māmaní. (1 Pita 2:17, NW; Pal. 17:17) Ko Sihova fakafou ʻi hono laumālié te ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha kaungāmeʻa ʻa ia ʻe hokohoko atu ʻenau hoko ko ha tākiekina lelei kiate koe.
16. Ko e hā te ke lava ai, ʻo hangē ko Paulá ke ‘hohóʻia ʻi he ngaahi vaivaiʻangá’?
16 Naʻa mo ho ngaahi kaumeʻa lelei ʻi he fakatahaʻangá, te ke kei ʻiloʻi pē nai ʻoku faingataʻa ke fekuki mo e palopalema fakaʻahó. Ko e meʻa kuo pau ke ke fāinga mo iá te ne ʻai nai koe ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ke ongoʻi hēhētuʻu, ʻo hangē kuó ke fonu palopalemaʻiá. Ko e taimi tefito ia kiate koe ke ke hanga ai kia Sihova, ʻo kole ʻa hono laumālie māʻoniʻoní. “Kau ka vaivai,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ko ʻeku toki malohi é.” (Lau ʻa e 2 Kolinito 4:7-10; 12:10.) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vaivaiʻanga fakaetangatá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau natulá. Ko ia ai, ko e ivi ngāue ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne fakaivimālohiʻi koe ʻi ha taimi pē ʻokú ke ongoʻi vaivai ai pea fiemaʻu tokoni. Naʻe tohi ʻa Paula ʻo pehē naʻe lava ke ne ‘hohóʻia ʻi he ngaahi vaivaiʻangá.’ Ko e taimi ko ia naʻá ne vaivai aí naʻá ne ongoʻi ai ʻa e ngāue hifo kiate ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻE lava ke ke hokosia ʻa e ongoʻi tatau!—Loma 15:13.
17. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi hoʻo ngaʻunu ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí?
17 ʻOku tau fiemaʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá koeʻuhi ke tau lava ai ʻo moʻui fakatatau ki heʻetau fakatapui kiate iá. Fakakaukau kiate koe ko ha ʻeikivaka ʻo ha vaka-lā. Ko hoʻo taumuʻá ke tauhi kia Sihova ʻo taʻengata. ʻOku hangē ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko e matangi ko ia ʻokú ke loto ke maʻu koeʻuhi ke ke tūʻuta lelei he feituʻu ʻokú ke folau ki aí. ʻOku ʻikai te ke loto ke ʻave takai holo koe ʻe he laumālie ʻo e māmani ʻa Sētané. (1 Kol. 2:12) ʻOku fiemaʻu ke ke fakapapauʻi, hangē ko e laú, ʻa e matangi totonú pea tuli ki ai. Ko e laumālie māʻoniʻoní ia. Fakafou ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá mo ʻene kautaha tataki ʻe he laumālié, ʻe ʻave koe ʻe he laumālie māʻoniʻoní ki he feituʻu totonú.
18. Ko e hā hoʻo fakapapau he taimi ní, pea ko e hā hono ʻuhingá?
18 Kapau kuó ke ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻo fiefia ʻi he feohi fakalaumālie mo kinautolú, ka kuo teʻeki te ke fou ʻi he ongo lākanga mātuʻaki mahuʻinga ʻo e fakatapuí mo e papitaisó, ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā ʻoku ou toumoua aí?’ Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakahoko he ʻahó ni ʻa e finangalo ʻo Sihová pea mahinoʻi ʻa ʻene ngāué, fou leva ʻi he ongo lākanga kuó ke ako ʻo ʻilo ʻoku totonú. ʻE tāpuakiʻi lahi koe ʻe Sihova. Te ne tokonaki nima-homo maʻau ʻa hono laumālie māʻoniʻoní. Kapau naʻá ke papitaiso ʻi he ngaahi taʻu pe hongofuluʻi taʻu kuohilí, ko e moʻoni kuó ke hokosia ʻa e tākiekina ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Kuó ke mamata mo ongoʻi ʻa e anga ʻo e lava ke fakaivimālohiʻi koe ʻe hono laumālié. ʻE lava ke hokohoko atu ia—ʻio, ki he kahaʻu taʻengata. Ko ia ai, fakapapauʻi ke hokohoko atu hoʻo ʻaʻeva ʻi he laumālie māʻoniʻoní.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “aeva i he Laumalie”?
• Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke hanganaki “aeva i he Laumalie”?
• ʻE lava fēfē ke ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fakatapuí?
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Ko hono tokangaʻi ʻa e kelekele ko ho lotó ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku tākiekina koe ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá?