LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w05 4/1 p. 13-19
  • Ngaahi Mātuʻa, Maluʻi Homou Tofiʻa Mahuʻingá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Mātuʻa, Maluʻi Homou Tofiʻa Mahuʻingá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai he Taimí Ni ʻa e Tokoni Fakaʻotuá
  • Faʻahinga Akoʻi ʻOku Foaki Potó
  • Holi ʻOku Ueʻi ʻe he ʻOfá
  • Ngaahi Ola Fakafiemālie
  • Ako Mātuʻaki Mahuʻinga ki he ʻAhó Ni
  • Tuha mo e Feinga Kotoa Pē
  • Akoʻi Hoʻo Kiʻi Tamá mei he Kei Siʻí
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Ko Hono Akoʻi ʻa e Fānaú mei he Kei Valevalé
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Meʻa ʻOku Fiemaʻu ʻe he Fānaú mei he Ongo Mātuʻá
    Ako mei he Faiako Lahí
  • Ko ʻEtau Fānaú—Ko ha Tofiʻa Mahuʻinga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
w05 4/1 p. 13-19

Ngaahi Mātuʻa, Maluʻi Homou Tofiʻa Mahuʻingá

“Ko e poto ko e maluʻanga . . . [ʻOkú ne] fakahaofi . . . ʻa e tangata ʻoku maʻu ia.”—KOHELETI 7:12.

1. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau vakai ki heʻenau fānaú ko ha ngaahi meʻaʻofá?

ʻOKU ʻomai ʻe he ongo mātuʻá ki he māmaní ha tokotaha moʻui foʻou ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi anga fakaesino mo e angaʻitangata meimei tatau mo kinaua. ʻOku ui ʻe he Tohi Tapú ʻa e fānau ko iá “koe tofia mei a Jihova.” (Sāme 127:​3, PM) Koeʻuhi ko ia ʻa e Tokotaha Foaki-Moʻui moʻoní, ʻoku tuku moʻoni ʻe Sihova ki he ngaahi mātuʻá ʻa e meʻa ʻoku ʻaʻana moʻoní. (Sāme 36:9) Ngaahi mātuʻa, ʻoku anga-fēfē hoʻomou vakai ki hono maʻu ha meʻaʻofa maʻongoʻonga pehē mei he ʻOtuá?

2. Ko e hā ʻa e tali ʻa Mānoá ʻi heʻene ʻilo te ne hoko ko ha tamaí?

2 Ko hono moʻoní, ko ha meʻaʻofa pehē ʻoku totonu ke tali ʻaki ia ʻa e anga-fakatōkilalo pea mo e houngaʻia. Laka hake ʻi he taʻu ʻe 3,000 kuo maliu atú, naʻe tali peheni ai ʻa e ʻIsileli ko Mānoá ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe ha ʻāngelo ki hono uaifí te ne fāʻeleʻi ha tama. ʻI he fanongo ki he ongoongo lelei ko iá, naʻe lotu ʻa Mānoa: “Atonai e, tuku ke toe haʻu kiate kimaua ʻa e tangata ʻo Elohimi ʻa ia naʻa ke fekau mai, ke hinoʻi kimaua ʻi ha meʻa te ma fai ki he tama ʻe faʻeleʻi.” (Fakamaau 13:8) Ngaahi mātuʻa, ko e hā ʻe lava ke mou ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mānoá?

ʻUhinga ʻOku Fiemaʻu Ai he Taimí Ni ʻa e Tokoni Fakaʻotuá

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai tautefito ki he ʻahó ni ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ki hono ʻohake ʻo e fānaú?

3 ʻOku tautefito ki he taimí ni ʻa hono fiemaʻu ki he ngaahi mātuʻá ʻa e tokoni ʻa Sihová ʻi hono ʻohake ʻenau fānaú. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko Sētane ko e Tēvoló pea mo ʻene kau ʻāngeló kuo lī hifo mei hēvani ki he māmaní. “ʻOiaue ʻa e fonua,” ko e fakatokanga ia ʻa e Tohi Tapú, “he kuo hoko hifo ʻa e Tevolo kiate kimoua, ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.” (Fakahā 12:​7-9, 12) ʻI he “hange ko ha laione ngungulu,” ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú, ko Sētané ʻokú ne “kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.” (1 Pita 5:8) ʻOku faʻa tuli ʻe he fanga laioné ʻa e fanga manu vaivai tahá, meimei ki he īkí. Ko ia ai, ʻoku fakapotopoto ke hanga ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané kia Sihova ki ha fakahinohino ke maluʻi ʻenau fānaú. Ko e hā hono lahi ʻo e feinga ʻokú ke fakahoko ke fai peheé?

4. (a) ʻI hono ʻiloʻi ha laione ʻoku ʻalu fano holo ʻi he feituʻu kaungāʻapí ʻoku totonu ke ne langaʻi ʻa e tali fēfē mei he ongo mātuʻá? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he fānaú ki ha maluʻí?

4 Kapau naʻá ke ʻilo ha laione ʻoku ʻalu fano holo ʻi he feituʻu kaungāʻapí, kuo pau ko e tokanga tefitó ke maluʻi hoʻo fānaú. Ko Sētané ko e tokotaha-faifakaʻauha. ʻOkú ne feinga ke fakameleʻi ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻai kinautolu ke nau taʻetaau mo e hōifua ʻa e ʻOtuá. (Siope 2:​1-7; 1 Sione 5:19) Ko ha tāketi faingofua ʻa e fānaú. Ke hao mei he ngaahi tauhele ʻa e Tēvoló, kuo pau ki he fānaú ke nau hoko ʻo ʻiloʻi pea talangofua kia Sihova. ʻOku ʻikai ala tuku ʻa e ʻiloʻi ʻo e Tohi Tapú. “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata,” ko e lea ia ʻa Sīsuú, “ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” (Sione 17:3) ʻIkai ngata aí, ʻoku fiemaʻu ki he fānaú ʻa e poto—ʻa e malava ke mahinoʻi pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau akó. Koeʻuhi “ʻoku fakahaofi ʻe he poto ʻa e tangata ʻoku maʻu ia,” ʻoku fiemaʻu kiate kimoutolu ngaahi mātuʻá ke mou fakahūhū ʻa e moʻoní ki he loto ʻo hoʻomou fānaú. (Koheleti 7:12) ʻE lava fēfē ke mou fai ʻeni?

5. (a) ʻE malava fēfē ke foaki atu ʻa e potó? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he Palovepí ʻa e mahuʻinga ʻo e potó?

5 Te ke malava​—pea ʻoku totonu—ke ke lautohi ki hoʻo fānaú mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ka ko hono tokoniʻi kinautolu ke nau ʻofa mo talangofua kia Sihová ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ai​—ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e mahino ia mei heʻenau tafaʻakí. Ke fakatātaaʻi: ʻOku tala ange nai ki ha kiʻi tama ke ʻoua ʻe kolosi ʻi ha hala lahi ki muʻa ke ne sio ki he ongo tafaʻakí fakatouʻosi. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke talangofua ʻa e fānau ia ʻe niʻihi. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e hoko ʻo tau ai ha kaá kuo teʻeki ai nai ke faʻa fakamatalaʻi feʻunga ia, pe ʻi ha founga ʻe maongo ai ʻa e fakatuʻutāmakí ki he kiʻi tamá, ke ikuʻi ʻaki ʻa e “vale” ko ia ʻoku malava ke iku atu ki ha fakatuʻutāmakí. Ke foaki kiate ia ʻa e potó, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, pea pehē ki he kātaki lahi. Ka ko e mahuʻinga lahi ē ko e poto ko iá! “Ko hono ngaahi hala ko e koto malie,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “pea ko e koto melino hono ngaahi afenga kotoa pe. Ko e ʻakau-ʻo e-moʻui ia kiate kinautolu ʻoku puke ia; pea ʻoku monuʻia ʻa kinautolu ʻoku kuku ki ai.”—Palovepi 3:​13-18; 22:15.

Faʻahinga Akoʻi ʻOku Foaki Potó

6. (a) Ko e hā ʻoku faʻa ngāue taʻefakapotopoto ai ʻa e fānaú? (e) Ko e hā ʻa e faitau ʻoku lolotonga faí?

6 ʻOku faʻa fai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hala, ʻo ʻikai koeʻuhi kuo ʻikai akoʻi kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú, ka koeʻuhi naʻe ʻikai ke aʻu ʻa e akoʻi ko iá ki honau lotó—ki honau lotoʻi lotó. ʻOku faitau ʻa e Tēvoló ke maʻu e loto ʻo e fānaú. ʻOkú ne faʻufaʻu ke sio ʻoku nau eʻa atu ki he ngaahi tākiekina taʻefakaʻotua ʻo hono māmaní. ʻOkú ne toe feinga ke ngāueʻaki ʻenau hehema angahalaʻia tukufakaholó ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví. (Senesi 8:21; Sāme 51:5) ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻoku ʻi ai ha faitau moʻoni ke maʻu ʻa e loto ʻo ʻenau fānaú.

7. Ko e hā ʻoku ʻikai feʻunga ai ʻa hono tala pē ki ha kiʻi tama ʻa e meʻa ʻoku tonú pe halá?

7 ʻOku faʻa tala ange ʻe he ongo mātuʻá ki ha kiʻi tama ʻa e meʻa ʻoku tonú pe halá, ʻi he tui kuó na akoʻi ai kiate ia ha tefitoʻi moʻoni fakaeʻulungāanga pau. ʻOkú na pehē nai ki he kiʻi tamá ʻoku hala ke loi, ke kaihaʻa, pe ke fai ha fehokotaki fakasino mo ha taha ʻa ia ʻoku ʻikai ke mali mo ia. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu ki he kiʻi tamá ia ke ne maʻu ha fakaueʻiloto mālohi ange ki he talangofuá ʻo ʻikai koeʻuhi pē ko e lea ʻaki ia ʻe heʻene ongo mātuʻá. Ko e ngaahi lao ʻeni ʻa Sihova. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kiʻi tamá ko e ʻalunga ʻo e potó ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.—Palovepi 6:​16-19; Hepelu 13:4.

8. Ko e hā ʻa e faʻahinga akoʻi ʻoku malava ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau ngāue fakapotopotó?

8 Ko e tuʻunga fihi ʻo e ʻunivēsí, ko e faikehekehe ʻo e ngaahi meʻa moʻuí, ko e liliu ʻa e ngaahi faʻahitaʻú—ʻoku malava ʻe he ngaahi meʻa peheé kotoa ke ne tokoniʻi ha kiʻi tama ke ne mahinoʻi ʻa e ʻi ai ʻa ha Tokotaha-Fakatupu poto fakaʻaufuli. (Loma 1:20; Hepelu 3:4) Tānaki atu ki ai, ʻoku totonu ke akoʻi ki he kiʻi tamá ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate ia pea kuó ne fai ʻa e fokotuʻutuʻu fakafou ʻi he feilaulau ʻa Hono ʻAló ke foaki kiate ia ʻa e moʻui taʻengatá pea te ne malava ke ʻai ʻa e ʻOtuá ke fiefia ʻaki ʻa e talangofua ki he meʻa ʻokú Ne folofola mai ʻakí. ʻE ngalingali loto leva ʻa e kiʻi tamá ke ne tauhi kia Sihova, neongo ʻa e ngaahi feinga ʻa e Tēvoló ke taʻofi iá.—Palovepi 22:6; 27:11; Sione 3:16.

9. (a) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he akoʻi fakahaofi-moʻuí? (e) Ko e hā ʻoku fakahinohino ki he ngaahi tamaí ke nau faí, pea ko e hā ʻoku kau ki he meʻá ni?

9 Ko e faʻahinga akoʻi ko ia ʻokú ne maluʻi ha kiʻi tama pea ueʻi ia ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku tonú ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi, tokanga mo e palani. ʻOku fiemaʻu ai ki he ongo mātuʻá ke na tali ʻa e tataki mei he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, . . . hanganaki tauhi hake [hoʻomou fānaú] ʻi he akonaki mo e fakatonutonu-fakaʻatamai ʻa Sihová.” (Efeso 6:​4, NW) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Ko e “fakatonutonu-fakaʻatamai,” ʻi he muʻaki lea faka-Kalisí, ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau “ko hono tuku ki ai ʻa e ʻatamaí.” Ko ia ai, ʻoku enginaki ki he ngaahi tamaí ke nau tuku ʻa e ʻatamai ʻo Sihová ki heʻenau fānaú. Ko ha maluʻi lahi ē ʻe hoko ki he fānaú! Kapau ʻe maʻu ʻe he fānaú ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá, ʻa ʻene founga fakakaukaú, ʻo tō ia ʻi honau ʻatamaí, ʻoku maluʻi ai kinautolu mei he faihalá.

Holi ʻOku Ueʻi ʻe he ʻOfá

10. Ke fakahinohinoʻi lavameʻa hoʻo kiʻi tamá, ko e hā ʻoku mahuʻinga ke ke ʻiloʻí?

10 Kae kehe, koeʻuhi ke fakahoko hoʻo holi ke ʻohake totonu hoʻo kiʻi tamá, ʻoku fiemaʻu ke ueʻi ʻa hoʻo ngaahi feingá ʻe he ʻofá. Ko ha meʻa mahuʻinga ʻa e fetuʻutaki leleí. ʻAi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa hoʻo kiʻi tamá pea mo ʻene ngaahi fakakaukaú. ʻI he tuʻunga fakafiemālie, feinga pōtoʻi ke ke fakalototoʻaʻi hoʻo kiʻi tamá ke talanoa atu. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te ke ʻohovale nai ʻi he meʻa ʻokú ne leaʻakí. Tokanga ʻaupito ke ʻoua ʻe loto-puna tōtuʻa. ʻI hono kehé, fanongo fakataha mo e tokanga kaungāongoʻi.

11. ʻE malava fēfē ke ʻai ʻe ha mātuʻa ʻa e ʻatamai ʻo e ʻOtuá ki ha kiʻi tama?

11 Ko e moʻoni, kuó ke lautohi nai ki hoʻo kiʻi tamá mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tapui ʻa e ʻulungāanga taʻetāú, naʻa mo ha fai pehē ʻi ha ngaahi taimi lahi. (1 Kolinito 6:18; Efeso 5:5) ʻOku ʻai nai ʻe he meʻá ni ke maongo ki hoʻo fānaú ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua mo ʻikai fakahōifua kia Sihová. Kae kehe, ko hono ʻai ki ha kiʻi tama ʻa Hono ʻatamaí ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia. ʻOku fiemaʻu ki he fānaú ia ʻa e tokoni ke fakaʻuhinga ʻi he mahuʻinga ʻo e ngaahi lao ʻa Sihová. ʻOku fiemaʻu ke fakatuipauʻi kiate kinautolu ko ʻene ngaahi laó ʻoku tonu mo lelei pea ko e talangofua ki aí ʻa e meʻa totonu mo anga-ʻofa ke faí. Ko hoʻo toki fakaʻuhinga pē mo hoʻo fānaú mei he Tohi Tapú koeʻuhi ke nau tali ʻa e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ʻe lava ai ke pehē kuó ke ʻai hono ʻatamaí kiate kinautolu.

12. ʻE malava fēfē ke tokoniʻi ʻe ha mātuʻa ʻene kiʻi tamá ke ne maʻu ʻa e vakai totonu ki he fehokotaki fakasinó?

12 ʻI he talanoa ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, te ke ʻeke nai, “ʻOkú ke fakakaukau ko e talangofua ki he lao ko ia ʻa Sihova ke ʻoua ʻe fehokotaki fakasino ki muʻa he malí te ne toʻo ʻa e fiefia ʻa ha taha?” Fakalototoʻaʻi hoʻo kiʻi tamá ke ne fakamatalaʻi ʻene talí. ʻI he hili ʻa e vakai ki he tokonaki fakaofo ʻa e ʻOtuá ki hono fakatupu mai ha kiʻi tamá, te ke ʻeke nai: “ʻOkú ke fakakaukau ʻe hanga ʻe hotau ʻOtua ʻofá ʻo faʻu ha ngaahi lao ke toʻo ai ʻetau fiefia ʻi he moʻuí? Pe ʻokú ke fakakaukau ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi laó ke ʻai kitautolu ke tau fiefia pea ke maluʻi kitautolu?” (Sāme 119:​1, 2; Aisea 48:17) ʻAi ke ke ʻilo ʻa e fakakaukau ʻa hoʻo kiʻi tamá ʻi he meʻá ni. ʻE lava leva ke ke fakahanga ʻa e tokangá ki he ngaahi fakatātā ʻo e founga kuo iku atu ai ʻa e ʻulungāanga taʻetāú ki he loto-mamahí mo e hohaʻá. (2 Samiuela 13:​1-33) ʻI he fakaʻuhinga mo hoʻo kiʻi tamá koeʻuhi ke ne mahinoʻi mo tali ʻa e vakai ʻa e ʻOtuá, kuó ke fai ai ʻa e meʻa lahi ʻi hono ʻai ʻa e ʻatamai ʻo e ʻOtuá kiate iá. Kae kehe, ʻoku toe ʻi ai ʻa e meʻa kehe ʻe lava ke ke fai.

13. Ko hono mahinoʻi ʻo e hā ʻe malava ke ne ueʻi tefito ha kiʻi tama ke talangofua kia Sihová?

13 ʻI he fakapotopotó, ʻe ʻikai ngata pē ʻi hoʻo akoʻi ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻa kia Sihová kae toe fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku uesia fakafoʻituitui ai ʻa Sihova ʻe he founga ʻoku tau moʻui aí. Fakahāhā ki hoʻo kiʻi tamá mei he Tohi Tapú ʻoku malava ke tau fakatupunga ʻa Sihova ke ne loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku ʻikai te tau fai ai hono finangaló. (Sāme 78:41) Te ke ʻeke nai, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke loto ai ke fakalotomamahiʻi ʻa Sihová?” pea fakamatalaʻi: “Ko e fili ʻo e ʻOtuá ko Sētané ʻokú ne taukaveʻi ʻoku tau tauhi ʻa Sihova ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻiate ia.” Fakamatala leva ʻo pehē ʻi he tauhi anga-tonú, naʻe ʻai ai ʻe Siope ʻa e loto ʻo e ʻOtuá ke fiefia, ʻo tokonaki ai ha tali ki he tukuakiʻi loi ʻa Sētané. (Siope 1:​9-11; 27:5) ʻOku fiemaʻu ke mahino ki hoʻo kiʻi tamá ʻe malava ke ne ʻai ʻa Sihova ke loto-mamahi pe fiefia, ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻo ʻene tōʻongá. (Palovepi 27:11) Ko ʻeni pea mo e toe ngaahi lēsoni mahuʻinga kehe ʻoku malava ke akoʻi ki he fānaú ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e tohi Ako mei he Faiako Lahí.a

Ngaahi Ola Fakafiemālie

14, 15. (a) Ko fē ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he tohi Faiako kuó ne ueʻi ʻa e fānaú? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ola lelei kuó ke maʻu mei hono ngāueʻaki ʻo e tohí? (Sio foki ki he puha ʻi he peesi 18-19.)

14 Ko ha kui-tangata ʻi Kolōtia ʻokú ne lau ʻa e tohi Faiako fakataha mo hono kiʻi mokopuna tangata taʻu fitu ʻokú ne tohi ʻo pehē naʻe tala ange ʻe he kiʻi tamasiʻí kiate ia ʻa e meʻá ni: “Naʻe tala mai ʻe mami ke u fai ha meʻa, ka naʻe ʻikai te u fie fai ia ʻe au. Naʻá ku manatuʻi leva ʻa e vahe ko ia ‘ʻOku Maluʻi Koe ʻe he Talangofuá,’ ko ia naʻá ku foki ʻo tala ange te u talangofua kiate ia.” ʻI he fekauʻaki mo e vahe “ʻUhinga ʻOku ʻIkai Totonu Ai Ke Ta Loí,” naʻe pehē ʻe ha ongo meʻa ʻi Fololita, U.S.A: “ʻOkú ne ʻomai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku fakaafeʻi ai ʻa e fānaú ke nau fakahaaʻi honau lotó pea fakahaaʻi ʻa e ngaahi hala naʻe ʻikai te nau mei fakahaá.”

15 ʻOku maʻu ʻe he tohi Faiako ʻa e ngaahi fakatātā laka hake he 230, pea ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻo e fakatātaá, pe fakamatala, ki he fakatātā taki taha pe ngaahi fakatātaá. “Naʻe faʻa sio fakamamaʻu ʻeku kiʻi tamasiʻí ki ha fakatātā pea ʻikai loto ke huke ki ha peesi kehe,” ko e lau ia ʻa ha faʻē houngaʻia. “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he fakamānako ʻa e ngaahi fakatātaá ka ʻoku nau akoʻi mai ʻa e ngaahi lēsoni, pe ueʻi ʻa e fānaú ke nau ʻeke ha ngaahi fehuʻi. ʻI he fekauʻaki mo ha fakatātā ʻa ia ʻoku mamata televīsone ai ha kiʻi tama ʻi ha loki fakapoʻulí, naʻe ʻeke mai ʻe heʻeku kiʻi tamasiʻí, ‘Mami, ko e hā ʻoku fai ʻe he kiʻi tamasiʻi ko eé?’ ʻi ha leʻo naʻe hā mei ai naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe hala.” Ko e fakamatala ʻo e fakatātaá ʻoku pehē: “Ko hai ʻoku lava ke sio mai ki he meʻa kotoa pē ʻokú ta faí?”

Ako Mātuʻaki Mahuʻinga ki he ʻAhó Ni

16. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga he ʻahó ni ke akoʻi ki he fānaú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻa e ngāueʻaki totonu pea mo e ngāueʻaki taʻetotonu ʻo honau ngaahi konga fakapulipuli ʻo e sinó. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke talanoa fekauʻaki mo e meʻá ni. Ko ha tokotaha-faʻu-kōlomu nusipepa naʻá ne pehē naʻá ne tupu hake ʻi ha kuonga ʻa ia ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he ngaahi ʻōkani fakaefehokotaki fakasinó naʻe taʻefakaʻapaʻapa ia. ʻI he fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo ʻene fānaú, naʻá ne tohi: “Kuo pau ke u feinga ke ikunaʻi ʻeku ongoʻi maá.” Ko hono moʻoní, ʻi he mā ʻa e ngaahi mātuʻá ʻo fakaʻehiʻehi mei he tuʻunga-lea fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó, ʻoku ʻikai ke maluʻi ai ha kiʻi tama. ʻOku ngāueʻaongaʻaki ʻe he kau alakovi fakaefehokotaki fakasinó ʻa e taʻeʻilo ʻa ha kiʻi tama. ʻOku lāulea ʻa e Ako mei he Faiako Lahí ki he tuʻunga-leá ni ʻi ha founga lelei mo fakaʻapaʻapa. Ko hono fakahā ke ʻilo ʻa e fānaú fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó ʻoku ʻikai te ne toʻo ʻe ia honau tuʻunga maʻá, lolotonga iá ko e ʻikai ke fai iá ʻoku malava ke taki atu ia ki he mole ai ʻa e tuʻunga anga-maʻá meiate kinautolu.

17. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he tohi Faiako ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau akoʻi ʻenau fānaú ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó?

17 ʻI he vahe 10, ʻi he lāulea ki he kau ʻāngelo fulikivanu ko ia naʻe haʻu ki he māmaní pea maʻu fānaú, ʻoku ʻeke ai ki he kiʻi tamá, “Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó?” ʻOku ʻomai ʻe he tohí ha tali faingofua mo fakaʻapaʻapa. Ki muí, ʻoku fakamatala ai ʻa e vahe 32 ki he founga ʻe malava ke maluʻi ai ʻa e fānaú mei he kau alakovi fakaefehokotaki fakasinó. Kuo līpooti mai ʻe he ngaahi tohi lahi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e akoʻi peheé. Naʻe pehē ʻe he tokotaha: “ʻI he uike kuo ʻosí ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ʻeku kiʻi tamasiʻi ko Javan ʻo sio ki heʻene toketaá, naʻá ne ʻeke ange pe kuó ma ʻosi lāulea mo ia ki hono ngāueʻaki totonu ʻo e ngaahi konga fakapulipuli ʻo e sinó. Naʻe mātuʻaki maongo kiate ia ʻa ʻema fai ʻeni ʻi hono ngāueʻaki ʻetau tohi foʻoú.”

18. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakamatala ʻa e tohi Faiako ki hono fai ʻa e fakaʻapaʻapa ki he ngaahi fakaʻilonga fakafonuá?

18 Ko e toe vahe ʻe taha ʻoku fekauʻaki ia mo e fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki he kau talavou Hepelū ʻe toko tolú, ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō, ʻa ia naʻa nau fakafisi ke punou ki ha ʻīmisi naʻá ne fakafofongaʻi ʻa e Puleʻanga Pāpiloné. (Taniela 3:​1-30) ʻOku ʻikai nai ke fakafehokotaki ʻe he niʻihi ʻa hono fai ʻa e fakaʻapaʻapa ki ha ʻīmisí mo e salute ki he fuká, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he tohi Faiako. Kae kehe, fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he faʻutohi ko Edward Gaffney ʻi hano fakaʻekeʻeke ʻe he U.S. Catholic. Naʻá ne pehē ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe hono ʻofefiné kiate ia ʻi he hili pē ʻa hono ʻuluaki ʻaho ʻi he ako ʻa e puleʻangá naʻá ne ako ha “lotu foʻou ʻi he ʻapiakó,” naʻá ne kole ange ki ai ke ne lau ange ia kiate ia. “Naʻá ne ʻai hono nimá ki hono mafú,” ko e lau ia ʻa Gaffney, “pea kamata ʻi he laukau, ‘ʻOku ou fuakava ki he fuká . . . ’” Naʻá ne hoko atu: “Fakafokifā pē, naʻe mahino mai kiate au. Naʻe tonu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ʻi ai ha tafaʻaki ʻo e lotu fakafonuá ʻoku pouaki ʻi homau ngaahi ʻapiakó ʻi ha tuʻunga tōmuʻa ʻaupito—ko ha mateaki taʻefakangatangata taʻetoefehuʻia.”

Tuha mo e Feinga Kotoa Pē

19. Ko e hā ʻa e ngaahi pale ki hono akoʻi ʻo e fānaú?

19 Ko hono moʻoní, ko hono akoʻi hoʻo fānaú ʻoku tuha ia mo hoʻo feinga kotoa pē. Naʻe ueʻi ha faʻē ʻi Kansas, U.S.A, ke ne tangi ʻi hono maʻu ha tohi mei heʻene tamasiʻí. Naʻá ne tohi: “ʻOku ou ongoʻi monūʻia ʻaupito ʻi hono ʻohake au ʻo tokoniʻi ke u hoko ai ʻo tuʻumaʻu fakaeongo mo mafamafatataú. ʻOku tuha moʻoni mo koe pea mo Teti ʻa e fakaongoongolelei.” (Palovepi 31:28) ʻOku malava ʻe he Ako mei he Faiako Lahí ke ne tokoniʻi ha ngaahi mātuʻa tokolahi ange ke akoʻi ʻa e fānaú koeʻuhi ke maluʻi ai ʻa e tofiʻa mahuʻinga ko iá.

20. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi maʻu pē ʻe he ngaahi mātuʻá, pea ʻoku totonu ke kaunga fēfē ia kiate kinautolu?

20 ʻOku tuha mo ʻetau fānaú ʻa e kotoa ʻo e taimi, tokanga mo e feinga ʻoku tau ʻoange kiate kinautolú. ʻOku nau iiki ʻi ha taimi nounou pē. Ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke feohi ai mo kinautolu pea ke tokoniʻi kinautolu. Heʻikai ʻaupito te ke ongoʻi fakaʻiseʻisa ai. Te nau hoko ʻo ʻofa ʻiate koe. Manatuʻi maʻu pē, ko hoʻo fānaú ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá kiate koe. Ko ha tofiʻa mahuʻinga ē ko kinautolu! (Sāme 127:​3-5) Ko ia fakafeangai kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko iá, he te ke fai ha fakamatala ki he ʻOtuá ki he founga ʻo hoʻo ʻohake kinautolú koeʻuhi ko hono moʻoní, ko ho fatongiá ia.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Sio ki he vahe 40, “Founga ke ʻAi Ai ke Fiefia ʻa e ʻOtuá.”

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ki he ngaahi mātuʻá tautefito ki he taimí ni ke nau maluʻi ʻenau fānaú?

• Ko e hā ʻa e faʻahinga akoʻi ʻoku foaki potó?

• Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga he ʻahó ni ke lāulea ki ai mo hoʻo fānaú?

• Kuo anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he tohi Faiako ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi hono akoʻi ʻenau fānaú?

[Puha/Fakatātā ʻi he 18, 19]

Ko ha Tohi Maʻá e Tokotaha Kotoa

Naʻe teuteuʻi ʻa e Ako mei he Faiako Lahí ke tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻá pe ko ha kakai lalahi kehe ke nau lau pea lāulea mo ʻenau fānaú ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. Ka neongo ia, ko e kakai lalahi ko ia kuo nau lau ʻe kinautolu tonu ʻa e tohí kuo nau fakahaaʻi ʻa e houngaʻia moʻoni ki he meʻa kuo nau akó.

Naʻe pehē ʻe ha tangata ʻi Tekisisi, U.S.A.: “Ko e Ako mei he Faiako Lahí ʻoku fakaueʻiloto ia ʻi heʻene faingofuá, ʻo ueʻi kitautolu ʻi ha faʻahinga taʻumotuʻa pē—naʻa mo e ʻi he taʻu 76, ʻo hangē ko aú. ʻOku ou fakamālō lahi atu, mei he tokotaha kuo tauhi kia Sihova talu mei he kei talavoú.”

ʻOku līpooti mai ʻe ha tokotaha lautohi mei Lonitoni, ʻIngilani: “Ko e ngaahi fakatātā fakaʻofoʻofá ʻoku papau ʻenau tohoakiʻi ʻa e lotó ʻo tatau pē ʻi he ngaahi mātuʻá mo e fānaú. Ko e ngaahi fehuʻí mo e anga hono fokotuʻutuʻú ʻoku fakaʻofoʻofa, pea he lelei moʻoni ē ke sio ki he anga ʻo e fekuki mo e ngaahi ʻīsiu faingataʻá, hangē ko ia ʻi he vahe 32, ‘Founga Naʻe Maluʻi Ai ʻa Sīsuú.’” Naʻá ne fakamulituku: “Neongo ko e tohí ni ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe tautefito hono faʻú maʻá e fānau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ou fakakaukau atu ʻe mātuʻaki fiefia ʻa e kau faiakó mo e niʻihi kehé ke nau maʻu foki haʻanau tatau. ʻOku ou fakatuʻotuʻa atu ki hano ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí.”

Naʻe fakamatala ha fefine mei Massachusetts, U.S.A., ʻo fekauʻaki mo e “ngaahi fakatātā [lahi] kuo fokotuʻutuʻu leleí.” Naʻá ne tohi: “Naʻá ku fakatokangaʻi, neongo naʻe faʻu ʻa e tohí maʻá e fānaú, ʻe lava foki ʻe he ngaahi kaveinga ʻoku lāulea ki aí ke ne tokoniʻi kitautolu kakai lalahí ke tau fakakaukau ki hotau vahaʻangatae mo Sihová.

“Tō atu! He tohi fakaʻofoʻofa moʻoni!” ko e kalanga ia ʻa ha fefine mei Maine, U.S.A. “ʻOku ʻikai ko ha tohi pē maʻá e fānau īkí ka maʻa kitautolu kotoa ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Kuo aʻu ia ki loto ʻiate au pea kuó ne ueʻi ʻeku ngaahi ongoʻí ʻo ne fakafiemālieʻi au, ko ia naʻá ku maʻu ai ha nonga. ʻOku ou ongoʻi ofi ʻaupito kia Sihova ko ʻeku Tamaí. Kuó ne toʻo atu ʻa e kotoa ʻo e mamahi kuo hoko kiate au ʻi he faai mai ʻa e ngaahi taʻú pea kuó ne ʻai ʻene taumuʻá ke mātuʻaki māʻalaʻala.” Naʻá ne fakamulituku: “ʻOku ou tala ki he tokotaha kotoa, ‘Kātaki ʻo lau ia.’”

Naʻe līpooti mai ʻe ha fefine mei Kyoto, Siapani, ʻi he taimi naʻá ne lau ai ki hono fanga makapuná, naʻa nau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: “‘Ko e hā ʻa e meʻa ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ē ʻoku faí? Ko e hā ʻoku tafuluʻi ai ʻa e kiʻi taʻahine ko ení? Fēfē ʻa e faʻē ko ení? Fēfē ʻa e laione ko ení?’ ʻOku akoʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí, ʻa ia ʻoku ou saiʻia ai ʻo lahi ange ia ʻi ha toe tohi pē te u maʻu ʻi ha laipeli.”

ʻOku pehē ʻe ha tamai ʻi Calgary, Kānata, ʻi heʻene maʻu pē ʻa e tohí, naʻá ne kamata ke lau ia ki hono ʻofefine taʻu onó mo hono foha taʻu hivá. “ʻI he taimi pē ko iá naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e talí,” ko ʻene līpōtí ia. “Naʻe tokanga ʻeku ongo tamaikí peá na tali ʻa e ngaahi fehuʻí mei hona lotó. Naʻá na ongoʻi naʻá na kau ki he akó, pea naʻe ʻoange ai kia kinaua ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻena fakakaukaú. Kuó na hoko ʻo loto-māfana, pea ʻoku pehē ʻe hoku ʻofefiné ʻokú ne fiemaʻu ke ako e tohi foʻoú ʻi he pō kotoa pē.”

Hili ʻa e ako ʻe taha, naʻe pehē ʻe he tamaí: “Ko hoku fohá mo au naʻá ma talanoa ʻo laulau houa fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá. Naʻe lahi ʻene ngaahi fehuʻi naʻe haʻu mei he tohí. Naʻá ku fakatōloʻimata ʻi heʻene fakalea mai poʻuli ā mo ne ʻeke: ‘ʻE lava ke ta toe fai eni, Tangataʻeiki? ʻOku lahi ʻaupito ʻeku ngaahi fehuʻí, pea ʻoku ou fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo Sihova.’”

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ngaahi mātuʻa, ko e hā ʻoku malava ke mou ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mānoá?

[Fakatātā ʻi he peesi 16]

Fānau, ko e hā ʻoku malava ke mou ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e toko tolu Hepeluú?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Ko e ngaahi fakatātaá mo e ngaahi fakamatala ʻo e fakatātaá ʻi he tohi “Faiako” ko e ngaahi meʻangāue fakafaiako mālohi ia

Ko e hā ʻa e loi ʻoku tala ʻe ʻAnanaia kia Pitá?

Ko hai ʻoku lava ke sio mai ki he meʻa kotoa pē ʻokú ta faí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share