LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w17 ʻAokosi p. 17-21
  • Founga Ke Tau Huʻi Atu pea Siʻaki Ai Pē ʻa e Angaʻitangata Motuʻá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga Ke Tau Huʻi Atu pea Siʻaki Ai Pē ʻa e Angaʻitangata Motuʻá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TOʻO ʻOSI HA HOLI PĒ KI HE FEHOKOTAKI FAKASINO TAʻETĀÚ
  • FOUNGA KE TUKU AI ʻA E NGAAHI TŌʻONGA TAʻEMAʻÁ
  • HUʻI ATU ʻA E ʻITÁ, LEA KOVÍ, MO E LOÍ
  • FOUNGA NAʻA NAU IKUNA AÍ
  • ʻE Lava Ke Ke “Huʻi Atu ʻa e Angaʻitangata Motuʻá”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • “Kofuʻaki ʻa e Tangata Foʻou”
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1999
  • Maluʻi Papau mei ha Tauhele ʻa Sētane
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2019
  • Hokohoko Atu ʻa e “Kofuʻaki Kimoutolu ʻa e Angaʻitangata Foʻoú” Hili ʻa e Papitaisó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
w17 ʻAokosi p. 17-21
Vete ‘e ha tangata hono kote ‘oku ‘uli

Founga Ke Tau Huʻi Atu pea Siʻaki Ai Pē ʻa e Angaʻitangata Motuʻá

“Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.”​—KOL. 3:9.

HIVA: 52, 54

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ke makehe ʻa ʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga kovi ʻe niʻihi kuo pau ke fakaʻehiʻehi mei ai ha Kalisitiane?

  • ʻE lava fēfē ke tau huʻi atu pea siʻaki ai pē ʻa e angaʻitangata motuʻá?

1, 2. Ko e hā ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kakaí fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

ʻOKU fakatokangaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻoku makehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e fakatātaá, ko ha faʻutohi ko Anton Gill naʻá ne fakavīkivikiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻi Siamane Nasí. Naʻá ne tohi: “Naʻe fehiʻa lahi ʻaupito ʻa e kau Nasí ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. . . . ʻI he 1939 naʻe ʻi ai honau toko 6,000 ʻi he [ngaahi kemi fakamamahí].” Naʻá ne toe pehē neongo naʻe hokosia ʻe he Kau Fakamoʻoní ha faingataʻaʻia lahi fakaʻulia, naʻe ʻiloa kinautolu ʻi heʻenau falalaʻangá, nonga ʻi he tengé, mateaki ki honau ʻOtuá, mo ʻenau fāʻūtahá.

2 Ki muí ni mai, naʻe fakatokangaʻi foki ai ʻe he kakai ʻi ʻAfilika Tongá ha meʻa makehe fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai fakaʻatā ʻi he fonua ko iá ke fakatahataha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni hinehina mo ʻuliʻulí. Kae kehe, ʻi he ʻaho Sāpate 18 ʻo Tīsema, 2011, naʻe fakatahataha ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻo e ngaahi matakali kehekehe laka hake he toko 78,000 mei ʻAfilika Tonga mo e ngaahi fonua ofi aí ki ha polokalama makehe ʻi he sitētiume lahi taha ʻi Johannesburg. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau pule ʻo e sitētiumé: “Ko e fuʻu kakai ʻulungaanga lelei taha eni kuo faifai ange peá u sio ai ʻi he sitētiume ko ení. ʻOku teunga maau ʻa e tokotaha kotoa. Pea kuo mou fakamaʻa lelei ʻaupito ʻa e sitētiumé. Ka ko e meʻa ʻoku makehe tahá, ko hono moʻoní ko hoʻomou ʻi ha matakali kehekehé.”

3. Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻetau fetokouaʻakí ke makehé?

3 Ko ia naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku lava ke nau ʻiloʻi lelei ʻoku makehe ʻa ʻetau fetokouaʻaki fakavahaʻapuleʻangá. (1 Pita 5:9, fakamatala ʻi lalo.) Ko e hā ʻoku tau kehe ʻaupito ai mei ha toe kautahá? Koeʻuhi ʻi he tokoni ʻa e Tohi Tapú mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau ngāue mālohi ai ke tau liliu ʻi ha meʻa pē ʻoku ʻikai fakahōifua kia Sihova. ʻOku tau “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá,” pea tau ʻai ʻa e “angaʻitangata foʻoú.”​—Kol. 3:9, 10.

4. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení? Ko e hā hono ʻuhingá?

4 ʻI he hili ʻetau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá, ʻoku fiemaʻu ke tau siʻaki ai pē ia. ʻI he kupu ko ení, te tau ʻuluaki ako ai ki he founga ʻe lava ke tau huʻi atu ai ʻa e angaʻitangata motuʻá mo e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ení. Te tau sio ai ʻoku malava ke fai ʻe ha taha ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻene moʻuí tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻene kau ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe halá. Te tau toki lāulea leva ki he meʻa ʻoku lava ke fai ʻe he faʻahinga kuo nau ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻi he moʻoní ke siʻaki ai pē ʻa e angaʻitangata motuʻá. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau lāulea ki hení? Koeʻuhí, ko e meʻa fakamamahí, ko e niʻihi naʻa nau tauhi ki muʻa kia Sihová kuo ʻikai ke kei hokohoko atu ʻenau tokangá. Kuo kamata ke nau fakakaukau pea fai ʻa e meʻa naʻa nau fai ki muʻa ke nau ʻiloʻi ʻa Sihová. Ko kitautolu taki taha ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻa e fakatokanga ko ení: “Tuku ki he tokotaha ʻokú ne fakakaukau ʻokú ne tuʻú ke ne tokanga telia naʻá ne tō.”​—1 Kol. 10:12.

TOʻO ʻOSI HA HOLI PĒ KI HE FEHOKOTAKI FAKASINO TAʻETĀÚ

5. (a) ʻOmai ha fakatātā ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu fakavavevave ai ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá. (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ko e konga ia ʻo e angaʻitangata motuʻa ʻoku lave ki ai ʻi he Kolose 3:5-9?

5 Ko e hā te ke faí kapau te ke fakatokangaʻi kuo ʻuli mo namukū ho valá? Te ke vete ia ʻi he vave taha te ke malavá. ʻI ha founga meimei tatau, kapau ʻoku tau fakatokangaʻi ʻoku tau fai ha ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihova, ʻoku fiemaʻu fakavavevave ke tau liliu. ʻI he lau ki he ngaahi tōʻonga fehālaaki peheé, naʻe pehē ʻe Paula: “Kuo pau ke mou siʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa meiate kimoutolu.” Tau lāulea angé ki he ua ʻo kinautolu: Ko e fehokotaki fakasino taʻetāú mo e taʻemaʻá.​—Lau ʻa e Kolose 3:5-9.

6, 7. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻi he lea ʻa Paulá ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ke huʻi atu ai ʻa e angaʻitangata motuʻá? (e) Ko e hā ʻa e founga moʻui naʻe ʻi ai ʻa Sakura? Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e loto-toʻa ke ne liliú?

6 Fehokotaki fakasino taʻetaau. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku kau ki he “fehokotaki fakasino taʻetāú” ʻa e vā fakaefehokotaki fakasino ʻi he vahaʻa ʻo ha faʻahinga kehe pē mei he husepāniti mo e uaifi kuó na mali fakalaó. Naʻe pehē ʻe Paula ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau “ʻai ke mate” honau “ngaahi kupu” ʻi he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú. ʻOku ʻuhinga ení ʻoku fiemaʻu ke tau feinga mālohi ʻaupito ke toʻo ʻosi ʻa e ngaahi holi fehālaakí. ʻE lava ke faingataʻa hono fai iá, ka ʻe lava ke tau lavameʻa!

7 ʻOku lava ke tau ʻiloʻi eni mei he fakatātā fekauʻaki mo ha tuofefine mei Siapani ko Sakura.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻI he tupu hake ʻa Sakura, naʻá ne faʻa ongoʻi taʻelata mo loto-mamahi. ʻI he feinga ke toʻo ʻosi ʻene taʻelatá, naʻe kamata ke ne fehokotaki fakasino ʻi heʻene taʻu 15. Naʻe fehokotaki fakasino ʻa Sakura mo e kakai kehekehe pea aʻu ʻo ne fakatōtama tuʻo tolu. Naʻá ne pehē: “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ku ongoʻi malu ʻi heʻeku fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, ʻi he fakakaukau naʻe fiemaʻua mo ʻofaʻi au. Ka ko e lahi ange ʻeku fai ʻa e fehokotaki fakasinó, ko e lahi ange ia ʻeku ongoʻi ʻikai malú.” Ko e founga moʻui ko ení naʻe hokohoko atu ia ʻo aʻu ki he taʻu 23 ʻa Sakura. Pea naʻe kamata ke ne ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, pea naʻá ne saiʻia ʻi he meʻa naʻá ne akó. Naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ke siʻaki ʻene moʻui ʻulungaanga taʻetāú pea ke ne ikuʻi ʻa e ongoʻi halaia lahi mo e maá. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāue ʻa Sakura ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, pea ʻoku ʻikai te ne toe ongoʻi taʻelata. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou fiefia moʻoni ʻi he nofo ʻi he ʻofa ʻa Sihová ʻi he taimi kotoa pē.”

FOUNGA KE TUKU AI ʻA E NGAAHI TŌʻONGA TAʻEMAʻÁ

8. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻe niʻihi ʻe lava ke ne ʻai ke vakai mai ai ʻa e ʻOtuá ʻoku tau taʻemaʻa?

8 Taʻemaʻa. ʻI he Tohi Tapú, ʻoku kau ki he ‘taʻemaʻá” ha meʻa lahi ange ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú pē. ʻOku lava ke ʻuhinga ia ki he ngaahi meʻa hangē ko e ifi tapaká pe hua koví. (2 Kol. 7:1; ʻEf. 5:3, 4) ʻOku toe lava ke ʻuhinga ia ki he ngaahi meʻa kovi ʻoku fai fakapulipuli ʻe he kakaí, hangē ko hono lau ʻa e ʻū tohi ʻoku fakaʻaiʻai ai kinautolu ki he fehokotaki fakasinó pe sio he ʻata fakalieliá. Ko e ngaahi meʻá ni ʻe iku atu nai ki he tōʻonga taʻemaʻa ʻo e fakalielia-toko-tahá. (Kol. 3:5)b​—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.

9. Ko e hā ʻe lava ke hokó kapau ʻoku fakatupulekina ʻe ha taha ha ‘holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasino’?

9 Ko e kakai ʻoku nau sio maʻu pē ʻi he ʻata fakalieliá ʻoku nau fakatupulekina ha ‘holi taʻemapuleʻi fakaefehokotaki fakasino’ pea hoko nai ai ʻo maʻunimā kinautolu ʻe he fehokotaki fakasinó. Kuo ʻiloʻi ʻe he kau fakatotoló ko e maʻunimā ʻe he ʻata fakalieliá ʻoku meimei tatau ia mo e maʻunimā ʻe he ʻolokaholó pe ko e faitoʻo kona tapú. Ko ia ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he ʻi ai ʻa e ngaahi ola fakatupu maumau ʻi he tōʻongaʻaki ʻa e sio ʻi he ʻata fakalieliá. ʻOku lava ke kau ʻi he ngaahi meʻá ni ʻa e ongoʻi mā lahi, ʻikai toe loko lelei ʻi he ngāué, ngaahi fāmili ʻikai ke fiefia, vete mali, pea naʻa mo e taonakita. ʻI he hili ʻa e ʻatā ʻa e tangata ʻe taha mei hono maʻunimā ʻe he ʻata fakalieliá ʻi ha taʻu ʻe taha, naʻá ne pehē naʻe toki lava ai ke ne toe tokaʻi ʻa ia tonu.

10. Naʻe anga-fēfē ʻa e ʻatā ʻa Ribeiro mei hono maʻunimā ʻe he ʻata fakalieliá?

10 Ki he kakai tokolahi, ko ha fāinga moʻoni ʻa e feinga ke ʻatā ai pē mei he ʻata fakalieliá. Ka ʻe lava ke ikuna ʻi he fāinga ko ení. Fakakaukau angé ki he fakatātā fekauʻaki mo Ribeiro mei Pelēsila. ʻI heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻá ne mavahe mei ʻapi ʻo ne ʻalu ʻo ngāue ʻi ha fale ngāue naʻe momosi ʻo liliu ai ʻa e pepá. Naʻá ne sio ai ʻi ha ngaahi makasini fakalielia. Naʻe pehē ʻe Ribeiro: “Naʻe māmālie hono maʻunimā aú. Naʻe aʻu ʻo kovi ʻaupito he naʻe ʻikai te u kei lava ʻo tatali ke fai mo mavahe mei he falé ʻa e fefine naʻá ku nofo mo iá kae lava ke u sio ʻi he ngaahi vitiō fakalieliá.” ʻI he ʻaho leva ʻe taha ʻi he ngāué, naʻe sio atu ai ʻa Ribeiro ki ha fokotuʻunga tohi naʻe teu ke momosi ʻo liliu peá ne fakatokangaʻi ai ha tohi Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá. Naʻá ne toʻo hake ia ʻo ne lau. Ko e meʻa naʻá ne akó naʻe iku ai ʻo ne ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka naʻe kei fiemaʻu pē ha taimi lōloa ke ʻatā ai ʻa Ribeiro mei hono maʻunimā ʻe he ʻata fakalieliá. Ko e hā naʻe tokoni kiate iá? Naʻá ne fakamatala: “Fakafou ʻi he lotu, ako ʻa e Tohi Tapú, mo e fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ku akó, naʻe tupulaki ai ʻeku houngaʻia ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ʻo aʻu ai ki he hoko ʻo mālohi ange ʻa ʻeku ʻofa kia Sihová ʻi heʻeku holi ki he ʻata fakalieliá.” ʻI he tokoni ʻa e Tohi Tapú mo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻe liliu ai ʻe Ribeiro ʻene ngaahi foungá, papitaiso, pea ʻokú ne ngāue he taimí ni ko ha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga.

11. Ko e hā te ne tokoniʻi ha taha ke ne ʻatā ai pē mei he ʻata fakalieliá?

11 Fakatokangaʻi ange ke ʻatā ai pē mei he ʻata fakalieliá, naʻe pau ke fai ʻe Ribeiro ʻa e meʻa lahi ange ʻi he ako pē ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pau ke ne fakakaukau lahi fekauʻaki mo e meʻa naʻá ne lau ʻi he Tohi Tapú pea tuku ke aʻu ia ki hono lotó. Naʻe pau ke ne lotu kia Sihova, ʻo kōlenga kiate ia ki ha tokoni. Naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻá ni ke toe mālohi ange ai ʻa e ʻofa ʻa Ribeiro ki he ʻOtuá, ko ia naʻe fakavaivaiʻi ai ʻene holi ki he ʻata fakalieliá. Ke ʻatā ai pē mei he ʻata fakalieliá, ko kitautolu foki kuo pau ke tau ʻofa lahi kia Sihova pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku koví.​—Lau ʻa e Saame 97:10.

HUʻI ATU ʻA E ʻITÁ, LEA KOVÍ, MO E LOÍ

12. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Stephen ke ne huʻi atu ʻa e ʻitá mo e lea koví?

12 Ko e kakai ʻe niʻihi ʻoku nau ʻita vave ʻaupito ʻo nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamamahi mo taʻefakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ení, ʻoku faingataʻaʻia ai honau fāmilí kotoa. Ko ha tamai mei ʻAositelēlia ko Stephen naʻá ne angaʻaki ʻa e faʻa kapekapé mo ʻita lahi ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku māvae tuʻo tolu mo hoku uaifí pea aʻu ki ha tuʻunga naʻe teu ai ke ma vete.” Naʻe kamata leva ke na ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoní, pea naʻe feinga ʻa Stephen ke ne ngāueʻaki ʻa e meʻa naʻá ne akó. ʻOkú ne pehē, ki muʻa ke ne ʻiloʻi ʻa Sihová naʻá ne faʻa ʻita lahi ʻi ha meʻa pē naʻe fakatupu ʻita kiate ia, ʻo ne ongoʻi ai ʻokú ne hangē ha foʻi pomu ʻoku teu ke pā. Ka ʻi he kamata ke muimui ʻa Stephen ʻi he ngaahi faleʻi ʻa e Tohi Tapú, naʻe lelei ange ai ʻa e tuʻungá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku lelei ange ʻeku moʻui fakafāmilí. ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻoku ou ongoʻi nonga mo fiemālie lahi ange ʻi he taimí ni.” ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāue ʻa Stephen ko ha sevāniti fakafaifekau pea kuo tāimuʻa tuʻumaʻu hono uaifí ʻi ha ngaahi taʻu. Naʻe pehē ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻa Stephen: “Ko e tokoua anga-fakalongolongo mo ngāue mālohi ʻa Stephen, pea ʻokú ne maʻu ʻa e fakakaukau fakatōkilalo.” Naʻa nau toe pehē kuo teʻeki ai ʻaupito ke nau sio kiate ia ʻokú ne ʻita. ʻOku ʻikai ke ʻave ʻe Stephen ʻa e lāngilangí kiate ia ʻi he liliu ko eni ʻa hono angaʻitangatá. ʻOkú ne pehē: “Naʻe ʻikai mei hoko ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa ko ení ko e konga ʻeku moʻuí kapau naʻe ʻikai ke u tali ʻa e tokoni ʻa Sihová ke liliu kakato hoku angaʻitangatá.”

13. Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e ʻitá? Ko e hā ʻoku fakatokanga mai kiate kitautolu ʻe he Tohi Tapú?

13 ʻOku fakatokanga mai ʻa e Tohi Tapú ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻitá, lea kovi ki he niʻihi kehé mo e kaikailá. (ʻEf. 4:31) Ko e ngaahi meʻa ko ení ʻoku iku atu ia ki ha ngaahi tōʻonga fakamālohi. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ko e ʻitá mo e tōʻonga fakamālohí ko e meʻa anga-maheni pē ia. Ka ko e tōʻonga moʻui ko ení ʻoku taʻefakahōifua moʻoni ki hotau Tokotaha-Fakatupú. Ko e tokolahi hotau fanga tokouá naʻe pau ke liliu ʻenau tōʻongá pea nau kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú.​—Lau ʻa e Saame 37:8-11.

14. ʻOku malava ki ha tokotaha anga-fakamālohi ke ne hoko ʻo anga-vaivai?

14 Ko ha tokoua ko hono hingoá ko Hans, ʻokú ne ngāue ko ha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻi ʻAositulia. Naʻe pehē ʻe he sea ʻo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻa Hans: “Ko e tokotaha ia ʻi he fanga tokoua anga-vaivai taha te ke fakaʻamu ke ke feʻiloaki mo iá.” Ka naʻe ʻikai ke anga-vaivai maʻu pē ʻa Hans. ʻI heʻene taʻu hongofulu tupú, naʻe kamata ke ne inu tōtuʻa ʻa e ʻolokaholó pea hoko ʻo anga-fakamālohi. ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻene konaá, naʻá ne fuʻu ʻita lahi ʻo ne tāmateʻi ai hono kaumeʻa fefiné. Naʻe ʻave ai ʻa Hans ki pilīsone ʻi he taʻu ʻe 20, ka ko e moʻui ʻi he pilīsoné naʻe ʻikai ke liliu ai ʻa hono angaʻitangatá. Naʻe kole leva ʻe heʻene faʻeé ha tokotaha mātuʻa ke ʻaʻahi kia Hans, pea naʻe kamata ke ne ako ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pehē ʻe Hans: “Naʻá ku fāinga ke huʻi atu hoku angaʻitangata motuʻá. Ko e konga Tohi Tapu naʻá ne fakalototoʻaʻi aú ko e ʻAisea 55:7 ʻa ia ʻoku pehē ai: ‘Tuku ke liʻaki ʻe he tangata fulikivanú ʻa ʻene foungá,’ mo e 1 Kolinitō 6:11, ʻoku lave ai ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau siʻaki ʻa e ngaahi ʻalunga angahalaʻiá: ‘Pea neongo ia, naʻe pehē ʻa e niʻihi ʻo kimoutolu.’ Naʻe tokoniʻi anga-kātaki au ʻe Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahi fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní ke u kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú.” Naʻe papitaiso ʻa Hans lolotonga ʻene ʻi pilīsoné, pea naʻá ne ʻatā mai hili ʻene ʻi he pilīsoné ʻi he taʻu ʻe 17 mo e konga. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou houngaʻia ʻi he hulu fau ʻa e meesi mo e fakamolemole ʻa Sihová.”

15. Ko e hā ʻa e konga ʻe taha ʻo e angaʻitangata motuʻá? Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo iá?

15 Ko e loí ko e konga ia ʻe taha ʻo e angaʻitangata motuʻá. Ko e fakatātaá, ko e kakai tokolahi ʻoku nau loi koeʻuhí ke nau hao ai mei he totongi tukuhaú pe fakaʻehiʻehi mei hono fua ha kovi ʻo ha ngaahi fehālaaki naʻa nau fai. Ka ko Sihová “ko e ʻOtua ʻo e moʻoní.” (Saame 31:5) Ko ia ʻokú ne fiemaʻu mai ʻa e kotoa ʻo ʻene kau lotú ke nau “lea moʻoni” pea ‘ʻoua ʻe loi.’ (ʻEf. 4:25; Kol. 3:9) ʻOku hā mahino mei ai, kuo pau ke tau tala ʻa e moʻoní neongo kapau ʻoku fakamā pe faingataʻa.​—Pal. 6:16-19.

FOUNGA NAʻA NAU IKUNA AÍ

16. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá?

16 ʻOku ʻikai faingofua ke tau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá ʻi he mālohi pē ʻo kitautolú. Ko Sakura, Ribeiro, Stephen, mo Hans naʻe pau ke nau faitau mālohi kotoa ke liliu ʻa ʻenau founga moʻui motuʻá. Ko e meʻa naʻá ne tokoniʻi kinautolú ko e mālohi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13; Hep. 4:12) Ke maʻu ʻa e ʻaonga mei he mālohi ko iá, kuo pau ke tau lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, fakalaulauloto ki ai, pea lotu maʻu pē ki ha poto mo ha mālohi ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. (Sios. 1:8; Saame 119:97; 1 Tes. 5:17) ʻOku tau toe maʻu ʻa e ʻaonga mei he Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau teuteu ai mo maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. (Hep. 10:24, 25) Pea ʻoku fiemaʻu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokonaki lahi kehe kuo ʻomai kiate kitautolu ʻe he kautaha ʻa Sihová, ʻo hangē ko ʻetau ngaahi makasiní, JW Broadcasting, JW Library, mo e jw.org.​—Luke 12:42.

Lau ‘e ha tokoua ‘a e Tohi Tapú, ako ha tohi Fakatohitapu, pea lotu

ʻE lava fēfē ke tau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá? (Sio ki he palakalafi 16)

17. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

17 Kuo tau lāulea ki he ngaahi tōʻonga kovi kuo pau ke huʻi atu pea siʻaki ai pē ʻe he kau Kalisitiané koeʻuhi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa lahi ange ʻoku fiemaʻu ke tau fai. ʻOku fiemaʻu ke tau kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú pea ʻai maʻu pē ia ko e konga ʻetau moʻuí. ʻI he kupu hono hokó, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fai ai ení.

a Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.

b Sio ki he vahe 25 ʻi he tohi Questions Young People Ask​—Answers That Work, Volume 1.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share