-
“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua”Ko e Taua Leʻo—2002 | Tīsema 15
-
-
“ʻUnuʻunu Atu ki he ʻOtua”
“ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.”—SEMISI 4:8.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e taukaveʻi ʻoku faʻa fai ʻe he tangatá? (e) Ko e hā ʻa e enginaki naʻe fai ʻe Sēmisí, pea ko e hā naʻe fiemaʻu aí?
“ʻOKU ʻia kitautolu ʻa e ʻOtuá.” Kuo teuteuʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakafonuá pea naʻa mo e ngaahi teunga ʻo e kau sōtiá. Kuo tongi ʻa e “ʻOku ʻi he ʻOtuá ʻemau falalá” ʻi he ngaahi koini mo e lauʻi paʻanga lahi taʻefaʻalaua ʻi he paʻanga fakaeonopōní. ʻOku anga-maheniʻaki ki he tangatá ke taukaveʻi ʻoku nau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo e ʻOtuá. Ko ia ai, ʻikai te ke loto-tatau, ko hono maʻu moʻoni ha vahaʻangatae pehē ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange ia ʻi he talanoa pē fekauʻaki mo ia pe ko hono fakahāhā ia ʻi ha ngaahi foʻi lea kuo tohi?
2 ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku malava ke maʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga ia. Naʻa mo e kau Kalisitiane pani ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe fiemaʻu ke ʻai ke mālohi honau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. Ko e ʻovasia Kalisitiane ko Sēmisí naʻe pau ke ne fakatokanga ki he niʻihi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi hehema fakakakanó mo e mole honau tuʻunga maʻa fakalaumālié. ʻI he akonaki ko iá, naʻá ne ʻomai ai ʻa e enginaki mālohi ko ení: “ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtua, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:1-12) Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sēmisi ki he “ʻunuʻunu atu”?
3, 4. (a) Ko e hā nai naʻe fakamanatu ki he niʻihi ʻo e kau lautohi ʻa Sēmisi ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi he fakalea “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua”? (e) Ko e hā ʻe fakapapauʻi mai nai ai kia kitautolu ʻoku malava ʻa e fakaofiofi ki he ʻOtuá?
3 Naʻe ngāueʻaki ʻe Sēmisi ha fakalea naʻe maheni mo e tokolahi ʻo ʻene kau lautohí. Naʻe ʻoange ʻe he Lao ʻa Mōsesé ki he kau taulaʻeikí ʻa e fakahinohino pau ki he founga ke “haʻu o ofi,” pe fakaofiofi ai kia Sihova maʻa hono kakaí. (Ekisoto 19:22, PM) Ko ia, naʻe fakamanatu nai ai ki he kau lautohi ʻa Sēmisí ko e fakaofiofi kia Sihová ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fakamaʻamaʻaʻi. Ko Sihova ʻoku ngeia lahi taha ʻi he ʻunivēsí.
4 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, hangē ko e fakamatala ʻa e mataotao Tohitapu ʻe taha, “ko e enginaki ko eni [ʻi he Semisi 4:8] ʻoku fakaeʻa mai ai ha fakatuʻamelie mālohi.” Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēmisi ʻoku fakaafeʻi anga-ʻofa maʻu pē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau ʻunuʻunu ofi kiate Ia. (2 Kalonikali 15:2) Naʻe fakaʻatā ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú ʻa e hala ʻo e fakaofiofi kia Sihová ʻi ha ʻuhinga kakato ange. (Efeso 3:11, 12) ʻI he ʻahó ni, ko e founga ʻo e fakaofiofi ki he ʻOtuá kuo ʻatā ia ki he laui miliona! Ko ia ai, ʻe anga-fēfē nai haʻatau ngāueʻaongaʻaki ʻa e faingamālie fakaofo ko ení? Te tau lāulea nounou ki he founga ʻe tolu ʻa ia ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova ko e ʻOtuá.
Hokohoko Atu ʻa e “Fai ke ʻIlo” ʻa e ʻOtuá
5, 6. ʻOku anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e talavou ko Sāmiuelá ʻa e meʻa ʻoku kau ki he “fai ke ʻilo” ʻa e ʻOtuá?
5 Fakatatau ki he Sione 17:3, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” Ko e ngaahi liliu lahi ʻo e foʻi veesi ko ení ʻoku kiʻi kehe ia mei he New World Translation. ʻI he ʻikai pehē “fai ke ʻilo” ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau liliu pē ʻa e foʻi veapé ko e “ke ʻilo” ʻa e ʻOtuá pe “ʻiloʻi” ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, ko e kau mataotao tokolahi ʻoku nau fakatokangaʻi ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea naʻe ngāueʻaki ʻi he muʻaki lea faka-Kalisí ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange—ko ha ngāue hokohoko, ko e taha ʻa ia ʻe aʻu ʻo iku nai ai ki ha maheni fekoekoeʻi mo ha tokotaha ʻe taha.
6 Ko e hoko ʻo ʻiloʻi fekoekoeʻi ʻa e ʻOtuá naʻe ʻikai ko ha foʻi fakakaukau foʻou ia ʻi he ʻaho ʻo Sīsuú. Ko e fakatātaá, ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ʻoku tau lau ai ʻi he taimi naʻe kei tamasiʻi ai ʻa Sāmiuelá, naʻe “teʻeki ai te ne hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova.” (1 Samiuela 3:7) Naʻe ʻuhinga ení naʻe siʻi ʻaupito ʻa e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Sāmiuela fekauʻaki mo hono ʻOtuá? ʻIkai. Ko ʻene ongo mātuʻá mo e kau taulaʻeikí kuo pau pē naʻa nau akoʻi kiate ia ʻa e meʻa lahi. Kae kehe, ko e foʻi lea Hepelū naʻe ngāueʻaki ʻi he veesi ko iá, fakatatau ki ha mataotao ʻe taha, ʻe lava ke “ngāueʻaki ia ki he maheni fekoekoeʻi tahá.” Naʻe teʻeki ai ke hoko ʻa Sāmiuela ʻo ʻiloʻi fekoekoeʻi ʻa Sihova, hangē ko ia naʻá ne ʻi ai ki mui ange ʻi heʻene ngāue ko e tangata-lea ʻa Sihová. ʻI he hokohoko atu ʻa e tupu hake ʻa Sāmiuelá, naʻá ne hoko moʻoni ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova, ʻi hono maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo ia.—1 Samiuela 3:19, 20.
7, 8. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto-siʻi ʻi he ngaahi akonaki faka-Tohitapu loloto angé? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni loloto ʻe niʻihi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku lelei ke tau akó?
7 ʻOkú ke fai ke ʻilo ʻa Sihova koeʻuhi ke hoko ai ʻo maheni fekoekoeʻi mo ia? Ke fai iá, ʻoku fiemaʻu ke ke “[fakatupu ha] holi” ki he meʻakai fakalaumālie ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá. (1 Pita 2:2) ʻOua ʻe fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻa tefitó. Feinga ke maʻu ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki loloto ange ʻa e Tohitapú. (Hepelu 5:12-14) ʻOkú ke loto-siʻi ʻi he ngaahi akonaki peheé, ʻo fakahuʻunga ʻoku nau fuʻu faingataʻa? Kapau ko ia, manatuʻi ko Sihova ʻa e “Faiako Maʻongoʻonga.” (Aisea 30:20, NW) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e founga ke fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni lolotó ki he ʻatamai ʻo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá. Pea ʻe lava ke ne tāpuakiʻi hoʻo ngaahi feinga loto-moʻoni ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne akoʻi kiate koé.—Sāme 25:4.
8 Ko e hā ʻoku ʻikai ke sivisiviʻi ai ʻa koe tonu fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e “ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua”? (1 Kolinito 2:10) ʻOku ʻikai ko ha ngaahi tuʻunga-lea taʻefakamānako eni hangē ko ia ʻe fakakikihiʻi nai ʻe he kau teolosiá mo e haʻa faifekaú. Ko e ngaahi tokāteline moʻui ia ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamaama fakatoʻoaloto ki he ʻatamai mo e loto ʻo ʻetau Tamai ʻofá. Ko e fakatātaá, ko e huhuʻí, ʻa e “fakalilolilo toputapú,” pea mo e ngaahi fuakava kehekehe kuo ngāueʻaki ʻe Sihova ke tāpuakiʻi ʻa hono kakaí pea fakahoko ʻa ʻene ngaahi taumuʻá—ko e ngaahi kaveingá ni mo e kaveinga lahi hangē ko iá ko e ngaahi tuʻunga-lea fakafiefia pea fakafiemālie ia ki he fekumi mo e ako fakafoʻituituí.—1 Kolinito 2:7, NW.
9, 10. (a) Ko e hā ʻoku fakatuʻutāmaki ai ʻa e hīkisiá, pea ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi ai mei aí? (e) ʻI he hoko mai ki he ʻiloʻi ʻo Sihová, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga ke anga-fakatōkilaló?
9 ʻI hoʻomou tupulaki ʻi he ʻiloʻi ʻo e ngaahi moʻoni fakalaumālie loloto angé, tokanga fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻe hoko mai nai fakataha mo e ʻiló—ko e hīkisiá. (1 Kolinito 8:1) Ko e hīkisiá ʻoku fakatuʻutāmaki, he ʻokú ne fakamavaheʻi ʻa e tangatá mei he ʻOtuá. (Palovepi 16:5; Semisi 4:6) Manatuʻi, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ki ha tangata ke pōlepole ai ʻi heʻene ʻiló. Ke fakatātaaʻi, fakakaukau angé ki he ngaahi leá ni mei he talateu ʻo ha tohi ʻokú ne fakafuofua ʻa e ngaahi fakalakalaka fakasaienisi fakamuimui tahá: “Ko e lahi ange ʻetau hoko ʻo ʻiló, ko e lahi ange ia ʻetau ʻiloʻi ʻa e siʻi ʻo ʻetau ʻiló. . . . Ko e meʻa kotoa kuo tau akó ko e noa pē ʻi hono fakahoa atu ki he meʻa ʻoku teʻeki ke tau akó.” Ko e anga-fakatōkilalo peheé ʻoku fakaivifoʻou. Sai, ʻi he fekauʻaki mo e sino lahi taha ʻo e ʻiló—ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihova ko e ʻOtuá—ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lahi ange ai ke anga-fakatōkilalo maʻu pē. Ko e hā hono ʻuhingá?
10 Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu fekauʻaki mo Sihová. “ʻOku loloto ʻaupito hoʻo ngaahi fakakaukau na.” (Sāme 92:5) ‘Ko e ʻilo [ʻa Sihová] ʻoku taʻemalaua.’ (Sāme 147:5) ‘ʻOku taʻemahakulea ʻa e fakakaukau [ʻa Sihová].’ (Aisea 40:28) “ʻOiau! ʻene kilukilua ʻa e koloa mo e poto mo e ʻilomeʻa ʻa e ʻOtua!” (Loma 11:33) ʻOku hā mahino, ʻe ʻikai ʻaupito ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo Sihová. (Koheleti 3:11) Kuó ne akoʻi kia kitautolu ʻa e ngaahi meʻa fakaofo lahi, ka neongo ia te tau maʻu maʻu pē ʻi hotau ʻaó ha ʻilo lahi taʻefakangatangata ʻa ia te tau ako mei ai ʻa e meʻa lahi ange. ʻIkai ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fakatou fakafiefia mo fakatupu loto fakatōkilalo ia? ʻI heʻetau akó leva, tau ngāueʻaki maʻu pē ʻetau ʻiló ko ha makatuʻunga ia ki he ʻunuʻunu ofi kia Sihová pea ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fai pehē—ʻo ʻikai ʻaupito ko ha founga ia ke hakeakiʻi hake ai kitautolu ʻo māʻolunga ʻi he niʻihi kehé.—Mātiu 23:12; Luke 9:48.
Fakahāhā ʻa Hoʻo ʻOfa kia Sihová
11, 12. (a) ʻOku totonu ke fēfē hono ueʻi kitautolu ʻe he ʻilo ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo Sihová? (e) Ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi pe ʻoku moʻoni ha ʻofa ʻa ha taha ki he ʻOtuá?
11 ʻI heʻene feʻungamālié, naʻe hanga ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo fakafehokotaki ʻa e ʻiló mo e ʻofá. Naʻá ne tohi: “Ko ʻeku lotu ʻeni; ke to e tupulekina ʻo lahi hake ʻaupito hoʻomou ʻofa, heʻene maʻu ʻa e ʻilo kanokano mo e ongoʻi ʻo e totonu ʻi he meʻa kotoa pe.” (Filipai 1:9) ʻI he ʻikai ke tau fakafuofuolahi ʻi he hīkisiá, ko e moʻoni mahuʻinga kotoa pē ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi taumuʻá ʻoku totonu ke ne fakatupulekina ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai fakahēvaní.
12 Ko e moʻoni, ko e tokolahi ʻoku nau taukaveʻi ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai. ʻOku nau loto-moʻoni nai fekauʻaki mo e ngaahi ongoʻi mālohi ʻoku fonu ʻi honau lotó. Ko e ngaahi ongoʻi peheé ʻoku lelei, pea aʻu ʻo fakaongoongoleleiʻi, ʻi he taimi ʻoku fehoanaki ai mo e ʻilo totonú. Ka ʻoku ʻikai te nau hoko ʻiate kinautolu ʻo tatau mo e ʻofa moʻoni ki he ʻOtuá. Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakamatalaʻi ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻofa ko iá: “Ko eni ia ʻa e ʻofa ki he ʻOtua, ʻa ʻetau tauhi ki heʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (1 Sione 5:3) Ko e ʻofa leva kia Sihová ʻoku toki moʻoni pē ʻi he taimi ʻoku fakahāhā ai ia ʻi he ngaahi ngāue talangofuá.
13. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he manavahē fakaʻotuá ke fakahāhā ʻa ʻetau ʻofa kia Sihová?
13 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he manavahē fakaʻotuá ke talangofua kia Sihova. Ko e manavahē loloto mo e ʻapasia loloto kia Sihová ʻoku hoko mai ia mei he fai ke ʻiloʻi iá, ako fekauʻaki mo ʻene māʻoniʻoní, lāngilangí, mālohí, fakamaau totonú, potó, mo e ʻofa taʻefakangatangatá. ʻOku mahuʻinga ʻa e manavahē peheé ki he ʻunuʻunu ke ofi kiate iá. Ko hono moʻoní, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Sāme 25:14 (PM): “Koe finagalo fufu o [“fekoekoeʻi mo,” NW] Jihova oku iate kinautolu oku manavahe kiate ia.” Ko ia, kapau ʻoku tau maʻu ha manavahē lelei ki hono taʻefakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvani ʻofeiná, ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ai kiate ia. Ko e manavahē fakaʻotuá te ne tokoniʻi kitautolu ke tokanga ki he akonaki fakapotopoto ʻoku lēkooti ʻi he Palovepi 3:6: “Ke ke fakaongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pe, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalunga.” ʻOku ʻuhinga ia ki he hā?
14, 15. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fili ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻui fakaʻahó? (e) ʻOku lava fēfē ke tau fai ʻa e ngaahi filí ʻi ha founga ʻoku tapua atu ai ʻetau manavahē fakaʻotuá?
14 Kuo pau ke ke fai ʻa e ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē, fakatouʻosi ʻa e fili lalahi mo e iiki. Hangē ko ení, ko e hā ʻa e faʻahinga talanoa te ke fai mo ho ngaahi kaungāngāué, kaungāakó, mo e kaungāʻapí? (Luke 6:45) Te ke ngāue mālohi ki he ngaahi ngāue ʻoku tuku atu kiate koé, pe te ke kumi ha ngaahi founga ke ʻosi ai ʻa e ngāué ʻi ha feinga siʻisiʻi? (Kolose 3:23) Te ke ʻunuʻunu ʻo ofi ange ki he faʻahinga ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ʻofa siʻisiʻi pe ʻikai ha ʻofa kia Sihová, pe te ke feinga ke ʻai ke mālohi ho ngaahi vahaʻangatae mo e kakai fakalaumālié? (Palovepi 13:20) Ko e hā te ke faí, naʻa mo e ʻi ha ngaahi founga iiki, ke pouaki ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá? (Mātiu 6:33) Kapau ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu peheé hangē ko ia ʻoku hā atu hení ʻokú ne tataki hoʻo ngaahi fili ʻi he ʻaho kotoa pē, tā ʻokú ke fakaongo moʻoni kia Sihova “ʻi ho hala kotoa pe.”
15 Ko hono moʻoní, ʻi he fili taki taha ʻoku tau faí, ʻoku totonu ke tataki kitautolu ʻe he fakakaukau ko ení: ‘Ko e hā ʻe fiemaʻu mai ʻe Sihova ke u faí? Ko e hā ʻa e ʻalunga te ne fakafiefiaʻi lahi taha iá?’ (Palovepi 27:11) Ko hono fakahāhā ʻa e manavahē fakaʻotuá ʻi he founga ko ení ko ha founga lelei taha ia ke fakahāhā ai ʻa e ʻofa kia Sihová. Ko e manavahē fakaʻotuá te ne toe ueʻi kitautolu ke hanganaki maʻa—fakalaumālie, fakaeʻulungaanga, mo fakaesino. Manatuʻi, ʻi he veesi tatau ʻa ia ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻe Sēmisi ki he kau Kalisitiané ke “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua,” ʻokú ne toe enginaki ai: “Fakamaʻa homou nima, ʻa kau angahala; pea fakatapu ʻa homou loto, ʻa kau siosio ua.”—Semisi 4:8.
16. ʻI he foaki kia Sihová, ko e hā ʻe ʻikai ʻaupito lava ke tau fakahokó, neongo ia ko e hā nai te tau lavameʻa maʻu pē ʻi hono faí?
16 Ko e moʻoni, ko hono fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi mamaʻo ange ia ʻi he fakaʻehiʻehi pē mei he meʻa ʻoku koví. ʻOku toe ueʻi kitautolu ʻe he ʻofá ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Hangē ko ení, ʻoku anga-fēfē ʻetau tali ki he nima-homo lahi fakaʻulia ʻa Sihová? Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “ʻIlonga ha foaki lelei, pea ʻilonga ha meʻaʻofa haohaoa, ko e ʻalu hifo pe ia mei he Tamai ʻa e ngaahi maama.” (Semisi 1:17) Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai kia Sihova ʻa ʻetau koloá, ʻoku ʻikai ke tau fakakoloaʻi ai ia. ʻOkú ne ʻosi maʻu ʻe ia ʻa e nāunau mo e koloa kotoa pē. (Sāme 50:12) Pea ʻi he taimi ʻoku tau foaki ai kia Sihova hotau taimí mo e iví, ʻoku ʻikai te tau fakahoko ai ha fiemaʻu ʻoku ʻikai lava ke ne fakaaʻu. Naʻa mo ʻetau fakafisi ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke ne ʻai ʻa e ngaahi maká ke nau kalanga! Ko e hā leva ke foaki ai kia Sihova ʻa ʻetau koloá, taimí, mo e iví? Ko e muʻomuʻá, koeʻuhí ʻoku tau fakahāhā ai ʻetau ʻofa kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo hotau lotó, moʻuí, ʻatamaí mo e mālohí.—Maake 12:29, 30.
17. Ko e hā ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke foaki fiefia kia Sihová?
17 ʻI heʻetau foaki kia Sihová, ʻoku totonu ke tau fai ia ʻi he fiefia, “he oku ofa ae Otua ki ha foaki fiefia.” (2 Kolinito 9:7, PM) Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku lēkooti ʻi he Teutalonome 16:17 ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke foaki fiefia: “ʻE taki taha ʻene meaʻofa ʻi he meʻa ʻoku ne maʻu, ʻo tau mo e tapuaki ʻa Sihova ko ho ʻOtua kuo ʻatu kiate koe.” ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he nima-homo ʻa Sihova kia kitautolú, ʻoku tau ongoʻi ai ha holi ke foaki tauʻatāina kiate ia. Ko e foaki peheé ʻokú ne ʻai hono lotó ke fiefia, ʻo tatau mo e anga ʻo hono fakafiefiaʻi ʻe ha meʻaʻofa siʻisiʻi mei ha kiʻi tama ʻofeina haʻane mātuʻa. Ko hono fakahāhā ʻetau ʻofá ʻi he founga ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova.
Langa Hake ʻa e Fekoekoeʻí Fakafou ʻi he Lotu
18. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fakakaukau ki he founga ke fakaleleiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ngaahi lotú?
18 Ko hotau ngaahi mōmeniti ʻo e lotu tāutahá ʻoku ʻomai ai kia kitautolu ʻa e faingamālie taʻehanotatau—ko e ngaahi taimi ia ki he talanoa fakapulipuli, fekoekoeʻi ki heʻetau Tamai fakahēvaní. (Filipai 4:6) Koeʻuhi ko e lotú ko e founga mātuʻaki mahuʻinga ia fekauʻaki mo e ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá, ʻoku ʻaonga ke kiʻi tuʻu ʻo fakakaukau ki he tuʻunga ʻo ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai pau ke nau hoko ko e ngaahi sīpinga ʻo e pōtoʻi mo e fokotuʻutuʻu maau, ka ʻoku totonu ke nau hoko ko e ngaahi fakahāhā loto-moʻoni ia ʻoku haʻu mei he lotó. ʻE lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ʻetau ngaahi lotú?
19, 20. Ko e hā ke fakalaulauloto ai ki muʻa ke tau lotú, pea ko e hā ʻa e ngaahi kaveinga feʻungamālie ke fakalaulauloto peheé?
19 Te tau ʻahiʻahiʻi nai ʻa e fakalaulauloto ki muʻa ke tau lotú. Kapau te tau fakalaulauloto ʻi ha taimi ki muʻa, ʻe lava ke tau ʻai ai ʻetau ngaahi lotú ke fakahangatonu mo mohu ʻuhinga, ʻo fakaʻehiʻehi ai mei he tōʻonga ʻo hono toutou leaʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea anga-maheni ʻoku manatuʻi vavé. (Palovepi 15:28, 29) Mahalo pē ko e fakalaulauloto ki he niʻihi ʻo e ngaahi kaveinga naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene sīpinga lotú pea toki fakakaukau leva ki he founga ʻe tokoni nai ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he felāveʻi mo hotau ngaahi tuʻungá tonu. (Mātiu 6:9-13) Ko e fakatātaá, te tau ʻeke hifo nai kia kitautolu pe ko e hā ʻa e konga siʻisiʻi ʻoku tau ʻamanaki ke fakahoko ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová ʻi heni ʻi he māmaní. Te tau fakahāhā nai kia Sihova ʻetau holi ke hoko ʻo ʻaonga kiate ia ʻi heʻetau malavá pea kole ʻa ʻene tokoní ki hono fakahoko ha ngaahi ngāue pē kuó ne ʻomai kia kitautolu? ʻOku tau mafasia ʻi he ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié? Ko e hā ʻa e ngaahi angahala ʻoku tau fiemaʻu ki ai ʻa e fakamolemolé, pea ʻoku fiemaʻu ke tau faʻa fakamolemole lahi ange kia hai? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻokú ne fakahohaʻasi kitautolú, pea ʻoku tau ʻiloʻi nai ʻoku tau fiemaʻu fakavavevave ʻa e maluʻi ʻa Sihová ʻi he fekauʻaki mo e meʻa ko iá?
20 Tānaki atu ki ai, te tau fakakaukau nai fekauʻaki mo e kakai ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tautefito ʻenau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová. (2 Kolinito 1:11) Ko ia ai, ʻoua naʻa ngalo ʻa e meʻa fekauʻaki mo hono fai ʻa e ngaahi fakamāloó. Kapau te tau tuʻu hifo ʻo fakakaukau fekauʻaki mo ia, ko e moʻoni te tau fakakaukau ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻuhinga ke fakamālō ai kia Sihova pea fakahīkihikiʻi ia ʻi he ʻaho taki taha ki heʻene ngaahi lelei lahi faú. (Teutalonome 8:10; Luke 10:21) Ko hono fai iá ʻoku ʻi ai hono ʻaonga lahi ange—ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ha fakakaukau pau mo e houngaʻia lahi ange ki he moʻuí.
21. Ko hono ako ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu fē ʻe tokoniʻi nai ai kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakaofiofi ai kia Sihova ʻi he lotú?
21 Ko e akó foki ʻe lava ke toe fakaleleiʻi ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lotu tuʻu-ki-muʻa ʻa e kau tangata mo e kau fefine loto-tōnunga ʻoku lēkooti ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ení, kapau ʻoku maluʻaki mai ʻi muʻa ʻia kitautolu ha palopalema faingataʻa, ʻo fakatupunga ai ʻia kitautolu ha loto-hohaʻa pea aʻu ʻo tau manavahē fekauʻaki mo ʻetau tuʻunga moʻuí pe ko e moʻui ʻa e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí, te tau lau nai ʻa e lotu ʻa Sēkope fekauʻaki mo ʻene teu feʻiloaki mo hono tokoua kumi sāuni, ko ʻĪsoá. (Senesi 32:9-12) Pe te tau ako nai ʻa e lotu naʻe leaʻaki ʻe Tuʻi ʻAsa ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ʻe ha kau tau ʻItiopea ʻe toko taha miliona nai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá. (2 Kalonikali 14:11, 12) Kapau ʻoku fakahohaʻasi kitautolu ʻe ha palopalema ʻokú ne fakamanaʻi ke ʻomai ʻa e luma ki he huafa lelei ʻo Sihová, ʻoku taau leva ke fakakaukau ki he lotu ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻao ʻo e kau lotu Pēalí ʻi Moʻunga Kāmelí, hangē ko ia ko e lotu ʻa Nehemaia fekauʻaki mo e tuʻunga ololalo ʻo Selusalemá. (1 Tuʻi 18:36, 37; Nehemaia 1:4-11) Ko e lau mo e fakalaulauloto ki he ngaahi lotu peheé ʻe lava ke ne ʻai ke mālohi ʻetau tuí pea ʻomai kia kitautolu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he founga lelei taha ke fakaofiofi ai kia Sihova mo e ngaahi loto-hohaʻa ʻokú ne fakamafasiaʻi kitautolú.
22. Ko e hā ʻa e konga tohi fakataʻu ki he 2003, pea ko e hā nai te tau ʻeke hifo kia kitautolu ʻi he taimi ki he taimi ʻi he kotoa ʻo e taʻú?
22 ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ha lāngilangi ʻe lahi ange, ʻikai ha taumuʻa ʻe toe lelei ange, ʻi he tokanga ki he akonaki ʻa Sēmisi ke “ʻunuʻunu atu ki he ʻOtua.” (Semisi 4:8) ʻOfa ke tau fai ia ʻaki ʻetau fakalakalaka ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻa e feinga ke fakahāhā ʻetau ʻofa kiate iá ʻo toe lahi ange, pea ʻi he fakatupulekina ʻa e fekoekoeʻi mo ia ʻi heʻetau ngaahi lotú. ʻI he kotoa ʻo e taʻu 2003, lolotonga ʻetau manatuʻi ʻa e Semisi 4:8 ʻi he tuʻunga ko e konga tohi fakataʻú, tau hokohoko atu ke sivisiviʻi kitautolu, pe ʻoku tau ʻunuʻunu ofi moʻoni kia Sihova. Fēfē leva ʻa e konga ki mui ʻo e fakamatala ko iá? ʻI he founga fē ʻe “ʻunuʻunu mai [ai] ia [ʻa Sihova] kiate kimoutolu,” ʻo ʻomai ʻa e ngaahi tāpuaki ko e hā? Ko e kupu hoko maí ʻe lāulea ai ki he meʻa ko ení.
-
-
“ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”Ko e Taua Leʻo—2002 | Tīsema 15
-
-
“ʻE ʻUnuʻunu Mai Ia Kiate Kimoutolu”
“Oku ikai mamao [ʻa e ʻOtuá] mo kitautolu taki taha.”—NGĀUE 17:27, PM.
1, 2. (a) ʻI he taimi ʻoku tau hanga hake ai ki he langi fetuʻuá, ko e hā ʻa e fehuʻi te tau ʻeke nai fekauʻaki mo e Tokotaha-Fakatupú? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu ʻoku ʻikai ʻaupito taʻemahuʻinga ʻa e tangatá ʻi he vakai mai ʻa Sihová?
KUÓ KE hanga hake ki he langi fetuʻuá ʻi ha pō tafitonga pea ke fakatumutumu lahi? Ko e lahi fau ʻo e ngaahi fetuʻú mo e kāfakafa ʻo e vavaá ʻokú ne fakatupu ha ongoʻi māluʻia. ʻI he ʻuniveesi lahi fakaʻulia ko ení, ko e foʻi māmaní ko ha kiʻi foʻi toti pē. ʻOku ʻuhinga ení ko e Tokotaha-Fakatupú, “koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe,” ʻoku fuʻu māʻolunga ia ke tokanga mai fekauʻaki mo e tangatá pe fuʻu mamaʻo pea taʻemafakatotoloa ke hoko ʻo nau ʻiloʻi ia?—Sāme 83:18, PM.
2 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu ʻoku ʻikai ʻaupito ke taʻemahuʻinga ʻa e tangatá ʻi he vakai mai ʻa Sihová. Ko hono moʻoní, ʻoku fakalotolahiʻi kitautolu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau kumi kiate ia, ʻi heʻene pehē: “Oku ikai mamao ia mo kitautolu taki taha.” (Ngāue 17:27, PM; 1 Kalonikali 28:9) Ko e moʻoni, kapau te tau fou ʻi ha ngaahi sitepu ke ʻunuʻunu atu ai ki he ʻOtuá, te ne tali ʻetau ngaahi feingá. ʻI he founga fē? Ko e ngaahi lea ʻo ʻetau konga tohi fakataʻu ki he 2003 ʻokú ne ʻomai ʻa e tali fakalotomāfana ko ení: “ʻE ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu.” (Semisi 4:8) Tau lāulea angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki fakaofo ʻoku fakafonuʻaki ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau ofi kiate iá.
Ko ha Meʻaʻofa Fakafoʻituitui Meia Sihova
3. Ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻoku foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau ʻunuʻunu ofi kiate iá?
3 ʻUluakí, ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ha meʻaʻofa mahuʻinga kuó ne tuku tauhi mai maʻa hono kakaí. Ko e kotoa ʻo e mālohi, koloa, mo e ako ʻoku ʻomai ʻe he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá ʻe ʻikai lava ke ne ʻomai ʻa e meʻaʻofa ko ení. Ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui ia, ko e taha ʻa ia ʻoku foaki pē ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku ofi kiate iá. Ko e hā ia? ʻOku tali ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Kapau te ke . . . haʻaki ho leʻo kia Fakahinohino; kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: te ke toki laveʻi ʻa e ʻapasia kia Sihova, pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua. He ʻoku foaki poto ʻe Sihova.” (Palovepi 2:3-6) Fakaʻuta atu ki he malava ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke maʻu “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”! Ko e meʻaʻofa ko iá—ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá—ʻoku fakahoa ia ki he “koloa fufu.” Ko e hā hono ʻuhingá?
4, 5. Ko e hā ʻoku lava ai ke fakahoa “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua” ki ha “koloa fufu”? Fakamatalaʻi.
4 Ko e meʻa ʻe taha, ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga lahi. Ko e taha ʻo hono ngaahi tāpuaki mahuʻingá ko e ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá. (Sione 17:3) Ka ko e ʻilo ko iá ʻokú ne fakakoloa ʻetau moʻuí naʻa mo e ʻi he taimí ni. Ko e fakatātaá, ko ha ola ʻo ʻetau ako fakalelei ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, kuo tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga hangē ko ení: Ko hai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá? (Sāme 83:18) Ko e hā ʻa e tuʻunga moʻoni ʻo e kau maté? (Koheleti 9:5, 10) Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he foʻi māmaní mo e faʻahinga ʻo e tangatá? (Aisea 45:18) Kuo tau toe hoko ʻo ʻiloʻi ko e founga lelei taha ke moʻui aí ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohitapú. (Aisea 30:20, 21; 48:17, 18) Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ʻa e tataki lelei ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fekuki ai mo e ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí pea ke tuli ai ki ha ʻalunga ʻokú ne pouaki ʻa e fiefia mo e fiemālie moʻoní. Hiliō he meʻa kotoa, ko ʻetau ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kuó ne ʻai ke tau malava ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová pea ke ʻunuʻunu ofi ai kiate ia. Ko e hā ʻe lava ke hoko ʻo toe mahuʻinga ange ʻi ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova makatuʻunga ʻi hono “ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”?
5 ʻOku ʻi ai ha toe ʻuhinga ʻe taha ʻoku lava ke fakahoa ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá ki he “koloa fufu.” ʻI he hangē ko e ngaahi koloa lahi, ʻoku ʻi ha tuʻunga hāhāmolofia ia ʻi he māmani ko ení. ʻI he kakai ʻe toko ono piliona ʻo e māmaní, ko e kau lotu ʻe toko ono miliona nai ai ʻa Sihova, pe ʻoku fakafuofua ko e toko 1 ʻi he toko 1,000, ʻoku nau maʻu “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.” Ke fakatātaaʻi ʻa e monū hāhāmolofia ko ia ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, fakakaukau atu ki ha foʻi fehuʻi faka-Tohitapu pē ʻe taha: Ko e hā ʻoku hoko ki he tangatá ʻi he maté? ʻOku tau ʻiloʻi mei he ngaahi Konga Tohitapú ʻoku mate ʻa e soulú pea ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha meʻa. (Isikeli 18:4) Neongo ia, ko e tui loi ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi loto ʻi ha tokotaha ʻoku hokohoko atu ʻene moʻuí ʻi he hili ʻa e maté ʻoku tali ia ʻe he lahi taha ʻo e ngaahi lotu ʻi he māmaní. Ko ha konga tefito ia ʻo e ngaahi lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. ʻOku toe lahi ia ʻi he lotu faka-Putá, Hinituú, ʻIsilamí, Sāiní, faka-Siú, Sinitoó, Sīkí, mo e faka-Taó. Kiʻi fakakaukau angé—ʻoku laui piliona ʻa e kakai ʻoku kākaaʻi ʻe he foʻi tokāteline loi pē ʻe taha ko ení!
6, 7. (a) Ko hai pē ʻe lava ke nau maʻu “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻoku fakahaaʻi ai kuo tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e fakamaama ʻoku ʻikai mahinoʻi ʻe he tokolahi ʻo e “kakai ʻoku poto mo ʻiloʻilo”?
6 Ko e hā ʻoku ʻikai ʻiloʻi ai ʻe he kakai tokolahi ange “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”? Koeʻuhí ʻe ʻikai lava ke te mahinoʻi kakato ʻa e ʻuhinga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo taʻekau ai ʻEne tokoní. Manatuʻi, ko e ʻilo ko ení ko ha meʻaʻofa ia. ʻOku foaki ia ʻe Sihova ki he faʻahinga pē ʻoku nau loto-lelei ke kumi ki heʻene Folofolá fakataha mo e faitotonu pea mo e anga-fakatōkilaló. Ko e faʻahinga ko iá ʻoku ʻikai nai te nau “poto fakakakano.” (1 Kolinito 1:26) Ko e tokolahi ʻi honau haʻohaʻongá ʻe aʻu ʻo vakai nai ki ai ʻe he ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní ‘ko e faʻahinga taʻe kolisi kinautolu, pea taʻe maʻu tuʻunga.’ (Ngāue 4:13) Neongo ia, ʻoku ʻikai ke mahuʻinga ia. ʻOku fakapaleʻi ʻaki kitautolu ʻe Sihova “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua” koeʻuhi ko e ngaahi tuʻunga ʻokú ne ʻafioʻi ʻi hotau lotó.
7 Fakakaukau ki ha fakatātā. Ko e kau mataotao tokolahi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kuo nau ʻomai ʻa e ngaahi fakamatala lahi fekauʻaki mo e Tohitapú. ʻOku fakamatalaʻi nai ʻi he ngaahi tohi maʻuʻanga fakamatala peheé ʻa e ʻātakai fakahisitōlia, ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi lea faka-Hepeluú mo e faka-Kalisí, mo e meʻa lahi ange. ʻI he kotoa ʻo ʻenau akó, kuo maʻu moʻoni ʻe he kau mataotao ko iá “ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua”? Sai, ʻoku nau mahinoʻi lelei ʻa e kaveinga ʻo e Tohitapú—ko hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová fakafou ʻi hono Puleʻanga fakahēvaní? ʻOku nau ʻiloʻi ko Sihova ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua? ʻOku tau maʻu moʻoni ʻe kitautolu ha mahinoʻi totonu ʻo e ngaahi meʻa ko iá. Ko e hā hono ʻuhingá? Kuo tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ʻa e fakamaama ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku ʻikai mahinoʻi ʻe he tokolahi ʻo e “kakai ʻoku poto mo ʻiloʻilo.” (Mātiu 11:25) He faitāpuekina moʻoni ē ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau ofi kiate iá!
“ʻOku Tauhi ʻe Sihova ʻa e Kakai ʻOku ʻOfa Kiate Ia”
8, 9. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe Tēvita ʻa e toe tāpuaki ʻe taha ki he faʻahinga ʻoku nau ofi kia Sihová? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e maluʻi fakaʻotuá?
8 Ko e faʻahinga ʻoku ofi kia Sihová ʻoku nau maʻu ʻa e toe tāpuaki ʻe taha—ko e maluʻi fakaʻotuá. Ko e tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá, ʻa ia naʻe ʻikai ke sola ki he faingataʻá, naʻá ne tohi: “ʻOku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia; ʻakinautolu ʻoku fai moʻoni ʻenau tautapa. Ko e holi ʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia ʻoku ne fakaai; pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau kaila, ʻo ne fakamoʻui. ʻOku tauhi [“maluʻi,” NW] ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia.” (Sāme 145:18-20) ʻIo, ʻoku ofi ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá pea ko ia ai, ʻe lava ke vave ʻa ʻene tali ki heʻenau ngaahi tangi ki ha tokoní.
9 Ko e hā ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e maluʻi fakaʻotuá? Tānaki atu ki he ongoʻi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa” ko ení, ko e kau Kalisitiane moʻoní ko ha tāketi makehe ia ʻa e Fili Lahi ʻo Sihová, ʻa Sētane ko e Tēvoló. (2 Timote 3:1) Ko e fili kākā ko iá ʻokú ne fakapapauʻi ke “folo” kitautolu. (1 Pita 5:8) ʻOku fakatangaʻi, tenge mo fakataueleʻi kitautolu ʻe Sētane. ʻOkú ne toe kumi ki he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻatamaí mo e lotó ʻa ia ʻe lava ke ne ngāueʻaongaʻakí. ʻOku ʻi ai ʻene taumuʻa ʻoku fakakaukau ki ai: ke fakavaivaiʻi ʻetau tuí pea keina fakalaumālie kitautolu. (Fakahā 12:12, 17) Koeʻuhi ʻoku tau maʻu ha fili mālohi pehē ke fetakai mo ia, ʻikai ʻoku fakafiemālie ke ʻiloʻi “ʻoku maluʻi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia”?
10. (a) ʻOku anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí? (e) Ko e hā ʻa e faʻahinga maluʻi mahuʻinga tahá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
10 Ko ia ai, ʻoku anga-fēfē hono maluʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí? Ko ʻene talaʻofa ʻo e maluʻí ʻoku ʻikai fakapapauʻi ai ha moʻui ʻatā ia mei he palopalemá ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení; pea ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ʻokú ne moʻua ke fakahoko ha ngaahi mana maʻatautolu. Ka neongo ia, ʻoku tokonaki moʻoni mai ʻe Sihova ʻa e maluʻi fakasino maʻa hono kakaí ʻi he tuʻunga ko ha kulupú. He ko ē, ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻatā ʻa e Tēvoló ke ne fakaʻauha ʻosi ʻa e kau lotu moʻoní mei he māmaní! (2 Pita 2:9) Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku maluʻi fakalaumālie kitautolu ʻe Sihova. ʻOkú ne teuʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú ke kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea ke maluʻi hotau vahaʻangatae mo iá. ʻI he lele lōloá, ko e maluʻi fakalaumālié ʻa e faʻahinga maluʻi mahuʻinga tahá. Ko e hā hono ʻuhingá? Lolotonga ʻetau maʻu hotau vahaʻangatae mo Sihová, ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha—naʻa mo e maté—ʻe lava ke ne fai kia kitautolu ha maumau tuʻuloa.—Mātiu 10:28.
11. Ko e hā ʻa e ngaahi tokonaki kuo fai ʻe Sihova ki hono maluʻi fakalaumālie ʻa hono kakaí?
11 Kuo fai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tokonaki lahi ki hono maluʻi fakalaumālie ʻo e faʻahinga ʻoku nau ofi kiate iá. Fakafou ʻi heʻene folofolá ʻa e Tohitapú, ʻokú ne ʻomai ai kia kitautolu ʻa e poto ke fekuki ai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. (Semisi 1:2-5) Ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ʻokú ne ʻomai ʻa e faikehekehe. Tānaki atu ki ai, ʻoku foaki ʻe Sihova “ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Luke 11:13) Ko e laumālie ko iá ko e ivi mālohi taha ia ʻi he ʻunivēsí, ko ia ʻe lava ke ne teuʻi moʻoni kitautolu ke tau fehangahangai lavameʻa ai mo ha ʻahiʻahi pe fakatauele pē ʻe hoko mai nai kia kitautolu. Fakafou ʻia Kalaisi, ʻoku tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e “meʻaʻofa ʻi he kau tangata.” (Efeso 4:8, NW) Ko e kau tangata taau fakalaumālie ko ení ʻoku nau feinga ke tapua atu ʻa e manavaʻofa lahi ʻa Sihová tonu ʻi hono tokoniʻi ʻa e kaungālotú.—Semisi 5:14, 15.
12, 13. (a) ʻI he founga fē ʻoku tokonaki mai ai kia kitautolu ʻe Sihova ʻa e meʻakai fakalaumālié ʻi he taimi totonú? (e) ʻOku fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi tokonaki ʻa Sihova ki heʻetau lelei fakalaumālié?
12 ʻOku tokonaki mai ʻe Sihova ha toe meʻa kehe ke maluʻiʻaki kitautolu: ko e meʻakai fakalaumālie ʻi hono taimi totonu. (Mātiu 24:45) Fakafou ʻi he ngaahi tohi kuo pulusí, kau ai ʻa e ongo pepa Ko e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake!, pea pehē ki he ngaahi fakatahá, ngaahi ʻasemipilií, mo e ngaahi fakataha-lahí, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e meʻa ʻoku tau fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu aí. ʻE lava ke ke manatuʻi ha taimi naʻá ke fanongo ai ki ha meʻa ʻi ha fakataha faka-Kalisitiane, ko ha ʻasemipilī, pe ko ha fakataha-lahi naʻe maongo ki ho lotó peá ne fakaivimālohiʻi pe fakafiemālieʻi koe? Kuó ke lau ha kupu ʻi he taha ʻo ʻetau ngaahi pepá naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá pea ongoʻi naʻe tohi mai ia maʻá u?
13 Ko e taha ʻo e ngaahi meʻatau ola lelei taha ʻa Sētané ko e fakalotosiʻí, pea ʻoku ʻikai te tau hao mei hono ngaahi nunuʻá. ʻOkú ne ʻiloʻi lelei ko e ʻamanaki-tōnoa fuoloá ʻe lava ke ne kaihaʻasi hotau mālohí, naʻa mo hono ʻai ke tau laveangofua. (Palovepi 24:10) Koeʻuhi ʻoku feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepaú, ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e tokoni. Ko e ngaahi makasini Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! kuo pulusi ai he taimi ki he taimi ʻa e ngaahi kupu ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke faitau mo e loto-siʻí. ʻI he fekauʻaki mo e kupu pehē ʻe taha, naʻe tohi ʻe ha tuofefine Kalisitiane: “ʻOku ou lau ʻa e kupú ʻi he meimei ʻaho kotoa, pea ʻoku kei lele noa ai pē hoku loʻimatá. ʻOku ou tauhi ia ʻi hoku veʻe mohengá koeʻuhi ke u lava ʻo maʻu ia ʻi ha taimi pē ʻoku ou ongoʻi loto-siʻi aí. Fakafou ʻi he ngaahi kupu hangē ko ení, ʻoku lava ke u ongoʻi ai ʻa e toʻukupu maluʻi ʻo Sihová ʻokú ne puke au.”a ʻIkai ʻoku tau houngaʻia kia Sihova ʻi hono tokonaki mai kia kitautolu ʻa e meʻakai fakalaumālie taimi totonú? Manatuʻi, ko ʻene ngaahi tokonaki ki heʻetau lelei fakalaumālié ʻoku hā mahino ai ʻokú ne ofi mai kia kitautolu pea kuó ne tuku kitautolu ki heʻene tokanga fakaemaluʻí.
Lava ke Aʻu ki he “Tokotaha-Fanongo ki he Lotú”
14, 15. (a) Ko e hā ʻa e tāpuaki fakafoʻituitui ʻoku foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau ofi kiate iá? (e) Ko e hā ko ha monū mahuʻinga ai ʻa hono fakaʻatā mai ke aʻu tauʻatāina kia Sihova ʻi he lotú?
14 Kuó ke fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe he tangatá ʻa e mālohí mo e mafaí, ʻoku nau faʻa hoko ai ʻo siʻi ke lava ha aʻu kia kinautolu mei he faʻahinga ʻoku ʻi honau malumalú? Ka, ʻoku fēfē leva ʻa Sihova ia ko e ʻOtuá? ʻOkú ne fuʻu mamaʻo fau ke mahuʻingaʻia mai ʻi he ngaahi kupuʻi lea ʻoku fai kiate ia ʻe he meʻa noa ko e tangatá? ʻIkai ʻaupito! Ko e meʻaʻofa ʻo e lotú ko ha toe tāpuaki ia ʻe taha ʻoku foaki ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau ofi kiate iá. ʻI hono fakaʻatā mai ke aʻu tauʻatāina ki he “Tokotaha-Fanongo ki he lotú” ko ha monū mahuʻinga moʻoni ia. (Sāme 65:2, NW) Ko e hā hono ʻuhingá?
15 Ke fakatātaaʻi: Ko e pule lahi ʻo ha fuʻu kautaha lahi ʻoku lahi hono ngaahi fatongiá. ʻOkú ne fili ʻa e ngaahi meʻa te ne fakahoko fakafoʻituituí mo ia te ne tuku ki he niʻihi kehé. ʻI he founga tatau, ko e Pule Fakaleveleva ʻo e ʻunivēsí ʻoku ʻi ai ʻene fili ke fakapapauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi meʻa te ne kau tonu ki aí mo ia te ne tuku ki ha tahá. Fakakaukau angé ki he meʻa kotoa kuo tuku ʻe Sihova ki hono ʻAlo ʻofaʻangá, ʻa Sīsū. Kuo foaki ki he ʻAló “ae bule ke aana ae fai oe fakamāu.” (Sione 5:27, PM) Kuo ngaohi ʻa e kau ʻāngeló ke nau ‘“fakamoulaloa kiate ia.” (1 Pita 3:22, PM) Ko e laumālie māʻoniʻoni mālohi ʻo Sihová kuo tuku ia ke ala maʻu ʻe Sīsū ke tokoniʻi ia ʻi hono tataki ʻene kau ākonga ʻi he māmaní. (Sione 15:26; 16:7) Naʻe lava ai ke pehē ʻe Sīsū: “Kuo tuku kiate au ʻa e pule kotoa pe ʻi langi pea ki mamani.” (Mātiu 28:18) Neongo ia, ʻi he fekauʻaki mo ʻetau ngaahi lotú, kuo fili ʻe Sihova ke fakakau fakafoʻituitui ia ki ai. Ko e ʻuhinga ia ʻoku fakahinohinoʻi ai ʻe he Tohitapú kitautolu ke fai pē ʻetau ngaahi lotú kia Sihová, ʻo fai ia ʻi he hingoa ʻo Sīsuú.—Sāme 69:13; Sione 14:6, 13.
16. Ko e hā ʻe lava ai ke tau tuipau ʻoku fanongo moʻoni mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú?
16 ʻOku fanongo moʻoni mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotú? Kapau naʻá ne taʻetokanga pe taʻehohaʻa, ʻe ʻikai ʻaupito te ne fakaʻaiʻai kitautolu ke “fakakukafi i he lotu” pe ke lī ʻetau ngaahi kavengá mo ʻetau ngaahi loto-moʻuá kiate ia. (Loma 12:12, PM; Sāme 55:22; 1 Pita 5:7) Ko e kau sevāniti loto-tōnunga ʻi he taimi ʻo e Tohitapú naʻa nau maʻu ʻa e tuipau kakato ʻoku fanongo mai ʻa Sihova ki he lotú. (1 Sione 5:14) Ko ia ai, naʻe fakahaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: ʻOku “ogoʻi [ʻe Sihova] hoku leʻo.” (Sāme 55:17, PM) ʻOku tau maʻu foki ʻa e ʻuhinga kotoa ke tuipau ai ʻoku ofi ʻa Sihova, ʻo mateuteu ke fanongo mai ki heʻetau fakakaukau mo e loto-hohaʻa kotoa pē.
ʻOku Fakapaleʻi ʻe Sihova ʻEne Kau Sevānití
17, 18. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e ngāue faitōnunga ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui ʻatamai potó? (e) Fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo hono fakahaaʻi ʻe he Palovepi 19:17 ko ʻetau ngaahi ngāue faimēsí ʻoku ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ia ʻe Sihová.
17 Ko e tuʻunga ʻo Sihova ko e Hau Fakalevelevá ʻoku ʻikai uesia ia ʻi he meʻa ʻoku fai pe fakafisi nai ke fai ʻe he meʻa noa ko e tangatá. Ka neongo ia, ko Sihová ko ha ʻOtua houngaʻia ia. ʻOkú ne fakamahuʻingaʻi—ko hono moʻoní, ʻo koloaʻaki—ʻa e ngāue loto-tōnunga ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻui ʻatamai potó. (Sāme 147:11) Ko e meʻá ni leva, ko e toe ʻaonga ia ʻe taha ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau ofi kia Sihová: ʻOkú ne fakapaleʻi ʻene kau sevānití.—Hepelu 11:6.
18 ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe heʻene kau lotú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau lau: “Ko e tali ʻa e no ʻa Sihova ʻa ʻete fai ʻofa ki he masiva: pea te ne totongi kiate ia ʻa e meʻa ʻoku ne fai.” (Palovepi 19:17) Ko e fakaʻatuʻi faimeesi ʻa Sihova ki he faʻahinga māʻulaló naʻe tapua mai ia ʻi he Lao ʻa Mōsesé. (Livitiko 14:21; 19:15) ʻOku fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki heʻene mēsí ʻi heʻetau feangainga mo e faʻahinga māʻulaló? ʻI heʻetau foaki ki he tokotaha māʻulaló, ʻo ʻikai ʻamanekina ha meʻá, ʻoku vakai mai ʻa Sihova ki he meʻá ni ko ha nō ia ʻoku fai kiate Ia. ʻOku talaʻofa ʻa Sihova ke totongi fakafoki ʻa e moʻua ko iá ʻaki ʻa ʻene hōifuá mo ʻene ngaahi tāpuakí. (Palovepi 10:22; Mātiu 6:3, 4; Luke 14:12-14) ʻIo, ʻi he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻa e manavaʻofa ki ha kaungālotu ʻoku masivá, ʻoku aʻu ia ki he loto ʻo Sihová. He houngaʻia ē ko kitautolu ke ʻiloʻi ko ʻetau ngaahi ngāue faimēsí ʻoku ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ia ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní!—Mātiu 5:7.
19. (a) Ko e hā ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku tau fai ʻi he ngāue fakamalangá mo e ngaohi-ākongá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fai ʻi he poupou ki hono Puleʻangá?
19 ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova tautefito ʻa e meʻa ʻoku tau fai maʻa hono Puleʻangá. ʻI heʻetau ʻunuʻunu ofi kia Sihová, ʻoku fakanatula pē ʻa ʻetau loto ke ngāueʻaki hotau taimí, iví, mo e koloá ke kau ʻi he kakato taha ʻe ala lavá ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá. (Mātiu 28:19, 20) ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau ongoʻi nai ai ʻoku tau fakahoko ʻa e meʻa siʻisiʻi. Ko hotau loto taʻehaohaoá te ne fakatupunga nai ke tau fifili pe ʻoku leleiʻia ʻa Sihova ʻi heʻetau ngaahi feingá. (1 Sione 3:19, 20) Ka ʻoku tuku tauhi ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa kotoa pē—tatau ai pē pe ko e hā hono siʻisiʻí—ʻa ia ʻoku tupu mei ha loto ʻoku ueʻi ʻe he ʻofá. (Maake 12:41-44) ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” (Hepelu 6:10) Ko e moʻoni, ʻoku manatuʻi mo fakapaleʻi ʻe Sihova naʻa mo e ngāue siʻisiʻi taha ʻoku fai ʻi he poupou ki hono Puleʻangá. Tānaki atu ki he ngaahi tāpuaki lahi fakalaumālie he taimi ní, ʻe lava ke tau hanga atu ki he fiefia ʻi he moʻuí ʻi he māmani foʻou ka hoko maí, ʻa ia ʻe folahi nima-homo mai ai ʻe Sihova ʻa hono nimá ʻo fakatōliʻa ʻa e ngaahi holi kotoa ʻa e faʻahinga ʻoku ofi kiate iá!—Sāme 145:16; 2 Pita 3:13.
20. ʻI he kotoa ʻo e taʻu 2003, ʻe anga-fēfē nai ʻetau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻo ʻetau konga tohi fakataʻú, pea ko e ha hono olá?
20 ʻI he kotoa ʻo e taʻu 2003, tau ʻeke hifo angé kia kitautolu pe ʻoku tau fai ha feinga hokohoko ke ʻunuʻunu ofi ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Kapau ʻoku pehē, ʻe lava ke tau fakapapauʻi te ne tali ki ai ʻo hangē ko ia kuó ne talaʻofá. He ko ē, ko e “Otua, . . . oku ikai aubito loi.” (Taitusi 1:2, PM) Kapau ʻokú ke ʻunuʻunu ofi kiate ia, te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate koe. (Semisi 4:8) Pea ko e hā ʻa e olá? Ko e ngaahi tāpuaki lahi he taimí ni mo e ʻamanaki ke ʻunuʻunu ʻo ofi ange ai pē kia Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻitānití!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko ha tali ki he kupu “ʻOku Lahi Ange ʻa Sihova ʻi Hotau Ngaahi Lotó,” ʻi he ʻīsiu ʻo Mē 1, 2000 ʻo e Taua Leʻo, peesi 28-31.
-