Tatali Anga-Kātaki
KO E tauhi-sipi ko ia naʻe toutou kaila “Ulofi!” ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha ulofí naʻá ne ʻilo ko ʻene tautapa hoko mai ki he tokoní naʻe ʻikai ha tokanga ki ai. ʻOku meimei tatau pē ʻi he ʻahó ni, ʻoku taʻetokanga ʻa e tokolahi ki he tuʻunuku mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová koeʻuhi he kuo nau fanongo ki he ngaahi fakatokanga taʻefaʻalaua kuo fakamoʻoniʻi ʻoku taʻealafakahoko. Ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e taʻemalava ʻa e fuʻu tokolahi ke ʻilo pe ko fē ʻa e fakatokanga ʻoku moʻoní pea ngāue leva ki aí ʻoku nau tō atu ai ki he nima ʻo e fili lahi ʻo e ʻOtuá, ʻa Sētane, ko e “angelo mei he maama” loí.—2 Kolinito 11:14.
Ko ha laumālie taʻehohaʻa ʻe hoko ia ʻo fakatuʻutāmaki ʻo aʻu ki he faʻahinga ko ia kuo nau tauhi ʻi ha taimi kia Sihová. Ko e hā hono ʻuhingá? Fakakaukau ange ki he fakatokanga ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e ʻapositolo ko Pitá.
Fakakaukau Lelei
Ko e tohi fakamānavaʻi hono ua ʻa Pitá ko ha fakamanatu ia ki he muʻaki kau Kalisitiané, pea pehē foki kiate kitautolu. “Siʻi ʻofaʻanga,” ko ʻene tohí ia, “ko hono ua ʻeni o ʻeku ipiseli kiate kimoutolu ʻoku o u tohi atu ni; ʻa ia ʻoku ou langaʻi ai homou loto maʻa [“fakakaukau leleí,” NW], heʻeku fakamanatu atu.” (2 Pita 3:1) Ko e hā ʻa e makatuʻunga ʻo e hohaʻa ko ʻeni ʻa Pitá? ʻOku fakaeʻa ʻe Pita ʻa e ʻi ai ʻa e kau manuki ʻa ia ko ʻenau manukí ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e ongoʻi ʻo e fiemaʻu ke fakavavevave fekauʻaki mo e taimi ko ia ʻoku moʻui ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. Ko e taimi ʻeni ke tokanga ai ki ha hoko ʻo kākaaʻi ʻe he kau lumá. ʻOku naʻinaʻi ai ʻa Pita ki heʻene kau lautohí ke “ʻoua naʻa ngalo ʻa e ngaahi lea naʻe folofolaʻaki ʻi muʻa ʻe he kau Palofita tapu.” (2 Pita 3:2; Ngāue 3:22, 23) Ko e hā kuo leaʻaki ʻe he kau palōfitá?
Kuo tokanga ʻi he taimi lahi ʻa e kau sevāniti anga-tonu ʻa e ʻOtuá ki he founga ʻo hono fakangata ʻo e fulikivanú ʻe he ngaahi fakamaau fakaʻotuá. ʻOku fakamanatuʻi ʻe Pita ki heʻene kau lautohí ʻa e Lōmaki ʻi he taimi ʻo Noá ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ko ha founga ia ke tuʻu ʻi vahaʻa mai ai ʻi he taimi naʻe fonu ai ʻa e māmaní ʻi he koví. Ko e Lōmaki ʻuha lōvai ko iá naʻá ne fakangata ola lelei ʻa e māmani ʻo e taimi ko iá. Ka naʻe fakatolonga ʻe he ʻOtuá ʻa Noa mo hono fāmilí ʻi ha ʻaʻake fakataha mo e ngaahi meʻamoʻui ko e fakafofonga “ki he ngaahi meʻa moʻui kehekehe.” ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he talatupuʻa ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e moʻoni ʻo e fakamatala faka-Tohitapú.a—Senesi 6:19; 2 Pita 3:5, 6.
ʻOku ui ʻe Pita ʻa e tuʻu ʻi vahaʻa fakaʻotua ko iá ko e ‘puli ʻa e meʻá ni’ ʻi he kakai ʻe niʻihi. Ko e niʻihi kehe leva naʻe fakamohemoheʻi ʻo taʻehohaʻa ʻe he kau manuki ʻo e ʻahó. Ko ia, kuo pau ke ʻoua naʻa mole meiate kitautolu ʻetau vakai atu ki he meʻa kuo ʻosi fai ʻe Sihová. ʻOku tala mai ʻe Pita kiate kitautolu: “Ko e ngaahi langi mo e fonua ʻo onopōni kuo tauhi ʻaki ʻa e folofola ʻa ʻEne ʻAfio, ʻo taʻofi ki he afi, ʻo ka toki hoko ʻa e ʻaho ʻo e fakamāuʻi mo e fakaʻauha ʻo e kakai fakaʻotuamate.” (2 Pita 3:7) ʻIo, ʻe toe hoko ʻa e tuʻu ʻi vahaʻa fakaʻotuá.
ʻIkai Tuai ʻa e ʻOtuá
Kuo ʻosi fakalaka atu ʻa e ngaahi taʻu ʻe laui afe. Ko e hā kuo tatali mātuʻaki fuoloa ai ʻa e ʻOtuá ke solova ʻa e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá? ʻOku toe fakahanga ʻa e tokanga ʻa Pitá ki ha toe foʻi moʻoni ʻe taha. ʻOkú ne pehē: “Ke ʻoua naʻa puli ʻiate kimoutolu, siʻi ʻofaʻanga, ʻa e foʻi meʻa ko eni, Tokua ko e ʻaho ʻe taha ʻoku tatau ki he ʻEiki pea mo ha taʻu ʻe afe, pea ko e taʻu ʻe afe ʻoku tatau mo e ʻaho ʻe taha.” (2 Pita 3:8) Ko e vakai ʻa Sihova ki he taimí ʻoku kehe ia mei haʻatautolú. Ki he ʻOtua taʻengatá, ko e vahaʻa taimi mei hono fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimí ni ʻoku ʻikai aʻu hono lahí ʻona ki ha uike. Ka ko e hā pē ʻa e vakai ki he taimí ʻoku tau maʻú, ko e taʻu ʻe afe taki taha mo e ʻaho taki taha ʻoku fakalaka atú ʻokú ne ʻomai kitautolu ke ofi ange ai ki hono fakakakato ʻo e taumuʻa ʻa Sihová.
“Ko ha kulo ʻoku sioʻi ʻe ʻikai ʻaupito teitei lili” ko ha lea ia ʻoku fakahuʻunga ai ʻoku hā ngali ʻoku toloi ʻa e hoko ʻa e meʻá ko e nofonofo pē ʻo tatali ki aí. Kae kehe, ʻoku fakaongoongoleleiʻi ʻe Pita ʻa e “nofoʻaki tali mo tauhi ke ofi ʻi he fakakaukaú ʻa e ʻi ai ʻa e ʻaho ʻo Sihová.” (2 Pita 3:12, NW) ʻE lava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e fakakaukau fakaʻatamai ʻokú ne hanganaki ʻai ke tau ʻāʻā ki he tuʻunuku ʻo e tuʻu ʻi vahaʻa fakaʻotuá?
Lea Pē ʻa Ngāue
ʻOku fakahanga ʻa e tokanga ʻa Pitá ki he ngaahi ngāué mo e tōʻongá. ʻOkú ne lave ki he “ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻo e ʻulungāngá” pehē ki he “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.” (2 Pita 3:11, NW) Ko e hā ʻoku kau ki he ngaahi meʻá ni?
Ko e sevāniti moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tōʻongaʻaki ʻa e founga ʻoku fakahōifua kiate Iá. Ko e tui ʻa ha tokotaha lotu moʻoni pehē ʻoku tapua mai ia ʻi hono ʻulungāngá. ʻOku fakafaikehekeheʻi ʻe he meʻá ni ia mei he faʻahinga ko ia ʻoku lea pē fekauʻaki mo e tui ki he ʻOtuá mo ʻene ngaahi talaʻofá. Mahalo pē kuó ke fakatokangaʻi ko e ngāue fakafaifekau ki he kakaí ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne fakamavaheʻi ai kinautolu ke nau kehe. ʻOku nau ʻaʻahi atu ʻi ho ʻapí ke tohoaki ʻa e tokangá ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá kuo fokotuʻu mai ʻi he Tohitapú. Ka ʻoku nau toe faifakamoʻoni foki ki heʻenau ngaahi ʻamanakí mo e tuí ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau fetaulaki ai mo e kakaí.
Ko e tokotaha Fakamoʻoni ʻokú ne fakafemoʻuekinaʻi ia tonu ʻi hono talaki ʻa ʻene tuí ki he niʻihi kehé ʻokú ne ʻai ai ʻene tuí ke fefeka ange mo mālohi. ʻOku fakalolotoʻi ʻe he leá ʻa e ongó pea ʻi he taimi tatau ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia ʻi loto mo e nonga. ʻI heʻetau fanongonongo ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku tau fakahōifuaʻi ai foki ʻa Sihova. ʻOku tau ʻilo ko iá ‘talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ke ne fakangaloʻi ʻetau ngaué, mo e ʻofa ki hono huafá,’ hangē ko ia ʻoku talaki ʻe he kaungā ʻapositolo ʻo Pita ko Paulá.—Hepelu 6:10; Loma 10:9, 10.
Ko e hā ʻa e ola ʻo e mahuʻingaʻia ko ʻeni ʻi hono fakamafola ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ní? ʻOku ako ʻa e laui kilu ʻo e kakai loto-faitotonú ki he founga ke hoko ai ki ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, ke maʻu ai ʻa e ʻaonga mei heʻene ʻofa maʻataʻataá pea maʻu ʻa e fiefia moʻoni ʻi he ʻamanaki atu ki he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi.
ʻIlo ki Muʻa
Neongo ʻoku tau ʻilo mei he Tohitapú ko Sihova ko e ʻOtuá te ne tuʻu ʻi vahaʻa ʻi heʻene taimi totonu, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ki he toe fakatokanga ʻoku fai ʻe Pitá. “ʻI hoʻomou sinaki ʻilo ki ai, mou leʻohi kimoutolu naʻa mou ʻauhia ʻi he hē ʻa e kau malaki lao na, ʻo mou matuʻaki hinga mei he tuʻumaʻu na.”—2 Pita 3:17.
ʻOku pau naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ki muʻa ko e niʻihi ko ē ʻoku ʻikai haʻanau tui mālohí ʻe lava ke nau loto-siʻi ʻi he hā ngali toloi ʻa e tuʻu ʻi vahaʻa fakaʻotuá. Naʻá ne toe ʻafioʻi foki ko e tākiekina ʻa e kakai fakaʻotuamaté ʻe lava ke ne fakameleʻi ʻa ʻene kau sevāniti moʻoní, pe, kiʻi fakavaivaiʻi ʻenau tui ko e fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ofi. He fakamamahi ē ke tō mei he tuʻumaʻú ʻi he ngaahi ʻaho aofangatukú ni!
ʻOku ʻikai ko ha toe taimi ʻeni ke tukulotoa ha ngaahi veiveiua pe taʻepauʻia fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe Sihová. (Hepelu 12:1) Ka, ko e taimi ʻeni ke tupulaki ʻi he houngaʻia ʻi he meʻa kuo ʻomai ʻi he anga-kātaki ʻa Sihová—ko e ʻamanaki ʻo e fakamoʻui ki he laui miliona ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e fuʻu kakai tokolahi fakavahaʻapuleʻangá pea fakatuʻotuʻa atu ke hao ʻi he mamahi lahi ka hoko maí. (Fakahā 1:9, 14) ʻOku enginaki ʻa Pita: “Mou tupu ai pe ʻi he kelesi, pea ʻi he ʻiloʻi ʻo hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. Ke ʻo ʻEne ʻAfio ʻa e kololia ʻi he taimi ni, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo itaniti.”—2 Pita 3:18.
“Tauhi Ai Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtua”
Ko e femoʻuekina ʻi hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ki he lotu mo e ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e maluʻanga. Ko ia ai, heʻikai ha tau taimi ke hoko ʻo hohaʻa tōtuʻa fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga tōlalo ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ʻaho ní. Ko e manavaheé mo e loto-moʻuá ʻoku ʻikai fiemaʻu ke nōfoʻi ia ʻi he moʻui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. (1 Kolinito 15:58) Ko ʻetau femoʻuekina ange ʻi hono tauhi ʻo Sihová, ko e vave ange ia ʻa e ʻalu ʻa e taimí.
Ko Siutasi, ʻa ia ko e toʻumeʻa ia ʻo Pita pea ko e tokoua faʻē taha ʻo Sīsuú, ʻoku enginaki mai kiate kitautolu: “Ko kimoutolu, siʻi ʻofaʻanga, mou fai homou langa hake ʻi he meʻa toputapu kuo mou tui ki ai, mo mou lotu ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni, mo tauhi ai [kimoutolu] ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtua; ʻo mou nofoʻaki tali ki he meesi ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi, ʻo aʻu ki he moʻui taʻengata.” (Siutasi 20, 21) Fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ha fakakaukau pau ʻa ia ʻoku fakatupu ia ʻi he kītaki ʻi he lotú. (1 Tesalonaika 5:17) ʻOku tānaki atu leva ʻe Siutasi: “Ko e niʻihi ke mou lea oʻo ki ai ʻi heʻenau fakakikihi mai; ka ko hoʻomou fakamoʻui ʻa e niʻihi, hamusi pe mei he afi; ka ko e niʻihi ke mou ʻofa ki ai mo tailiili, ʻo mou fakaliliʻa foki ki honau kofu, he kuo pani he kakano.” (Siutasi 22, 23) He mātuʻaki mahuʻinga ē ke fefakaivimālohiʻaki lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení! Pea he mahuʻinga ē ko ia ke ʻoua naʻa tō ki he ʻahiʻahí, ʻo ngāueʻaki ʻa e fakalahi mai ko ʻeni ʻo e “ʻaho fai fakamoʻui” ko ha kalofanga ia ki he “pauʻu fakalielia,” ʻa ia ʻoku mātuʻaki nōfoʻi he taimí ni ʻi he māmani fakameleʻi fakaeʻulungaanga ʻo e ʻaho ní.—Siutasi 4; 2 Kolinito 6:1, 2.
ʻI he tokanga ki he faleʻi anga-ʻofa ʻa Pita, Paula, mo Siutasí pea ʻi he femoʻuekina mo e longomoʻui ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ke tatali anga-kātaki ai ki he tuʻu ʻi vahaʻa ʻa Sihová. Ka te ke pehē?
ʻOua ʻe toumoua ke fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻi ho feituʻú ki ha tokoni ke fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he talaʻofa ʻa e Tokotaha-Fakatupú ki he moʻui taʻengatá. Ako ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ke taau ai ke kau ʻi he ngāue faifakamoʻoni ʻe ʻikai ʻaupito toe fai ko ʻeni ʻi he kolopé ʻa ia ʻe fakaʻosi ʻi he mamahi lahi ʻoku tuʻunuku maí. (Maake 13:10) Te ke toki maʻu leva ai ʻa e ʻamanaki ko e moʻui ʻi he māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoní ʻa ia ʻoku talaʻofa ʻe Sihová. (2 Pita 3:13) Tokanga ki heʻene ngaahi fakamanatú! Tatali anga-kātaki! Ke ke femoʻuekina!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kātaki ʻo sio ki he tohi ko e The Bible—God’s Word or Man’s?, peesi 116, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Ako he taimí ni fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he Palataisí
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 5]
Ulofi: Animals/Jim Harter/Dover Publications, Inc.; tauhi-sipi kei siʻi: Children: A Pictorial Archive from Nineteenth-Century Sources/Grafton/Dover Publications, Inc.