Ginani gighoho?
Hlamulo nya Bhibhiliya
Gighoho satshavbo esi muthu a girago, gu dzipwa mwendro mipimiso yi si yelanigo ni milayo ya Nungungulu. (1 Johane 3:4; 5:17) Bhibhiliya yi ngu tshamuseya sighoho si girwago khu nyagigwenye, a gu gu diga gu gira silo nya sadi. — Jakobe 4:17.
Ga malimi nyo pheye yi nga lowa Bhibhiliya, lito gighoho la gu thula “gu hosa gilo nyo khaguri.” Khu giyeyedzo, ga Israyeli wa gale gu diri ni tsawa nya masotshwa nya gu kodze gu rinya siwindri, nya gu ambari nari ndzudzu wunene, “kha va wu hosi.” (Valamuli 20:16) Khu kharato, gu ghoha gu hosa milayo nya gu lulame ya Nungungulu.
Kha nga olu a gu Muvangi, Nungungulu khuye a gu na ni fanelo nya gu vegeyi milayo vathu. (Gutuledwa 4:11) Hi na dzi hlamuleya iyo gwaye khu sigiro sathu. — Varoma 14:12.
Ina si ngu kodzega gu potsa khu gu vbeleya gu gira gighoho?
Ahihi. Bhibhiliya yo ganeya gu khiyo “Vatshavbo va ghohide nigu kha va si kodzi gu yeyedza wudhumo wa Nungungulu.” (Varoma 3:23; 1 Dzipfhumu 8:46; Muhevbudzi 7:20; 1 Johane 1:8) Khu ginani si giregago isoso?
Vathu nyo pheye, Adhamu ni Evha, va di siri sighohi. Avo va di vangwa khu mufananiso wa Nungungulu khu kharato va di vbelede. (Genesi 1:27) Ganiolu, va di luza lithomo nya gu vbanye nya mba na gighoho kholu va nga diga gu engisa Nungungulu. (Genesi 3:5, 6, 17-19) Tepo va nga velega sanana, va di si thapedzisa gighoho nga khatsi madwali aya gyanana gi ma manago ga vavelegi vagyo. (Varoma 5:12) Pfhumu Dhavhidhe wa Israyeli, a tiyisegiside khu isoso tepo a nga khuye: “Nyi velegedwe mugighohoni.”
Ina gu na ni sighoho nya sikhongolo gu vbindra simbe
Ina. Khu giyeyedzo, Bhibhiliya yo ganeya gu khiyo vama va Sodhoma wa gale va di ‘vivbedwe ngudzu khu monyo yawe, va di gira iso si hambanago ni gugola gwa Nungungulu’ nigu sighoho sawe si di “lemede ngudzu.” (Genesi 13:13; 18:20) Wona 3 silo si yeyedzago wukhongolo nya gighoho nyo khaguri.
Gighoho gyakona. Bhibhiliya yi ngu hi kutsa gu dzi woneya avba nya sighoho nya sikhongolo nya nga wubhayi, gu khozeya sifananiso, guba, gu seya ngudzu wadwa, gu songa ni wuloyi. (1 Vakorinto 6:9-11; Gutuledwa 21:8) Bhibhiliya yo yeyedza gu khiyo sighoho sesi nya sikhongolo si ngu hambana ni sighoho nya gu gire khu gu phazama, khu giyeyedzo, nya nga sigiro mwendro malito ma khunguvanyisago vambe. (Mavingu 12:18; Vaefeso 4:31, 32) Ambari ulolo, Bhibhiliya ya gu hi kutsa gu mba vega vbavbatshi sighoho si girago nga khatsi sidugwana kholu si nga hi gira hi thegeya omu nya sighoho nya sikhongolo. — Matewu 5:27, 28.
Gighelo. Vambe va ngu gira sighoho kholu va si yitigo milayo ya Nungungulu. (Mithumo 17:30; 1 Thimoti 1:13) Bhibhiliya yi ngu theya kota khu isoso, ganiolu ya gu yeyedza gu khiyo isoso si hambanide ni gu mba engisa milayo ya Nungungulu khu nyagigwenye. (Mitengo 15:30, 31) Sighoho nya gu girwe khu nyagigwenye so guta khu ga muthu a gu na ni “monyo nya guvivbe.” — Jeremiya 16:12.
Gu phindra-phindra. Bhibhiliya gambe ya gu yeyedza gu gomo guhambana avba nya gu gire gighoho gumogo basi ni gu gira gighoho khu gu phindra-phindra. (1 Johane 3:4-8) Nungungulu a ngu nyenya vale va hevbulago esi nya sadi ni esi nya gu vivbe, ganiolu va “ghoha khu nyagigwenye.” — Vahebheru 10:26, 27.
Adzina saye oyu a giridego gighoho nya gikhongolo a nga dzipwa ngudzu nandru. Khu giyeyedzo, Pfhumu Dhavhidhe a lovide gu khuye: “Kholu mithumo yangu nya guvivbe yi tade, yi langaladza hungo wangu; yi ngu nyi gikha kha nga rwalo nya gulemele.” (Ndzimo 38:4) Ganiolu, Bhibhiliya yi ngu ninga gutumba nya gu: “Muthu nya guvivbedwe khu monyo a na dige ndzila yaye nya guwegele, ni uyo nyamba lulama a na dige mipimiso yaye; a na vbindrugedze mavbanyelo a wuya ga Pfhumu Nungungulu, uye a na mu pwela gisiro, wuyani ga Nungungulu wathu, kholu tade khu wuhindzi ni gutsetselela.” — Isaya 55:7.